VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Kijev gubi teritoriju za teritorijom i otuda taktika udara po civilnim objektima u Rusiji

    Putin: Kijev gubi teritoriju za teritorijom i otuda taktika udara po civilnim objektima u Rusiji

    Kijevski režim gubi teritoriju za teritorijom, poručio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

    – Mi vidimo i znamo da se kijevski režim, usled dramatičnog pogoršanja situacije na frontu po njih, i s obzirom na to da protivnik gubi teritoriju za teritorijom, a naši borci oslobađaju naselje po naselje, opredijelio za taktiku udara po civilnim objektima, po civilnoj infrastrukturi – rekao je Putin na sednici sa članovima vlade.

    Ruski predsjednik je naložio da se preduzmu mjere kako bi posljedice napada ukrajinske vojske svele na minimum.

    – Rusiji raznim kanalima direktno poručuju da Kijev udarima želi da utiče na energetske resurse i turističku sezonu – naveo je on.

  • The Economist: “Putin vozi dalje”

    The Economist: “Putin vozi dalje”

    Ugledni magazin The Economist doveo je u pitanje uvjerenja koja posljednjih mjeseci sve češće dolaze iz različitih istraživačkih instituta o navodnom skorom slomu ruske ekonomije.

    Nakon četiri godine ekonomskog rasta uprkos sankcijama, sve glasniji broj ekonomista tvrdi da ruskoj ratnoj ekonomiji ističe vrijeme. Novo izvještaj Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila upozorava da se Rusija suočava sa „strukturnom iscrpljenošću“.

    Čarls Heker (Charles Hecker) iz britanskog Kraljevskog instituta za odbrambene studije procjenjuje da je „Rusija vjerovatno već u recesiji“, dok Najdžel Guld-Dejvis (Nigel Gould-Davies) iz Međunarodnog instituta za strateške studije govori o „nadolazećoj krizi ruske političke ekonomije“.

    Čak i zvanični ruski podaci pokazuju da je BDP u prvom kvartalu pao za 0,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Rusija prkosila prognozama

    Od početka rata u na Ukrajini 2022. godine Rusija Vladimira Putina uporno je prkosila prognozama o ekonomskom slomu.

    Zapadne sankcije zaobilazila je preusmjeravanjem trgovine prema zemljama poput Kine i Indije, dok je ogromne državne rezerve usmjerila prema vojsci, infrastrukturi i socijalnim davanjima.

    Između 2022. i 2025. godine realni BDP po stanovniku porastao je za 12 odsto. Iako se veliki dio tog rasta vezuje za vojnu proizvodnju, što ne donosi direktnu korist domaćinstvima, rezultat je daleko od katastrofičnih scenarija koji su godinama najavljivani.

    Prema ocjeni The Economista, uprkos novim pritiscima ruska ratna ekonomija nije pred kolapsom.

    Oprez sa statistikom

    List upozorava da zvanične statistike treba posmatrati sa određenom dozom opreza.

    Povećanje PDV-a sa 20 na 22 odsto početkom godine podstaklo je građane da veće kupovine obave krajem 2025. godine, što je vještački povećalo ekonomsku aktivnost u jednom kvartalu na račun narednog.

    Dodatno, početak 2026. godine imao je manje radnih dana nego godinu ranije, dok su vremenske prilike bile izrazito nepovoljne čak i za ruske uslove.

    Alternativni pokazatelji nude drugačiju sliku. Goldman Sachsov indeks ekonomske aktivnosti ukazuje na spor, ali pozitivan rast.

    Podaci ruske razvojne banke VEB pokazuju da su se BDP i ukupna ekonomska aktivnost ubrzali tokom marta i aprila, dijelom zahvaljujući rastu cijena nafte.

    Sve to navodi na zaključak da Rusija gotovo sigurno nije u recesiji.

    Mješoviti signali iz ekonomije

    Povjerenje potrošača, prema podacima nezavisnog centra Levada, blago je oslabilo, ali nakon što je prethodno bilo na gotovo rekordnim nivoima.

    Posao je danas možda nešto teže pronaći nego prije godinu ili dvije, ali nezaposlenost se i dalje kreće oko istorijski niskih dva odsto.

    Rusiji je istovremeno sve teže da izvozi fosilna goriva, koja ostaju osnova njene ekonomije. Ukrajina pojačava napade na energetsku infrastrukturu, dok su cijene nafte pale nakon vrhunaca dostignutih tokom sukoba sa Iranom.

