Kategorija: Svijet

Dok se dosadašnji izvozni model raspada, Njemačka se okreće od automobila ka topovima – i pokušava industrijski pad da pretvori u odbrambeni procvat, piše „Vol Strit džurnal“ (WJ).

Nakon decenija u kojima je služila kao proizvodni motor Evrope, zemlja je zapala u najduži period stagnacije od Drugog svjetskog rata dok se bori sa konkurencijom iz Kine i padom potražnje. Odgovor je oštar koliko i sama kriza: preoblikovanje industrijske baze u arsenal Zapada.

Svakog mjeseca nestaje 15.000 radnih mjesta
Niz podataka pokazuje kako je stari model na izmaku snage. Svakog mjeseca oko 15.000 radnih mjesta nestaje iz njemačke proizvodnje, uključujući nekada dominantni automobilski sektor, pokazuju vladini podaci. Mercedes-Benc je zabilježio pad dobiti od 49% za 2025. godinu, dok je Folksvagen, drugi najveći svjetski proizvođač automobila, objavio da mu je dobit u istom periodu pala za 44% i najavio planove za ukidanje 50.000 radnih mjesta u Njemačkoj do 2030. godine, prenosi Indeks.

Čak i vodeći brendovi poput Poršea prijavljuju teške udarce, pri čemu je operativna dobit pala za 98% u poređenju sa 2024. godinom, koja je već bila jedna od najgorih u modernoj istoriji kompanije. Većinu posla u njemačkoj ekonomiji sada obavlja uslužni sektor, koji čini oko 70% ekonomskog učinka, dok proizvodnja i dalje drži 20% – a do petine svih uslužnih djelatnosti vezano je za industrijske kompanije poput proizvođača automobila.

Sada, dok američke bezbjednosne garancije djeluju sve nesigurnije, a Evropa žuri u ponovno naoružavanje, Berlin se pozicionira da postane kičma odbrambene industrije kontinenta.

Bilion evra za odbranu
Automobilska industrija prolazi kroz krizu zbog globalnog usporavanja, geopolitičkih rizika i rastuće konkurencije iz Kine, rekao je Klaus Rozenfeld, izvršni direktor Šeflera, jednog od vodećih svjetskih dobavljača auto-dijelova koji proizvodi sve, od pogonskih sistema do ležajeva – a sada postaje i rastući igrač u odbrambenom sektoru.

Istovremeno, nedavne regulatorne promjene u Njemačkoj i Evropskoj uniji poboljšale su pristup tržištu kapitala za odbrambene kompanije, dok su ogromni državni ugovori i javne šeme finansiranja otvorili gotovo bilion evra za odbranu, što je oko 1,2 biliona dolara. Sve je to podstaknuto strahom od ruskog ekspanzionizma i sve neprijateljskijeg globalnog okruženja.

„Veliki trend u njemačkoj ekonomiji je da se ljudi mnogo više nego ranije pitaju ‘kako možemo da doprinesemo onome što nije urađeno tokom proteklih mnogo godina – kako bismo povratili sposobnost da se branimo’ – i to je ono što radimo“, rekao je Rozenfeld.

„Moramo da zasučemo rukave“
Rozenfeldova kompanija sada proizvodi motore za bespilotne letjelice, sisteme u oklopnim vozilima i komponente za vojnu avijaciju. Cilj mu je da 10% prometa kompanije – koji trenutno iznosi 24 milijarde evra – dolazi iz odbrambenog odjeljenja osnovanog prošle godine, pri čemu bi veći dio proizvodnje obezbjeđivalo više od 100.000 zaposlenih i 100 fabrika širom svijeta, uključujući osam u SAD.

„U Njemačkoj se mnogo kuka – ako se svi stalno žale da su stvari užasne, ništa neće funkcionisati. Moramo da zasučemo rukave“, poručio je.

Širom njemačkog industrijskog pojasa, fabričke trake koje su nekada pokretale izvozni bum sada se preusmjeravaju u mašine za evropsko naoružavanje. Vlada podržava taj proces. Pristup Berlina nije oživljavanje stare ekonomije, već njena zamjena. Prazni fabrički pogoni i sve veći broj otpuštenih kvalifikovanih radnika preusmjeravaju se u jedini sektor koji se i dalje masovno širi.

