Kategorija: Svijet

Američki državni sekretar Marko Rubio javno je pozvao građane Kube koji žele promjenu vlasti da uspostave saradnju sa Centralnom obavještajnom agencijom (CIA), što je izazvalo oštre reakcije zvanične Havane i dodatno zaoštrilo odnose dvije zemlje.

Rubio je putem društvene mreže Iks poručio Kubancima nezadovoljnim aktuelnim političkim sistemom da je sada prilika da preduzmu konkretne korake i doprinesu promjenama u svojoj zemlji.

„Onima koji žele da donesu pozitivne promjene na Kubi – sada je vrijeme“, naveo je američki državni sekretar.

Kako prenose Nezavisne novine, Rubio je kao razloge za nezadovoljstvo naveo korupciju, neispunjena obećanja vlasti i privilegije koje uživa mali dio stanovništva, pozivajući građane da putem povjerljive saradnje sa CIA doprinesu političkim promjenama.

Iz Havane je ubrzo stigao odgovor. Zamjenik kubanskog ministra spoljnih poslova Karlos Fernandez de Kosio ocijenio je da ovakav javni poziv pokazuje koliko je američka obavještajna služba očajna u pokušajima da pridobije saradnike.

„Sada Sjedinjene Države pribjegavaju javnom vrbovanju za CIA“, poručio je kubanski diplomata, uporedivši način na koji se američka agencija predstavlja potencijalnim saradnicima sa reklamiranjem običnih potrošačkih proizvoda.

Nakon Rubijeve objave oglasila se i CIA, koja je na društvenim mrežama objavila video sa instrukcijama na španskom jeziku, namijenjen osobama koje raspolažu informacijama koje bi mogle biti značajne za američku obavještajnu službu.

U snimku se potencijalnim saradnicima preporučuje da, ukoliko to mogu bezbjedno učiniti, lično posjete američku ambasadu.

Najnoviji sukob porukama dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Vašingtona i Havane. Američki predsjednik Donald Tramp i drugi visoki zvaničnici prethodnih mjeseci iznosili su izjave kojima je nagovještavana mogućnost vojne intervencije i dugotrajnijeg američkog prisustva na Kubi.

Kubanske vlasti ranije su upozorile da bi eventualni vojni napad Sjedinjenih Američkih Država predstavljao teško kršenje međunarodnog prava.

Fernandez de Kosio je prošlog mjeseca, tokom gostovanja na američkoj televiziji C-SPAN, poručio da bi vojna agresija na Kubu bila ozbiljan međunarodni zločin.

Istovremeno, stanovništvo Kube suočava se sa teškom ekonomskom situacijom, koju dodatno pogoršavaju nestašice energenata, česti prekidi u snabdijevanju električnom energijom i zastarjela infrastruktura.

Američka naftna blokada, uvedena ranije ove godine, dodatno je otežala svakodnevni život stanovništva, dok političke napetosti između dvije države ne pokazuju znakove smirivanja.

Njemački kancelar Fridrih Merc upozorio je da građani evropskih zemalja sve više gube povjerenje u politiku Evropske unije, poručivši da evropsko rukovodstvo mora prestati da se zadržava na raspravama o problemima i početi da ih konkretno rješava.

Govoreći na kongresu Hrišćansko-socijalne unije (CSU) u Bavarskoj, Merc je otvoreno priznao da među Evropljanima raste nezadovoljstvo načinom na koji se vodi evropska politika.

„Nazovimo stvari pravim imenom. Mnogi ljudi više ne vjeruju ovoj evropskoj politici, ovoj EU“, izjavio je njemački kancelar.

Kako prenosi RTRS, pozivajući se na Srnu, Merc je naglasio da se evropske države, uključujući Njemačku, suočavaju sa ozbiljnim izazovima koji zahtijevaju odlučnije djelovanje institucija Evropske unije.

