Kategorija: Svijet

Kremlj cijeni napore Sjedinjenih Američkih Država u posredovanju radi okončanja rata u Ukrajini, ali smatra da nije moguće postići konačni mirovni sporazum bez učešća predstavnika Kijeva koji je spreman da preuzme odgovornost za donošenje odluka, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

„Američka strana nastavlja svoje posredničke i mirovne napore i mi ih veoma cijenimo. Ali, naravno, konačni sporazum bez učešća nekoga iz Kijeva ko je spreman da preuzme odgovornost je nemoguć“, rekao je Peskov, prenosi Interfaks.

Njegova izjava uslijedila je nakon novih oštrih poruka na relaciji Vašington–Kijev. Američki predsjednik Donald Tramp prethodno je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog ukrajinskih napada na ruske rafinerije, ocijenivši da oni nanose štetu svjetskom tržištu dizel goriva, uključujući i tržište SAD.

Tramp je, prema navodima koje prenosi portal Nezavisne, ocijenio i da Zelenski ne želi da se rat okonča.

S druge strane, ukrajinski predsjednik optužio je američku administraciju da vrši pritisak na Kijev kako bi Ukrajina pristala na uslove koji bi značili predaju Rusiji.

Zelenski je, kako se navodi, pojedine poteze Vašingtona opisao kao neprijateljske, među kojima je izdvojio usporavanje internet-veze putem sistema Starlink i odlaganje isporuka raketa za protivvazdušni sistem „Patriot“.

Ukrajinski predsjednik takođe je ocijenio da Tramp ima veoma dobre odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Izjave iz Moskve i Kijeva ukazuju na nastavak neslaganja između strana o uslovima za okončanje rata, dok Sjedinjene Američke Države nastavljaju posredničke aktivnosti. Za sada, međutim, nema naznaka da su ključne razlike u stavovima prevaziđene.

Francuska vlada najavila je pojačane mjere bezbjednosti i istragu nakon nereda koji su izbili tokom protesta širom zemlje. Premijer Sebastijan Lekornu poručio je da će vlasti reagovati na nasilje i oštećivanje imovine, dok se zemlja suočava sa sve većim nezadovoljstvom građana zbog troškova života i stanja javnih usluga.

Prema pisanju B92, najavljene mjere dolaze nakon incidenata tokom kojih je došlo do sukoba, vandalizma i narušavanja javnog reda i mira.

Francuska se posljednjih sedmica suočava sa talasom protesta u koje su se uključili učenici, studenti, sindikati i drugi građani. Među glavnim razlozima nezadovoljstva navode se visoki životni troškovi, rast cijena goriva, problemi u obrazovnom sistemu i pogoršanje kvaliteta javnih usluga.

Protesti su u pojedinim gradovima prerasli u nasilne incidente, a policija je intervenisala kako bi uspostavila red. U Parizu su zabilježene pljačke prodavnica i napadi na policijske službenike, dok su vlasti najavile dodatno angažovanje bezbjednosnih snaga.

Francuske vlasti upozoravaju da neće tolerisati nasilje i napade na javnu i privatnu imovinu. Istovremeno, protesti predstavljaju dodatni politički izazov za vladu predsjednika Emanuela Makrona, koja se suočava sa pritiskom zbog ekonomskih i društvenih problema.

Nezadovoljstvo dijela demonstranata podsjeća i na ranije proteste pokreta „Žuti prsluci“, koji su 2018. i 2019. godine potresli Francusku zbog rasta troškova života i poreske politike.

Dalji razvoj situacije zavisiće od odgovora vlasti, intenziteta protesta i mogućnosti da se nezadovoljstvo građana usmjeri ka političkom dijalogu.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin podržao je prijedloge premijera Mihaila Mišustina o kadrovskim promjenama u ruskoj vladi, a predložena imenovanja biće upućena Državnoj dumi na odobrenje.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da su Putin i Mišustin razgovarali o aktuelnim pitanjima društveno-ekonomskog razvoja zemlje, tokom kojih je premijer iznio prijedloge za promjene u sastavu vlade.

„Ovi prijedlozi su dobili podršku predsjednika Putina“, rekao je Peskov, prenosi BL Portal.

Među predloženim promjenama je imenovanje Irine Okladnikove na funkciju potpredsjednice Vlade Rusije i rukovodioca vladinog aparata. Okladnikova trenutno obavlja dužnost prve zamjenice ministra finansija.

Prijedlozi će, u skladu sa Ustavom Rusije, biti upućeni Državnoj dumi, koja treba da ih razmotri i odobri.

Studenti u Francuskoj blokirali su u ponedjeljak ujutro muzej Luvr u Parizu, pružajući podršku srednjoškolcima koji već sedmicama protestuju zbog uslova u obrazovanju i traže veća ulaganja u škole.

