Kategorija: Svijet

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da je 630 dronova krenulo od sinoć prema Moskovskoj oblasti, od kojih je većina uništena na udaljenim prilazima.

“Između 20.30 časova po moskovskom vremenu 21. oktobra i 4.00 časa 22. oktobra, 630 dronova uputilo se ka Moskovskoj oblasti. Većinu su uništile snage protivvazdušne odbrane na udaljenim prilazima, dok su 163 drona neutralisana u blizini Moskve”, objavio je Sobjanjin na društvenim mrežama.

Guverner Dmitrij Miljajev izjavio je da je sedamdeset ukrajinskih dronova oboreno iznad ruske Tulske oblasti i da nije bilo žrtava.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske oružane snage tokom noći napale preduzeća ukrajinskog kompleksa namjenske industrije i objekte transportne infrastrukture u Kijevu, kao i lučku infrastrukturu u Odeskoj oblasti.

U saopštenju se precizira da su meta bila preduzeća koja se bave proizvodnjom i skladištenjem krstarećih raketa i bespilotnih letjelica dugog i srednjeg dometa, objekti transportne infrastrukture u Kijevu, objekti lučke infrastrukture u Odeskoj oblasti, kao i ratni brodovi koji se koriste u interesu oružanih snaga Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da Kijev podržava američki prijedlog da se razgovor sa Rusijom i Vašingtonom na nivou pregovarača održi najkasnije do početka novembra.

Zelenski je istakao da je razgovarao sa američkim zvaničnicima nakon razgovora specijalnog predstavnika Stivena Vitkofa u Sankt Peterburgu sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

“Dobili smo informaciju da Rusija podržava trostrani susret na nivou pregovaračkih timova. Američka strana predložila je održavanje susreta što je prije moguće i to podržavam. Ukrajinska strana je u kontaktu sa američkim partnerima. Učiniće sve da se susret desi što je prije moguće u novembru”, istakao je Zelenski.

On je naglasio da Kijev podržava “svaki prijedlog za prekid vatre, kraj rata, energetsko primirje te humanitarne inicijative”.

Nešto ranije iz Kremlja je saopšteno da se Putin saglasio sa nastavkom mirovnih razgovora posredstvom Amerike najranije narednog mjeseca.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron poručio je da neće dozvoliti ponavljanje nereda i pljački kakvi su obilježili proteste prošlog vikenda, najavljujući odlučniji odgovor države uoči novih okupljanja u Parizu.

Makron je upozorio da će svi koji budu pokušali da izazovu nasilje na narednim protestima biti zaustavljeni, ističući da državni vrh mora pokazati odlučnost u očuvanju javnog reda i mira, prenosi RTRS.

„Ne smije biti kolebanja u vrhu države“, izjavio je Makron tokom posjete Kataru.

Francuski predsjednik najavio je da će se sastati sa obavještajnim zvaničnicima, premijerom Sebastijanom Lekornijem i članovima Vlade kako bi dobio detaljan izvještaj o nemirima koji su izbili 17. oktobra.

U međuvremenu, Lekorni je razgovarao sa sindikalnim liderima u pokušaju da ublaži jednu od ozbiljnijih kriza sa kojima se Francuska suočava posljednjih godina.

Nove tenzije dodatno su pojačane najavom pokreta „Žuti prsluci“ da će u subotu, 24. oktobra, organizovati veliki marš kroz centar Pariza. Planirana ruta obuhvata i dijelove grada u kojima je prethodnih dana zabilježena pljačka.

Istog dana proteste su najavile i studentske grupe, koje traže veća ulaganja u obrazovanje.

Francuske vlasti sada se suočavaju sa izazovom da omoguće mirno izražavanje nezadovoljstva, a istovremeno spriječe nove incidente i zaštite građane i imovinu.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio je mogućnost susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Kini, gdje bi narednog mjeseca trebalo da bude održan samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).

Putin je o mogućem sastanku govorio tokom razgovora u Sankt Peterburgu sa Stivom Vitkofom, specijalnim izaslanikom američkog predsjednika, nagovijestivši da ima prijedloge o kojima želi da razgovara sa američkom stranom, pišu Nezavisne.

Ruski predsjednik naveo je da bi među temama razgovora mogli biti načini za rješavanje kriza u Ukrajini i Persijskom zalivu, kao i druga pitanja od zajedničkog interesa.

Mogućnost susreta trojice svjetskih lidera — Putina, Trampa i predsjednika Kine Si Đinpinga — ranije je pomenuo i portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je rekao da bi takav sastanak mogao privući veliku pažnju međunarodne javnosti, ali je naglasio da konkretan dnevni red još nije utvrđen.

Prema navodima Kremlja, ideja o trilateralnom susretu razmatra se u kontekstu mogućnosti da sva tri predsjednika budu u Kini tokom samita APEC-a. Ipak, konačan dogovor o održavanju sastanka još nije postignut.