Prema njegovim riječima, povjerenje građana neće biti moguće obnoviti ukoliko evropski lideri nastave samo da govore o postojećim teškoćama, bez konkretnih rezultata.

„Ljudi moraju da vrate povjerenje. I ne možemo se jednostavno ograničiti na opširne opise ovih problema. Moramo ih riješiti“, poručio je Merc.

O rastućem nezadovoljstvu unutar Evropske unije govorio je i francuski poslanik Evropskog parlamenta Tijeri Marijani, koji smatra da građani evropskih država postaju sve umorniji od dugotrajne podrške Ukrajini.

Marijani je za RIA Novosti ocijenio da nezadovoljstvo dodatno podstiču povećani životni troškovi, stagnacija plata i pogoršanje kvaliteta javnih usluga.

On je kritikovao i način trošenja evropskih sredstava, tvrdeći da se novac koji bi mogao biti iskorišćen za jačanje evropske ekonomije usmjerava prema Ukrajini, gdje, prema njegovim tvrdnjama, podstiče korupciju velikih razmjera.

Izjave dvojice političara ukazuju na različite aspekte nezadovoljstva evropskom politikom, pri čemu Merc insistira na konkretnim rješenjima za postojeće izazove, dok Marijani posebno problematizuje ekonomske posljedice nastavka podrške Ukrajini.

Francusku je zahvatio novi talas masovnih protesta, tokom kojih je policija uhapsila najmanje 135 osoba i zaplijenila oružje i predmete koji su, prema navodima vlasti, bili namijenjeni izazivanju nasilja. U pojedinim gradovima došlo je do sukoba demonstranata i policije, koja je intervenisala i suzavcem.

Najnapetija situacija zabilježena je u Lionu, gdje je oko 150 demonstranata pokušalo da blokira saobraćajnicu nedaleko od centra grada, uprkos zabrani okupljanja. Policijske snage reagovale su suzavcem i rastjerale okupljene.

Jedan od učesnika protesta, 21-godišnji student, izjavio je za AFP da policija interveniše čim primijeti formiranje protestnih kolona, ne dozvoljavajući demonstrantima da se organizuju.

Kako prenosi Klix.ba, pozivajući se na francuske i evropske medije, policija je u Orleanu, Pou, Renu, Marselju i Turu zaplijenila različite predmete za koje se sumnja da su bili pripremljeni za nasilne obračune.

Dodatne tenzije izazvala je odluka pariske policije da promijeni prethodno odobrenu trasu protesta. Umjesto marša između trgova Bastilja i Nasion, demonstrantima je određena alternativna ruta od Port d'Italija do Port de Vensena, na jugoistočnom obodu grada.

Vlasti su ovu odluku obrazložile bezbjednosnim rizicima, dok organizatori tvrde da je nova trasa nepovoljnija za održavanje skupa i najavljuju da neće odustati od prvobitnog plana.

Prema procjenama policijskih obavještajnih službi, u Parizu bi se moglo okupiti između 60.000 i 120.000 demonstranata, dok je između 300 i 600 osoba označeno kao potencijalno spremno za nasilne incidente.

Posebne mjere bezbjednosti uvedene su u Orleanu, gdje se održava kongres Nacionalnog okupljanja, na kojem učestvuju Marin le Pen i Žordan Bardela. Zbog istovremenog okupljanja pristalica i protivnika ove stranke, angažovano je približno 3.000 policajaca i žandarma.

Lider Nepokorene Francuske Žan-Lik Melanšon uputio je poruku predsjedniku Emanuelu Makronu da je vrijeme da popusti pred zahtjevima demonstranata.

Novi protesti uslijedili su samo sedam dana nakon velikih nereda, kada je na ulice francuskih gradova izašlo više od pola miliona ljudi. Prema podacima nadležnih, tokom tih demo

 Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez rekao je da je 135 ljudi uhapšeno tokom nacionalnih protesta do 13.00 časova po lokalnom vremenu, izvjestio je BFMTV.

