Kategorija: Svijet

Visoki zvaničnici NATO-a upozorili su ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da bi pogoršanje odnosa sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom moglo ugroziti isporuke američkog oružja Ukrajini, čak i kada tu vojnu pomoć finansiraju evropske države.

Prema informacijama koje je objavio Blumberg, pozivajući se na izvore iz Alijanse, predstavnici NATO-a savjetovali su Kijevu da smanji tenzije sa Vašingtonom kako ne bi došlo do prekida isporuka u okviru programa PURL, preko kojeg evropske zemlje finansiraju nabavku američkog naoružanja za Ukrajinu, prenosi Srpskainfo.

Jedan od zvaničnika Alijanse upozorio je da bi, imajući u vidu Trampovu nepredvidivost, dalji sukob između američkog i ukrajinskog predsjednika mogao imati direktne posljedice po sposobnost Kijeva da nastavi odbranu zemlje.

U evropskim prijestonicama, prema navodima izvora, postoji zabrinutost da su odnosi Trampa i Zelenskog ozbiljno narušeni i da bi njihovo popravljanje moglo biti otežano. Zbog toga evropski zvaničnici pokušavaju da iza kulisa obnove komunikaciju sa američkom administracijom i spriječe dalju eskalaciju nesuglasica.

Za sada, međutim, nema najava nove posjete evropskih predstavnika Vašingtonu, iako su takvi diplomatski kontakti organizovani tokom ranijih sporova između Trampa i Zelenskog.

Odnosi dvojice predsjednika dodatno su opterećeni nakon Trampovog dogovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ruskom izvozu dizel-goriva, kao i odluke Vašingtona da privremeno suspenduje pojedine sankcije ruskom energetskom sektoru.

Tramp je u više navrata pozivao na brzo okončanje rata i održavanje izbora u Ukrajini, dok su njegove izjave o političkom rukovodstvu u Kijevu izazvale dodatnu zabrinutost među ukrajinskim saveznicima.

Ukoliko bi američka administracija ograničila isporuke oružja, evropske zemlje mogle bi se suočiti sa dodatnim poteškoćama u održavanju vojne podrške Ukrajini, s obzirom na to da program PURL zavisi od američkih zaliha i proizvodnih kapaciteta.

Navodi o mogućem prekidu isporuka za sada se zasnivaju na upozorenjima neimenovanih zvaničnika NATO-a, a ne na objavljenoj odluci Vašingtona da obustavi program. Ipak, oni ukazuju na zabrinutost unutar Alijanse zbog posljedica koje bi pogoršanje odnosa SAD i Ukrajine moglo imati na nastavak vojne pomoći Kijevu.

Sjedinjene Američke Države neće pokretati napade na Iran prije novembarskih međuizbora u SAD, saopštila je zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli, navodeći da Vašington namjerava da nastavi ekonomski pritisak na Teheran.

Keli je u intervjuu za Al Džaziru ponovila ocjenu američkog predsjednika Donalda Trampa da je Iran u teškoj vojnoj i ekonomskoj situaciji. Istovremeno je poručila da će američka blokada ostati na snazi u punom obimu, pišu Nezavisne.

Govoreći o pomorskom saobraćaju, Keli je istakla da nafta kroz Ormuski moreuz i dalje prolazi u rekordnim količinama, uprkos tenzijama između Vašingtona i Teherana.

Pitanje mogućeg nastavka vojnih operacija protiv Irana bilo je tema nedavnih razgovora Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Prema navodima iz izraelskih i američkih izvora, Netanjahu je upozorio na poteze Teherana u vezi sa nuklearnim programom i mogućnost obnove rata.

Jedan američki zvaničnik naveo je da je Tramp mijenjao stav o eventualnom pokretanju novih napada. Prema tim navodima, američki predsjednik poručio je Netanjahuu da nastavi pripreme, ali nije dao čvrsto obećanje da će vojna akcija biti odobrena.

U američkoj administraciji postoje i različiti pogledi na dalji pristup Iranu. Ministar odbrane Pit Hegset i američka Centralna komanda, prema navodima jednog zvaničnika, zalažu se za obnovu širih vojnih operacija.

Većina Trampovih savjetnika, međutim, podržava nastavak sankcija i ekonomskog pritiska kao način da se Teheran oslabi bez neposrednog ulaska u novi vojni sukob.

