Kategorija: Svijet

Njemačka industrija izgubila je gotovo pola miliona radnih mjesta za sedam godina, dok je uslužni sektor u istom periodu zabilježio snažan rast zaposlenosti. Podaci minhenskog instituta Ifo ukazuju na duboke promjene u strukturi najveće evropske privrede, posebno u granama koje su decenijama bile njen glavni oslonac.

Od početka 2019. do kraja 2025. godine, broj radnih mjesta u industriji koja su obuhvaćena sistemom socijalnog osiguranja smanjen je za 496.000, odnosno 7,1 odsto, pokazuju podaci koje je objavio Ifo.

Istovremeno, uslužne djelatnosti dobile su više od 2,2 miliona novih radnih mjesta. Najveći dio tog rasta zabilježen je u zdravstvu, socijalnim uslugama i javnoj upravi.

Promjene su naročito izražene u automobilskom i mašinskom sektoru, koji su dugo predstavljali ključne pokretače njemačkog ekonomskog razvoja. Njihovo slabljenje otvara pitanje budućeg položaja industrije u privredi koja se sve više oslanja na usluge.

„Njemačka prolazi kroz ubrzanu strukturnu transformaciju. Ironično je što su upravo sektori koji su do sada održavali naš prosperitet u padu“, izjavio je Joahim Ragnic, direktor instituta Ifo u Drezdenu.

Problemi u industriji prate i nepovoljna kretanja na tržištu rada. Iako je broj nezaposlenih u Njemačkoj u septembru pao ispod tri miliona, sezonsko poboljšanje bilo je slabije nego što je uobičajeno za taj period godine.

Predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nales upozorila je da početak jeseni nije donio očekivani zamah u zapošljavanju, te da potražnja za radnicima i dalje ostaje relativno slaba, prenosi ATV.

Njemački automobilski gigant Volkswagen razmatra da na evropsko tržište plasira električne automobile koje je prvobitno razvio za kineske kupce, što bi predstavljalo značajan zaokret u njegovoj strategiji razvoja i prodaje vozila.

Među modelima koji bi mogli stići u Evropu izdvaja se ID. Unyx 09, velika električna limuzina nastala u saradnji sa kineskim proizvođačem Xpeng. Kao mogući kandidat pominje se i električni SUV ID. Aura T6, ali konačna odluka o izboru vozila još nije donesena.

Šef marke Volkswagen Tomas Šefer potvrdio je za britanski magazin Autocar da kompanija priprema mogućnost prodaje jednog ili više modela razvijenih u Kini i na evropskom tržištu. Ipak, još nema zvanične potvrde koji bi automobili bili obuhvaćeni ovim planom niti kada bi mogli stići do kupaca.

Ovakav potez omogućio bi njemačkom proizvođaču da proširi ponudu električnih vozila bez potrebe da svaki novi model razvija od početka za evropsko tržište. Volkswagen je u protekle dvije godine intenzivno radio na smanjenju troškova materijala i razvoja automobila u Kini, a tamo proizvedena vozila već izvozi u Australiju i na tržišta Bliskog istoka.

Moguće širenje prodaje kineskih modela u Evropu dolazi u trenutku kada se Volkswagen suočava sa snažnom konkurencijom na tržištu električnih automobila i pritiskom da dodatno smanji troškove poslovanja. Kineski partneri sve više učestvuju u razvoju novih tehnologija, a saradnja sa kompanijom Xpeng jedan je od primjera takvog pristupa.

Istovremeno, njemački proizvođač razmatra dodatne mjere štednje, uključujući mogućnost zamrzavanja plata većini od oko 600.000 zaposlenih širom svijeta do 2030. godine. O ovim pitanjima još traju razgovori sa sindikatima, dok kompanija nije željela detaljnije da komentariše medijske navode.

Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na B92 i britanski Autocar, eventualni dolazak kineskih Volkswagenovih modela u Evropu za sada je mogućnost koju kompanija razmatra, a ne potvrđen početak prodaje.

Italijanska vlada planira da pošalje dodatnih 500 vojnika u Milano nakon dva dana nasilnih nereda tokom kojih su demonstranti sukobljeni sa policijom pljačkali prodavnice i uništavali imovinu. Istovremeno, luksuzni brendovi uklanjaju robu iz izloga i zatvaraju radnje ranije nego inače, strahujući od novog talasa nasilja u finansijskom centru Italije.