Proizvodnja „Patriota“ i saradnja sa Izraelom
Folksvagen je u pregovorima sa izraelskim kompanijama kako bi do 2027. godine počeo da proizvodi komponente za izraelski sistem „Ajron dom“. Niz kompanija uveo je treće smjene kako bi proizvodile oružje i municiju za Ukrajinu. Presretači za sistem „Patriot“, koji su dugo bili isključivo američki proizvod, uskoro će se proizvoditi u Njemačkoj kako bi se zadovoljila rastuća potražnja.

Gotovo 90% evropskog rizičnog kapitala uloženog u odbrambenu tehnologiju sliva se u njemačke kompanije, pokazuju vladini podaci. „Evropa mora da bude sposobna da se brani, a to takođe znači izgradnju snažne bezbjednosne i odbrambene industrije na koju možemo da se oslonimo“, izjavila je ministarka ekonomije Katarina Rajhe.

Rajhe je, zajedno sa kolegama iz vlade, uključujući ministra odbrane, podsticala transformaciju posrnulih proizvodnih kompanija u odbrambene izvođače. „Prenamjena postojećih proizvodnih kapaciteta iz drugih industrija može smanjiti prepreke za povećanje domaćih kapaciteta“, rekla je.

Ministarstvo privrede sada finansira platformu za povezivanje, koju je osnovalo glavno udruženje odbrambene industrije BDSV, kako bi povezalo postojeće lance snabdijevanja u odbrambenom sektoru sa kompanijama iz drugih oblasti. Ulazak neodbrambenih kompanija u ovaj sektor pomaže u ublažavanju pritiska na tradicionalne lance snabdijevanja da povećaju proizvodnju, rekao je čelnik BDSV-a Hans Kristof Acpodijen.

Od motora do oružja
Sebastijan C. Šulte preuzeo je Dojc (Deutz), pionira motora sa unutrašnjim sagorijevanjem starog 162 godine, otprilike dvije nedjelje prije nego što je Rusija pokrenula specijalnu vojnu operaciju 2022. godine. Kao i mnoge industrijske kompanije, firma je bila pogođena slabljenjem njemačke ekonomije, a rat je dodatno pogoršao situaciju.

„Transformacija kompanije postala je moj posao“, rekao je Šulte. Pošto dolazi iz industrije pomorske odbrane, njegov instinkt bio je da krizu ubrzanu ratom pretvori u priliku. „Naša prednost su stabilni lanci snabdijevanja: ono što funkcioniše za motore i rudarsku opremu, funkcionisaće i za odbrambenu industriju“, rekao je.

Dok tradicionalne odbrambene kompanije često imaju veoma duge razvojne cikluse i potrebne su im godine da prošire proizvodnju, proizvođači očvrsli na konkurentnom automobilskom tržištu sposobni su da brzo povećaju kapacitete, naglasio je.

Zaista, Lokid Martin, američki odbrambeni gigant koji proizvodi projektile za sistem „Patriot“, proizvodi samo oko 620 presretača godišnje uprkos ogromnoj potražnji izazvanoj ratovima u kojima učestvuju Rusija i Iran.

„Sa riječi na djela“
Dojc, kao agilnija kompanija navikla na brze promjene ukusa kupaca automobila, reagovao je toliko brzo da sada isporučuje motore za proizvodnju električne energije za sisteme „Patriot“ koje koristi Saudijska Arabija, kao i razne bespilotne sisteme i oklopna vozila. Kompanija je preuzela odbrambene startape i investirala u potpuno novi posao u kojem ranije nije imala iskustva. „Odlučili smo da pređemo sa riječi na djela“, rekao je Šulte.

Opklada se isplatila: za razliku od mnogih automobilskih kompanija, firma nije imala masovna otpuštanja dok su radnici prelazili u odbrambenu proizvodnju. Kompanija je prošle godine ostvarila rast prihoda od 15%, piše WJ.

U trenucima dok američki predsednik Donald Tramp produžava primirje s Iranom na molbu Pakistana, na videlo izlaze zabrinjavajući podaci o stanju američkog arsenala. Sedmonedeljni rat s Teheranom ozbiljno je iscrpeo zalihe ključnih projektila, stvarajući rizik za Sjedinjene Američke Države u slučaju potencijalnog sukoba s Kinom.