Za sada ostaje neizvjesno da li će Vašington nakon novembarskih izbora promijeniti pristup ili nastaviti da se oslanja na blokadu i sankcije. Izjave Bijele kuće ukazuju na to da neposredni napad nije planiran prije izbora, ali ne predstavljaju garanciju da kasnije neće biti razmatrana vojna opcija.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ocijenio je da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebalo da prihvati mirovni sporazum, upozoravajući da Rusija nastavlja da napreduje na frontu i da bi dalji nastavak sukoba mogao imati teške posljedice po Ukrajinu.

„Rusija je ogromna mašina. Rusi nastavljaju da napreduju, imaju neiscrpne resurse“, rekao je Tramp, prenosi RTRS.

Američki predsjednik smatra da ukrajinsko rukovodstvo treba da se opredijeli za pregovore, navodeći da je sporazum mogao biti postignut i ranije, pod povoljnijim uslovima za Kijev. Istakao je i da je Vašington pružio veliku pomoć Ukrajini, ali da su posljedice sukoba za SAD bile ljudski i finansijski gubici.

Tramp je ocijenio i da za postizanje rješenja nije neophodan direktan sastanak Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina, dok je istovremeno ukazao na zamor evropskih država zbog dugotrajnog rata.

U međuvremenu, Zelenski je saopštio da su tokom razgovora sa specijalnim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom u Oslu razmatrani mogući modeli prekida vatre, bezbjednosne garancije za Ukrajinu i teritorijalna pitanja.

Prema njegovim riječima, među prijedlozima su i garancije koje bi se oslanjale na član 5 Sjevernoatlantskog saveza, kao i varijanta nazvana „član 5 lajt“. Zelenski je naveo da bi dokument sa različitim opcijama bezbjednosnih garancija trebalo da bude dostavljen ruskoj strani, od koje se očekuje odgovor.

Ukrajinski predsjednik ponovio je da je spreman za trilateralni sastanak sa Trampom i Putinom, naglašavajući da se o budućnosti Ukrajine ne može odlučivati bez učešća Kijeva. Izrazio je i očekivanje da će američki i evropski partneri učestvovati u poslijeratnoj obnovi zemlje.

Sjedinjene Američke Države zatražile su zatvaranje Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji (UNMIK), uz obrazloženje da je njen mandat prevazišao prvobitnu svrhu i da se sredstva UN nepotrebno troše na operaciju koja, prema ocjeni Vašingtona, više nema značajnu ulogu na terenu.

Američka predstavnica iznijela je ovaj stav na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija posvećenoj Kosovu i Metohiji, ističući da se okolnosti na terenu značajno razlikuju od onih iz 1999. godine, kada je misija uspostavljena.

„Naš stav o UNMIK-u nije se promijenio. Misija je prevazišla svoju svrhu i Savjet bezbjednosti treba da je zatvori“, poručila je, prenosi BL Portal.

Prema stavu Vašingtona, preostale poslove koje obavlja UNMIK mogu preuzeti druge međunarodne organizacije, uključujući NATO, Evropsku uniju, Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju i agencije Ujedinjenih nacija.

Američka predstavnica naglasila je i da normalizacija odnosa Beograda i Prištine predstavlja jedini održivi put ka dugoročnoj stabilnosti, pozivajući obje strane da pokažu uzdržanost, izgrade međusobno povjerenje i nastave dijalog uz posredovanje Evropske unije.

„Trajan napredak doći će iz Prištine i Beograda, a ne iz Savjeta bezbjednosti“, poručila je predstavnica SAD, dodajući da američki predsjednik Tramp želi mir, stabilnost i prosperitet i Srbije i Kosova.

Ona je kritikovala i činjenicu da Savjet bezbjednosti godinama nije ozbiljnije razmatrao budućnost misije niti glasao o njenom mandatu, ocjenjujući da je neophodno odgovornije upravljati finansijskim sredstvima međunarodne organizacije.

Međutim, na sjednici su izneseni i drugačiji stavovi. Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić istakao je da je UNMIK i dalje neophodan, posebno zbog praćenja položaja srpske zajednice na Kosovu i Metohiji i sprovođenja Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

Predstavnik Demokratske Republike Kongo takođe je ukazao na značaj misije u sprečavanju tenzija i podsticanju dijaloga među zajednicama, dok je Danska predložila strateško preispitivanje njenog mandata kako bi se prilagodio aktuelnim okolnostima.

Predstavnik Prištine Gljauk Konjufca kritikovao je izvještavanje UNMIK-a kao jednostrano, zalažući se za drugačiji pristup međunarodnom angažmanu na Kosovu i Metohiji.

