Kategorija: Svijet

Indijske rafinerije podmiruju plaćanja za rijetke isporuke iranske nafte, kupljene u okviru privremenog izuzeća od američkih sankcija, koristeći kineski juan preko banke ICICI sa sjedištem u Mumbaiju, rekla su četiri izvora upoznata sa ovim pitanjem.

Prošlog mjeseca, Vašington je uveo tridesetodnevna izuzeća od američkih sankcija za kupovinu ruske i iranske nafte na moru, u pokušaju da ublaži cijene koje su porasle zbog američko-izraelskog rata protiv Irana.

Ministar finansija Skot Besent u srijedu je rekao da SAD neće produžiti ova izuzeća, pri čemu izuzeće za iransku naftu ističe u nedjelju. Trgovci navode da su poteškoće u organizaciji plaćanja za takve isporuke, zbog dugogodišnjih sankcija Teheranu, odvratile neke potencijalne kupce iranske sirove nafte u okviru izuzeća.

Ranije ovog mjeseca, državna kompanija Indian Oil Corp (IOC), najveća rafinerija u zemlji, kupila je dva miliona barela iranske nafte na supertankeru Džaja, što je prva kupovina iranske sirove nafte u posljednjih sedam godina, izvijestio je Rojters. Pošiljka je vrijedna oko 200 miliona dolara.

Indija je takođe dozvolila pristajanje četiri broda sa iranskom naftom za privatnu rafineriju Reliance Industries, rekli su izvori prošle sedmice. Jedan brod, MT Felisiti, već je istovario teret, prema podacima LSEG-a i izvoru iz brodarske industrije.

Obje rafinerije podmiruju transakcije preko ICICI banke, koja sredstva preusmjerava u kineskim juanima putem svoje podružnice u Šangaju na račune prodavaca u istoj valuti. Identitet prodavaca nije mogao biti utvrđen.

ICICI, IOC, Reliance i indijsko ministarstvo spoljnih poslova nisu odgovorili na upite poslane imejlom. Detalji o načinu plaćanja za ove isporuke ranije nisu bili objavljeni.

IOC je platio oko 95 odsto vrijednosti pošiljke na osnovu obavještenja dobavljača o spremnosti, koja označava da je natovareni tanker ušao u indijske vode, rekla su dva izvora. Jedan od njih naveo je da je riječ o neuobičajenom aranžmanu.

Uobičajeno, indijske državne rafinerije podmiruju plaćanja po isporuci ili istovaru za naftu iz zemalja koje su pod sankcijama zapadnih država, navela su ista dva izvora. Indija je među najvećim kupcima ruske nafte otkako je invazija Moskve na Ukrajinu 2022. godine dovela do širokih zapadnih sankcija protiv Rusije.

Izvori su tražili anonimnost jer nisu ovlašćeni da govore za medije.

Indijske rafinerije su takođe koristile kinesku valutu za dio kupovine ruske nafte. IOC ne planira dalje kupovine iranske nafte, rekao je jedan od izvora.

Do američkog izuzeća, Indija je od 2019. godine izbjegavala kupovinu iranske nafte pod pritiskom američkih sankcija.

Kineske nezavisne rafinerije, poznate kao „tipots“, od tada su bile glavni kupci iranskog izvoza nafte.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će blokada Hormuškog moreuza ostati na snazi i da bi napadi mogli biti nastavljeni ukoliko ne dođe do dogovora sa Iranom, uprkos tvrdnjama Teherana da je ovaj ključni pomorski pravac ponovo otvoren za komercijalni saobraćaj.

Govoreći novinarima, Tramp je naveo da nije siguran da li će produžiti primirje koje ističe naredne sedmice. „Možda ga neću produžiti, ali blokada će ostati. A ako ga ne produžim, nažalost, moraćemo ponovo početi sa bombardovanjem“, rekao je Tramp, dodajući ipak da vjeruje da bi dogovor mogao biti postignut.

Istovremeno, iz Teherana stižu drugačije poruke. Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf optužio je američkog predsjednika za iznošenje neistina i upozorio da bi nastavak blokade mogao dovesti do ponovnog zatvaranja moreuza. „Uz nastavak blokade, Hormuški moreuz neće ostati otvoren“, poručio je Galibaf, naglašavajući da će prolazak biti moguć samo određenim rutama i uz odobrenje Irana.

On je dodao i da će se pravila upravljanja ovim važnim pomorskim pravcem određivati „na terenu, a ne na društvenim mrežama“, ukazujući na značaj medijskog rata i oblikovanja javnog mnijenja u savremenim sukobima.

Napetosti oko moreuza dolaze u trenutku krhkog primirja između Izraela i libanskog pokreta Hezbolah, kojeg podržava Iran. Tokom sukoba poginulo je više hiljada ljudi, uključujući oko 3.000 u Iranu, gotovo 2.300 u Libanu, te više desetina u Izraelu i zemljama Zaljeva, kao i trinaest američkih vojnika.

Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte, ostaje ključna tačka globalne trgovine i bezbjednosti. Iako je Iran saopštio da je moreuz otvoren, zadržao je snažan nadzor i upozorio na mogućnost ponovnog zatvaranja ukoliko SAD nastave blokadu iranskih brodova i luka.

Tramp je ujedno odbacio mogućnost uvođenja bilo kakvih taksi za prolazak kroz moreuz. „Ne, neće biti putarina“, rekao je, naglašavajući da takva ograničenja nisu prihvatljiva.

U međuvremenu, američki predsjednik je u izjavama za medije tvrdio da je postignut načelni dogovor sa Iranom, uključujući i pitanja nuklearnog programa, kao i da je Teheran pristao da obustavi podršku grupama poput Hamasa, Hezbolaha i Huta. Međutim, iranske vlasti su dio tih navoda već demantovale, dodatno komplikujući pregovore.

Ključni element eventualnog sporazuma ostaje status Hormuškog moreuza, koji bi, prema najavama, trebalo da ostane otvoren dok traje primirje, ali uz stalne tenzije i međusobna upozorenja dvije strane.

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država obnovilo je licencu kojom se dozvoljava prodaja ruske nafte, izuzimajući je iz režima sankcija do 16. maja.

Prema dokumentu, dozvoljene su transakcije koje se odnose na prodaju, isporuku i istovar sirove nafte i naftnih derivata iz Rusije, pod uslovom da su bili ukrcani na tankere do 17. aprila. Licenca važi do 16. maja.

Američke vlasti su još u martu, u pokušaju da obuzdaju rast cijena nafte poslije napada na Iran, izuzele iz sankcija rusku naftu i naftne derivate koji su bili ukrcani na brodove zaključno sa 12. martom. Ta licenca važila je do 11. aprila.

Ova odluka je donijeta uprkos tome što je američki ministar finansija Skot Besent u sredu izjavio da SAD neće produžavati generalne licence za kupovinu ruske i iranske nafte.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nakon toga je poručio da je Moskva bila spremna na takav razvoj događaja i da već godinama živi pod, kako je naveo, nezakonitim sankcijama.

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan

Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije

Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet

Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“

Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći

Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.

Predstavljanje mobilne aplikacije Evropske unije za proveru starosti korisnika na internetu brzo se pretvorilo u problem, nakon što su stručnjaci za kibernetičku bezbednost otkrili ozbiljne propuste u privatnosti i sigurnosti koda.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je alat za verifikaciju starosti u Briselu, rekavši da je tehnički spreman i da će uskoro biti dostupan, dok zemlje rade na zabrani pristupa društvenim mrežama za decu.

„U potpunosti je otvorenog koda. Svako može proveriti kod“, rekla je fon der Lajen.

Stručnjaci za kibernetičku bezbednost i privatnost odmah su analizirali izvorni kod na platformi GitHub i prijavili niz problema u dizajnu aplikacije.

Cela situacija prerasta u PR katastrofu za Brisel. No, ispod kontroverze oko koda kriju se dublje podele između zagovornika privatnosti, organizacija za prava dece, tehnoloških kompanija i političara o tome kako zaštititi maloletnike na internetu, dok lideri obećavaju da će decu zaštititi od društvenih mreža i pornografskih stranica, piše Politiko.

U roku od nekoliko sati nakon objave aplikacije EU, sigurnosni konsultant Paula Mura utvrdila je da aplikacija pohranjuje osetljive podatke na korisničkom telefonu bez adekvatne zaštite. Mura je tvrdila da je aplikaciju uspela da hakira za manje od dve minute.

Baptist Rober, poznati francuski haker, potvrdio je mnoge od tih problema i rekao za Politiko da je moguće zaobići biometrijsku autentifikaciju aplikacije, što znači da bi neko mogao pristupiti aplikaciji bez unošenja PIN koda ili korišćenja Tač ID-a.

„Recimo da sam preuzeo aplikaciju i dokazao da imam više od 18 godina, onda moj nećak može uzeti moj telefon, otključati aplikaciju i koristiti je da dokaže da ima više od 18“, rekao je Olivije Blazi, kriptografski istraživač koji je deo francuske radne grupe za digitalni identitet.

Evropska komisija je u petak ostala pri tvrdnji da je aplikacija tehnički spremna.

„Da, spremna je. Možda možemo dodati i ‘uvek se može unaprediti’“, rekla je glavna glasnogovornica Paula Pinjo novinarima.

Australija kao primer

Evropska komisija je u četvrtak saopštila za Politiko da su hakeri testirali raniju demo verziju aplikacije koja je objavljena za potrebe testiranja i razvoja. Naveli su da je ranjivost otklonjena.

Međutim, i Mura i Blazi navode da su testirali najnoviju verziju koda dostupnu na internetu.

EU i mnoge njene države članice trenutno uvode načine za proveru starosti korisnika na internetu, pod pritiskom političkih inicijativa za bolju zaštitu dece.

Australija je u decembru postala prva zemlja na svetu koja je uvela ograničenja za korišćenje društvenih mreža kod dece, praktično zabranivši mlađima od 16 godina pristup platformama poput TikToka i Jutjuba.