Zbog prisustva demonstranata, Luvr nije mogao otvoriti vrata u devet časova, kada počinje radno vrijeme. Pojedini učesnici protesta poručili su da su ponosni što su blokirali jedan od najpoznatijih muzeja na svijetu.

Uprava Luvra saopštila je da ta ustanova nema nikakve veze sa sporom zbog kojeg se protestuje i da zbog toga ne bi trebalo da bude blokirana, prenosi RTRS.

Protesti i blokade škola i univerziteta u Francuskoj počeli su krajem septembra. Učenici i studenti ukazuju na prenatrpane učionice, nedostatak nastavnog kadra i loše stanje školskih zgrada, zahtijevajući bolje uslove za obrazovanje i veća izdvajanja za ovu oblast.

Prema navodima iz izvještaja, tokom demonstracija uhapšeno je više hiljada učenika i studenata, dok je oko 1.000 policajaca povrijeđeno.

Zemljotres jačine 4,8 stepeni po Rihteru pogodio je danas istočnu Rumuniju, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

U saopštenju se navodi da je epicentar zemljotresa bio na dubini od 130 kilometara. Za sada nema podataka o eventualno povrijeđenima ili šteti, prenosi RTRS.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da bi Rusija i Ukrajina trebalo da se usmjere na okončanje rata, upozoravajući da nastavak sukoba nosi rizik od eskalacije i njegovog širenja na druge zemlje. Tokom posjete Uzbekistanu govorio je i o mogućnosti sastanka Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga, na kojem bi se razgovaralo o završetku četvorogodišnjeg rata.

„Ne znam da li je to konačno dogovoreno, ali predsjednik je bio jasan. Želio bi da se rat u Ukrajini i Rusiji završi“, rekao je Rubio, prenosi RTRS.

Američki državni sekretar istakao je da Vašington u sukobu ne vidi ništa pozitivno, posebno zbog opasnosti da bi posljedice mogle da se prošire izvan teritorije Ukrajine i Rusije.

„Vidimo mnogo negativnih strana, uključujući veoma realan rizik od eskalacije i širenja sukoba na drugu zemlju, bilo zbog neuspjelog sabotažnog napada ili zbog dronova koji, nakon djelovanja elektronskih sredstava, skrenu u susjednu zemlju“, upozorio je Rubio.

Rubio je doputovao u Samarkand, gdje učestvuje na sastanku sa visokim zvaničnicima zemalja okupljenih u formatu C5+1. Ova grupa povezuje Sjedinjene Američke Države sa pet postsovjetskih država: Uzbekistanom, Kazahstanom, Kirgizijom, Tadžikistanom i Turkmenistanom.

Tramp je u novembru prošle godine u Bijeloj kući ugostio lidere pet centralnoazijskih država, a aktuelni razgovori predstavljaju nastavak saradnje Vašingtona sa tim regionom.

Mogućnost susreta Trampa, Putina i Sija, prema Rublijevim riječima, još nije konačno potvrđena. Ipak, njegova izjava ukazuje na to da se u Vašingtonu razmatraju različiti diplomatski putevi za okončanje rata, uz istovremenu zabrinutost zbog mogućih posljedica daljeg zaoštravanja sukoba.

Nova forenzička analiza smrti Džefrija Epštajna, američkog finansijera koji je 2019. godine pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji, trebalo bi da bude predstavljena 16. novembra u Londonu. Stručnjak za sudsku medicinu Majkl Friman pregledao je kompletnu dokumentaciju obdukcije i najavio da će javno iznijeti nalaze koji bi mogli da otvore nova pitanja o okolnostima smrti, iako zvanični zaključak američkih vlasti za sada ostaje nepromijenjen.

Prema pisanju BL Portala, pozivajući se na CBS News, britanski Tajms i Indeks, Friman je dokumentaciju dobio od Epštajnovog brata Marka. Planirano je da analiza bude predstavljena na Univerzitetskom koledžu u Londonu, a da prateći materijali istog dana budu dostupni javnosti.

Među okolnostima koje je stručnjak izdvojio nalaze se nedostatak fotografija tijela na mjestu pronalaska, činjenica da omča navodno korišćena pri vješanju nije sačuvana radi ispitivanja, kao i to da zatvorski čuvar koji je tvrdio da je vidio tijelo nije razgovarao sa istražiteljima dvije godine. Friman smatra da ove okolnosti, zajedno sa nalazima obdukcije, zaslužuju dodatnu stručnu analizu.