Šef UNMIK-a Peter Due upozorio je na tenzije, probleme sa kojima se suočava srpska zajednica i navode o neprimjerenom postupanju policije, uz poziv Beogradu i Prištini da nastave dijalog.

UNMIK je uspostavljen 1999. godine na osnovu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN. Iako su SAD zatražile njegovo zatvaranje, mandat misije i dalje je na snazi, a za njeno ukidanje potrebna je odluka nadležnog tijela Ujedinjenih nacija.

Srbija zahtijeva jednaku pravdu za sve žrtve sukoba na Kosovu i Metohiji, bez obzira na njihovu nacionalnost, poručio je šef srpske diplomatije Marko Đurić tokom sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, na kojoj je razmatrano stanje u južnoj srpskoj pokrajini.

Đurić je upozorio da pojedini politički predstavnici u Prištini i Tirani osporavaju presude bivšim vođama takozvane Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), ističući da se individualna krivična odgovornost ne može poistovjećivati sa kolektivnom krivicom albanskog naroda.

„Tražimo pravdu za svaku žrtvu, i srpsku i albansku. Ne srpsku verziju pravde. Ne albansku verziju pravde. Pravdu koja je ista za sve“, poručio je Đurić, prenosi RTRS.

Posebno je kritikovao pokušaje prištinskih institucija da izmjenama zakona ograniče nadležnosti Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu, ocjenjujući da pravda za žrtve ne smije biti žrtvovana političkim interesima.

Govoreći o bezbjednosnim prilikama, Đurić je ukazao na rušenje kuća i imovine u vlasništvu Srba u okolini jezera Gazivode, kao i na ozbiljne navode o policijskom zlostavljanju. Podsjetio je i da je nakon obilježavanja Vidovdana na Gazimestanu uhapšeno 37 osoba, među kojima i jedno maloljetno lice.

Prema njegovim riječima, položaj Srba na sjeveru Kosova i Metohije obilježen je strahom i neizvjesnošću, dok pritisci na srpsko stanovništvo i institucije dodatno ugrožavaju osjećaj pravne sigurnosti.

Šef UNMIK-a Peter Due upozorio je na pokušaje umanjivanja nadležnosti Specijalizovanih vijeća, naglašavajući da je suočavanje s prošlošću važno za budućnost regiona. Pozvao je Beograd i Prištinu da nastave dijalog i ispune ranije preuzete obaveze, uključujući formiranje Zajednice srpskih opština.

Due je naveo da se 1.577 osoba i dalje vodi kao nestalo te pozvao strane da omoguće pristup arhivama koje bi mogle pomoći u rasvjetljavanju njihove sudbine.

Na sjednici su izneseni i različiti stavovi o budućnosti UNMIK-a. Kina je zatražila nastavak podrške ovoj misiji, upozoravajući na krhku bezbjednosnu situaciju i incidente na štetu Srba, dok su Sjedinjene Američke Države ocijenile da je njen mandat prevaziđen i da bi trebalo razmotriti njegovo okončanje.

Predstavnik Prištine Glauk Konjufca odbacio je izvještaj UNMIK-a kao pristrasan, tvrdeći da ne odražava stvarno stanje na terenu. Nasuprot tome, izvještaj misije ukazao je na povećanu nesigurnost Srba zbog hapšenja, navoda o lošem postupanju policije, rušenja imovine i zatvaranja institucija koje funkcionišu u sistemu Srbije.

Hrišćansko-demokratska unija (CDU), stranka njemačkog kancelara Fridriha Merca, doživjela je težak izborni udarac u jednoj od njemačkih saveznih pokrajina, gdje prvi put neće imati nijednog poslanika u pokrajinskom parlamentu.

Rezultat predstavlja značajan politički izazov za demohrišćane, koji su decenijama imali uporište u njemačkom političkom životu. Kako prenosi BL Portal, izborni ishod dodatno je skrenuo pažnju na promjene u podršci tradicionalnim strankama u Njemačkoj.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Zapad više neće imati dominantnu ulogu u svjetskoj politici niti će moći da određuje pravila drugima, ocjenjujući da se međunarodni odnosi nalaze na prekretnici i da se oblikuje novi, multipolarni svjetski poredak.