Putin je, prema izvještajima sa sastanka sa Vitkofom, izrazio i spremnost da razgovara o obnovi ekonomske saradnje Moskve i Vašingtona, što bi moglo biti još jedno od pitanja u eventualnim razgovorima dvije strane.

Prvi tanker sa ruskim dizel-gorivom trebalo bi da isplovi prema Sjedinjenim Američkim Državama u četvrtak, 22. oktobra, a riječ je o pošiljci od 40.000 tona, izjavio je potpredsjednik Vlade Rusije Aleksandar Novak.

Prema njegovim riječima, isporuka je dio dogovora postignutih između ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, a očekuje se da nakon prve pošiljke uslijede i nove isporuke.

„Izaći ćemo u susret potrebama Sjedinjenih Država u onoj mjeri u kojoj smo u mogućnosti da to učinimo“, rekao je Novak, navodeći da su pregovori o količinama i ugovornim obavezama u završnoj fazi.

Kako prenosi RTRS, ruski zvaničnik nije precizirao ukupne količine goriva koje bi mogle biti isporučene američkom tržištu, niti detalje ugovora koji se još usaglašavaju.

Dogovor nakon razgovora Putina i Trampa

Najava isporuke dolazi u trenutku kada Moskva i Vašington razgovaraju o mogućnostima unapređenja međusobnih odnosa, uključujući energetsku i ekonomsku saradnju.

Novak je potvrdio da su dogovori postignuti na nivou dvojice predsjednika, ali nije iznio dodatne detalje o uslovima pod kojima će rusko gorivo biti isporučivano.

Planirana pošiljka od 40.000 tona predstavlja prvu najavljenu isporuku ruskog dizela SAD u okviru ovog dogovora. Ostaje da se vidi u kojem obimu će saradnja biti nastavljena i kako će se dalje razvijati energetski odnosi dvije zemlje.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je u Sankt Peterburgu sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom o mogućnostima okončanja sukoba u Ukrajini, obnovi pregovora i budućoj ekonomskoj saradnji Moskve i Vašingtona.

Sastanak je održan nakon Vitkofove posjete Norveškoj, gdje su u Oslu vođeni razgovori o ukrajinskom mirovnom procesu. Američki izaslanik prenio je ruskom predsjedniku da su ti razgovori bili produktivni i da postoji osnova za dalje korake ka okončanju sukoba.

„Postoji značajna osnova za korake ka okončanju ukrajinskog sukoba“, poručio je Vitkof, ističući da je sa sobom donio dokumente koji sadrže pristupe rješavanju krize.

Putin je na početku sastanka zahvalio predsjedniku SAD Donaldu Trampu na angažmanu u traženju rješenja za sukob. Prema njegovim riječima, Tramp je u posljednjem telefonskom razgovoru posebno ukazao na ljudske gubitke na obje strane i potrebu da se rat završi.

Kako prenosi RTRS, američki izaslanik izrazio je nadu da bi mogli biti obnovljeni pregovori Rusije, SAD i Ukrajine, u okviru kojih bi se razmatrala i tehnička pitanja.

Moskva i Vašington razgovaraju i o ekonomiji

Pored ukrajinskog sukoba, na sastanku je bilo riječi i o mogućnosti obnove ekonomskih odnosa Rusije i SAD nakon završetka rata.

Vitkof je ocijenio da razgovori koji se već vode predstavljaju pokazatelj potencijala za buduću poslovnu saradnju dvije zemlje. Putin je, s druge strane, naveo da je zainteresovan za obnovu ekonomskih veza sa Vašingtonom.

Američki izaslanik zahvalio je ruskom predsjedniku i na odluci u vezi sa izvozom dizel-goriva, navodeći da je Tramp posebno zahvalan zbog mogućnosti da se ruski dizel ponovo plasira na svjetska tržišta.

Putin je izjavio da su cijene na svjetskim tržištima, nakon te odluke, pale za pet do šest odsto. Takođe je istakao da bi Rusija mogla da isporučuje velike količine đubriva na američko tržište.

Razgovarali i o Iranu

Tokom susreta Putin se interesovao i za tok razgovora u Oslu, kao i za procjene situacije u vezi sa krizom u Iranu. Ruski predsjednik poručio je da je Moskva spremna da pomogne u njenom rješavanju.

U ruskoj delegaciji učestvuju predsjednikov pomoćnik Jurij Ušakov i specijalni predstavnik za investicionu i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

U razgovorima u Oslu, održanim dan ranije, učestvovali su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, finski predsjednik Aleksandar Stub, norveški premijer Jonas Gar Stere i Stiv Vitkof. Džared Kušner priključio se razgovorima na daljinu.