Kao što je već poznato, Tramp je saopštio da Sjedinjene Američke Države produžavaju primirje s Iranom, i to na zahtev pakistanskog feldmaršala Asima Munira i premijera Šehbaza Šarifa. Američka administracija odlučila je da sačeka „jedinstven predlog“ iranskih vlasti, za koje je Tramp naveo da su „ozbiljno podeljene“.

Iako je američki predsednik naglasio da je naredio vojsci da nastavi blokadu Hormuškog moreuza i ostane „spremna u svim aspektima“, obustava vatre i povratak ključnih pregovarača (Džej Di Vensa, Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera) u Vašington mogli bi biti više od običnog diplomatskog manevra.

Pauza bi američkoj vojsci mogla poslužiti kao preko potreban predah, s obzirom na to da su skladišta naoružanja gotovo ispražnjena.

Kritičan pad zaliha naoružanja

Prema novoj analizi koju je proveo Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), a koja se u potpunosti poklapa s poverljivim podacima Pentagona, američka vojska je tokom sukoba s Iranom potrošila ogromne količine najnaprednijeg naoružanja.

Brojke iz analize su frapantne. Za samo sedam nedelja borbi, američka vojska je potrošila:

Najmanje 45 odsto zaliha raketa za precizne udare (Precision Strike Missiles),
Najmanje polovinu zaliha presretačkih projektila THAAD (dizajniranih za rušenje balističkih raketa),
Gotovo 50 odsto zaliha raketa za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot.

Pored toga, ispaljeno je oko 30 odsto ukupnih zaliha krstarećih raketa Tomahavk, te više od 20 odsto projektila JASSM (vazduh-zemlja dugog dometa), kao i SM-3 i SM-6 projektila.

Ranjivost na Pacifiku i „matematički problem“

Iako SAD kratkoročno poseduju dovoljno bombi i projektila za nastavak borbenih operacija protiv Irana ukoliko nestabilno primirje propadne, stručnjaci upozoravaju na mnogo veću opasnost. Broj preostale kritične municije više nije dovoljan za suprotstavljanje protivnicima slične moći u bliskoj budućnosti – pre svega Kini.

„Velika potrošnja municije stvorila je prozor povećane ranjivosti u zapadnom Pacifiku“, rekao je za Si-En-En Mark Kansijan, penzionisani pukovnik američkih marinaca i jedan od autora izveštaja CSIS-a.

Iako je Pentagon ranije ove godine potpisao ugovore za proširenje proizvodnje, Kansijan ističe surovu realnost: „Biće potrebne jedna do četiri godine samo da se zalihe obnove, a zatim još nekoliko godina da se prošire tamo gde treba da budu.“

Zvanični stav Pentagona zvuči mnogo optimističnije od analiza nezavisnih stručnjaka. Portparol Šon Parnel poručio je da vojska „ima sve što joj je potrebno za izvršenje operacija u vreme i na mestu koje predsednik odabere“, dodajući da SAD poseduju „dubok arsenal sposobnosti“.

Ova računica o ispražnjenim zalihama stoji u oštrom kontrastu s nedavnim tvrdnjama Donalda Trampa da Americi ne nedostaje oružja, iako je od Kongresa zatražio dodatna sredstva upravo za nabavku novih projektila.

„Municije na najvišem nivou imamo mnogo, ali je čuvamo“, rekao je Tramp prošlog meseca pravdajući zahtev za finansiranje. „To je mala cena koju moramo platiti kako bismo ostali na samom vrhu.“

Ipak, demokrate na Kapitol hilu i vojni vrh od samog početka upozoravaju na ovakav scenario. Još pre početka sukoba, načelnik Združenog štaba, general Den Kejn, upozorio je Trampa da bi dugotrajna vojna kampanja mogla ugroziti zalihe, posebno one namenjene podršci Izraelu i Ukrajini.

Najbolji opis situacije dao je demokratski senator iz Arizone, Mark Keli: „Iranci imaju sposobnost da naprave mnogo dronova Šahed i balističkih raketa, i imaju ogromne zalihe. U nekom trenutku, ovo postaje čist matematički problem. Odakle ćemo nabaviti municiju za protivvazdušnu odbranu?“

Energetska kriza u Iranu uticala je na EU da dodatno pojača svoje napore na energetskoj nezavisnosti, a mjere koje će biti donesene uticaće i na BiH, u skladu s obavezama Energetske zajednice.