    Ipak, ukupni izvoz robe u aprilu bio je nešto veći nego godinu ranije.

    Na pojedinim područjima ekonomija čak pokazuje znakove oporavka. Inflacija je pala na približno polovinu nedavnog vrhunca od više od deset odsto.

    Realne plate, koje su već 25 odsto više nego 2019. godine, nastavljaju da rastu.

    Aeroflot je u prvih pet mjeseci ove godine prevezao putnike na rutama ukupne dužine 40 milijardi kilometara, gotovo deset odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    Dobro posluju i oligarsi

    Prema pisanju The Economista, ruskim oligarsima ide još bolje.

    Prodaja luksuznih automobila koji u zemlju stižu alternativnim kanalima bilježi snažan rast. Samo ove godine kupljeno je 80 odsto više Lamborghinija nego tokom cijele 2025. godine.

    Veliki dio otpornosti ruske ekonomije rezultat je snažne državne potrošnje. Prošle godine ruska vlada izdvojila je između sedam i osam odsto BDP-a za vojsku.

    Kritičari upozoravaju da takvi izdaci iscrpljuju ostatak ekonomije i dodatno opterećuju javne finansije.

    Međutim, vojna potrošnja danas je svega tri do četiri procentna poena BDP-a veća nego prije rata, što prema ocjeni magazina nije dovoljno da izazove dramatične posljedice.

    Putinova ratna mašinerija i dalje funkcioniše

    Ruska država i dalje ima mogućnost da povećava poreze, koristi rezerve ili se dodatno zadužuje na domaćem tržištu kako bi finansirala ratne troškove.

    Sve u svemu, Rusija bi ove godine mogla ostvariti ekonomski rast od oko jedan odsto, što je približno na nivou Francuske ili Kanade.

    Nove sankcije, dodatni pad cijena nafte ili intenziviranje ukrajinskih napada mogli bi dodatno usporiti rast.

    Ipak, zaključak The Economista jeste da bi za ozbiljnije ugrožavanje ruske ratne ekonomije bio potreban mnogo snažniji udarac od svega što je do sada viđeno.

    Uprkos svim problemima, Putinova ratna mašinerija za sada nastavlja da funkcioniše, prenosi Jutarnji.

  • Okončani tehnički razgovori SAD i Irana

    Okončani tehnički razgovori SAD i Irana

    Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana i šef tehničkog pregovaračkog tima Kazem Garibabadi saopštio je danas da su u Švajcarskoj uspješno okončani tehnički razgovori sa Sjedinjenjim Američkim Državama i finalizovani aranžmani za narednu fazu pregovora na visokom nivou.

    Iran je ranije poručio da nije pregovarao o svom nuklearnom programu, uz najavu da će saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nastaviti u skladu sa postojećim obavezama i odlukama državnih institucija.

    Predsjednik iranskog parlamenta i šef iranskog pregovaračkog tima Mohamed Bager Kalibaf izjavio je da su pregovori u Švajcarskoj doveli do prekida sukoba u Libanu i uspostavljanja mehanizama za očuvanje primirja, ocijenivši da se Izrael snažno protivi diplomatskom procesu, jer ga smatra prijetnjom svojim interesima.

    – Izraelci se snažno protive pregovorima jer u njima vide svoj kraj – rekao je Kalibaf. On tvrdi da se Ormuski moreuz nikada neće vratiti u stanje prije rata i da će njime upravljati Islamska Republika Iran u skladu sa međunarodnim pravom.

    S druge strane, predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u Bijeloj kući da je Ormuski moreuz “potpuno otvoren” i da se pomorski saobraćaj kroz taj strateški plovni put odvija normalno, navodeći da je situacija pod kontrolom i da SAD “dobro upravljaju” bezbjednošću u tom području.

  • Kako je Kina spriječila skok cijene nafte na 200 dolara

    Kako je Kina spriječila skok cijene nafte na 200 dolara

    Dok Sjedinjene Američke Države i Iran vode pregovore o trajnom otvaranju Hormuškog moreuza i obnovi nesmetanog izvoza bliskoistočne nafte, dalji razvoj situacije na svjetskom energetskom tržištu mogao bi u velikoj mjeri zavisiti od Kine, iako ona nije direktan učesnik pregovora.

