Kategorija: Svijet

Evropska komisija procjenjivaće nakon 30. juna rezultate država koje koriste sredstava iz Plana rasta, a novac namijenjen zemljama koje nisu realizovale reforme biće preraspodijeljen onima koje su ostvarile bolji učinak na tom planu.

To su podgoričkim “Vijestima” rekli iz Komisije odgovarajući na pitanje da li će novac iz Plana (odnosno Instrumenta za reforme i rast), koji neke države nisu dobile jer nisu sprovele reforme (Bosna i Hercegovina i Srbija), biti podijeljen onima koje ostvaruju rezultate (Crna Gora i Albanija).

Šta je potrebno za to?

U slučaju preraspodjele koja bi rezultirala isplatom dodatnih sredstava nekoj zemlji, ona bi trebalo da podnese revidirani program reformi s dodatnim mjerama koje treba ostvariti.

Iz Komisije podsjećaju da uredba kojom je uspostavljen Plan rasta za Zapadni Balkan predviđa mehanizam preraspodjele zasnovan na rezultatima.

“Ukoliko reformski koraci nisu ispunjeni i isteknu nakon grejs perioda, odgovarajuća sredstva mogu biti preraspodijeljena drugim korisnicima. Nakon isteka grejs perioda za prvi set reformskih koraka, 30. juna 2026. godine, Evropska komisija će sprovesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu rezultata svih korisnika sredstava”, najavili su oni.

Kad je usvojen plan rasta?

Plan rasta je usvojen 2023. i predstavlja kombinaciju bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za region, od ukupno šest milijardi evra za period od 2024. do 2027.

Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona evra, od čega su 110 miliona bespovratna sredstva, a 273,5 miliona povoljni krediti.

Komisija je, od ukupnog iznosa, sedam odsto dodijelila na početku sprovođenja Plana kao svojevrsno predfinansiranje, a ostatak dijeli u šest polugodišnjih tranši, u zavisnosti od stepena realizacije reformi iz reformskih agendi (koje su usvojile sve države Zapadnog Balkana).

Petina reformi u zastoju

Iz Brisela podsjećaju da se Plan rasta zasniva na rezultatima, što znači da se sredstva isplaćuju samo kad su reforme u potpunosti sprovedene.

“Već se vide značajni pomaci – 78 odsto reformi obuhvaćenih u prva tri izvještajna ciklusa pokazuje ili potpuno ispunjenje ili makar određeni napredak, dok je 22 odsto reformi i dalje bez pomaka”, naveli su iz Komisije, ukazujući na rezultate regiona u cjelini.

Podsjećaju da grejs period za mjere koje su dospjele sredinom 2025. ističe 30. juna, a za one koje su bile planirane krajem 2024. i tokom 2025. – krajem ove godine (u prvoj godini sprovođenja Plana grejs period se produžava na 24 mjeseca za neispunjene obaveze).

Najduži rok za BiH

“Ukoliko rok za istek grejs perioda u junu 2026. ne bude ispoštovan, svi partneri osim BiH rizikuju da kolektivno izgube više od 88 miliona evra. Za BiH je rok za istek grejs perioda u decembru”, ukazali su iz Komisije.

Oni zato pozivaju partnere da “intenziviraju napore” kako bi reforme bile sprovedene na vrijeme, prije narednih izvještajnih perioda.

“Reforme moraju ostati prioritet za korisnike sredstava, kako bi u potpunosti iskoristili mogućnosti koje im pruža Plan rasta”, poručili su oni.

Dodatni milioni za Crnu Goru

Komisija je 20. maja objavila da je Crnoj Gori stavila na raspolaganje dodatnih 44,2 miliona evra u okviru Instrumenta za reforme i rast. To je, kako je saopšteno, uslijedilo nakon trećeg zahtjeva za isplatu i pozitivne ocjene o sprovedenim reformama u oblastima konkurentnosti poslovanja i inovacija.

Vlada je očekivala isplatu oko 59 miliona evra. U trećem polugodišnjem izvještaju o sprovođenju Reformske agende, izvršna vlast je navela da je od ukupno 45 koraka, Crna Gora u potpunosti ispunila 24, dok je 21 djelimično realizovan.

Crna Gora je prvu redovnu tranšu iz Plana dobila u avgustu prošle godine, i to u iznosu od 10,2 miliona evra, a ne 18 miliona koliko je izvršna vlast očekivala, jer polovina neophodnih koraka nije bila u potpunosti ispunjena.