<ul> <li><strong>EU ubrzava dekarbonizaciju</strong> zbog krize u Iranu.</li> <li><strong>Planirano 75 milijardi eura</strong> za čistu energiju.</li> <li><strong>BiH pod pritiskom</strong> da uskladi zakonodavstvo.</li> <li><strong>Spor oko gasnih interkonekcija</strong> dodatno komplikuje situaciju.</li> </ul>

EU ne odustaje od dekarbonizacije
Evropska komisija je predstavila niz inicijativa s ciljem povećanja ulaganja u domaća rješenja čiste energije, jačanja otpornosti i smanjenja cijena energije za građane i privredu.

Iz Brisela upozoravaju na rizike zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, naglašavajući da je ulaganje u čistu energiju najpristupačnije srednjoročno rješenje.

Velike investicije u energetiku
Komisija planira reforme energetskog sistema kroz strategiju ulaganja koja treba povezati privatni kapital i potrebne investicije.

U saradnji s Evropskom investicionom bankom očekuje se mobilizacija više od 75 milijardi eura za projekte mreža, inovativnih tehnologija i energetske efikasnosti.

Poseban fokus je na razvoju novih tehnologija, uključujući male modularne nuklearne reaktore, kao i dodatnih 200 miliona eura kroz program InvestEU za ubrzanje inovacija.

Pritisak na BiH
Generalni sekretar Energetske zajednice Artur Lorkovski upozorio je u Sarajevu da BiH mora hitno uskladiti zakonodavstvo s EU standardima.

Istakao je da je BiH značajan izvoznik električne energije i da bi ekonomski interes trebalo da ubrza usvajanje zakona o električnoj energiji u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Ključne reforme odnose se na povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora kako bi se smanjila emisija CO2, posebno zbog uvođenja evropskog poreza na karbon.

Tržište gasa i evropska pravila
Lorkovski je naglasio potrebu diverzifikacije snabdijevanja gasom, posebno nakon odluke EU da se postepeno odustane od ruskog gasa.

Istakao je da tržište mora biti transparentno i otvoreno za sve dobavljače, u skladu s evropskim pravilima, uključujući Treći energetski paket.

Spor oko interkonekcija
Dodatne tenzije izaziva pitanje gasnih interkonekcija.

Vlasti Republike Srpske ne odustaju od Istočne interkonekcije sa Srbijom, koja uključuje ruski gas, dok se paralelno razvija projekat Južne interkonekcije usklađen s EU standardima.

Prema američkim diplomatskim izvorima, planirano je da Južna interkonekcija bude kompatibilna s budućim korištenjem hidrogena kao ekološki prihvatljivog energenta.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će produžiti primirje sa Iranom dok lideri te zemlje ne istupe sa jedinstvenim prijedlogom i dok se ne okončaju pregovori.

Pedesetogodišnji Nijemac prijavio je putem hitnog poziva policiji da je ubio drugog muškarca, državljanina Srbije, u mjestu Prelank/Nojštrelic na sjeveru Njemačke.

Više patrolnih vozila izašlo je na lice mjesta, u gdje se navodno dogodio zločin u subotu oko 16.45 sati.

Policajci su na licu mjesta zatekli osumnjičenog i obezbijedili navodno sredstvo izvršenja krivičnog dijela – samostrijel. Na imanju osumnjičenog pronađeno je i tijelo muškarca, a riječ je o državljaninu Srbije (32).

Nijemac bio pijan

Prve okolnosti i istraga na licu mjesta dodatno su učvrstile sumnju protiv 50-godišnjaka, koji je u trenutku intervencije imao koncentraciju alkohola u krvi od 2,79 promila, te je odmah uhapšenm javlje Tagesshau.

Prema prvim saznanjima, prije zločina je došlo do svađe između dvojice muškaraca koji su se poznavali. Tačan motiv i ostali detalji još se istražuju.

Osumnjičeni je u nedjelju, izveden pred sudiju za pritvor.

Sudija je, na zahtjev Državnog tužilaštva Neubrandenburg, izdao nalog za pritvor zbog sumnje na ubistvo iz nehata.

Osumnjičeni se sada nalazi u pritvoru tokom istrage.

Evropa mora da popravi svoju imigracionu i energetsku politiku jer će, u suprotnom, nestati, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.