Nunjez je rekao da je do sada zabilježeno 136 demonstracija u kojima je učestvovalo približno 35.000 ljudi, u poređenju sa 264 okupljanja i 60.000 učesnika u isto vrijeme prošle subote.

U međuvremenu, demonstranti u Parizu počeli su da marširaju od Port d'Itali ka Port de Vensenu nakon što je sud odbio žalbu na rutu koju je odredila pariska policijska prefektura.

Usljed straha od obnavljanja nasilja, glavni pariski muzeji, uključujući Luvr, Muzej Orsej i Muzej Pikasa, danas su zatvoreni.

Trgovine “Roleks” i “De Ber” zatvorili su svoje prodavnice u blizini Trga Vandom, dok su pojačane mjere bezbjednosti u prodavnicama luksuzne robe “Luj Viton”, “Dior” i “Bulgari”. U nemirima prošlog vikenda oštećeno je ili opljačkano oko 3.000 prodavnica širom Francuske.

Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova pozvala je evropske vlasti da slušaju svoj narod.

Zaharova je podsjetila da je poznati italijanski pop pevač Al Bano zatražio od italijanskog premijera Đorđe Meloni da odustane od sankcija Rusiji i uloži napore za postizanje dugoročnog rješenja u Ukrajini. Al Bano je, takođe, istakao duboke istorijske i kulturne veze između Rusije i Italije.

“Narod i njegovi istaknuti predstavnici, poput Al Bana, još jednom dokazuju da su daleko mudriji od svojih evropskih lidera. Možda je vrijeme da slušaju?”, rekla je Zaharova na “Telegramu”.

Zaharova je dodala da se, sudeći po nedavnim događajima, italijanske vlasti bore da priznaju perspektive koje se ne poklapaju sa utvrđenim političkim dnevnim redom.

Zaharova je ocijenila da italijanske vlasti tvrde da vide “stranu ruku” iza omladinskih protesta, dok su mediji u zemlji počeli da spekulišu o “ruskim sjenkama” koje vrebaju iza italijanskih tinejdžera.

“Kada italijanski građani izraze nezadovoljstvo, vlasti sumnjaju u strani uticaj. To postavlja ozbiljnije pitanje: gdje se završava potraga za stranim miješanjem, a gdje počinje nespremnost da se saslušaju sopstveni građani?”, rekla je Zaharova.

Razvoj vještačke inteligencije zahtijeva temeljno preispitivanje globalnog upravljanja kako bi tehnološki napredak služio cijelom čovječanstvu, a ne produbljivao postojeće nejednakosti, rekao je osnivač Svjetskog ekonomskog foruma Klaus Švab na plenarnoj sjednici Globalnog foruma o upravljanju u kineskom gradu Sjunganu.

“Najveći test doba inteligencije neće biti snaga sistema koje razvijamo, već naša mudrost da tom snagom upravljamo zajedno, kao čovječanstvo”, istakao je Švab.

Švab je ukazao na potrebu uspostavljanja efikasnijih mehanizama međunarodne saradnje i odgovornog upravljanja novim tehnologijama, naglašavajući da njihova primjena mora biti praćena odgovarajućim zaštitnim mjerama i zajedničkim standardima.

Prema njegovim riječima, posebnu pažnju potrebno je posvetiti uticaju tehnoloških promjena na obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i životnu sredinu, kao i smanjenju digitalnog jaza između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.

Nezavisni ekspert UN za promociju demokratskog i pravednog međunarodnog poretka i bivši ministar spoljnih poslova Grčke Georgios Katrugalos ocijenio je da međunarodne institucije moraju biti reformisane kako bi odgovorile na izazove savremenog svijeta i omogućile ravnopravnije učešće svih država u donošenju odluka.

On je ukazao na neravnotežu u međunarodnom sistemu, posebno kada je riječ o uticaju razvijenih zemalja u međunarodnim finansijskim institucijama, ističući da postojeći odnosi moći otežavaju izgradnju pravednijeg poretka.