Druga tranša, od 8,1 milion evra, odobrena je 17. oktobra prošle godine. Pretfinansiranje, od 26,85 miliona evra, Crna Gora je dobila u maju prošle godine.

Srbiji zamrznuta sredstva, BiH jedina bez isplata

Komisija je Srbiji zamrznula isplate dok su na snazi sporni pravosudni zakoni. Tzv. “Mrdićevi zakoni”, usvojeni u januaru ove godine, za Evropsku uniju (EU) predstavljaju korak unazad u integracionom procesu te države.

Iz sredstava Plana rasta Srbija ima pravo na 1,58 milijardi evra. Srbija je iz prve tranše isplate u januaru dobila 61,1 milion evra, umjesto predviđenih 112 miliona, jer je konstatovano da je od sedam planiranih reformi ispunila samo tri.

Zajedno sa sredstvima iz predfinansiranja, ukupna suma koju je Srbija do sada dobila iz Plana rasta iznosi 167,59 miliona evra.

“S druge strane, BiH je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je ostala bez isplata zbog izostanka usaglašavanja reformske agende. Ukupan paket koji je na raspolaganju BiH iznosi 976,6 miliona evra, a bez ispunjavanja obaveza zemlja trajno rizikuje gubitak od 373,9 miliona”, upozorila je nedavno Delagacija EU u toj zemlji.

Koliko novca je već isplaćeno?

Evropska komisija je 20. maja, prilikom isplate novca Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, saopštila da je ukupan iznos koji je u okviru Instrumenta stavljen na raspolaganje tim državama dostigao 212,8 miliona evra za Albaniju, 89,3 miliona evra za Crnu Goru i 142,1 milion evra za Sjevernu Makedoniju.

Albanija

Kako je navedeno, u Albaniji reforme koje je Komisija ocijenila obuhvataju mjere za unapređenje poslovnog ambijenta, olakšavanje investicija i inovacija, kao i širenje pristupa finansiranju, uključujući startape i kompanije aktivne u zelenom i digitalnom sektoru. Od isplaćenih 49 miliona, 22,8 miliona biće prebačeno u državni budžet, dok su preostala sredstva dostupna za investicione projekte kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

Crna Gora

U Crnoj Gori, Komisija je ocijenila reforme u oblasti istraživanja i inovacija, uključujući podršku naučnicima, preduzećima i istraživačkim institucijama, kao i dalje jačanje nacionalnog inovacionog ekosistema. Od isplaćenih 44,2 miliona evra, 20,6 miliona biće prebačeno u državni budžet, dok su preostala sredstva dostupna za projekte kroz WBIF.

Sjeverna Makedonija

U Sjevernoj Makedoniji, ocijenjene reforme uključuju mjere za unapređenje finansiranja osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i mjere za proširenje pristupa digitalnoj infrastrukturi i IT opremi u školama. Od isplaćenih 65,7 miliona evra, 30,6 miliona ide u budžet, a ostalo je, kao i u slučaju Albanije i Crne Gore, dostupna kroz WBIF.

Mišel Barnije, glavni pregovarač Evropske unije za Bregzit, izjavio je da bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo ponovo da dobije posebne uslove ukoliko bi se vratilo u EU, uz ocjenu da je britanskoj javnosti sve jasnije da bi članstvo u Uniji donijelo veću snagu i stabilnost.

U intervjuu povodom desete godišnjice referenduma o Bregzitu, Barnije je naveo da ne vidi prepreku da Velika Britanija, u slučaju ponovnog pristupanja, zadrži funtu i ostane van Šengenskog prostora bez pasoša. Kako je navedeno, riječ je o opcijama koje bi mogle biti predmet pregovora, u zavisnosti od političke volje i dogovora unutar EU.

On je ocijenio da su ekonomski pokazatelji Ujedinjenog Kraljevstva nakon izlaska iz EU slabiji, posebno u pogledu rasta, te da dio analitičara takvo stanje povezuje sa odlukom o napuštanju Unije. Istovremeno, sve češće se pominju i političke tenzije unutar samog UK, uključujući zahtjeve za većom autonomijom Škotske, koja je na referendumu većinski glasala za ostanak u EU.

Barnije je poručio da bi eventualni povratak Britanije u EU podrazumijevao pregovore i da bi mogao uključivati određena izuzeća, pozivajući se na postojeće presedane u okviru Unije. Podsjetio je da pojedine članice EU već imaju specifične aranžmane, posebno kada je riječ o evru i Šengenskom sporazumu.

