VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Republikanci za finansiranje nove dvorane, demokrate protiv

    Republikanci za finansiranje nove dvorane, demokrate protiv

    Republikanci u američkom Kongresu pokrenuli su inicijative za odobravanje i finansiranje izgradnje dvorane u Bijela kuća, nakon pucnjave tokom večere dopisnika u Vašingtonu.

    Novi prijedlog zakona republikanskih senatora predviđa izdvajanje od 400 miliona dolara za izgradnju objekta, kao i prateće bezbjednosne infrastrukture ispod njega. Donald Trump ranije je tvrdio da bi projekat mogli finansirati privatni donatori, ali je senator Lindsey Graham izjavio da bi takva sredstva trebalo koristiti samo za „kupovinu porculana i sličnih stvari“.

    Graham je naglasio da projekat nije lični hir predsjednika, već pokušaj da se budući događaji organizuju u sigurnijem okruženju, umjesto u hotelima poput Washington Hilton. Prema podacima FBI, muškarac koji je, kako tvrde vlasti, pokušao da upadne na događaj s vatrenim oružjem i noževima imao je rezervisanu sobu u tom hotelu.

    Osumnjičeni Cole Tomas Allen pojavio se u ponedjeljak pred sudom zbog federalnih optužbi za pokušaj atentata na predsjednika. Tokom incidenta ispaljeni su hici ispred sale, nakon čega je predsjednik evakuisan sa bine, dok su se gosti sklanjali ispod stolova.

    Podršku zasebnim mjerama za odobravanje dvorane najavili su i Lauren Boebert, Rand Paul i Tim Sheehy. Šihi je na mreži X naveo da je „sramota za najjaču naciju na svijetu da ne može organizovati skupove u glavnom gradu bez prijetnje nasiljem i pokušaja atentata“.

    S druge strane, demokrate se protive projektu još od trenutka kada je Tramp, bez saglasnosti Kongresa, srušio dio kompleksa Bijele kuće kako bi oslobodio prostor za gradnju. Projekat se suočio i s pravnim izazovima, dok je Chuck Schumer poručio da bi, ukoliko žele unaprijediti bezbjednost, republikanci trebalo da finansiraju Tajnu službu, a ne, kako je naveo, „luksuznu Trampovu dvoranu“.

  • Tramp važe opcije: Sporazum s Iranom i dalje neizvjestan

    Tramp važe opcije: Sporazum s Iranom i dalje neizvjestan

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump nagovijestio je da je malo vjerovatno da će prihvatiti najnoviji prijedlog Irana za okončanje sukoba, koji podrazumijeva ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, uz odlaganje rješavanja pitanja nuklearnog programa.

    Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, Tramp je svoj stav iznio tokom sastanka sa najvišim zvaničnicima nacionalne bezbjednosti, na kojem se raspravljalo o daljim koracima prema Teheranu. Izvori su naveli da američki predsjednik pokazuje rezervu prema planu koji je dostavljen u proteklih nekoliko dana.

    Američki zvaničnici smatraju da bi ponovno otvaranje ključnog plovnog puta bez rješavanja pitanja obogaćivanja uranijuma i postojećih zaliha, koje su blizu nivoa potrebnog za izradu nuklearnog oružja, oslabilo pregovaračku poziciju Sjedinjenih Država. Istovremeno, zadržavanje blokade Hormuškog moreuza produžilo bi period povišenih cijena energenata, što već utiče na rast cijena goriva u SAD.

    Nakon sastanka nije precizirano koji će biti naredni potezi američke administracije. Zvaničnici su istakli zabrinutost zbog mogućih podjela unutar iranskog rukovodstva, kao i nejasnoća o tome ko ima konačnu moć odlučivanja u procesu pregovora.

    Ipak, Tramp je u javnim istupima djelovao oprezno i nije dao jasne naznake o eventualnom nastavku vojne opcije, uključujući kampanju bombardovanja koja je trenutno na čekanju nakon produženja primirja prošle sedmice.

    Bijela kuća odbila je da komentariše detalje pregovora, naglašavajući da je riječ o osjetljivim diplomatskim razgovorima. U saopštenju je poručeno da će Sjedinjene Države prihvatiti isključivo sporazum koji je u interesu američkog naroda i koji garantuje da Iran neće doći u posjed nuklearnog oružja.