Za sada nije objavljeno da li je tokom sastanka u Sankt Peterburgu postignut konkretan dogovor o nastavku mirovnih pregovora ili održavanju novog susreta na najvišem nivou.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa opozvala je više od 300.000 viza od početka njegovog drugog mandata, a u Vašingtonu navode da je riječ o najbržem tempu takvih mjera u istoriji američke administracije.

O razmjerama ove akcije javnost je obavijestio Stejt department, čiji je portparol Tomi Pigot poručio da SAD neće tolerisati kršenje zakona, prevare niti postupke stranih državljana koji se smatraju prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti.

„Nulta tolerancija“ prema takvom ponašanju ostaje jedan od prioriteta američke administracije, naglasio je Pigot u objavi na društvenoj mreži Iks.

Prema pisanju Nezavisnih, Tramp je i ranije isticao da su pooštravanje imigracione politike i masovne deportacije dio nastojanja da se unaprijedi bezbjednost u zemlji.

Međutim, ove mjere izazvale su kritike organizacija za ljudska prava. Aktivisti upozoravaju da bi način sprovođenja imigracione politike mogao ugroziti pravne procedure i slobodu govora, posebno kada je riječ o osobama koje javno kritikuju američku vlast.

Dodatnu zabrinutost izazvale su i strože provjere aktivnosti na društvenim mrežama kod imigranata i osoba koje podnose zahtjeve za američke vize. Kritičari smatraju da se pozivanje na nacionalnu bezbjednost može koristiti i za pritisak na protivnike administracije.

Vašington, s druge strane, svoju politiku predstavlja kao dio šire strategije zaštite granica i nacionalne bezbjednosti.

Rusija insistira na postizanju trajnog mira u Ukrajini, a ne na privremenom prekidu vatre, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, naglašavajući da se stav Moskve o rješavanju sukoba nije promijenio.

„Ništa se nije promijenilo. Nama je potreban mir, a ne primirje“, rekao je Peskov novinarima, komentarišući mogućnosti za okončanje sukoba.

Prema njegovim riječima, za postizanje dogovora neophodno je i učešće ukrajinske strane. Peskov je istakao da neko u Kijevu mora donijeti odgovornu odluku o rješavanju sukoba, jer se pitanje Ukrajine ne može riješiti bez predstavnika te zemlje.

Kako prenosi RTRS, pozivajući se na rusku novinsku agenciju Sputnjik, Peskov se osvrnuo i na mogućnost da se predsjednik Finske Aleksandar Stub uključi u kontakte o Ukrajini.

Portparol Kremlja ocijenio je da bi takav angažman mogao biti koristan ukoliko bi finski predsjednik ponudio konkretan i konstruktivan doprinos pregovorima, umjesto da samo ponavlja zajedničke stavove evropskih zemalja.

„Ako može dati konstruktivan doprinos, onda se to može pozitivno ocijeniti. Ako ne, ako može samo da ponovi zajednički evropski stav, onda je malo vjerovatno da će to biti konstruktivan doprinos“, naveo je Peskov.

U Oslu završeni razgovori o mirovnom procesu

Njegove izjave uslijedile su nakon multilateralnih razgovora o ukrajinskom mirovnom procesu, koji su završeni u Oslu. U njima su učestvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, finski predsjednik Aleksandar Stub, norveški premijer Jonas Gar Stere i specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof.

Razgovorima se na daljinu pridružio i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.

Moskva, prema poruci koju je ponovio Peskov, smatra da cilj pregovora treba da bude dugoročno rješenje sukoba, a ne samo privremeno zaustavljanje neprijateljstava.

Talas protesta širom Evrope, obilježen sukobima demonstranata i policije, nasiljem i napadima na javne institucije, sve više otvara pitanje da li je riječ o socijalnom nezadovoljstvu koje izmiče kontroli ili o ozbiljnijoj političkoj i bezbjednosnoj krizi. Rast troškova života, pritisak na srednji sloj stanovništva i najavljene mjere štednje podstakli su izlazak građana na ulice, dok se protesti šire i izvan Francuske.

Situacija je posebno napeta u više francuskih gradova, gdje su demonstracije prerasle u nasilne sukobe. Istovremeno, antivladini protesti održavaju se i u Italiji i Albaniji, a studenti i srednjoškolci traže bolje uslove obrazovanja.

Bojana Kondić Panić, šef Predstavništva Republike Srpske u Francuskoj, ocijenila je gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a da je situacija ozbiljna, posebno zbog razmjera nasilja i problema koji, prema njenim riječima, već duže vrijeme opterećuju francusko društvo.

„Sada je nasilje uzelo maha i demonstranti ne prezaju da pale srednjovjekovne objekte“, rekla je Kondić Panić, povezujući dio problema sa nedovoljnom integracijom migranata, ali i sa ekonomskim pritiscima koji pogađaju stanovništvo.