Upozorio je i da bi nove članice, prema pravilima, u načelu trebalo da usvoje evro i pristupe Šengenu kada ispune tehničke i pravne uslove, ali je naglasio da u praksi postoje izuzeci i fleksibilnost u okviru evropskih ugovora.

Barnije je zaključio da bi eventualni povratak Ujedinjenog Kraljevstva bio politička odluka i predmet pregovora, uz napomenu da bi EU ostala otvorena za razgovore ukoliko bi London to zatražio.

U njemačkom gradu Reningenu, u saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg, u toku je opsežna potraga za tromjesečnim dječakom za kojeg se sumnja da je otet iz dječjih kolica.

Policija je obaviještena o nestanku kasno uveče, a kako piše Bild, za bebom se intenzivno traga od 23.30 časova.

Portparol policije Štefen Grabenštajn potvrdio je okolnosti nestanka.

„Dijete je nakratko ostalo bez nadzora. Nepoznata osoba ga je podigla iz kolica i odnijela“, izjavio je.

„Nažalost, trenutno nemamo konkretan trag. Potragu smo započeli na mjestu događaja i kružno napredujemo. Naravno, dijete već može biti i negdje drugo“, dodao je portparol policije.

U potragu uključeni psi i helikopteri

Na parkingu supermarketa Rewe u ulici Vajl der Štadter u Reningenu uspostavljeno je sabirno mjesto za sve hitne službe.

Na terenu su brojne policijske jedinice, spasilačke ekipe sa psima tragačima iz cijelog Baden-Virtemberga, lokalno udruženje njemačkog Crvenog krsta, Služba za tehničku pomoć i vatrogasci.

U potragu za nestalom bebom uključeni su i policijski helikopter i nekoliko dronova.

(B92)

Odbijanje lista “Politiko” da objavi članak ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova pokazuje da Brisel blokira informacije koje dolaze sa ruske strane, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

– Sada smo dobili direktan dokaz da kolektivni Brisel – koji poziva na demokratiju, govori o slobodi govora i pluralizmu mišljenja – blokira informacije iz Rusije – navela je Zaharova.

Lavrov je u autorskom tekstu kritikovao odnos EU prema Rusiji i ukrajinskoj krizi.

Autorski tekst šefa ruske diplomatije trebalo je da bude objavljen u evropskom izdanju lista “Politiko”, ali je odlukom Uređivačkog kolegijuma “Politika” objavljivanje otkazano u posljednjem trenutku.

Istraživači Univerziteta u Čikagu su otkrili do sada nepoznat seizmički efekat u kojem su reflektovani talasi sa granice između Zemljinog omotača i spoljašnjeg jezgra doprinijeli da se dijelovi Јapana pomjere ka istoku za oko 5 do 6 milimetara.

Najmanje jedan reflektovani seizmički talas prešao je oko 2.900 kilometara tokom zemljotresa jačine 9,0 stepeni Rihterove skale koji je 2011. pogodio Јapan, a prema analizama GPS podataka, imao je ključnu ulogu u dodatnim seizmičkim procesima, prenosi Science Alert.

Ovaj događaj predstavlja prvi dokumentovan slučaj da reflektovani seizmički talas sa granice jezgra i omotača izazove dodatno klizanje raseda.

Tokom analize podataka, naučnici su uočili neobično jasan ScS signal u GNSS mreži GEONET, koji predstavlja talas reflektovan od granice jezgra i omotača.

Iako GNSS sistemi mjere pomijeranje tla, a ne direktne seizmičke talase, signal je bio toliko snažan da je registrovan čak i u Kini.

Dalja istraživanja pokazala su da se pojedine GPS stanice nisu vratile u prvobitni položaj nakon talasa, već su zabilježile trajno minimalno pomjeranje, što je isključilo mogućnost da je u pitanju greška u obradi podataka ili da je riječ o drugim poznatim geološkim procesima.

Modeli koje su razvili istraživači ukazuju na to da je povratni seizmički talas mogao da posluži kao okidač za blago klizanje duž već napregnutih granica tektonskih ploča, što je rezultiralo milimetarskim pomijeranjem na površini.

Zemljotres jačine 9,0 stepeni Rihtera pogodio je 11. marta 2011. godine sjeveroistočnu obalu japanskog ostrva Honšu, pri čemu je potres trajao oko 6 minuta i smatra se najjačim u istoriji zemlje.