  • Kremlj: Rusija spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu

    Kremlj: Rusija spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu

    Rusija je spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu ako budu dogovorene prihvatljive opcije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je naglasio da Rusija ostaje posvećena strateškom, partnerskom karakteru odnosa sa Iranom, prenose RIA Novosti.

    Ranije u ponedjeljak iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči sastao se u Rusiji sa predsjednikom Vladimirom Putinom i šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom.

    Putin je sa iranskim ministrom razgovarao o situaciji na Bliskom istoku, poručivši da će Moskva činiti sve u interesu Irana i drugih zemalja regiona kako bi mir bio uspostavljen što prije.

    Ruski predsjednik je istakao da Rusija namerava da nastavi strateške odnose sa Iranom, ističući da se iranski narod “hrabro i herojski bori za svoj suverenitet” i izražavajući nadu da će ta zemlja uspjeti da prevaziđe period iskušenja i da će mir uskoro biti uspostavljen.

    On je, kako se navodi, preneo i najbolje želje vrhovnom lideru Irana ajatolahu Modžtabi Hamneiju.

  • Kralj Čarls III i kraljica Kamila doputovali u SAD, slijedi sastanak sa Trampom

    Kralj Čarls III i kraljica Kamila doputovali u SAD, slijedi sastanak sa Trampom

    Britanski kralj Čarls III i kraljica Kamila doputovali su danas u Vašington gdje će se sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i prvom damom Sjedinjenih Američkih Država Melanijom Tramp.

    Kraljevski par dočekalo je nekoliko zvaničnika, počasna garda i vojni orkestar, ali ne i Tramp, prenosi BBC.

    Oni će se sa Trampom i prvom damom sastati u Bijeloj kući gde će popiti čaj, nakon čega će zajedno prisustvovati baštenskoj zabavi.

    Nakon što je u subotu došlo do pucnjave u hotelu Hilton u Vašingtonu, kada je naoružani muškarac koji je identifikovan kao Kol Alen (31) ispalio više hitaca i nakon čega su Tramp i drugi visoki zvaničnici SAD evakuisani, pojavile su se sumnje da će britanski kraljevski par putovati u SAD, ali je naknadno iz Bakingemske palate potvrđeno da će četvorodnevna posjeta kralja Čarlsa III biti održavana po planu.

    Tramp je takođe potvrdio za da će kralj Čarls posjetiti SAD uprkos pucnjavi.

    Britanski premijer Kir Starmer, uputio je jutros poruku američkom predsjedniku u znak solidarnosti zbog incidenta i rekao da su osoblje britanske ambasade i drugi Britanci koji su bili na večeri “veoma zahvalni američkoj Tajnoj službi na akciji koju su preduzeli”.

  • Pred sudom napadač s Trampove večere: Evo za šta je optužen

    Pred sudom napadač s Trampove večere: Evo za šta je optužen

    Muškarac koji je pokušao da upadne na večeru Udruženja dopisnika Bijele kuće sa oružjem i noževima doveden je na savezni sud u Vašingtonu. Suočava se sa tri optužbe.

    Prva tačka optužnice: pokušaj atentata na predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu kazna doživotnog zatvora u saveznom zatvoru, prenosi Index.

    Druga tačka optužnice: prevoz vatrenog oružja preko državnih granica radi počinjenja krivičnog djela. Ako bude proglašen krivim po ovoj tački, prijeti mu do 10 godina zatvora u saveznom zatvoru.

    Treća tačka optužnice: upotreba vatrenog oružja tokom nasilnog krivičnog djela. Ako bude proglašen krivim po ovoj tački, prijeti mu do 10 godina zatvora u saveznom zatvoru

    Alen nema krivičnu evidenciju i ranije nije bio na radaru policije. Trenutno se nalazi u pritvoru. Danas se nije izjasnio o krivici. Rasprava o određivanju pritvora zakazana je za četvrtak, a pripremno ročište za 11. maj.