“Živimo u multipolarnom svijetu, ali multipolarnost, ako se prepusti sama sebi, može dovesti do sukoba suprotstavljenih blokova”, rekao je Katrugalos, naglašavajući da multipolarnost mora biti zasnovana na međunarodnom pravu, ljudskim pravima i efikasnijoj saradnji država.

Potpredsjednik Egipatsko-kineskog udruženja prijateljstva Ali Husam el Din el Hefni Mahmud poručio je da reforma globalnog upravljanja ne treba da znači rušenje postojećeg međunarodnog poretka, već njegovo unapređenje na osnovu suverene jednakosti država, poštovanja međunarodnog prava i multilateralizma.

On je istakao značaj saradnje Egipta i Kine, podsjetivši da dvije zemlje ove godine obilježavaju 70 godina diplomatskih odnosa, te ukazao na potrebu da zemlje Afrike i druge zemlje u razvoju imaju veću ulogu u oblikovanju globalnih politika.

“Stabilan međunarodni poredak ne može se izgraditi ako se pravna pravila primjenjuju prema dvostrukim standardima ili ako se međunarodno pravo podređuje odnosima moći i uticaja”, naglasio je Mahmud.

Učesnici foruma ukazali su na potrebu jačanja međunarodnih institucija, povjerenja i saradnje kako bi se odgovorilo na izazove tehnološkog razvoja, rastućih nejednakosti i promjena u globalnim odnosima.

Forum u Sjunganu okuplja predstavnike međunarodnih institucija, političkog i akademskog života radi razgovora o reformi globalnog upravljanja, jačanju multilateralne saradnje i izgradnji pravednijeg i stabilnijeg međunarodnog poretka.

Prva jesenja oluja koja je pogodila Njemačku ove godine rezultirala je štetom i povredama na zapadu i jugozapadu zemlje.

Vatrogasci i policajci su raspoređeni da uklone palo drveće i granje, dok su u pojedinim oblastima stanovnici privremeno ostali bez struje.

Dvije osobe su teško povrijeđene kada je udar vjetra oborio objekat u blizini pijace u gradu Naštetenu, zapadno od Frankfurta. Kako navodi policija, jedna osoba je helikopterom prebačena u bolnicu i ona je u kritičnom stanju.

Biciklistu je udarila grana drveta koja je pala u gradu Zeligenštat jugoistočno od Frankfurta i morali su da intervenišu vatrogasci, dok je pješak zadobio lakše povrede nakon što ga je udario reklamni znak u gradu Lebahu.

Željeznički saobraćaj je takođe pogođen, a putnici su prijavili “masivne varnice” kada je predmet udario u nadzemne vodove na glavnoj stanici u Karlsrueu, dok su oborena stabla blokirala pruge i u blizini Nojsa i u Štutgartu.

Prognozira se da će se oluja “Austen” danas kretati ka Danskoj i Baltičkom moru, ali se očekuje da će još jedna oluja večeras pogoditi dijelove NJemačke i mogla bi donijeti jake kiše, navodi DPA.

Američki Pentagon označio je kineske Konfucijeve institute kao prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država, uz optužbe da su ove organizacije nastavile da djeluju na univerzitetima pod izmijenjenim nazivima. Ministar odbrane SAD Pit Hegset tvrdi da je otkriveno čak 80 takvih organizacija na 30 američkih univerziteta.

Hegset je u video-obraćanju na društvenim mrežama saopštio da je Ministarstvo odbrane uvrstilo Konfucijeve institute na listu institucija koje, prema procjeni američkih vlasti, predstavljaju bezbjednosni rizik.

Riječ je o kulturnim i obrazovnim centrima koje finansira Kina, a čije je djelovanje već godinama predmet sporenja između Vašingtona i Pekinga.

Američke vlasti ranije su optuživale ove institute da služe za širenje kineskog političkog uticaja, zbog čega su preduzimane mjere za ograničavanje njihovih aktivnosti.