Raspoređivanje vojske najavio je potpredsjednik italijanske vlade Mateo Salvini, poručivši da je potrebno preduzeti konkretne mjere kako bi se ponovo uspostavio red na ulicama.

„Od riječi do djela: još 500 vojnika za odbranu Milana“, napisao je Salvini na društvenim mrežama.

Očekuje se da će slanje dodatnih snaga biti dio paketa bezbjednosnih mjera o kojem bi italijanska vlada trebalo da odlučuje na sjednici u utorak.

U međuvremenu, u luksuznoj trgovačkoj četvrti Via Monte Napoleone, poznatoj po prodavnicama najpoznatijih svjetskih modnih kuća, trgovci su počeli da uklanjaju robu iz izloga. Među brendovima koji su preduzeli preventivne mjere nalaze se „Šanel“, „Tifani“ i „Dior“, dok policijske patrole pojačano nadziru ulice.

Kako prenosi ATV, neredi su izbili nakon protesta zbog rasta troškova života i nezadovoljstva kvalitetom javnih usluga. Okupljanje koje je u subotu počelo mirno preraslo je u nasilje, a grupe demonstranata palile su kontejnere, razbijale izloge i pljačkale prodavnice.

Među objektima koji su bili meta napada nalaze se prodavnice sportskih lanaca „Dekatlon“ i „Arkteriks“, kao i poslovnice telekomunikacionog operatera „Vodafon“. Pojedini trgovci odlučili su da izloge zaštite drvenim pločama i kartonom, dok su druge radnje uklonile robu i privremeno obustavile rad.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni osudila je nasilje i održala sastanak sa ministrima i predstavnicima bezbjednosnih službi kako bi razmotrili odgovor države. Vlasti najavljuju odlučnije mjere, posebno u vezi sa nasiljem među maloljetnicima.

Ministar spoljnih poslova i potpredsjednik vlade Antonio Tajani poručio je da će vlasti reagovati na napade na državne institucije i javni red.

Prema pisanju italijanskog lista „Korijere dela Sera“, među mogućim mjerama razmatraju se produženje preventivnog pritvora za maloljetnike i oštriji obračun sa maloljetničkim bandama. Razmatra se i ranija primjena pojedinih odredbi bezbjednosnog zakona koji je u parlamentarnoj proceduri.

Policija je saopštila da je tokom nedjeljnih nereda u Milanu privela 271 osobu. Od njih su 32 uhapšene, uključujući 23 maloljetnika i 13 stranih državljana. Sukobi su prethodno zabilježeni i u drugim gradovima na sjeveru Italije, među kojima su Bolonja, Breša, Bergamo i Torino.

Nasilje u Milanu podsjetilo je na nemire u Francuskoj, gdje su protesti zbog rasta životnih troškova i nezadovoljstva javnim uslugama takođe prerasli u sukobe i nerede. Italijanske vlasti sada nastoje da spriječe novo širenje nasilja i zaštite građane, trgovce i imovinu.

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Njemačka radi na jačanju svoje odbrambene samostalnosti, upozoravajući da se ne smije potcijeniti bezbjednosni rizik koji Rusija predstavlja za Evropu. Prema njegovoj ocjeni, ambicije Moskve ne završavaju se na ratu u Ukrajini, već obuhvataju i pokušaje destabilizacije evropskog političkog poretka.

„Najviše me brine potcjenjivanje ruskog uticaja na naša društva. Rusija je na putu da destabilizuje čitav politički poredak našeg evropskog kontinenta“, rekao je Merc u intervjuu za Blumberg.

Njemački kancelar smatra da dio evropske javnosti, uključujući građane Njemačke, ne sagledava u dovoljnoj mjeri ciljeve ruske politike. Kako je naveo, riječ nije samo o teritorijalnom širenju u Ukrajini, već i o odnosu Moskve prema demokratiji, otvorenim društvima i evropskim integracijama.

Merc je istakao da Njemačka, zajedno sa drugim evropskim saveznicima izvan Sjedinjenih Američkih Država, finansira ukrajinsku odbranu i nabavku vojne opreme bez američke finansijske podrške.

„To predstavlja veliki napor za naše budžete i za Evropsku uniju. Ipak, nastavljamo da to činimo i pokušaćemo da tako bude sve dok se ovaj strašni rat ne završi“, poručio je njemački kancelar.

Govoreći o odnosima sa Vašingtonom, Merc je rekao da pokušava da ubijedi američkog predsjednika Donalda Trampa da je stabilna Evropa važna i za Sjedinjene Američke Države. Prema njegovim riječima, evropski kontinent i Evropska unija predstavljaju značajnog partnera u međunarodnim odnosima.