– Evropa mora da ojača kada se radi o energetici i imigraciji. U suprotnom, oni neće više imati Evropu – rekao je Tramp Si-En-Bi-Si.

Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens izjavio je 7. aprila da je odlazeći premijer Mađarske Viktor Orban svima u Evropi primjer uspješnog rukovodstva kada se radi o energetskim primjerima.

Vens je tada naglasio da SAD žele da Evropa bude uspješna i energetski nezavisna, što nije moguće ostvariti ukoliko Evropljani ne promijene politiku.

redsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je u Hamburgu da je proširenje Evropske unije geopolitička nužnost kako kontinent ne bi pao pod ruski, turski ili kineski uticaj.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je na obilježavanju 80. godišnjice njemačkih novina Di Cajt u Hamburgu da se Evropska unija mora proširiti kako bi očuvala svoj geopolitički uticaj. Naglasila je da je proširenje Unije nužno kako evropski kontinent ne bi bio prepušten uticaju Rusije, Turske ili Kine.

“Moramo uspjeti dovršiti evropski kontinent kako ne bi pao pod ruski, turski ili kineski uticaj. Moramo razmišljati šire i geopolitički”, poručila je fon der Lajen.

Dodala je da je dotadašnji evropski model, zasnovan na jeftinoj energiji iz Rusije, jeftinoj radnoj snazi iz Kine i sigurnosnoj podršci Sjedinjenih Američkih Država, završen.

“Moramo se potpuno pozicionirati iznova. Moramo postati nezavisniji”, kazala je predsjednica Evropske komisije, ukazujući na potrebu redefinisanja evropske ekonomske i sigurnosne strategije.

Njene izjave dolaze u trenutku kada Nacionalistička pokretna partija (MHP) u Turskoj zagovara stvaranje saveza Turska–Rusija–Kina. U martu je zamjenik predsjednika MHP-a Iljas Topsakal, po nalogu stranačkog lidera Devleta Bahčelija, bliskog saveznika predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, otputovao u Moskvu kako bi promovisao ovu inicijativu.

“Naš stranački lider Bahčeli zadužio me je ovom posjetom Moskvi da vodim razgovore s političkim partijama, birokratama i intelektualcima i detaljno objasnim sadržaj ove inicijative”, rekao je Topsakal za ruske novine Vedomosti. Prijedlog je opisao kao alternativu onome što stranka naziva “zlim savezom SAD–Izrael”.

Paralelno s tim, evropska komesarka za susjedstvo i proširenje Marta Kos naglasila je važnost Turske u novoj geopolitičkoj realnosti Evrope i Bliskog istoka.

“Trebamo Tursku u svjetlu promijenjenih geopolitičkih okolnosti u Evropi i na Bliskom istoku”, kazala je u obraćanju u Evropskom parlamentu.

Kos je podsjetila da je Turska peti najveći trgovinski partner EU, a da je obim trgovine dvostruko veći nego s Merkosurom ili Indijom. Istakla je da je zemlja ključna za trgovačke rute između Evrope i Azije, kao i za budući mirovni aranžman u Ukrajini, imajući u vidu novu sigurnosnu situaciju u crnomorskoj regiji.

Komesarka je pozvala na hrabrije korake u jačanju partnerstava u susjedstvu, navodeći da se u tom kontekstu trebaju posmatrati njene nedavne posjete Turskoj, Armeniji i Azerbejdžanu.

“Nedavno sam bila u Ankari i dogovorili smo se da istražimo mogućnosti za smanjenje trgovinskih barijera”, rekla je, dodajući da EU istovremeno očekuje poteze Turske po pitanju Kipra.

Kos je takođe podvukla rastući značaj trgovačkih koridora koji prolaze kroz Tursku i Južni Kavkaz.

“Zajedno želimo razvijati nove saobraćajne, energetske i digitalne linije kroz Južni Kavkaz. Te veze mogle bi smanjiti strateške zavisnosti povezujući Evropu snažnije sa Srednjom Azijom”, navela je.

Prema njenim riječima, u trenutku kada ratovi traju na sjeveru i jugu, rute koje prolaze kroz Tursku i Južni Kavkaz postale su od ključnog značaja. Od 2022. godine, obim trgovine duž ove trase učetvorostručen je, a s odgovarajućim ulaganjima mogao bi se utrostručiti do 2030. godine.