Međutim, prema tvrdnjama američkog ministra odbrane, pojedine organizacije nastavile su da funkcionišu pod novim imenima i sa drugačijim osnivačkim dokumentima.

„Ispostavilo se da je na 30 univerziteta osnovano 80 novih propagandnih ćelija, pod različitim imenima i sa različitim osnivačkim aktima, ali sa istom misijom: da kradu intelektualnu svojinu i da se infiltriraju u umove američkih studenata“, izjavio je Hegset, prenose Nezavisne.

On je naveo da su američke odbrambene institucije tokom prethodna dva mjeseca sprovele aktivnosti usmjerene na uklanjanje ovih organizacija.

Prema njegovim riječima, Pentagon je u tom periodu sistematski razgradio svih 80 organizacija koje smatra povezanim sa kineskim propagandnim djelovanjem.

Ipak, američki ministar nije precizirao koje su konkretne mjere preduzete, niti je javno predstavio dokaze za tvrdnje o krađi intelektualne svojine i prikrivenom djelovanju.

Kineska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar povodom novih optužbi.

Odluka Pentagona predstavlja nastavak američkih mjera protiv kineskog uticaja u obrazovnim institucijama, dok pitanje stvarne prirode djelovanja spornih organizacija ostaje predmet suprotstavljenih stavova.

Američki milijarder Ilon Mask optužio je ukrajinsku političku elitu da se bogati zahvaljujući ogromnoj međunarodnoj finansijskoj pomoći, dok obični građani snose najteže posljedice rata. Istovremeno je iznio ozbiljne tvrdnje o mogućem preusmjeravanju američkog novca u političke kampanje u Sjedinjenim Američkim Državama.

Vlasnik kompanije Spejs eks oglasio se na društvenoj mreži Iks, gdje je ocijenio da između interesa ukrajinskog rukovodstva i stanovništva postoji dubok jaz.

Prema njegovim riječima, dok se u Ukrajinu slivaju stotine milijardi dolara, pojedinci iz vladajućih struktura ostvaruju ogromnu finansijsku korist, a za to vrijeme građani šalju svoju djecu na ratište.

„Ono što se zapravo dešava u Ukrajini jeste da postoji ogromna razlika između interesa elita i naroda. Prvi su se veoma obogatili zahvaljujući stotinama milijardi koje se slivaju u Ukrajinu, dok se djeca drugih mobilišu da ginu u rovovima“, napisao je Mask, prenose Nezavisne.

Međutim, njegove kritike nisu se zaustavile na ukrajinskim vlastima.

Mask je otvorio i pitanje načina na koji se troši novac američkih poreskih obveznika, tvrdeći da se dio sredstava namijenjenih Ukrajini preko različitih finansijskih operacija ponovo vraća u SAD.

On smatra da se takvim novcem finansiraju pojedine političke kampanje, što je povezao sa odnosom američkih političara prema ratu u Ukrajini.

„A dio tog novca američkih poreskih obveznika vraća se kroz više šema pranja novca kako bi se finansirale političke kampanje u Americi. Zato vidite da neki političari više brinu o Ukrajini nego o Americi!“, poručio je Mask.

Ipak, za ove ozbiljne optužbe nije predstavio konkretne dokaze, niti je naveo imena političara ili organizacija za koje tvrdi da učestvuju u takvim aktivnostima.

Njegove izjave tako ostaju tvrdnje iznesene na društvenim mrežama, bez javno predočenih dokaza koji bi potvrdili navodno pranje novca i finansiranje američkih političkih kampanja.

Rusija i Ukrajina postigle su dogovor o privremenom prekidu vatre u gradu Oleški, na jugu Ukrajine, čime bi trebalo da budu stvoreni uslovi za evakuaciju civila i dopremanje neophodne humanitarne pomoći. U postizanju sporazuma učestvovala je i prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp, dok se istovremeno priprema nova runda pregovora o mogućem okončanju rata.