Njemačka u međuvremenu sprovodi reforme odbrambenog sistema s ciljem da smanji zavisnost od drugih saveznika i poveća sposobnost samostalnog djelovanja u okviru NATO-a.

„Čuli smo poziv na buđenje i pokušavamo da se osposobimo da budemo dovoljno snažni da se takmičimo i samostalno branimo u okviru NATO-a“, rekao je Merc.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada evropske države preispituju svoje odbrambene kapacitete i nastoje da povećaju ulaganja u vojsku, vojnu industriju i bezbjednosnu infrastrukturu, uz istovremeno zadržavanje transatlantske saradnje.

Ukrajinski zvaničnici upozoravaju na probleme u razmjeni obavještajnih podataka sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što Kijev, prema tvrdnjama iz ukrajinskih izvora, nije na vrijeme dobio upozorenje o ruskom raketnom napadu. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Sergej „Fleš“ Beskrestnov smatra da nedosljednost američkih upozorenja otvara pitanje da li Vašington na taj način pokušava da podstakne Ukrajinu na pregovore sa Moskvom.

Beskrestnov je za BBC rekao da informacije o prijetnjama ponekad stižu prije napada, ali da u drugim slučajevima upozorenje dolazi prekasno da bi bilo od koristi.

„Izgleda veoma čudno. Ponekad dobijemo ove informacije prije nego što napad počne, a ponekad ne. Na primjer, sinoć smo ih dobili, ali… minut prije nego što je napad počeo“, naveo je ukrajinski zvaničnik.

On je, međutim, naglasio da saradnja sa SAD nije u potpunosti prekinuta i da obavještajni podaci i dalje stižu. Problem se, prema njegovom objašnjenju, odnosi prvenstveno na informacije koje bi trebalo da omoguće pravovremeno upozoravanje na vazdušne napade.

Beskrestnov smatra da bi kašnjenje moglo biti povezano sa političkom porukom američke administracije, koja, prema njegovom tumačenju, želi da Kijev razmotri mogućnost dogovora sa Rusijom.

„Sjedinjene Države vjerovatno pokušavaju da nam kažu: ‘Hajde da razgovaramo, hajde da pregovaramo sa Rusijom, trebalo bi da pronađete kompromis'“, rekao je on.

Ukrajina se u međuvremenu oslanja i na sopstvene radarske sisteme, ali Beskrestnov upozorava da oni ne mogu u potpunosti zamijeniti sve informacije koje dobija od američkih partnera. Kijev zato razmatra i alternativne načine komunikacije, posebno zbog neizvjesnosti u vezi sa daljim funkcionisanjem satelitske mreže Starlink.

„Sada razumijemo da nešto počinje da se dešava sa Starlinkom i nismo sigurni koji će biti sljedeći korak“, naveo je Beskrestnov.

Sumnje u pravovremenost američkih upozorenja pojavile su se nakon ruskog napada na Kijev 19. oktobra. U napadu je poginula jedna osoba, dok je osam povrijeđeno. Oštećeni su objekti u tri gradska okruga, uključujući 25-spratnu stambenu zgradu, medicinski objekat, tržni centar i infrastrukturu metroa.

Novinar Radija Slobodna Evropa Aleks Raufoglu objavio je da Ukrajina ni tokom te noći nije dobila upozorenje SAD o ruskom balističkom napadu. Predsjednik Volodimir Zelenski takođe je govorio o problemima u razmjeni informacija, dok američki državni sekretar Marko Rubio nije mogao da potvrdi da Kijev nije dobio prethodno upozorenje.

Zelenski je 18. oktobra izjavio da je razmjena obavještajnih podataka sa Vašingtonom nastavljena nakon trodnevnog prekida. Prema njegovim riječima, tokom tog perioda Ukrajina nije dobijala informacije o ruskim balističkim napadima. Ranije je isticao da Kijev obavještajne podatke dobija iz više država, ali da su američke informacije posebno značajne za praćenje lansiranja balističkih raketa.

Za sada nema zvanične potvrde da Vašington namjerno uskraćuje upozorenja kako bi izvršio pritisak na ukrajinsko rukovodstvo. Takvo tumačenje iznio je Beskrestnov, dok američka strana nije potvrdila da je došlo do namjernog ograničavanja tih informacija.

