Kategorija: Svijet

Postizanje mirovnog sporazuma o ukrajinskom sukobu komplikovano je zbog neslaganja Moskve i Kijeva oko određenih tačaka pregovora, rekao je potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens.

“Razlog zašto nismo postigli mirovni sporazum je taj što su se jednostavno previše razišli oko nekih detalja tih pregovora”, rekao je Vens novinarima.

Vens nije precizirao razloge neslaganja, ali je napomenuo da su se dvije zemlje saglasile da sjednu za pregovarački sto.

Vens je naveo da je američki specijalni izaslanik Stiven Vitkof optimističan u pogledu svojih nedavnih razgovora sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin obavijestio je juče Vitkofa o spremnosti Rusije da nastavi trilateralne pregovore o Ukrajini u novembru.

Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je da bi novi krug trilateralnih pregovora o pronalaženju rješenja za ukrajinsku krizu mogao biti održan u Abu Dabiju sljedećeg mjeseca.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da pobunjeničke ultraljevičarske grupe stoje iza nereda koji su se dogodili u subotu, 17. oktobra, optužujući ih da “planiraju rušenje Republike”.

On je nakon sastanka Savjeta bezbjednosti Francuske rekao da je jasno da je bilo nedostataka u predviđanju i “elemenata iznenađenja”, i da će Vlada izvući zaključke iz ove situacije.

Makron je najavio da će njegova administracija zabraniti proteste koji nisu sindikalni “kad god je to moguće”, naglašavajući da je “opšta preporuka da ne bi trebalo da bude demonstracija u narednim danima”.

On je istakao da će Savjet odbrane Francuske sutra održati sastanak, na kojem će biti doneseno još odluka.

U međuvremenu, više hiljada demonstranata izašlo je danas na ulice Pariza, dok su drugi gradovi zabranili demonstracije nakon sukoba i rasprostranjenih pljački koje su obilježile najnasilnije nemire u Francuskoj u posljednjih nekoliko godina, navodi “Dejli mejl”.

Organizatori protesta u Parizu rekli su da je upravni sud u gradu poništio zabranu koju je izdala policija nakon što je ta odluka osporena.

Pariska policija pojasnila je ranije da je zabrana bila neophodna, s obzirom na rizik od uličnog nasilja nakon što su se grupe maskirane omladine sukobile sa policijskim snagama, pljačkale prodavnice i palile automobile tokom vikenda.

Broj novinara u Njemačkoj mogao bi da padne i do 50 odsto do 2035. godine, rekli su medijski stručnjaci u novoj studiji.

U izvještaju, koji su naručile njemačke medijske kuće ARD, ZDF i “Dojčlandradio”, navodi se da bi smanjenje publike i prihoda medijskih kuća, uz porast vještačke inteligencije i rastuću moć tehnoloških kompanija, moglo dovesti do velikog pada broja radnih mjesta za reportere.

Studija, koja je predstavljena na konferenciji “Dani medija” u Minhenu, predstavila je četiri scenarija, u kojima bi broj novinara pao između 12 i 50 odsto do sredine sljedeće decenije.

U izvještaju se navodi da je 2023. godine u NJemačkoj bilo oko 40.000 profesionalnih novinara. U najgorem slučaju, do 2035. godine bi ih ostalo samo oko 20.000, navodi DPA.

Takođe, navodi se u istraživanju, ishod zavisi od toga koliko kreatori politike regulišu glavne tehnološke kompanije i da li medijske organizacije bliže sarađuju.

Studija sugeriše da će pad gledanosti i prihoda od oglašavanja vjerovatno teško pogoditi njemačke medije u narednoj deceniji. Publika bi mogla pasti između 18 i 47 odsto do 2035. godine, a prihodi od oglašavanja bi trebalo da padnu između 10 i 43 odsto.

Očekuje se da će velike tehnološke firme i dobavljači vještačke inteligencije nastaviti da rastu, što će otežati novinama, televizijskim emiterima i drugim tradicionalnim medijskim kompanijama da direktno dopru do svoje publike i ostvare prihod od svog sadržaja.

Izgledi su posebno sumorni u scenariju u kome velike tehnološke kompanije u velikoj mjeri dominiraju medijskim tržištem.

Studiju su sproveli istraživači Kristijan Cabel sa Tehničkog univerziteta u Kelnu i Ulrike Ron sa Univerziteta u Talinu na osnovu intervjua sa 34 stručnjaka iz oblasti akademske zajednice, oglašavanja, produkcije i medijske politike.

Američka administracija mnogo čini na promociji mirnog rješenja za Ukrajinu, dok Evropa ne čini ništa, ocijenio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Evropske zemlje ne čine ništa da promovišu mirno rješenje, a mnogo čine da izazovu dalje vojne akcije”, rekao je Peskov novinarima.

On je napomenuo da Moskva nije čula nijednu izjavu iz Ukrajine i Evrope koja bi ukazivala na njihovu želju da pređu sa eskalacije na dijalog.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik SAD Stiven Vitkof razgovarali su juče u Sankt Peterburgu.

Sa ruske strane, u pregovorima su učestvovali i pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov i specijalni izaslanik ruskog predsednika za ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

 Francuske vlasti u više gradova zabranile su proteste planirane za danas nakon sukoba i pljački tokom vikenda, u najnasilnijim nemirima u zemlji u posljednjih nekoliko godina.

