Kategorija: Svijet

  • Prve prognoze za zimu donose velike promjene: Evo šta očekuje Evropu

    Prve prognoze za zimu donose velike promjene: Evo šta očekuje Evropu

    Dok ekstremne vrućine pogađaju velik dio Evrope, već se pojavljuju prve prognoze za nadolazeću zimu.

    Hladna kaplja se ponovo širi

    Najnovije analize okeana pokazuju da se tzv. hladna kaplja ponovno širi, dok se istovremeno u tropskom dijelu Tihog okeana razvija snažan Super El Ninjo.

    Zajedno, pojave već daju snažne rane naznake kakvi bi pritisak vazduha i temperature mogli biti tokom zime u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Evropi, navodi Severe Weather Europe.

    Novi trend hlađenja

    Naime, zabilježen je novi trend hlađenja u sjevernom Atlantiku. Podaci pokazuju stvaranje i širenje nove hladne kaplje za koju prognoze predviđaju da će trajati do 2027. godine.

    Sjeverni Atlantik sada je znatno hladniji nego u isto vrijeme prošle godine, a posebno se ističe područje Golfske struje koje pokazuje nekoliko stepeni niže temperature nego lani.

    To hladno područje sjevernog Atlantika suprotstavlja se snažnom Super El Ninju koji se razvija u tropskom Tihom okeanu.

    Hladna anomalija

    Gledajući prognoze za decembar, Severe Weather Europe navodi kako je hladna anomalija i dalje prisutna.

    Prema tome, utvrđuje se kako ona nije samo prolazna pojava koja traje nekoliko dana ili sedmica, nego dugoročna značajka.

    Prognoza za decembar

    Takođe, prognoza za decembar pokazuje snažan kontrast između Super El Niña i hladnog sjevernog Atlantika.

    Analizom je utvrđeno kako je atlantska hladna anomalija možda nuspojava promjenjivog globalnog vremenskog sistema koji prelazi u režim Super El Ninjaa, s obzirom na to da su okeanske anomalije često više pokazatelj velikih promjena u atmosferi.

    Uzimajući u obzir nove podatke, kao i uzorke iz proteklih godina, očekuje se visoki pritisak nad Kanadom te niski nad centralnim i južnim SAD-om. El Ninjo bi mogao donijeti tople anomalije u sjeverne dijelove SAD i Kanade, ali i rastuću anomaliju hladnog zraka nad središnjim, južnim i istočnim dijelovima SAD.

    Šta očekuje Evropu?

    Što se tiče Evrope, očekuje se širenje visokog pritiska te da će biti sve više toplih anomalija dubljim ulaskom u zimu. Iako bi Europa, prema tome, mogla imati blažu i topliju zimu od prosjeka, valja naglasiti kako je još riječ o vrlo ranim procjenama, piše Večernji list.

  • Tramp: Dali smo Teheranu sedmicu pauze zbog sahrane Hamneija

    Tramp: Dali smo Teheranu sedmicu pauze zbog sahrane Hamneija

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Vašington dao Iranu sedmičnu pauzu u mirovnim pregovorima zbog sahrane vrhovnog vođe Alija Hamneija.

    – Potpuno smo razorili Iran. Oni silno žele da postignu dogovor. Dali smo im sedmicu pauze zbog sahrane, jer smo korektni – rekao je Tramp.

    Ali Hamnei poginuo je u američkim i izraelskim napadima na Teheran 28. februara.

    Danas i sutra tijelo ajatolaha biće izloženo u Mosali u Teheranu, gdje će poštovaoci moći da mu odaju posljednju počast.

    Pogrebne ceremonije biće održane 7. jula, a ukop će biti obavljen u četvrtak, 9. jula u njegovom rodnom gradu Mašhadu.

  • Neočekivana i kontroverzna ideja iz Bijele kuće

    Neočekivana i kontroverzna ideja iz Bijele kuće

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da razmišlja o tome da u Bijeloj kući okupi bivše predsjednike SAD, među kojima su Barak Obama, Džo Bajden i članovi porodice Buš, kako bi zajedno gledali utakmicu američkog fudbala.

    Prijedlog je iznio tokom gostovanja u podkastu “Storytime with the Second Lady”, koji vodi druga dama SAD Uša Vens, a epizoda je objavljena uoči obilježavanja 250. godišnjice američke nezavisnosti.

    Rijetke pohvale političkim rivalima

    Čitajući dječiju knjigu “Presidents Play!”, koju je objavilo Udruženje za istoriju Bijele kuće, Tramp je rekao da bi zajedničko okupljanje bivših predsjednika bilo zanimljiv događaj koji bi izazvao veliku pažnju javnosti i medija.

    Istakao je da je boravak u Bijeloj kući velika čast i da predsjednici, bez obzira na političke razlike, treba da rade u interesu građana.