Do zemljotresa je došlo usljed podvlačenja Pacifičke ploče ispod Okhotske ploče, što je izazvalo pucanje rasjedne zone dužine oko 300 kilometara i pomijeranje tla.

Potres je izazvao razoran cunami sa talasima visine do 40 metara, koji su prodirali i do 10 kilometara u unutrašnjost i potpuno uništili pojedina priobalna područja.

Došlo je i do nuklearne nesreće u Fukušimi, nakon što su poplavljeni sistemi za hlađenje reaktora, što je izazvalo havariju i evakuaciju stanovništva.

Prema zvaničnim procjenama, poginulo je ili nestalo oko 20.000 ljudi, dok je materijalna šteta procenjena na više od 150 milijardi dolara.

Ministarstvu odbrane Sjedinjenih Američkih Država potrebno je oko 80 milijardi dolara dodatnih sredstava za pokrivanje troškova rata u Iranu, kao i drugih budžetskih obaveza koje nisu povezane sa sukobom, rekao je zamenik ministra odbrane te zemlje Stiven Fajnberg američkim zakonodavcima tokom razgovora ove nedelje, objavio je list “Volstrit džornal”.

Prema navodima lista, kompletan zahtev administracije mogao bi da bude upućen Kongresu u narednim danima, a osim sredstava za Pentagon obuhvataće i finansiranje drugih prioriteta, uključujući poljoprivredu i pomoć u slučaju prirodnih katastrofa, preneo je Rojters.

Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi izveštaj, a Bela kuća i Pentagon nisu odgovorili na zahteve za komentar.

Zvaničnik Pentagona je u aprilu rekao da je rat u Iranu do tada koštao oko 25 milijardi dolara, što je bila prva zvanična procena troškova sukoba koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli 28. februara.

Ukupni troškovi rata i dalje su predmet rasprava u Kongresu, nakon što je raniji zahtev za 200 milijardi dolara dodatnog finansiranja naišao na snažan otpor među zakonodavcima, ističe pomenuta agencija.

Direktor Kancelarije za upravljanje i budžet Bele kuće Rasel Vout rekao je u aprilu pred Budžetskim odborom Predstavničkog doma da administracija tada nije imala konačnu procenu troškova rata, braneći istovremeno predlog vojnog budžeta predsednika Donalda Trampa u iznosu od 1,5 biliona dolara.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens neće otputovati u Švajcarsku, kako je ranije bilo planirano radi razgovora s Iranom, saopštio je glasnogovornik Bijele kuće, navodeći neriješena logistička pitanja u vezi sa sljedećom fazom pregovora.

On je i oštro kritikovao izraelske protivnike sporazuma s Iranom, poručivši da je američki lider Donald Tramp jedini saveznik Izraela koji mu je još preostao u svijetu, u izjavi koja je uključivala i podsjećanje na milijarde dolara vojne pomoći koju ta zemlja prima od Sjedinjenih Američkih Država.

Upitan tokom brifinga u Bijeloj kući o izvještajima da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu bijesan zbog sporazuma, Vens je rekao da nije čuo takve komentare od njega lično, ali je kritikovao članove njegove vlade za koje tvrde da su napadali sporazum i lično kritikovali Trampa.

„Moja poruka njima bila bi dvostruka. Kao prvo, Donald Dž. Tramp je jedini šef države u cijelom svijetu koji u ovom trenutku ima razumijevanja i simpatije prema državi Izrael. Da sam član izraelske vlade, vjerovatno ne bih napadao jedinog moćnog saveznika koji mi je preostao bilo gdje u cijelom svijetu“, poručio je Vens.

Dodao je da bi te članove vlade također podsjetio da su dvije trećine odbrambenog naoružanja koje štiti Izrael proizvele američke ruke i platile američke porezne obveznike.

„Problem Izraela nije Donald Dž. Tramp, i svako u Izraelu ko misli da je njegov najveći problem predsjednik SAD-a treba se suočiti sa stvarnošću situacije u kojoj se ta zemlja nalazi“, rekao je Vens.

Tramp je u više navrata kritikovao dugogodišnjeg saveznika Izraela, dodatno podižući tenzije gotovo četiri mjeseca nakon što su dvije zemlje zajedno izvele napade na Iran. Rat je uzdrmao finansijska tržišta i globalno snabdijevanje naftom nakon što je Teheran odgovorio zatvaranjem strateški važnog Hormuškog moreuza.