„Sada kada je svijet krenuo u drugom smjeru, istorijski proces objektivno transformiše ekonomiju, politiku i globalne finansije“, rekao je Lavrov na sastanku sa diplomcima univerziteta koji su prvi put primljeni u diplomatsku službu, prenosi BL Portal.

Prema njegovim riječima, zapadne zemlje pribjegavaju ekstremnim mjerama i upuštaju se u, kako je naveo, neviđene avanture, pokušavajući da zadrže uticaj koji su imale tokom prethodnih pet vijekova.

Lavrov je poručio da Rusija zagovara ravnopravni dijalog i uspostavljanje ravnoteže interesa u međunarodnim odnosima. Kao primjere saradnje na kojima se, prema njegovim riječima, zasniva drugačiji pristup globalnoj politici, naveo je Šangajsku organizaciju za saradnju (ŠOS), BRIKS, Zajednicu nezavisnih država (ZND), Organizaciju Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), Evroazijsku ekonomsku uniju (EAEU) i Saveznu državu Rusije i Bjelorusije.

„Ključ je ravnoteža interesa“, naglasio je šef ruske diplomatije, ističući da saradnja među državama treba da počiva na međusobnom uvažavanju i zajedničkoj koristi.

Govoreći o tvrdnjama da je Rusija međunarodno izolovana, Lavrov je ukazao na niz međunarodnih skupova i susreta sa partnerskim zemljama, ocjenjujući da oni pokazuju nastavak diplomatske saradnje Moskve.

Među događajima koje je pomenuo nalaze se samit Rusije i ASEAN-a, sastanak lidera Šangajske organizacije za saradnju, Istočni ekonomski forum i samit BRIKS-a. Najavio je i naredne međunarodne susrete na kojima bi trebalo da učestvuju ruski zvaničnici.

Lavrov je kao primjer onoga što smatra neprimjerenim postupcima Zapada naveo i slučaj predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove supruge, opisujući taj događaj kao „neviđenu zapadnu avanturu“.

Zaključio je da se, prema njegovoj ocjeni, završava era zapadne hegemonije i da međunarodni odnosi ulaze u period u kojem će više centara moći imati značajniju ulogu u oblikovanju globalne politike, ekonomije i finansija.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi SAD mogle da se suoče sa sličnim haosom kakav je izbio tokom nasilnih nemira koji potresaju Francusku ukoliko demokrate pobijede na izborima za Američki kongres sljedećeg mjeseca, prenosi “Raša tudej”.

Tramp je u obraćanju novinarima ispred Bijele kuće upozorio da će Pariz uskoro postati muslimanski grad, okrivljujući ljevičarske političare da podstiču masovne migracije i nestabilnost širom Zapada.

On je dodatno pooštrio kritike, opisujući Francusku kao “nekada veliku naciju koju sada osvajaju, pljačkaju i spaljuju do temelja”.

Tramp je za nasilje okrivio migrante, džihadiste i komuniste, optužio evropske lidere da prepuštaju svoje zemlje ljudima koji nisu spremni da se integrišu i pozvao ih da zatvore granice prije nego što bude prekasno.

Francuska se suočava sa nasilnim nemirima koji su izbili prošlog mjeseca zbog nedostatka nastavnika i propadanja školskih objekata.

Stotine hiljada ljudi izašle su tokom vikenda na ulice, a demonstracije su prerasle u sukobe sa policijom, podmetanje požara, huliganstvo i pljačke.

Uhapšeno je gotovo 2.400 lica, opljačkane su stotine poslovnih objekata, a širom zemlje zapaljene su zgrade. Povrijeđeno je oko 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije.

Američki državni sekretar Marko Rubio upozorio je da postoji stvarni rizik da bi sukob u Ukrajini mogao da eskalira i proširi se na druge teritorije.

“Postoji stvarni rizik da bi sukob mogao da eskalira i proširi se na neko drugo mjesto”, rekao je Rubio novinarima.

On je dodao da se sukob mora okončati pregovorima, ističući da SAD ulažu napore kako bi se obje strane usmjerile ka postizanju sporazuma.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je ranije da Rusija želi da se neprijateljstva u Ukrajini okončaju što je prije moguće mirnim rješenjem, ističući spremnost Moskve na pregovore.

Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je ranije nezadovoljstvo zbog nespremnosti ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da teži postizanju mirovnog sporazuma, sugerišući da on od samog početka nije tražio rješenje.

Tramp je takođe izjavio da je Ukrajini potreban novi lider koji bi bio sposoban da postigne sporazum sa Rusijom.