Evropska komisija je 2024. godine raspisala tender vredan četiri miliona evra za aplikaciju za proveru starosti, koji su dobile švedska kompanija za digitalni identitet Scytales i Dojče Telekom.

Aplikacija omogućava korisnicima da potvrde svoju dob putem pasoša, lične karte ili preko pouzdanih pružalaca usluga poput banaka. Tehnološke platforme mogu od aplikacije zatražiti potvrdu da li je osoba starija od određene dobi, ali nemaju pristup dodatnim ličnim podacima, što se naziva metodom „zero-knowledge proof“, osmišljenom da zaštiti privatnost.

Nacionalne vlade takođe mogu razvijati vlastite aplikacije, a cilj je da budu međusobno kompatibilne kako bi omogućile jednostavnu proveru starosti širom EU.

Međutim, kritičari upozoravaju da tehnologija za proveru starosti uz adekvatnu zaštitu privatnosti i podataka još nije dovoljno razvijena, a čak i da jeste, korisnici bi je lako mogli zaobići korišćenjem alata poput VPN-a koji prikrivaju lokaciju.

Blazi je bio deo grupe od više od 400 stručnjaka za privatnost i sigurnost koji su u martu poslali otvoreno pismo Komisiji, tražeći moratorijum na planove implementacije dok se ne postigne naučni konsenzus o koristima i štetama tehnologija za proveru starosti, kao i o tehničkoj izvodljivosti takvog sistema.

Predsjednik SAD Donald Tramp pozdravio je danas saopštenje Irana da će Ormurski moreuz biti otvoren za plovidbu tokom trajanja primirja.

Tramp je na svojoj platformi Truth Social zahvalio Iranu, navodeći da je strateški važan plovni put “u potpunosti otvoren i spreman za pun prolaz”.

Istovremeno je istakao da će pomorska blokada ostati na snazi kada je riječ o Iranu, sve dok se, kako je naveo, ne postigne potpun sporazum između dvije strane.

“Ormuski moreuz je potpuno otvoren i spreman za poslovanje i pun prolaz, ali će pomorska blokada ostati u punoj snazi kada je riječ o Iranu, dok naš sporazum ne bude 100 odsto završen. Ovaj proces bi trebalo da ide veoma brzo jer je većina tačaka već usaglašena”, istakao je Tramp, prenosi Tanjug.

Podsjećamo, šef iranske diplomatije Abas Arakči prethodno je izjavio da će plovidba kroz Ormuski moreuz biti potpuno otvorena za sve komercijalne brodove tokom preostalog perioda primirja, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre postignutim između Izraela i Libana.

“Prolazak plovila kroz moreuz biće dozvoljen koordiniranom rutom kako je već najavila iranska pomorska organizacija”, napisao je on na platformi X.

Inače, cijene nafte na svjetskom tržištu u jednoj minuti pale su za više od deset odsto i to nakon što su Iranci objavili da je potpuno otvoren Ormuski moreuz.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči objavio je da je Ormuski moreuz otvoren za sav komercijalni promet.

Odluka je donesena u skladu s primirjem između Izraela i Libana i vrijediće do isteka primirja, poručio je Aragči na društvenoj mreži X.

“U skladu s primirjem u Libanu, prolaz za sve komercijalne brodove kroz Ormuski moreuz proglašen je potpuno otvorenim za preostali period primirja, na koordiniranoj ruti kako je već najavila Organizacija za luke i pomorstvo Islamske Republike Iran”, napisao je Aragči na društvenoj mreži X.

Na vijest iz Teherana odmah je reagovao američki predsjednik Donald Tramp.

“Iran je upravo objavio da je prolaz potpuno otvoren. Hvala vam”, napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu izjavio je da je pristao na desetodnevni prekid vatre sa libanskim pokretom Hezbolah kako bi se postigao istorijski mirovni sporazum sa Libanom.

– Ova prilika postoji jer smo suštinski promijenili odnos snaga u Libanu. Prošlog mjeseca počeli smo da dobijamo pozive iz Libana sa prijedlogom direktnih mirovnih pregovora, što se nije dešavalo više od 40 godina – rekao je Netanijahu.

On je dodao da se odazvao tom pozivu i pristao na privremeni prekid vatre u trajanju od deset dana, kako bi pokušali da unaprijede sporazum o kojem su počeli da razgovaraju ambasadori na sastanku u Vašingtonu.

Nakon što je juče predsjednik SAD Donald Tramp najavio prekid vatre između Izraela i Libana, Netanjahu se obratio naciji i govorio o mogućnosti postizanja istorijskog mirovnog sporazuma.

Izraelski premijer je naveo da Tramp namjerava da pozove njega i predsjednika Libana Јozef Aun u Vašington kako bi pokušali da unaprijede ovaj dogovor.

Tramp je juče naveo da su Netanijahu i Aun pristali na početak desetodnevnog prekida vatre s ciljem postizanja mira.