Demonstracije planirane u Parizu, Lionu, Lilu i Grenoblu su zabranjene, što neki vide kao kršenje prava francuskog naroda na organizovanje protesta, prenio je AP.

Grupe srednjoškolaca i univerzitetskih studenata kažu da će nastaviti da se mobilišu, iako je jesenji školski raspust počeo ove sedmice.

Pariska policijska prefektura saopštila je da je zabrana neophodna s obzirom na rizik od uličnog nasilja.

Zabrana u Parizu trajaće do 20.00 časova po lokalnom vremenu i odnosiće se na područja koja obuhvataju predsjedničku Jelisejsku palatu, oba doma parlamenta i glavne željezničke stanice u gradu. Područja u centru Pariza koja su bila teško pogođena pljačkama takođe su obuhvaćena.

Nemiri u Parizu i drugim francuskim gradovima izazvali su snažnu reakciju Vlade. Noćni policijski čas uveden je u pojedinim dijelovima glavnog grada, kao i u drugim gradovima, gdje je uspostavljen mir

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen napustila je salu Evropskog parlamenta dok je slovački poslanik Milan Ugrik iznosio oštre kritike na račun rukovodstva Evropske unije, optužujući Brisel da planira dodatno finansiranje sukoba u Ukrajini, dok se građani suočavaju sa sve većim troškovima života.

Ugrik, lider slovačke stranke Republika, kritikovao je namjeru da se za nastavak sukoba u Ukrajini izdvoji još 70 milijardi evra. Poručio je da bi taj novac trebalo usmjeriti na rješavanje problema sa kojima se suočavaju evropski građani, umjesto na produžavanje rata.

Kako prenosi BL Portal, slovački poslanik ukazao je na rast cijena i sve veće životne troškove, naglašavajući da bi dodatna sredstva mogla biti iskorišćena za podršku mladima, porodicama i privredi.

Ugrik je uputio i oštru poruku evropskim zvaničnicima, pozivajući ih da podnesu ostavke ukoliko nisu u stanju da odgovore na krizu i poboljšaju životni standard građana.

Odlazak fon der Lajen iz sale tokom njegovog obraćanja izazvao je pažnju, a snimak događaja objavljen je na društvenim mrežama.

Predsjednik SAD Donald Tramp ocijenio je potez potez ruskog lidera Vladimira Putina da oslobodi američkog državljanina Stivena Habarda, osuđenog u Rusiji zbog borbe na strani ukrajinske vojske, kao “nevjerovatnu stvar”.

Odgovarajući na pitanja novinara u bazi “Endruz” o posljednjem telefonskom razgovoru sa Putinom, Tramp je rekao da je pitao ruskog predsjednika da oslobodi Habarda.

“Putin je pristao da to učini. To veoma cijenimo”, dodao je američki predsjednik.

Habard je osuđen u Rusiji zbog učešća u borbenim operacijama zajedno sa ukrajinskim snagama.

Moskovski gradski sud ga je 2024. godine osudio na šest godina i 10 mjeseci zatvora opšteg režima. On je priznao optužbe. Vrijeme koje je proveo u pritvoru počevši od 2022. godine uračunato je u zatvorsku kaznu.

Vijest o oslobađanju Amerikanca stigla je tokom jučerašnje posjete specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa Sankt Peterburgu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za TASS da je Putin donio odluku o oslobađanju Habarda kao gest dobre volje.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin imenovao je nove članove ruske vlade, nakon što je Državna duma prethodno odobrila sve predložene kandidate.

Promjene obuhvataju više važnih funkcija u ruskom državnom aparatu, uključujući resore saobraćaja i finansija, kao i rukovođenje vladinim administrativnim strukturama.

Andrej Nikitin biće zadužen za razvoj transportnog sektora, dok će Irina Okladnikova preuzeti rukovođenje vladinim aparatom. Anton Siluanov obavljaće funkcije potpredsjednika vlade i ministra finansija, prenosi RTRS, pozivajući se na RIA Novosti.

Oleg Kožemjako, uz funkciju potpredsjednika vlade, biće i opunomoćeni predstavnik predsjednika Rusije u Dalekoistočnom federalnom okrugu.

Za ministra saobraćaja imenovan je Dmitrij Jadrov, dok će Jurij Trutnjev obavljati dužnost pomoćnika predsjednika Rusije.

Kadrovske promjene prethodno je predložio ruski premijer Mihail Mišustin.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin imenovao je nove članove vlade, nakon što je Državna duma prethodno odobrila sve predložene kandidate.

Kako je prenijela Ria novosti, Andrej Nikitin biće zadužen za razvoj transportnog sektora, Irina Okladnikova preuzeće rukovođenje vladinim aparatom, dok će Anton Siluanov obavljati funkcije potpredsjednika vlade i ministra finansija.

Pored funkcije potpredsjednika vlade, Oleg Kožemjako će biti i opunomoćeni predstavnik predsjednika u Dalekoistočnom federalnom okrugu.

Dmitrij Јadrov imenovan je za ministra saobraćaja, a Јurij Trutnjev za pomoćnika predsjednika Rusije.

Ruski premijer Mihail Mišustin ranije je predložio kadrovske promjene u vladi, prenosi RTRS.