Kako prenosi ATV, pozivajući se na BBC, ukrajinski zvaničnici nastoje da razjasne zbog čega upozorenja o pojedinim ruskim napadima stižu sa zakašnjenjem, iako se razmjena obavještajnih podataka sa SAD nastavlja.

Američki ministar odbrane Pit Hegset iznenada je doputovao u Izrael, gdje se sastao sa premijerom Benjaminom Netanjahuom, u trenutku kada Vašington i Tel Aviv razmatraju mogućnost ponovnog pokretanja velikih vojnih operacija protiv Irana.

Prema informacijama koje je objavio portal Axios, pozivajući se na dva izvora upoznata sa sastankom, razgovor je održan u vazduhoplovnoj bazi Ovda na jugu Izraela. U toj bazi raspoređeni su i američki avioni za dopunu goriva, a Hegset se tokom posjete sastao i sa američkim vojnicima stacioniranim na toj lokaciji.

Posjeta nije bila unaprijed najavljena javnosti, a njen sadržaj za sada nije zvanično objavljen. Pentagon i izraelska ambasada u Vašingtonu nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar, dok se iz Netanjahuovog kabineta nisu oglasili povodom sastanka.

Dolazak američkog ministra odbrane uslijedio je svega osam dana prije parlamentarnih izbora u Izraelu, zakazanih za 27. oktobar. Politički kontekst posjete dodatno je obilježila podrška koju je američki predsjednik Donald Tramp prethodno javno pružio Netanjahuu.

Tramp je u nedjelju na društvenoj mreži Truth Social objavio da izraelskom premijeru daje „potpunu i totalnu podršku“, pohvalivši njegovo vođstvo i saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, naročito tokom sukoba sa Iranom.

Američki predsjednik upozorio je i na mogućnost da Vašington sam preuzme teret sukoba ukoliko izraelski birači odluče da izaberu drugog lidera.

Izrael se uoči glasanja suočava sa neizvjesnom političkom situacijom. Prema istraživanjima javnog mnjenja, vjersko-nacionalistička koalicija koju predvodi Netanjahu mogla bi izgubiti većinu potrebnu za formiranje vlade, ali ni opozicija nema zagarantovanu mogućnost da obezbijedi parlamentarnu većinu.

Sastanak Hegseta i Netanjahua zato dolazi u osjetljivom trenutku, kada se prepliću predizborna kampanja u Izraelu i bezbjednosna pitanja na Bliskom istoku, uključujući mogućnost nastavka vojnih operacija protiv Irana.

Kako prenosi Klix.ba, pozivajući se na Axios, Hegsetova posjeta održana je iza zatvorenih vrata, a zvanične potvrde o konkretnim temama razgovora za sada nema.

Francuski predsjednik Emanuel Makron suočava se sa jednom od najozbiljnijih kriza od dolaska na vlast, nakon što su talas nasilja, pljačke i paljevine dodatno produbili političku nestabilnost u zemlji. Prema ocjeni agencije Rojters, neredi su pokazali koliko je oslabio njegov politički autoritet u posljednjim mjesecima mandata.

Francuski gradovi ostali su iza nasilnih protesta sa uništenim prodavnicama, zapaljenim objektima i oštećenim javnim institucijama. Makron, koji je na vlast došao obećavajući reforme i jačanje države, sada se suočava sa podijeljenim parlamentom, ograničenim budžetskim mogućnostima i sve većim nezadovoljstvom javnosti.

Za razliku od protesta „žutih prsluka“ iz 2018. i 2019. godine, kada je vlast pokušala da smiri situaciju ustupcima vrijednim više milijardi evra, trenutne finansijske prilike ostavljaju znatno manje prostora za takav odgovor. Makronov položaj dodatno je oslabljen odlukom da 2024. godine raspusti parlament i raspiše prijevremene izbore, nakon kojih je politička scena ostala duboko podijeljena.

Bivši poslanik iz predsjednikovog političkog tabora Loik Kervran ocijenio je da se završnica Makronovog mandata pretvorila u dugotrajnu krizu.

„Kraj ovog mandata je spora agonija“, napisao je Kervran na društvenoj mreži Iks, kritikujući odluku o raspuštanju parlamenta.

Aktuelna situacija mogla bi politički koristiti Marin Le Pen, liderki Nacionalnog okupljanja, koja se priprema za predsjedničke izbore 2027. godine. Bivši poslanik Žan-Batist Moro smatra da bi najnoviji događaji mogli dodatno ojačati njene izglede.

„Le Pen više ne mora trošiti novac na kampanju. Pred njom nije samo čist put, nego autoput sa šest traka“, rekao je Moro za Rojters.