Poseban dio njegovog rada odnosi se na biomehaničko ispitivanje povreda vrata, odnosno procjenu da li se one mogu objasniti mehanizmom vješanja opisanim u zvaničnoj dokumentaciji. Konačni rezultati još nisu predstavljeni, pa zasad nije moguće procijeniti da li će analiza ponuditi dokaze koji bi promijenili dosadašnje razumijevanje slučaja.

Mark Epštajn godinama osporava zaključak da je njegov brat izvršio samoubistvo. U razgovoru za CBS News 2. oktobra rekao je da je nova analiza sprovedena naučnim pristupom i da bi mogla opravdati dodatno preispitivanje slučaja. Ipak, njegovo uvjerenje samo po sebi ne predstavlja dokaz da je zvanični nalaz pogrešan.

Majkl Friman je stručnjak za sudsku medicinu i epidemiologiju, nekadašnji profesor i rukovodilac katedre, a povezan je sa Univerzitetom u Mastrihtu i Univerzitetom za zdravlje i nauku Oregona. Prema podacima Univerzitetskog koledža u Londonu, učestvovao je u više od 2.000 sudskih postupaka kao vještak. Njegovo profesionalno iskustvo daje značaj najavljenom istraživanju, ali ne znači unaprijed da će zaključci biti potvrđeni.

Epštajn je pronađen mrtav 10. avgusta 2019. godine u federalnom zatvoru na Menhetnu, gdje je čekao suđenje zbog optužbi za seksualno iskorišćavanje i trgovinu maloljetnicama. Kancelarija glavnog medicinskog istražitelja Njujorka utvrdila je da je riječ o samoubistvu vješanjem.

Istraga američkog Ministarstva pravde, objavljena 2023. godine, dokumentovala je ozbiljne propuste zatvorskog osoblja, uključujući izostanak propisanih obilazaka, probleme sa nadzornim kamerama i falsifikovanje dijela evidencije. Epštajnu nije bio obezbijeđen cimer, iako je to preporučeno nakon ranijeg incidenta. Uprkos utvrđenim propustima, istraga nije pronašla dokaze koji bi osporili zaključak FBI-ja da njegova smrt nije posljedica krivičnog djela.

Sumnje u način smrti postojale su i ranije. Forenzički patolog Majkl Bejden, kojeg je angažovao Epštajnov brat, još 2019. godine ukazao je na povrede vrata za koje je smatrao da bi mogle više odgovarati davljenju nego vješanju. Međutim, same povrede nisu dovoljne da se utvrdi da je riječ o ubistvu, a ljekar koji je obavio obdukciju ocijenio je da su nalazi u skladu sa samoubistvom vješanjem.

Američke vlasti zasad nisu promijenile zvaničnu klasifikaciju Epštajnove smrti niti su, prema dostupnim informacijama, pokrenule novu krivičnu istragu zbog Frimanovog rada. Objavljivanje dokumentacije 16. novembra trebalo bi da omogući i drugim stručnjacima da pregledaju materijale i uporede ih sa novom analizom.

Do tada, mogućnost da će novo istraživanje promijeniti zvanični zaključak ostaje otvoreno pitanje, a ne potvrđena činjenica.

Sjedinjene Američke Države upozorile su Evropsku uniju da bi evropske kompanije mogle da snose posljedice ukoliko Brisel nastavi sa planovima koji bi američkim firmama ograničili pristup pojedinim dijelovima evropskog tržišta. Upozorenje dolazi u trenutku kada EU nastoji da ojača vlastitu tehnološku industriju i smanji zavisnost od velikih kompanija iz inostranstva.

Američki ambasador pri Evropskoj uniji Endru Puzder ukazao je na mogućnost uvođenja oštrih protivmjera Vašingtona, prenosi B92, pozivajući se na agenciju Tanjug i britanski „Fajnenšel tajms“.

Povod za upozorenje je odluka Evropske komisije da najveći dio vrijednog frekvencijskog spektra namijenjenog mobilnim satelitskim komunikacijama dodijeli evropskim kompanijama. Takvim pristupom smanjio bi se prostor koji bi na tom tržištu mogli da dobiju američki operateri.

Evropska inicijativa dio je šire strategije jačanja domaćih tehnoloških kapaciteta i smanjenja oslanjanja na velike strane kompanije. Brisel nastoji da evropskim preduzećima obezbijedi veće mogućnosti za razvoj i konkurisanje na tržištu koje postaje sve značajnije za telekomunikacije i digitalnu infrastrukturu.

Međutim, američka strana upozorava da bi ograničavanje pristupa evropskom tržištu moglo da izazove odgovor prema kompanijama iz EU koje posluju u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi spor oko raspodjele frekvencijskog spektra mogao da preraste u širi trgovinski sukob između dva transatlantska partnera.