  • Peskov: Očekujemo dolazak više stranih lidera za Dan pobjede

    Peskov: Očekujemo dolazak više stranih lidera za Dan pobjede

    Rusija očekuje da će više stranih lidera prisustvovati Paradi pobjede na Crvenom trgu povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Dan pobjede je jedan od najvažnijih praznika u Rusiji. Gosti iz različitih zemalja prisustvuju Paradi pobjede na Crvenom trgu. I ove godine Rusija očekuje dolazak više stranih lidera u Moskvu – rekao je Peskov za list “Izvestija”.Peskov je naglasio da su brojni lideri već izrazili želju da zajedno sa ruskim narodom obilježe Dan pobjede.

    – Biće nam drago da ih dočekamo – poručio je Peskov.

     

     

  • Masakr u autobusu, bomba ubila 20 ljudi

    Masakr u autobusu, bomba ubila 20 ljudi

    Najmanje 20 ljudi poginulo je u eksploziji bombe u autobusu na jugozapadu Kolumbije, dok je više desetina osoba povrijeđeno, saopštili su zvaničnici.

    Napad se dogodio na Panameričkom auto-putu u oblasti Kaukа, kada je eksplozivna naprava aktivirana u vozilu koje je prevozilo putnike.

    Među žrtvama je 15 žena i pet muškaraca, dok je najmanje 36 ljudi ranjeno, uključujući i maloljetnike.

    Vlasti su ovaj napad okarakterisale kao teroristički čin i za njega optužile disidentske frakcije bivše gerilske grupe FARC.

    Eksplozija je dio šireg talasa nasilja u regionu, gdje je u posljednjih nekoliko dana zabilježeno više desetina napada povezanih s borbom za kontrolu nad trgovinom drogom.

    Regionalne vlasti proglasile su dane žalosti, dok međunarodne organizacije pozivaju na hitnu istragu i kažnjavanje odgovornih, navodi “AsiaOne”.

     

  • Ključni potez Irana: Kraj rata u zamjenu za moreuz

    Ključni potez Irana: Kraj rata u zamjenu za moreuz

    Iran je Sjedinjenim Državama uputio novi prijedlog za deblokadu Ormuskog moreuza i okončanje rata, dok bi se nuklearni pregovori odgodili za kasniju fazu, potvrdili su američki zvaničnik i dva dobro upućena izvora.

    Novi iranski prijedlog zaobilazi pitanje nuklearnog programa kako bi se postigao brži dogovor, s obzirom na to da su diplomatski napori zapeli u slijepoj ulici, a iranski vrh je podijeljen oko toga kakve bi ustupke Teheran trebao ponuditi, piše “Axios”.

    Međutim, pristanak na deblokadu moreuza i kraj rata uklonio bi ključnu polugu pritiska predsjednika Trampa u budućim pregovorima. Njegova su dva primarna ratna cilja upravo uklanjanje iranskih zaliha obogaćenog uranijuma i uvjeravanje Teherana da obustavi dalje obogaćivanje.

    Očekuje se ključni sastanak u Bijeloj kući

    Prema izjavama trojice američkih zvaničnika, očekuje se da će Tramp danas održati sastanak o Iranu sa svojim glavnim timom za nacionalnu sigurnost. Jedan izvor navodi da će se na sastanku raspravljati o zastoju u pregovorima i mogućim idućim koracima. Tramp je već u nedjelju u intervjuu za “Fox News” dao naslutiti da želi nastaviti s pomorskom blokadom koja guši iranski izvoz nafte, nadajući se da će time prisiliti Teheran na popuštanje u idućih nekoliko sedmica.

    “Kada goleme količine nafte prolaze kroz vaš sistem… ako se taj cjevovod iz bilo kojeg razloga zatvori jer naftu ne možete ukrcati u rezervoare ili na brodove… dogodi se to da cjevovod eksplodira iznutra. Kažu da im je ostalo samo oko tri dana prije nego što se to dogodi”, rekao je Tramp.

    Produbljivanje diplomatske krize

    Kriza u pregovorima između SAD i Irana produbila se tokom vikenda nakon što posjeta iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija Pakistanu nije donijela nikakav napredak. Bijela kuća je bila najavila da će se Trampovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner sastati s Aragčijem u Islamabadu, ali Iranci na to nisu pristali. Tramp je za “Axios” izjavio da ga je takav iranski stav naveo da otkaže putovanje svojih izaslanika.