Le Pen se u nedjelju obratila građanima video-porukom, predstavljajući aktuelnu vlast kao nesposobnu da uspostavi red i sebe kao političarku koja može odgovoriti na bezbjednosne izazove. Makron, s druge strane, tokom obraćanja nije proglasio vanredno stanje niti najavio konkretne vanredne mjere, dok su se pljačke nastavljale i u dijelovima Pariza.

Kritike su stigle i od bivšeg premijera Eduara Filipa, koji se takođe priprema za predsjedničku kandidaturu. On je poručio da Francuskoj nedostaje odlučno rukovođenje i da građani očekuju konkretne poteze vlasti.

„Gospodine predsjedniče, slušao sam vas sinoć. Volio bih, kao i milioni Francuza, odluke i inicijative za uspostavljanje reda. Našoj zemlji je potrebno da njome neko zapovijeda“, napisao je Filip.

Makronova administracija saopštila je da predsjednik nije prihvatio ostavku ministra unutrašnjih poslova, uz nalog da se provjere eventualni propusti u radu obavještajnih službi i pripremi policije. Istovremeno, nasilje je dodatno zabrinulo investitore, jer se Francuska već suočava sa visokim javnim dugom i velikim budžetskim deficitom.

Uprkos pozivima opozicije da odloži putovanje, Makron je otputovao u Kuvajt u okviru turneje po zemljama Persijskog zaliva. Predsjednik je naveo da je cilj posjete obezbjeđivanje snabdijevanja gorivom, ali su kritičari njegov odlazak predstavili kao znak udaljenosti od problema sa kojima se suočava zemlja.

Pojedini bivši saradnici smatraju da bi Makron trebalo da razmotri odlazak sa funkcije prije isteka mandata kako bi se izbjegao nastavak političke blokade. Moro je naveo da je o tome razgovarao sa predsjednikom i da mu je predložio da pripremi organizovan odlazak.

„Ne želi odustati, to nije njegov karakter. Ali to je ono što bi trebao uraditi za zemlju“, rekao je Moro.

Kako piše Klix.ba, pozivajući se na Rojters, posljednji talas nemira dodatno je pojačao pritisak na Makrona u trenutku kada se njegova vlast približava završnici mandata.

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je optužio imigracionu politiku Francuske za nasilje koje je posljednjih dana zahvatilo tu zemlju, tvrdeći da bi Pariz uskoro mogao postati „muslimanski grad“. Istovremeno je pozvao francuskog predsjednika Emanuela Makrona da zatvori granice i pooštri kontrolu ulaska migranata.

„Kao što znate, Pariz će vrlo brzo biti muslimanski grad, a to nije bio dogovor“, rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće, odgovarajući na pitanja o nemirima u Francuskoj.

Američki predsjednik ponovio je da je Makronu još ranije ukazivao na, kako smatra, greške u vođenju migracione politike. Prema njegovim riječima, francuske vlasti dozvolile su dolazak velikog broja ljudi iz različitih dijelova svijeta, što je, kako tvrdi, dovelo do pogoršanja bezbjednosne situacije.

„Rekao sam Emanuelu da zatvori granice. Ono što se dešava u Francuskoj ima veze sa imigracijom, a ne sa školama ili bilo čim drugim“, poručio je Tramp.

Svoje stavove dodatno je iznio na društvenoj mreži Truth Social, gdje je napisao da su migranti preuzeli Francusku i pozvao vlasti u Parizu da što prije zatvore granice.

Nemiri su doveli do pojačanih bezbjednosnih mjera u više francuskih gradova. Prema podacima francuskog ministra unutrašnjih poslova Lorana Nuneza, u subotu je uhapšeno 1.800 ljudi, dok je više od 500 policajaca, žandarma i vatrogasaca povrijeđeno.

Za nasilje i pljačke Nunez je okrivio krajnju ljevicu i učesnike koji su učestvovali u neredima, ne navodeći imigraciju kao uzrok. Francuske vlasti uvele su policijski čas u pojedinim dijelovima Pariza, Lila i Nice.

Tramp, međutim, smatra da evropske zemlje moraju znatno oštrije postupati prema ilegalnim migracijama i osobama koje predstavljaju bezbjednosnu prijetnju.

„Ako Evropa ne zatvori svoje granice i ne ukloni kriminalce, poput onih koji učestvuju u protestima, Evropa je završila“, izjavio je američki predsjednik, ponavljajući da bi evropske države trebalo da pooštre kontrolu granica.