    Kina, kao drugi najveći potrošač nafte na svijetu, posljednjih mjeseci je koristila različite mehanizme kako bi zaštitila domaće tržište od posljedica rata u Iranu, koji je poremetio isporuke više od 11 miliona barela nafte dnevno. Smanjenjem uvoza, oslanjanjem na velike zalihe i ubrzanim korišćenjem alternativnih izvora energije, kineske vlasti uspjele su da ublaže rast cijena, a time indirektno utiču i na stabilnost globalnog tržišta.

    Iako su pojedini analitičari tokom sukoba upozoravali da bi cijena nafte mogla dostići i 200 dolara po barelu, takav scenario se nije ostvario. Uprkos procjenama da je tržište ostalo bez više od milijardu barela nafte, cijene su ostale pod kontrolom. Mnogi stručnjaci smatraju da je upravo Kina odigrala ključnu ulogu u sprečavanju ozbiljnijeg poremećaja.

    – Kina je djelovala kao svojevrsni amortizer za ostatak Azije, a samim tim i za svjetsku ekonomiju – ocijenio je Dan Volter iz energetskog istraživačkog centra Ember.

    Cijena nafte tipa Brent početkom sedmice pala je ispod 78 dolara po barelu zbog očekivanja da će Hormuški moreuz uskoro biti ponovo otvoren za redovan pomorski saobraćaj. Prije izbijanja sukoba između SAD, Izraela i Irana, Brent se trgovao za manje od 70 dolara, dok je početkom maja dostigao najviši nivo u posljednje četiri godine – 114 dolara po barelu.

    Analitičari francuske banke Sosijete Ženeral navode da je reakcija tržišta tokom ove krize neuobičajena. Dok je naftni embargo iz 1973. godine, uz pad globalne ponude od sedam odsto, doveo do rasta cijena od čak 134 procenta, sadašnji poremećaj zahvatio je približno 14 odsto svjetske ponude, ali bez sličnih posljedica po tržište.

    Upravo zbog toga stručnjaci Kinu nazivaju „nevidljivom rukom“ koja održava ravnotežu na tržištu. Procjenjuje se da je Peking smanjio uvoz za oko tri miliona barela dnevno, što približno odgovara ukupnoj dnevnoj potrošnji Japana.

    Takav potez omogućen je zahvaljujući velikim rezervama koje je Kina stvarala prethodnih godina kupujući jeftiniju naftu iz Rusije i Irana. Prema procjenama, kineske strateške i komercijalne rezerve trenutno premašuju milijardu barela.

    Dodatno, kineske vlasti ograničile su izvoz prerađenih naftnih derivata kako bi prioritet dali domaćem tržištu, čime je smanjena potreba za novim uvozom sirove nafte.

    Važan faktor predstavlja i ubrzana elektrifikacija saobraćaja. Danas je svaki drugi novi automobil prodat u Kini vozilo na novu energiju. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da su električna vozila prošle godine smanjila kinesku potrošnju nafte za oko milion barela dnevno.

    Nakon višemjesečnih strahovanja od velike energetske krize, Međunarodna agencija za energiju sada upozorava na suprotnu mogućnost. Ukoliko se proizvodnja na Bliskom istoku normalizuje i Hormuški moreuz bude potpuno otvoren, svjetsko tržište moglo bi se suočiti sa viškom nafte.

    Prema procjenama IEA, globalna ponuda naredne godine mogla bi premašiti potražnju za čak 4,7 miliona barela dnevno.

    Istovremeno, energetska nestabilnost dodatno je podstakla ulaganja u obnovljive izvore energije. Kina je u martu ostvarila rekordan izvoz proizvoda iz sektora čiste energije, što mnogi analitičari vide kao važan korak u procesu globalne dekarbonizacije.

    Potpuno otvaranje Hormuškog moreuza značilo bi i povratak oko 100 miliona barela trenutno blokirane nafte na tržište. Očekuje se da će Iran nastojati da brzo poveća proizvodnju, posebno ukoliko dođe do ublažavanja ili ukidanja američkih sankcija.

    Međutim, iranska nafta mogla bi izgubiti dio privlačnosti za kineske kupce, koji su je do sada nabavljali po znatno nižim cijenama od tržišnih.