Ona je ukazala na rast cijena i povećanje poreza kao dodatne razloge nezadovoljstva, ističući da teret takvih mjera posebno osjeća srednji sloj. Kao još jedan faktor navela je složenu političku situaciju u Francuskoj.

Upozorenja na propuste bezbjednosnih službi

Na moguće propuste u reagovanju nadležnih službi ukazao je i Miroslav Bjegović, profesor bezbjednosnih nauka iz Beograda. Prema njegovoj ocjeni, izostale su preventivne mjere koje bi mogle spriječiti eskalaciju nasilja.

„Nisu uradili preventivni dio posla da spriječe ono što se desilo“, rekao je B jegović, iznoseći tvrdnju da bi pozadina protesta mogla biti povezana i sa uticajima izvan država u kojima se demonstracije održavaju.

On je povukao paralelu između dešavanja u Francuskoj, Italiji, Albaniji i Srbiji, navodeći da se u različitim protestnim pokretima pojavljuju slične organizacije, među kojima je pomenuo i „Žute prsluke“.

Bjegović smatra da aktuelni talas demonstracija neće stati na dosadašnjim žarištima, već bi mogao zahvatiti i druge evropske zemlje. Kao mogući cilj takvog razvoja događaja naveo je slabljenje jedinstva evropskih država iznutra.

Ipak, razlozi protesta razlikuju se od zemlje do zemlje, a ekonomsko nezadovoljstvo, zahtjevi za boljim obrazovanjem i politički sukobi predstavljaju različite pokretače okupljanja. Dalji razvoj situacije zavisiće i od sposobnosti vlasti da odgovore na zahtjeve demonstranata, spriječe nasilje i ponude rješenja za probleme koji su građane izveli na ulice.

Višednevni protesti kamiondžija na jugu Italije već su izazvali probleme u snabdijevanju trgovina, a u pojedinim gradovima potrošači se suočavaju sa praznim policama i nedostatkom osnovnih prehrambenih proizvoda. Prevoznici traže pomoć zbog naglog rasta cijena dizela, dok dio njih najavljuje nastavak obustave rada uprkos ponudama italijanske vlade.

Iako je protest na Siciliji privremeno obustavljen, blokade su nastavljene u Kalabriji, Pulji, Molizeu i Bazilikati. Prema pisanju Nezavisnih, pozivajući se na italijansku agenciju ADN Kronos, organizacija Fedralog poručila je da će štrajk biti nastavljen prema ranije utvrđenom planu, jer zahtjevi prevoznika još nisu ispunjeni.

Prijedlog da se za pomoć kamionskim prevoznicima izdvoji 480 miliona evra nije zadovoljio organizatore protesta, koji su najavili da će obustava trajati najmanje još sedam dana, odnosno do narednog sastanka sa ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.

Nestašice svježe hrane u trgovinama

Posljedice protesta već se osjećaju u lancima snabdijevanja. U pojedinim mjestima na jugu Italije zabilježene su nestašice svježe tjestenine, sira, mesa, voća i povrća, dok su problemi posebno izraženi u okolini Napulja i na Siciliji.

Među gradovima u kojima su prijavljeni poremećaji u snabdijevanju nalaze se Katanija, Skalea, Čerinjola i Merkouljano, kao i Sora, Kasino i Fabrika di Roma. Zastoji u prevozu otežavaju dopremanje robe do supermarketa i pijaca, a blokade logističkih centara dodatno usporavaju distribuciju.

Protesti su počeli prošle sedmice, a prevoznici su blokiranjem puteva i usporavanjem saobraćaja nastojali da skrenu pažnju na sve veće troškove poslovanja. Njihovo nezadovoljstvo dolazi u trenutku kada rast cijena goriva dodatno opterećuje transportni sektor.

Salvini najavio pomoć, prevoznici traže više

Italijanski ministar saobraćaja Mateo Salvini ranije je najavio paket pomoći prevoznicima, navodeći da je za tu namjenu već izdvojeno 430 miliona evra. Međutim, dio organizacija smatra da dosadašnje mjere nisu dovoljne da nadoknade rast troškova.

Sicilijanski transportni komitet odlučio je da prekine obustavu usluga nakon razgovora sa Salvinijem, uz obrazloženje da je potrebno deblokirati logističke tokove i pokazati spremnost za dogovor sa vladom.

Istovremeno, predsjednik konfederacije drumskih prevoznika „Konftrasporto“ Paskvale Ruso upozorio je da bi nezadovoljstvo moglo prerasti u nacionalni štrajk, koji bi ozbiljno pogodio transport i snabdijevanje širom zemlje.

Nastavak protesta mogao bi dodatno otežati rad prehrambene industrije i trgovinskih lanaca, naročito u južnim regijama koje zavise od redovnih isporuka robe drumskim putem.