Visoki izraelski zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti za Rojters, rekli su da su uslovi sporazuma loši za Izrael jer ne rješavaju zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim i balističkim raketnim programom, što je, kako tvrde, stav koji dijeli veliki dio izraelskog državnog vrha.

Američko-izraelski lobi i jedna od najuticajnijih organizacija u SAD-u AIPAC oglasio se povodom potpisanog memoranduma o razumijevanju između Amerike i Irana te su izrazili nezadovoljstvo zbog poteza američke administracije da potpiše ovaj dokument.

U saopštenju za javnost, AIPAC tvrdi kako ovaj memorandum dovodi do mnogih nejasnoća.

„Već 47 godina, iranski režim je u ratu protiv Amerike i vlastitog naroda. Pod snažnim uputama predsjednika Trampa, Amerika, radeći zajedno s Izraelom, desetkovala je iransko rukovodstvo, nuklearni program i vojnu imovinu, te stvorila priliku za diplomatski sporazum. Početni Memorandum o razumijevanju (MOU) koji je postignut s Iranom pokreće značajna pitanja. MOU predviđa ublažavanje sankcija Iranu u zamjenu za otvaranje Hormuškog moreuza i nejasne iranske obaveze u vezi s njegovim nuklearnim programom“, naveli su.

Kako pregovori o konačnom nuklearnom sporazumu počinju, Kongres SAD-a, smatraju, mora dobiti potpune informacije o sporazumu i igrati ključnu ulogu u osiguravanju da konačni sporazum ispunjava ciljeve predsjednika Trampa za rat.

„Konačni sporazum mora trajno i provjerljivo okončati nuklearni program režima – uključujući uklanjanje obogaćenog uranijuma iz Irana i demontažu svih lokacija za obogaćivanje. Konačni sporazum bi također trebao riješiti iranski ilegalni program balističkih raketa i dronova te okončati finansiranje terorističkih grupa koje izazivaju haos širom svijeta od strane režima“, saopšteno je.

Ističu i kako elementi ovog sporazuma izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu konačnog dogovora.

„Odmah nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, Sjedinjene Američke Države pristaju započeti proces ukidanja američke blokade iranskih luka i odustati od svih sankcija potrebnih da bi se Iranu omogućio izvoz nafte. Na osnovu trenutnih cijena nafte, to bi moglo iznositi više od pet milijardi dolara mjesečnih prihoda za iranski režim. U Memorandumu o razumijevanju se također navodi da se ‘nakon implementacije’ sporazuma, SAD obavezuje da će u potpunosti staviti na raspolaganje za korištenje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Islamske Republike Iran, potencijalno čak 100 milijardi dolara. Memorandum o razumijevanju ne govori ništa o koracima implementacije koje Iran mora poduzeti da bi dobio pristup sredstvima“, pojasnili su.

Pojašnjavaju i kako sporazum konkretno navodi da će, nakon što budu isplaćena, sredstva biti isplaćena bilo kojem korisniku kojeg odredi Centralna banka Irana.

„Čini se da ova formulacija omogućava plaćanja subjektima pod kontrolom IRGC-a, iranskoj vojsci i dobavljačima oružja. Iako sporazum ne ukazuje na to da će Iranu biti dodijeljena direktna sredstva SAD-a, Memorandum o razumijevanju će omogućiti Iranu da ostvari značajne ekonomske koristi. Memorandum o razumijevanju predviđa period od 60 dana za pregovore o potpunom nuklearnom sporazumu. Iran se obavezuje da će minimalni konačni sporazum ‘riješiti odlaganje uskladištenog obogaćenog materijala… uz minimalnu metodologiju miješanja na licu mjesta pod nadzorom IAEA’“, ističu.

Zabrinuti su i zbog ograničavanja kada je u pitanju djelovanje Izraela.

„U sporazumu se navodi da SAD, Iran i ‘njihovi saveznici u trenutnom ratu… proglašavaju trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban’. Čini se da formulacija nalaže Izraelu da prekine napore za razoružavanje Hezbolaha, uprkos tome što Izrael nije stranka Memoranduma o razumijevanju i nastavlja s napadima Hezbolaha. Memorandum o razumijevanju mogao bi potkopati sporazum o prekidu vatre postignut početkom juna između Izraela i Libana uz podršku SAD-a. U tom primirju je izričito navedeno da se svaki sporazum o prekidu neprijateljstava mora postići direktno između Izraela i Libana, a ‘ne bilo kojim odvojenim putem’“, zaključili su.