    Kako su brojne države već obezbijedile dovoljne količine nafte za ljetni period, analitičari smatraju da bi Kina ponovo mogla postati ključni kupac eventualnih viškova. Ostaje da se vidi pod kojim uslovima i po kojoj cijeni će Peking biti spreman da ih preuzme.

  • Rod Blagojević iznio procjenu o odnosima Dodika, Vučića i Trampa

    Rod Blagojević iznio procjenu o odnosima Dodika, Vučića i Trampa

    Bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojević izjavio je da predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razvijaju odlične veze sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i da je snažno prisustvo srpskog naroda na Balkanu u nacionalnom interesu SAD.

    “Najbolji način da ojačamo je kroz ekonomsku i vojnu moć, a u slučaju srpskog naroda na Balkanu, ovdje u Srbiji ili u Republici Srpskoj, Crnoj Gori ili u Americi, najbolji način da se realizuju ciljevi i zaštite prava naroda je kroz lidere poput predsjednika Dodika, koji obavlja odličan posao i razvija odlične veze sa Trampom”, rekao je Blagojević za RTRS, prenosi Srna.

    Srbi kao važan faktor američkih interesa na Balkanu
    On je dodao da je, prema konačnoj analizi, u nacionalnom interesu SAD snažno prisustvo srpskog naroda na Balkanu, zato što su Srbi u Srbiji i Republici Srpskoj najbolje uporište judeohrišćanske vjere.

    Blagojević je ocijenio da to ima poseban značaj na geografskom prelazu između Azije i Evrope i ukazao da su lideri poput Dodika, koji pružaju otpor pod napadom na slobodu i prava Srba, heroji.

    Trampova spoljnopolitička strategija i novi saveznici
    “Tramp traži nove prijatelje i vjerujem da srpski narod ovdje u Srbiji i Republici Srpskoj treba da bude snažan saveznik SAD i da je u najboljem interesu SAD da se to dogodi”, rekao je Blagojević.

    On je dodao da su snažna i velika Srbija i snažna i velika Srpska dobre i za Ameriku da ponovo bude velika, zbog njenih interesa u Evropi i svijetu.

    “Tramp je drugačiji. On ne prima naređenja od Evrope, poput Džozefa Bajdena i Baraka Obame, on je samostalan. On prepoznaje da je u američkom interesu da razvije snažne veze sa srpskim narodom u Banjaluci i Beogradu”, podvukao je Blagojević.

    Poređenje Dodika i Orbana
    Blagojević je dodao da očekuje da će Tramp u bliskoj budućnosti popuniti prazninu u centralnoj i istočnoj Evropi nakon poraza Viktora Orbana u Mađarskoj i naći neku vrstu najboljeg prijatelja u ovom dijelu Evrope.

    “Mogu da vidim dan kada Dodik može da bude novi Orban kada je riječ o njegovom odnosu sa Trampom i odnosima SAD i Republike Srpske”, rekao je bivši guverner Ilinoisa.

  • Tramp: Ormuski moreuz je potpuno otvoren

    Tramp: Ormuski moreuz je potpuno otvoren

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Ormuski moreuz potpuno slobodan za plovidbu.

    “Moreuz je potpuno otvoren. Imamo dvije stvari, imamo otvoreni moreuz i imamo zemlju koja nikada neće imati nuklearno oružje”, rekao je Tramp u Bijeloj kući.

    Predsjednik iranskog parlamenta i glavni iranski pregovarač Mohamed Bager Galibaf izjavio je da putuje u Oman na pregovore o situaciji u vezi sa Ormuskim moreuzom.

    Iran i SAD održali su juče razgovore u Švajcarskoj, pri čemu su Katar i Pakistan posredovali.

    Delegaciju SAD predvodio je potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens, dok je Galibaf predvodio iranski tim, prenosi Srna.

  • Stejt department poručio: Novi visoki predstavnik do kraja juna

    Stejt department poručio: Novi visoki predstavnik do kraja juna

    Očekujemo da novi visoki predstavnik u junu preuzme dužnost od Kristijana Šmita, koji bi trebalo da ode u ovom mjesecu, poručili su iz američkog Stejt departmenta.

    Šta je poručio Stejt department o odlasku Kristijana Šmita?

    Dodaju da se u javnosti očekivalo da će na sastanku Savjeta za sprovođenje mira (PIC), održanom početkom juna, biti izabran novi visoki predstavnik s ciljem osiguranja stabilnosti Bosne i Hercegovine.