    Iako često javno kritikuje Obamu i ismijava Bajdena, Tramp je ovom prilikom uputio rijetke riječi hvale bivšem predsjedniku Bilu Klintonu, za kojeg je rekao da je “bio dobar čovjek” i podsjetio da je tokom njegovog mandata izgrađena atletska staza u kompleksu Bijele kuće.

    Govoreći o nekadašnjem predsjedniku Vilijamu Hauardu Taftu, Tramp je u šaljivom tonu podsjetio da je bio najteži predsjednik u istoriji SAD i našalio se da mora paziti da ne obori njegov rekord.

    Podkast “Storytime with the Second Lady” pokrenut je ove godine s ciljem promocije čitanja među djecom, a u njemu poznati gosti čitaju knjige i razgovaraju o istoriji i američkim predsjednicima, prenosi “TelegraphIndia“.

  • Srbin pronašao skupocjenu violinu pa pokušao da je proda proizvođaču

    Srbin pronašao skupocjenu violinu pa pokušao da je proda proizvođaču

    Tokom čišćenja voza na bečkoj Glavnoj željezničkoj stanici, 24-godišnji radnik firme za čišćenje, državljanin Srbije, pronašao je kofer sa skupocjenom violinom i pratećom opremom, koji je 59-godišnja žena zaboravila na polici za prtljag.

    Umjesto da pronađeni instrument preda nadležnima, 24-godišnjak je, prema navodima policije, najprije u jednoj prodavnici violina, pod izgovorom da želi kupiti instrument za člana porodice, provjerio njegovu vrijednost, saopštila je Policijska uprava u Beču.

    Potom je nagovorio 23-godišnjeg državljanina Austrije da mu pomogne u prodaji violine, obećavši mu dio novca od prodaje. Vrijednost violine sa opremom procijenjena je na oko 27.000 evra.

    Njih dvojica su zatim otišli kod proizvođača violine kako bi pokušali da prodaju instrument. Međutim, 59-godišnja vlasnica je prethodno obavijestila proizvođača da joj je violina ukradena.

    On je o tome obavijestio policiju i dojavio joj planirani pokušaj prodaje.

    Policajci Policijske uprave Favoriten uhapsili su 23-godišnjaka u prodavnici, dok je 24-godišnjak uhapšen neposredno ispred objekta.

    Tokom saslušanja dvojac je priznao izvršenje djela. Po nalogu Tužilaštva u Beču, protiv njih je podnesena prijava zbog sumnje na tešku krađu i pokušaj prikrivanja ukradene robe. Braniće se sa slobode.

  • Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli porastao na najmanje 2.595

    Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli porastao na najmanje 2.595

    Broj poginulih u zemljotresima koji su prošle nedjelje pogodili Venecuelu porastao je na najmanje 2.595, izjavila je danas privremena predsjednica zemlje Delsi Rodrigez.

    Ona je rekla da je broj stradalih povećan za oko 300 u odnosu na prethodni dan, ali još uvijek nije objavljena procjena broja nestalih niti konačan broj žrtava, prenosi Si-En-En.

    Sumnje u zvanične podatke dodatno su pojačane nakon što je forenzički patolog iz savezne države La Gvaira, jednog od najteže pogođenih područja, za Ci-En-En rekao da broj koji saopštava vlada “ne predstavlja ni trećinu stvarnog broja poginulih”.

    Prema rečima patologa, improvizovana mrtvačnica u kojoj radi obrađuje oko 400 tijela dnevno, dok su kapaciteti hladnjača potpuno popunjeni.

    Zbog nedostatka prostora, vreće sa telima privremeno se ostavljaju na otvorenom, gde visoke temperature ubrzavaju raspadanje posmrtnih ostataka.

    – La Gvaira je neopisiva. Toliko je slučajeva, toliko porodica. Najteže su pogođene porodice sa nižim prihodima – rekla je patološkinja.

    Ona je navela da mnoge porodice same izvlače teijla svojih najbližih iz ruševina i donose ih u mrtvačnice, jer spasilačke službe ne uspijevaju da odgovore na razmjere katastrofe.

    Prve procene Američkog geološkog zavoda ukazuju na veliku verovatnoću da je u zemljotresima magnitude 7,2 i 7,5 stepeni Rihterove skale poginulo više desetina hiljada ljudi.

    Sličnu procjenu izneo je i koordinator Ujedinjenih nacija za Venecuelu Đanluka Rampolja del Tindaro, koji je rekao da međunarodne organizacije računaju na broj žrtava veći od do sada objavljenog.