    “Ne vidim zašto bih ih slao na 18-satni let u ovakvoj situaciji. To je predugo. To možemo jednako dobro riješiti i telefonom. Iranci nas mogu nazvati ako žele. Nećemo putovati samo da bismo sjedili ondje”, rekao je Tramp.

    Aragči je juče u Muskatu održao razgovore s omanskim zvaničnicima o Ormuskom moreuzu, a zatim se vratio u Islamabad na drugi krug pregovora. Očekuje se da će danas otputovati u Moskvu na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Šta sadrži novi iranski prijedlog

    Prema dva upućena izvora, Aragči je tokom sastanaka u Islamabadu predstavio plan koji zaobilazi nuklearno pitanje. Jedan izvor navodi da je Aragči tokom vikenda pakistanskim, egipatskim, turskim i katarskim posrednicima jasno dao do znanja da unutar iranskog vođstva ne postoji saglasje o tome kako odgovoriti na američke zahtjeve. Podsjetimo, SAD traži da Iran obustavi obogaćivanje uranijuma na najmanje deset godina i da ukloni sav obogaćeni uranijum iz zemlje.

    Novi prijedlog, koji je SAD-u dostavljen preko pakistanskih posrednika, prvenstveno se fokusira na rješavanje krize oko moreuza i američke blokade. Kao dio dogovora, primirje bi se produžilo na duži period ili bi se strane usaglasile o trajnom prekidu rata. Nuklearni pregovori, prema prijedlogu, započeli bi tek u kasnijoj fazi, nakon što moreuz bude otvoren i blokada ukinuta. Bijela kuća je potvrdila primanje prijedloga, ali nije poznato je li ga SAD spreman razmotriti.

    Reakcije iz Bijele kuće

    Portparolka Bijele kuće Olivia Vels u izjavi za “Axios” poručila je kako SAD neće pregovarati putem medija. “Riječ je o osjetljivim diplomatskim razgovorima. Kao što je predsjednik rekao, Sjedinjene Države drže sve adute i sklopiće samo onaj sporazum koji američki narod stavlja na prvo mjesto i koji nikada neće dopustiti Iranu da se domogne nuklearnog oružja”, izjavila je Velsova.

    Portparoli pakistanske vojske i Ministarstva vanjskih poslova odbili su komentarisati, navodi “Index“.

  • Stiže neuobičajen hladni talas

    Stiže neuobičajen hladni talas

    Rijedak prodor arktičkog vazduha krajem aprila donosi drastičan pad temperatura širom istočne i jugoistočne Evrope, piše meteorološki servis Severe Weather Europe.

    Šta uzrokuje naglu promjenu vremena?

    Do prodora hladnog vazduha prema jugu dolazi zbog kasnog slabljenja polarnog vrtloga, što je arktičkoj masi omogućilo da zaobiđe uobičajeno zapadno strujanje. Ključnu ulogu u tome ima snažna Omega blokada, područje visokog pritiska vazduha iznad sjevernog Atlantika i Grenlanda koje se ponaša kao brana i preusmjerava hladan vazduh pravo prema Evropi. Ova blokada, koja će se zadržati do početka maja, formirala se i zbog promjena na Pacifiku, gdje prelaz iz faze La Ninje pogoduje stvaranju sjeverno-južnog strujanja vazduha iznad Evrope.

    Hladni talas koji se spušta sa Arktika donijeće temperature niže za 10 do 15 stepeni od prosjeka za ovo doba godine, što predstavlja ozbiljnu prijetnju poljoprivredi, piše SWE. Posebno su ugroženi vinogradi i voćnjaci koji su zbog ranijih visokih temperatura već u osjetljivoj fazi cvjetanja.

    Toplo vrijeme početkom aprila, s temperaturama koje su dostizale i preko 25°C, podstaklo je prerani rast vegetacije, zbog čega je povratak jutarnjih mrazeva sada znatno opasniji nego tokom zime.