Za sada nema objavljenih detalja o konkretnim mjerama koje bi Vašington mogao da preduzme, niti je navedeno da su protivmjere već uvedene. Dalji razvoj situacije zavisiće od odluka evropskih institucija i eventualnih razgovora sa američkom administracijom.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa predložila je evropskim zemljama da ponovo povećaju kupovinu ruskog prirodnog gasa, a povratak energetskih veza Moskve i Evrope mogao bi postati dio šireg dogovora za okončanje rata u Ukrajini. Prijedlog predstavlja pokušaj da se Rusiji ponude ekonomski podsticaji za postizanje mirovnog sporazuma, ali je naišao na negativne reakcije pojedinih evropskih zvaničnika.

Prema pisanju B92, koji se poziva na „Njujork tajms“, američki izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof iznijeli su ovu ideju tokom razgovora sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima. O mogućnosti ponovnog uspostavljanja isporuka razgovarano je i sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom njegove posjete Kijevu.

Jedna od opcija o kojoj se raspravlja jeste ponovno pokretanje gasovoda kojima je ruski prirodni gas ranije stizao na evropsko tržište. U Vašingtonu smatraju da bi obnova izvoza donijela prihode Moskvi i mogla poslužiti kao jedan od podsticaja za prihvatanje dogovora o završetku rata.

Američki prijedlog, međutim, nailazi na otpor evropskih predstavnika koji smatraju da bi povratak ruskom gasu bio suprotan višegodišnjim naporima Evropske unije da smanji zavisnost od ruskih energenata. Nakon početka rata u Ukrajini, evropske zemlje nastojale su da pronađu alternativne dobavljače i ograniče ruski uticaj na svoje energetsko tržište.

Prema navodima izvora upoznatih sa pregovorima, američka strana smatra da bi povratak jeftinijim energentima mogao biti privlačan evropskim potrošačima, dok bi prihodi od izvoza predstavljali finansijski podsticaj za Moskvu. Ipak, kritičari takvog pristupa upozoravaju da bi Rusija ponovo dobila značajniju ekonomsku i političku ulogu u Evropi.

Prijedlog je dio šireg američkog diplomatskog nastojanja da se pronađe rješenje za rat u Ukrajini. Razgovori, prema dostupnim informacijama, obuhvataju i odnose Rusije i NATO-a, bezbjednosne garancije za Ukrajinu i teritorijalna pitanja.

Za sada nije poznato da li će ideja o obnovi isporuka ruskog gasa dobiti podršku evropskih vlada niti da li će biti uključena u konkretan mirovni sporazum. Njena realizacija zavisila bi od političkog dogovora, kao i od rješavanja brojnih prepreka koje su nastale nakon prekida ranijih energetskih veza između Rusije i Evrope.

Kineska platforma za internet trgovinu Temu pristala je na nagodbu sa američkom saveznom državom Teksas, nakon optužbi da je ugrožavala privatnost korisnika prikupljanjem i obradom njihovih ličnih podataka. Prema dogovoru, kompanija će morati da ograniči način na koji obrađuje podatke kupaca, spriječi njihov nekontrolisan prenos u Kinu i plati tri miliona dolara.

Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na Rojters i dokumentaciju u koju je agencija imala uvid, protiv Temua je pokrenuto više postupaka u američkim saveznim državama zbog sumnji u zakonitost prikupljanja podataka američkih korisnika.

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da bi pristup tim informacijama mogla imati kineska vlada. Zbog toga američke vlasti nastoje da pooštre kontrolu nad načinom na koji strane tehnološke kompanije prikupljaju, čuvaju i koriste podatke građana.

Teksas je prva savezna država u SAD koja je sa Temuom postigla nagodbu u vezi sa ovim pitanjem. Prema navodima izvora upoznatog sa dogovorom, kompanija je prvi put pristala da lične podatke korisnika iz SAD čuva na serverima koji se nalaze na američkoj teritoriji.

Dogovorom je predviđeno i ograničavanje mogućnosti prenosa tih informacija u Kinu, čime se nastoji osigurati veća kontrola nad osjetljivim podacima kupaca.

Pored promjena u načinu upravljanja podacima, Temu će Teksasu platiti tri miliona dolara. Prema zvaničnom saopštenju tamošnjeg tužilaštva, predviđene su i dodatne kazne ukoliko kompanija prekrši određena pravila o zaštiti privatnosti.

Slučaj predstavlja dio šireg pritiska američkih vlasti na tehnološke kompanije koje posluju na njihovom tržištu, a čije prakse u vezi sa prikupljanjem i čuvanjem ličnih podataka izazivaju bezbjednosne i pravne nedoumice.