  • EU upozorava Albaniju zbog gradnje na zaštićenim područjima

    EU upozorava Albaniju zbog gradnje na zaštićenim područjima

    Evropski parlamentarci uputili su oštro upozorenje Albaniji da bi njeni pregovori o pristupanju Evropskoj uniji mogli biti ozbiljno ugroženi ako vlada ne promijeni planove za izgradnju luksuznog turističkog kompleksa vrijednog 1,4 milijarde eura, iza kojeg stoji Džared Kušner, zet Donalda Trampa.

    Ovaj megaprojekat predviđa izgradnju luksuznih odmarališta na ostrvu Sazan, jedinom albanskom ostrvu, kao i na poluostrvu Zvërnec, koje obuhvata zaštićeno močvarno područje Vjosa-Narta.

    Zbog ovog plana u Albaniji već sedmicama traju masovni protesti građana, poznati kao „flamingo revolucija“, tokom kojih demonstranti traže ostavku premijera Edija Rame.

    Tineke Strik, nizozemska europarlamentarka koja predvodi misiju Evropskog parlamenta u toj balkanskoj zemlji, izjavila je za Gardijan da se albansko rukovodstvo „igra vatrom“ forsirajući ovaj projekat. Ona smatra da bi izgradnja odmarališta uništila netaknutu obalu i ekološki zaštićena područja na jugu zemlje.

    „Ako je Rama zaista ozbiljan u vezi sa svojim ambicijama za ulazak u EU, trebalo bi da se povuče sa ovog puta i kaže Trampovom klanu: ‘Žao mi je, ali EU je moj prvi prioritet’“, poručila je Strik, naglašavajući da planirana gradnja u ovako osjetljivom ekosistemu direktno krši ekološke politike i standarde EU.

    Istraživanje europarlamentaraca pokazalo je da su radovi na poluostrvu Zvërnec već nanijeli značajnu štetu prirodi, uključujući uništavanje šuma i drevnih dina, a projekat prate i optužbe za korupciju i netransparentnost pri izdavanju dozvola.

    Premijer Edi Rama ranije je postavio ambiciozan cilj da Albanija završi pristupne pregovore do decembra 2027. godine, a da zvanično postane članica EU do 2030. godine. Međutim, insistiranje na Kušnerovom projektu moglo bi u potpunosti blokirati ovaj proces, uprkos tome što čak 92 odsto građana Albanije podržava evropski put zemlje.

  • Intenzivan napad na Kijev

    Intenzivan napad na Kijev

    Oružane snage Rusije izvele su intenzivan napad na pogone vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine i energetske objekte u Kijevu kao odmazdu za napade ukrajinske vojske na rusku teritoriju, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    – Oružane snage Rusije izvele su intenzivan napad visoko preciznom oružjem velikog dometa i udarnim bespilotnim sistemima na objekte vojne industrije i energetske objekte u Kijevu i Kijevskoj oblasti – navodi se u saopštenju.

    Izvedeni su napadi i na vojne aerodrome u Kijevskoj, Dnjepropetrovskoj, Poltavskoj, Čerkaskoj i Černigovoskoj oblasti.

    Bespilotnim sistemima “geranj” izvedeni su udari na benzinske pumpe koje koristi ukrajinska vojska, logistički centar za dopremanje i čuvanje dronova u Nikolajevskoj oblasti.

    U Kirovogradskoj oblasti uništena je lokomotiva koju je za svoje potrebe koristila ukrajinska vojska.

  • U Venecueli registrovana 782 zemljotresa od 24. juna

    U Venecueli registrovana 782 zemljotresa od 24. juna

    Najmanje 782 dodatna potresa registrovana su u Venecueli nakon dva razorna zemljotresa koja su se u toj zemlji dogodila 24. juna, izjavio predsjednik Narodne skupštine Venecuele Horhe Rodrigez.

    On je naglasio da frekventnost i magnituda potresa nastavljaju da se smanjuju.

    – To ne znači da ne postoji prijetnja od intenzivnijih potresa, ali je dobra vijest to što oni postaju rjeđi i što njihov intenzitet pomalo slabi – rekao je Rodrigez.

    Zemljotresi magnitude 7,2 i 7,5 stepeni po Rihterovoj skali dogodili su se u Venecueli u 24. juna. Prema najnovijim podacima, u zemljotresima je poginulo 2.295 ljudi.

  • SAD i Iran saglasni – pregovori napreduju

    SAD i Iran saglasni – pregovori napreduju

    Dok američki i iranski zvaničnici govore o napretku u pregovorima, pitanje kontrole Ormuskog moreuza ostaje glavni kamen spoticanja. Ipak, u Teheranu tvrde da se u privredi već osete prvi efekti postignutih dogovora.

    Indirektni pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Dohi – uz posredovanje Katara i Pakistana – napreduju, tvrde i Vašington i Teheran.