Prema najavama, obustava vojnih dejstava trebalo bi da počne 27. oktobra. Ruski načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov saopštio je da će ruske snage prekinuti vatru u četiri časa ujutru po lokalnom vremenu, a ukrajinska vojska potvrdila je da prihvata isti termin.

Iz Bijele kuće poručeno je da su obje strane pristale na privremeno zaustavljanje borbi kako bi humanitarni timovi mogli da uđu u grad i organizuju bezbjedan izlazak stanovništva.

Situacija u Oleškom, koji je pod ruskom kontrolom od februara 2022. godine, izuzetno je teška. Grad se nalazi preko Dnjepra, nasuprot Hersonu, a prema američkim procjenama, u njemu je ostalo između 1.700 i 2.000 ljudi. Prije početka rata imao je približno 24.000 stanovnika.

Većinu preostalih stanovnika čine starije osobe kojima nedostaju hrana, lijekovi i čista voda.

Melanija Tramp upozorila je da se grad nalazi pred humanitarnom katastrofom, naglašavajući da je neophodno što prije omogućiti pomoć ugroženima.

U okviru planirane operacije predviđeno je razminiranje pristupnih puteva, dopremanje osnovnih životnih namirnica i organizovanje evakuacije. Ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinec potvrdio je da su upravo to glavni zadaci dogovorene humanitarne misije.

Kako prenose Nezavisne, privremeno primirje dolazi u trenutku kada Vašington pokušava da obnovi šire diplomatske razgovore Moskve i Kijeva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da bi predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD trebalo da se sastanu u prvoj polovini novembra. Kao moguće mjesto održavanja razgovora pominje se Abu Dabi, dok američki zvaničnici ne isključuju ni Švajcarsku.

Zelenski očekuje da bi pregovori na tehničkom nivou mogli otvoriti prostor za susret državnih lidera, ali upozorava da je za napredak neophodna spremnost Moskve na kompromis.

Jedno od najvećih otvorenih pitanja ostaje teritorijalni spor. Rusija insistira na prepuštanju cijelog Donbasa, uključujući područja koja nisu pod njenom vojnom kontrolom, dok Ukrajina odbacuje mogućnost odricanja od teritorija koje kontroliše.

Kijev istovremeno zahtijeva čvrste bezbjednosne garancije i dugoročno finansiranje svojih oružanih snaga. Zelenski je kao jedan od uslova budućeg mirovnog sporazuma naveo obezbjeđivanje sredstava za narednih deset godina.

Diplomatske napore dodatno komplikuju nesuglasice između Vašingtona i Kijeva. Među spornim pitanjima nalazi se funkcionisanje satelitskog sistema Starlink, od kojeg zavisi dio ukrajinskih vojnih komunikacija.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da ograničenja brzine ovog sistema, uvedena 13. oktobra, još nisu ukinuta. Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da će intervenisati ukoliko bude potrebno riješiti problem.

Dodatne kritike Kijeva izazvala je odluka američke administracije da omogući isporuke ruskog dizela na američko i međunarodno tržište. Vašington ovaj potez obrazlaže nastojanjem da se stabilizuju cijene goriva, dok Ukrajina osporava takav aranžman.

Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak potvrdio je da su tri tankera sa ruskim dizelom već krenula prema Sjevernoj Americi.

Uprkos političkim neslaganjima, dvije zaraćene strane nastavile su i razmjenu zarobljenika. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je razmijenjeno po 270 vojnika, što je prva takva razmjena od avgusta.

Zelenski je ovaj dogovor ocijenio kao važan rezultat.

Prema podacima koje je iznio vršilac dužnosti ukrajinskog tužioca Anton Kovalski, od početka rata poginulo je više od 19.000 ukrajinskih civila, među kojima je 762 djece.

Iako dogovor o Oleškom ne predstavlja opšti prekid r