    Arktička hladnoća zahvata istok i sjever Evrope

    Vremenski obrasci počeli su se mijenjati već ovog vikenda jačanjem anticiklone iznad Atlantika i zapadne Evrope prema Grenlandu. Nad Baltikom se razvija duboka ciklona koja će donijeti snijeg i niske temperature. Već u noći na ponedjeljak vrlo hladna vazdušna masa stigla je u istočnu Evropu, a temperature će biti od 8 do 12°C niže od prosjeka za kraj aprila.

    Najhladniji vazduh i potencijalno štetan jutarnji mraz predviđaju se za veći dio Poljske, Bjelorusije, zapadne Ukrajine, sjeverne Slovačke i sjeverozapadne Rusije, iako će se zadržati vjetrovito. Ciklona nad Baltikom donijeće i značajne snježne padavine sjeverozapadnoj Rusiji, gdje bi moglo pasti i do 50 centimetara snijega. Nešto snijega očekuje se i u Estoniji te južnoj Finskoj, dok će u sjevernoj Norveškoj snijeg padati sve do sredine sedmice.

    Hladni talas sredinom sedmice stiže i na Balkan

    Do sredine sedmice, anticiklona nad sjevernim Atlantikom dodatno će ojačati i proširiti se sve do Grenlanda, što će hladan vazduh potisnuti južnije, prema srednjoj Evropi i Balkanskom poluostrvu. Temperaturna anomalija biće izražena, s vrijednostima i do 12°C ispod normale u mnogim zemljama istočne Evrope. Postepeno zahlađenje u srijedu će zahvatiti i dijelove srednje Evrope, uključujući Balkan.

    Istovremeno, zapadna Evropa i zapadno Sredozemlje ostaće pod uticajem toplije vazdušne mase, stvarajući tako oštar temperaturni kontrast širom središnjeg dijela kontinenta.

    U četvrtak i petak ujutro temperature bi se u istočnoj Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Austriji mogle kretati oko nule, a u kotlinama je moguć kasni mraz koji bi mogao prouzrokovati štetu. Ovakav dipolni obrazac – toplo na zapadu i hladno na istoku – zadržaće se do kraja aprila i početkom maja.

    Početak maja

    Do petka, 1. maja, snažna anticiklona nad Atlantikom organizovaće se u klasičnu Omega blokadu. Dok će se toplota zadržati nad zapadnom Evropom, hladnoća će se pojačati nad Balkanom i crnomorskom regijom, gdje će se premjestiti duboka ciklona. Temperature će biti od 10 do 15°C niže od prosjeka, što je izuzetno rijetko i ekstremno za početak maja.

    Ovako snažna temperaturna anomalija sigurno će rezultirati vrlo hladnim jutrima u petak i subotu, s temperaturama koje će se vjerovatno spuštati nekoliko stepeni ispod nule. To je posebno kritično zbog opasnosti od mraza u vinogradima širom većine zemalja Balkanskog poluostrva, gdje bi štete mogle biti znatne, pa i katastrofalne, prenosi Index.

    Foto: Severe Weather Europe

  • Pregovori u zastoju, cijena nafte skače

    Pregovori u zastoju, cijena nafte skače

    Cene nafte porasle su u ponedeljak, jer su pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Irana ostali blokirani uprkos prekidu vatre, dok posrednici iz Pakistana pokušavaju da obnove dijalog.

    Cena globalne referentne Brent sirove nafte u ponedeljak ujutru iznosila je 95,30 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate (WTI) dostigla 106 dolara.

    Zastoj u razgovorima dodatno je produbio spor oko iranskih luka i plovidbe kroz Hormuški moreuz, jednu od ključnih svetskih ruta za transport energenata. Američki predsednik Donald Trump otkazao je planirani odlazak svojih najviših izaslanika u Islamabad, nakon što je Teheran zatražio da Vašington prvo ukine blokadu iranskih luka.

    Vojna Centralna komanda SAD saopštila je rano u ponedeljak da je u sklopu blokade do sada zaustavila i vratila 38 brodova. Prema navodima regionalnog zvaničnika uključenog u posredovanje, pakistanski zvaničnici predvode pokušaje da premoste velike razlike između dve strane.