    Predsjednik SAD Donald Tramp kaže da proces ide u dobrom pravcu, uz ponovljeni stav da Islamska Republika ne sme da poseduje nuklearno oružje.

    Optimizam iskazuje i američki potpredsjednik DŽejms Dejvid Vens, navodeći da su razgovori protekli “izuzetno dobro”, kao i da Beijla kuća hoće trajni sporazum.

    Iran poručuje da neće odustati od zahteva da posle isteka privremenog sporazuma dobije međunarodno priznanje prava na kontrolu Ormuskog moreuza.

    Takođe, iranski predsednik Masud Pezeškijan tvrdi da su nedavni dogovori sa SAD već doneli prve ekonomske rezultate, aludirajući na nastavak izvoza nafte.

    Katar: Postignut napredak u razgovorima SAD i Irana u Dohi

    Postignut je napredak nakon odvojenog sastanka katarskih i pakistanskih posrednika sa delegacijom Vašingtona i Teherana u Dohi po pitanjima u vezi sa Memorandumom o razumijevanju SAD i Irana, rekao je portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova.

    – Strane su se složile da nastave razgovore u narednom periodu, a sljedeći sastanak biće zakazan u najkracćem mogucćem roku nakon sahrane bivšeg iranskog vrhovnog vođe – rekao je katarski zvaničnik u objavi na mreži Iks.

  • Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svijetu

    Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svijetu

    Odrasli stanovnici Švajcarske imaju najveću prosječnu imovinu na svijetu, pokazuje najnoviji izvještaj UBS Global Wealth Report 2026.

    Prema procjeni švajcarske banke, prosječna neto imovina po odrasloj osobi u toj zemlji iznosi 910.382 dolara.

    Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države, sa prosječnom imovinom od 696.277 dolara po odrasloj osobi, dok je Luksemburg treći sa 654.732 dolara.

    UBS imovinu definiše kao zbir finansijske i materijalne imovine, uključujući nekretnine, umanjen za dugove. U obračun su uključena i sredstva privatnih penzionih fondova.

    Milioneri čine 13 posto odraslih

    Iza impresivnog prosjeka krije se izražena koncentracija bogatstva. U Švajcarskoj živi oko 944.000 dolarskih milionera, što predstavlja 13,1 posto odrasle populacije. Ta grupa kontroliše približno 69 odsto ukupne privatne imovine u zemlji.

    Slika je drugačija kada se posmatra medijalna imovina, odnosno vrijednost koja dijeli stanovništvo na dvije jednake polovine – 50 posto ima više, a 50 posto manje od tog iznosa. Po tom pokazatelju Švajcarska je tek osma u svijetu, sa 145.555 dolara po odrasloj osobi.

    Lider po medijalnoj imovini je Luksemburg, sa 394.005 dolara, ispred Belgije sa 277.166 dolara i Australije sa 210.783 dolara.

    Prosjek raste, srednja klasa ne prati tempo

    UBS-ovi podaci pokazuju da je slika u Švajcarskoj znatno složenija od same činjenice da je zemlja najbogatija po prosjeku. Od 2000. do 2025. godine prosječna imovina po odrasloj osobi realno je porasla nešto više od 11 posto, dok je realna medijalna imovina u istom periodu pala za skoro 15 posto.

    To znači da je rast ukupnog bogatstva u velikoj mjeri koncentrisan kod imućnijeg dijela stanovništva, dok tipični stanovnik nije imao isti benefit od rasta vrijednosti imovine.

    Globalno bogatstvo raslo najbrže od 2017.

    Na globalnom nivou, privatna imovina porasla je 2025. godine 10,8 odsto izraženo u američkim dolarima, što je najbrži rast u posljednjih nekoliko godina, prenosi Investitor.me. Poređenja radi, rast je 2024. iznosio 4,6 posto, a 2023. godine 4,2 posto.

    Najveći rast zabilježen je u regionu Evrope, Bliskog istoka i Afrike, gdje je imovina porasla 17,5 odsto. Slijede Amerike sa rastom od 8,5 posto i Azijsko-pacifički region sa 5,9 posto. UBS navodi da su regionalne razlike djelimično posljedica valutnih kretanja, posebno slabljenja američkog dolara.

    Skoro milion novih dolarskih milionera

    Broj dolarskih milionera u svijetu povećan je za oko 1,5 posto u 2025. godini, što znači da je gotovo milion ljudi ušlo u taj klub. Prema Reutersu, skoro polovina tog rasta odnosi se na Sjedinjene Američke Države, gdje je više od 440.000 ljudi postalo novi dolarski milioner.

    Ipak, UBS upozorava da je rast bogatstva bio neravnomjerno raspoređen: dok je prosječna imovina globalno rasla, medijalna imovina je pala u većini posmatranih tržišta. To ukazuje na produbljivanje razlike između najbogatijih i šire populacije.