    “Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus o zajedničkoj viziji i italijanskog kandidata koji posjeduje odgovarajuće kvalifikacije. Sjedinjene Američke Države konstatovale su neuspjeh evropskih partnera da postignu konsenzus oko evropskog kandidata te su razočarane što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak – izbor novog visokog predstavnika”, naveli su za Fenu iz Stejt departmenta.

    Zašto PIC nije izabrao novog visokog predstavnika?

    Podsjećamo, nakon što na sjednici Upravnog odbora PIC-a, održanoj 3. i 4. juna u Sarajevu, nije postignut dogovor o izboru novog visokog predstavnika, najavljeno je da će konsultacije biti nastavljene i da bi nova sjednica trebalo da bude održana krajem juna.

    Nakon te sjednice reagovala je američka ambasada u BiH, koja je tada navela da evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.

    “Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visoko kvalifikovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate – ambasadora Antonija Zanardija Landija. Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao “gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji””, navela je tada Ambasade SAD u BiH na društvenoj mreži X.

    Komentarišući Šmitov rad, naveli su da SAD prepoznaju godine njegove predane službe kao drugog visokog predstavnika s najdužim mandatom od uspostavljanja te funkcije, kao i njegov rad na uspostavljanju institucija suverene BiH.

    “Kao što je navedeno u njegovom obraćanju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, očekujemo da Šmit u junu napusti dužnost visokog predstavnika. Takođe, očekujemo da novi visoki predstavnik preuzme dužnost do kraja juna”, kazali su iz Stejt departmenta i poručili:

    Kakav je stav SAD prema Bosni i Hercegovini?

    “SAD nastavljaju podržavati Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH”.

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, priznao je u maju da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država doprinio njegovoj odluci da prije vremena napusti to mjesto, rekavši da je “došlo do ogromnog i neočekivanog pritiska iz SAD”.

  • Putin u Bjelorusiji: Veliki dio međunarodne zajednice dijeli naše principe

    Putin u Bjelorusiji: Veliki dio međunarodne zajednice dijeli naše principe

    Veze bratskog prijateljstva i uzajamne pomoći, učvršćene na bojištima Velikog otadžbinskog rata, danas pomažu Rusima i Bjelorusima da razvijaju sveobuhvatnu saradnju, zajedno grade Saveznu državu i brane svoje zakonske interese na međunarodnoj sceni, poručio je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin u pozdravnoj poruci učesnicima međunarodnog foruma “Veliko nasljeđe – zajednička budućnost” koji se održava u Brestu.

    Prema riječima ruskog predsjednika, nenadmašni podvizi, postojanost i samopožrtvovanje branilaca Brestske tvrđave, koji su prvi stali na put podmuklom i surovom neprijatelju, nikada neće biti zaboravljeni.

    – Srdačno vas pozdravljam povodom održavanja Međunarodnog foruma Savezne države “Veliko nasljeđe – zajednička budućnost”. Važno je da veze bratskog prijateljstva i uzajamne pomoći, učvršćene na bojištima Velikog otadžbinskog rata, danas pomažu Rusima i Bjelorusima da razvijaju sveobuhvatnu saradnju, zajedno grade Saveznu državu i brane svoje zakonske interese na međunarodnoj sceni – naglasio je ruski lider.

    Kako kaže, značajnu komponentu bilateralnih odnosa tradicionalno predstavlja saradnja zakonodavnih organa vlasti, kao i djelovanje u okviru Parlamentarne skupštine Saveza Bjelorusije i Rusije.

    – Prisustvo predstavničkih delegacija iz prijateljskih zemalja na forumu potvrđuje da veliki dio međunarodne zajednice u potpunosti dijeli naše vrijednosti i principe, kategorički odbacuje pokušaje da se opravdaju zločini koje su počinili hitlerovci i njihovi pomagači i spreman je da se bori protiv svih oblika neonacizma – naglasio je Putin.

    Ruski lider je izrazio uvjerenje da će zajednički rad tokom ovog foruma biti konstruktivan i produktivan i da će doprinijeti daljem jačanju međusobnog razumijevanja među narodima.

    Međunarodni forum održava se u Brestu povodom 85. godišnjice početka Velikog otadžbinskog rata. Osim toga, danas će se održati 70. zasjedanje Parlamentarne skupštine Saveza Bjelorusije i Rusije.