Njegove izjave dolaze u vrijeme pojačanih političkih rasprava o migracijama, bezbjednosti i integraciji u evropskim državama. Tramp je i ranije koristio nemire i društvene sukobe u Evropi kako bi kritikovao migracionu politiku evropskih vlada.

Kako prenosi Klix.ba, Tramp je ponovo pozvao Makrona da promijeni pristup migracijama, dok francuske vlasti kao odgovorne za nasilje navode krajnju ljevicu i učesnike pljački.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla iskoristiti nove ustupke Sjedinjenih Američkih Država za nastavak rata, nakon najave dogovora Moskve i Vašingtona o isporuci više miliona tona dizel-goriva.

Zelenski je poručio da ekonomsko popuštanje prema Rusiji neće doprinijeti miru, već bi, prema njegovoj ocjeni, moglo omogućiti Kremlju da obezbijedi dodatna sredstva i vrijeme za nastavak sukoba.

„Pokloni Putinu neće donijeti mir niti bilo kakvu korist civilizovanom svijetu“, poručio je ukrajinski predsjednik, upozoravajući da bi Moskva na takve ustupke mogla odgovoriti novim napadima.

On smatra da Rusija sve teže ostvaruje svoje ciljeve na frontu, zbog čega se, kako je naveo, više oslanja na napade i političke dogovore kojima nastoji da ublaži međunarodni pritisak.

„Ove godine Rusija je najslabija na frontu nego u bilo kom drugom trenutku tokom rata. Zato se Putin oslanja na teror“, izjavio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, omogućavanje Moskvi da nastavi prodaju naftnih derivata predstavlja podršku finansiranju rata, umjesto korak ka njegovom okončanju.

Ukrajinski predsjednik je naveo da je o završetku sukoba razgovarao i sa dvostranačkom delegacijom američkog Kongresa, koja je boravila u Kijevu. Zahvalio je američkim predstavnicima na posjeti, ističući da je podrška Ukrajini posebno značajna u trenutnim okolnostima.

Zelenski je rekao da su ga američki kongresmeni pitali šta je potrebno da bi rat bio završen. Kao odgovor, naveo je potrebu za strožim sankcijama Rusiji, nastavkom vojne i druge podrške Ukrajini, kao i dodatnim pritiskom na Moskvu.

„Mir kroz slabost nikada ne dolazi“, poručio je ukrajinski predsjednik, upozoravajući da ublažavanje pritiska na Rusiju ne garantuje prestanak neprijateljstava.

On je takođe ocijenio da su se ruski napadi i zlostavljanje ljudi pojačali nakon odluke evropskih institucija o ukidanju sankcija pojedinim ruskim oligarsima.

Više detalja o njegovim izjavama prenio je BL Portal, pozivajući se na izvještaj agencije Tanjug.

Ukrajina ne treba da bude u NATO-u, izjavio je potpredsjednik SAD DŽej Di Vens.

– Koliko je meni poznato, nemamo zvaničan savez sa Ukrajinom. Oni nisu u NATO-u i mislim da ne bi trebalo da budu u NATO-u – rekao je Vans za američke medije.

Prema njegovim riječima, Ukrajina ponekad djeluje u suprotnosti sa američkim interesima.

– Oni (ukrajinske vlasti) su partneri u određenim oblastima, ali se naši interesi s vremena na vrijeme razilaze – dodao je Vens.

On je napomenuo da bi Kijev trebalo da obustavi napade na ruske rafinerije nafte koji dovode do rasta cijena energenata u Sjedinjenim Američkim Državama.

– Na primer, da li smatram da bi trebalo da izvode napade na ruska postrojenja za proizvodnju dizela, koji dovode do rasta cijena energenata za Amerikance? Ne. Ipak, očigledno je da sarađujemo sa njima po nizu drugih pitanja. Nastavićemo da sarađujemo s njima o određenim temama, ali smatram da bi trebalo da prestanu sa napadima na rusku energetsku infrastrukturu – zaključio je Vens.

Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je oštro kritikovao Vladimira Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte. Američki lider je istakao da Kijev nanosi ozbiljnu štetu svjetskim tržištima dizela, uključujući i tržište u Sjedinjenim Američkim Državama. Takođe je naveo da je Ukrajini potreban novi lider koji bi mogao da postigne sporazum sa Rusijom i da je stoga vrijeme da Zelenski potraži nekog drugog ko će voditi pregovore o rješavanju situacije, prenosi RTRS.