    U Bjelorusiji se 22. jun obilježava kao Dan opštenacionalnog sjećanja na žrtve Velikog otadžbinskog rata i genocida nad bjeloruskim narodom.

    Izvor: RT Balkan

  • Pada cijena nafte zbog mirovnog pregovora između SAD-a i Irana, indeksi u blagom padu

    Pada cijena nafte zbog mirovnog pregovora između SAD-a i Irana, indeksi u blagom padu

    Cijene nafte pale su danas nakon što su investitori pozitivno reagovali na znakove napretka u tekućim mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana.

    Portal Trejding ekonomiks navodi da je cijena sirove nafte sada oko 76 dolara po barelu, dok je cijena brent nafte oko 80 dolara po barelu.

    Nemački DAX je u pao za 0,35 odsto, moskovski MOEX za 1,96 odsto, francuski CAC 40 za 0,75 odsto, a britanski FTSE 100 za 0,13 odsto.

    Evropski fjučersi gasa za jul su se danas na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavali po ceni od 51 evro za megavat-sat ili 505 evra za 1.000 kubnih metara.

    Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Foreks danas iznosi 1,15 dolara.

    Cijena zlata je porasla je na 4.229,75 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice pala na 6,09 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kilogram).

    Američki berzanski indeks Dau DŽons je porastao je za 0,14 odsto, S&P 500 za 1,08 odsto, a Nasdak za 1,91 odsto.

  • Kir Starmer podnio ostavku, Endi Bernam biće novi premijer Velike Britanije

    Kir Starmer podnio ostavku, Endi Bernam biće novi premijer Velike Britanije

    Britanski premijer Kir Starmer objavio je danas da podnosi ostavku na položaj premijera i lidera Laburističke stranke i dodao da je dokazao da njegovi kritičari nisu bili u pravu. U popodnevnim satima Endi Bernam trebalo bi da položi zakletvu kao novi premijer.

    Podsjetio je na to da je prije šest godina preuzeo vođstvo nad Laburističkom strankom koja je, prema njegovim riječima, bila u političkom, finansijskom i moralnom bankrotu.

    – Stalno su mi ponavljali da je moja stranka gotova, da smo prepušteni istoriji i da je osvajanje većine na opštim izborima, a kamoli uvjerljive većine, nemoguća misija – naveo je Starmer.

    On je istakao tokom obraćanja javnosti ispred rezidencije britanskog premijera u Dauning stritu, da su dokazali da su ti ljudi pogriješili jer su “promijenili stranku, uklonili otrov antisemitizma, vratili povjerenje u ekonomiju, odbranu i nacionalnu bezbjednost i postali stranka koja je ponovo ponosno stajala sa Bogom uz nacionalnu zastavu”.

    Starmer je poručio da je naporan rad na promjenama imao jednu svrhu – da se Velika Britanija promijeni na bolje, da se izgradi pravednija zemlja sa dostojanstvom i poštovanjem za sve, ne samo za privilegovane, prenosi BBC.

    – Nova laburistička vlada, prva u posljednjih 14 godina okrenula je stranicu u istoriji naše zemlje nakon više godina razočaranja i očaja i donijela šansu da se životi miliona ljudi promijene na bolje. Zato sam i ušao u politiku. Put do te tačke nije bio lak. Prije šest godina, naslijedio sam Laburističku stranku koja je bila politički, finansijski i moralno propala – rekao je Starmer i dodao da je ulazak u Dauning strit prije dvije godine bio trenutak najvećeg ponosa u njegovom životu.

    Prijetnja Starmerovoj poziciji, koja se stvarala mjesecima, naglo je pojačana u četvrtak kada je njegov stranački suparnik Endi Bernam, koji se smatra potencijalnim izazivačem za lidersku poziciju u Laburističkoj stranci, osvojio mjesto u parlamentu.

    Bernamovi saveznici, uključujući pojedine poslanike i stranačke organizacije, pozvali su na “prenos vlasti”.

    U posljednjim danima i članovi kabineta sve otvorenije govorili su o potrebi za promjenom, a među njima je i britanska ministarka saobraćaja Hajdi Aleksander, koja se pridružila zahtjevima za reorganizaciju rukovodstva.

    Među ministrima koji su zatražili Starmerovo povlačenje je i britanska ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper.