Kategorija: Svijet

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je sinoć da je odgovoran za poraz svoje stranke Fides na parlamentarnim izborima 12. aprila i pozvao na “potpunu obnovu desničarske zajednice”.

Postojali svi uslovi da bude drugačije

U svom prvom velikom intervju nakon izbornog poraza, za Jutjub kanal “Patriota”, na direktno pitanje ko je odgovoran za poraz na izborima, odgovorio je: “Ja, ja sam predsjednik stranke”.

On je izjavio da njegova politička kampanja nije uspela, iako je imao sve uslove da bude drugačije i da prihvata odgovornost za loše rezultate.

– Dobili smo 2,3 hiljada glasova, dok je naš protivnik dobio 3,1 milion – naveo je Orban i dodao da obećava da će analizirati zašto su oni koji nisu glasali ranije, a sada su izašli glasali protiv njegove stranke.

Na pitanje da li će se povući sa mjesta predsjednika, rekao je da su rezultati bili jasni i da je to veliki poraz.

– Ako mi tim kaže da sjednem na zadnju klupu, uradiću to. A ako kažu da treba da vodim tim u utakmici kao kapiten, i to ću učiniti – najavio je Orban.

Treći put da mora da regorganizuje Fides

Rekao je da je ovo treći put da mora da „reorganizuje Fides kao pokret“ otkako je stranka izgubila parlamentarne izbore 2002. godine i obećao je da će posao obaviti „ne samo sa zadovoljstvom, već i sa radošću“ ako dobije mandat za to.

Orban je rekao da će predložiti sazivanje stranačkog kongresa kako bi se izabralo novo rukovodstvo, uključujući predsjednika i potpredsjednike.

– Do kraja juna završićemo prvu fazu obnove – rekao je on.

Naglasio je da bi desnica, ako prođe kroz potpunu obnovu, veoma brzo mogla da postane sposobna za akciju i da se suprotstavi nepravdi.

On je rekao da je već u izbornoj noći, na osnovu izlaznosti birača, bio svjestan rezultata.

– Vidio sam da će biti problem, prošao sam kroz taj emotivni rolerkoster kao i svi ostali. Shvatio sam da naša kampanja nije funkcionisala. Bila je izgrađena na drugačijoj izlaznosti birača, onoj kakvu smo imali ranije. Svi koji su došli dodatno glasali su u znak protesta protiv nas – ocijenio je Orban.

Korupcija i luksuzni način života elite uticali na rezultat

Složio se da su korupcija i luksuzni način života elite oko Fidesa uticali na rezultat.

– Nikada nisam prikrivao korupciju, uvijek sam podržavao da vlasti preduzimaju akciju. Ali luksuz je druga stvar i uticao je na rezultat. Ovo ne može ovako da se nastavi – napomenuo je Orban.

Dodao je da je spreman da nastavi da vodi stranku i da su godine na čelu zemlje bile najljepše u njegovom životu.

– Ako dobijem povjerenje za to, rado ću voditi stranku naprijed. Iz sveg ovog bola dolazi i nova energija, odjednom se osjećam mlađe – dodao je Orban.

Govoreći o novoj vladi, rekao je da se Tisa obavezala da će poboljšati živote ljudi, dodajući da se nada da će biti u stanju da ispune to obećanje.

Fides će podržati svaku dobru mjeru

Orban je obećao da će Fides „podržati svaku dobru mjeru i suprotstaviti se svakoj lošoj“, dodajući da će tamo gde vide da se nanosi šteta ili nepravda, „stati protiv toga“.

Osudio je poziv budućeg premijera Petera Mađara predsjedniku Tamašu Šuljoku da podnese ostavku kao „potpuno pogrešan“.

– Podjednako je pogrešno prijetiti Ustavnom sudu ili drugim ustavnim institucijama – upozorio je Orban.

Istovremeno, izrazio je uvjerenje da je njegova vlada mnogo postigla u pogledu socioekonomskog razvoja zemlje tokom 16 godina na vlasti.

– Možemo da budemo ponosni na ono što smo postigli i imamo snagu da branimo ono što smo izgradili – rekao je mađarski premijer.

Orban je poželeo uspjeh sljedećoj vladi, koju će formirati Peter Mađar, lider stranke Tisa, koja je osvojila većinu mjesta u parlamentu zemlje.

Takođe je rekao da “želi onima koji se nadaju da će život da im se poboljša kao rezultat ovih promjena da se njihove nade ispune”.

Na izborima 12. aprila, stranačka koalicija Fidesa i njegovih partnera Hrišćanskih demokrata, izgubila je izbore od opozicione stranke Tisa.

Mađarski predsjednik Tamaš Šuljok obavijestio je juče lidera Tise Petera Mađara da će mu povjeriti mandat za sastav nove vlade.

– Hoće li se primirje održati i diplomatija nastaviti, ili se Iran i SAD kreću ka kontrolisanoj eskalaciji ili čak klize ka širem ratu?

Vjeruje se da se vode razgovori o drugoj rundi pregovora o primirju s Iranom, nakon što je delegacija iz Pakistana stigla u iransku prijestonicu Teheran.

Dvonedjeljno primirje i dalje je na snazi nakon što se više od 20 sati američko-iranskih pregovora, kojima je domaćin bio Pakistan, okončalo 12. aprila bez napretka.

Samo dan poslije razgovora koji nisu donijeli rezultate, predsjednik SAD Donald Tramp najavio je novu strategiju prema Iranu, predloživši blokadu Ormuskog moreuza, strateškog prolaza ključnog za međunarodnu trgovinu naftom.

Šta znači ovaj prvobitni neuspjeh u postizanju dogovora i mogućnosti daljih razgovora? Da li se Iran i Amerika kreću ka kontrolisanoj eskalaciji ili širem sukobu?

Ovo su četiri potencijalna scenarija za ono što bi moglo dalje da se dešava.

1. Krhko primirje kao “taktički predah”

Iran i SAD dogovorili su 8. aprila dvonedjeljnu obustavu vatre.

Poslije više nedjelja borbi izgledalo je kao da primirje Amerike i Irana izražava spremnost da se zauzda kriza.

Međutim, od samog starta primirje su pratile značajne nejasnoće.

Dvonedjeljna obustava vatre dogovorena 8. aprila. Foto Tanjug/AP

Razlike u tumačenju uslova, među kojima su i geografski raspon, tipovi pokrivenih ciljeva, pa čak i definicija “kršenja primirja”, doveli su do toga da neki posmatrači dožive sporazum više kao taktički predah, nego kao održivi okvir.

“Šanse za postizanje sporazuma bile su ravne nuli od samog starta, čim je započeo sukob”, kaže Behnam Ben Taleblu, viši stručni saradnik vašingtonske stručne grupe Fondacija za odbranu demokratija.

“To je skup načela, stavova i politika oko kojih se Amerika i Islamska Republika nisu slagale godinama i, na kratke staze, rat ne samo da nije uspio da smanji te razlike, već ih je samo pojačao”, rekao je on za BBC.

U međuvremenu, suprotstavljene izjave zvaničnika obje strane samo su doprinijele krhkosti ove situacije.

I dok zvaničnici Islamske Republike govore o stalnim kršenjima primirja, SAD i Izrael iznose ograničenije tumačenje vlastitih obaveza.

Ovo razmimoilaženje u verzijama praktično je produbilo nepovjerenje i bacilo sumnju na trajnost primirja.

Ako napori oko povratka za pregovarački sto ne budu proizveli rezultate, primirje teško da će biti nešto više od sredstva za kupovinu vremena, omogućivši stranama da predahnu, oporave se i pregrupišu, preispitaju pozicije i pripreme se za sljedeću fazu.

Ovaj scenario postaje održiviji ako jedna strana zaključi da dobija malo toga od aktuelne situacije i da je neophodno značajno pojačavanje pritiska.

Amerika bi, na primjer, kao mogućnost mogla da uzme u obzir gađanje kritične infrastrukture – elektrana, mostova ili energetskih pogona.

Iako bi takvi udari mogli da iznjedre značajan kratkoročni pritisak, donijeli bi dalekosežne humanitarne i ekonomske posljedice i mogli bi da izazovu snažniji odgovor Irana.

Istovremeno, Izrael, kao igrač koji ostaje krajnje skeptičan prema pregovorima, najvjerovatnije bi postao uticajan akter.

“Izrael bi mogao da pribjegne djelima kao što su atentati na iranske pojedince i ličnosti, među njima čak i one uključene u pregovore”, rekao je Hamid Reza Azizi, istraživač međunarodnih odnosa.

Dodao je da “Trampova blokada Ormuskog moreuza povećava rizik od konfrontacije, čak i bez stvarne namjere strana”.

Iako ne može da se isključi mogućnost eskalacije, njena potencijalna cijena, kao što je izazivanje šireg regionalnog sukoba i svjetskog ekonomskog pritiska, mogu da učine ovaj scenario manje vjerovatnim, makar na kratke staze.

2. “Rat iz sjenke”

Jedan od scenarija, možda čak i vjerovatniji, jeste povratak na oblik sukoba koji može da bude opisan kao “kontrolisana eskalacija”.

Ovo bi značilo da sukob ne dostiže stepen potpunog rata, ali i da se strane potpuno ne uzdržavaju od vojne akcije.

To bi moglo da znači nastavak svedenih napada na infrastrukturu, vojne ciljeve ili čak linije snabdijevanja.

Uloga posrednih aktera tada bi postala značajnija.

Pojačane aktivnosti grupa privrženih Iranu u Iraku ili u Crvenom moru, zajedno sa jačim američkim pritiskom na ove mreže, mogao bi da proširi geografski raspon sukoba bez direktnog pojačavanja njegovog intenziteta.

Neki analitičari opisuju ovaj scenario kao “rat iz sjenke”.

“Obje strane žele da koriste opcije i poluge pritiska da izvrše uticaj na drugog bez ulaska u potpuni rat”, rekao je Azizi.

“Ako primirje bude bilo prekršeno, vjerovatnoća da Iran preduzme nove akcije putem njegovih savezničkih snaga, pogotovo u Jemenu, procjenjuje se kao veoma visoka”, dodao je on.

Međutim, ovaj scenario nije bez određenih rizika.

Kako napetosti budu rasle, raste i opasnost od preračunavanja, a čak i ako nijedna strana ne bude imala namjeru da dovede do eskalacije, jedna pogrešna procjena mogla bi da raspiri sukob do nekontrolisanih razmjera.

3. Nastavlja se tiha diplomatija

Uprkos neuspjehu pregovora u Pakistanu, indirektni diplomatski razgovori se nastavljaju, kažu iz Bijele kuće.

Pregovori u Pakistanu nisu uspjeli, ali očekuju se novi. Foto Tanjug/AP

Pakistan, kao domaćin ovih pregovora, najvjerovatnije će u narednim danima nastaviti napore u ohrabrivanju Teherana i Vašingtona da postignu sporazum prosljeđujući poruke između njih.

Istovremeno, neki tradicionalni posrednici, kao što su Katar, Oman, pa čak i Saudijska Arabija i Egipat, mogli bi da postanu aktivni u reakciji na zabrinutost oko mogućnosti da se sukob otme kontroli, služeći kao kanali komunikacije i želeći da spriječe naglu eskalaciju krize.

Međutim, ključna poenta je da bilo kakav napredak duž ovog puta zavisi od sužavanja fundamentalnog jaza između dvije strane.

Američki prijedlog u 15 tačaka i iranski protivprijedlog u 10 tačaka sugerišu da obje strane i dalje nastupaju sa pozicija koje prioritet stavljaju na nametanje vlastitih okvira prije nego na postizanje kompromisa.

Stoga, dok je nova runda pregovora i dalje moguća, očekivati rapidan i sveobuhvatni dogovor djeluje nerealno, makar na kratke staze.

4. Svedena pomorska blokada

Američka mornarica uvela je pomorsku blokadu Iranu, sprečavajući svakom brodu ili naftnom tankeru da prođe kroz Ormuski moreuz.

Tramp je zaprijetio i da će presresti u međunarodnim vodama bilo koji brod koji plati tranzitnu putarinu Iranu da bi prošao kroz moreuz, što je strategija čiji je cilj da ostavi Iran bez prihoda od nafte, ugušivši njegovu privredu i istovremeno udarivši na najznačajnijeg američkog rivala – Kinu, kao primarnog kupca iranske nafte.

Američka mornarica uvela pomorsku blokadu Iranu. Foto Tanjug/AP

“Pomorska blokada luka Islamske Republike mogla bi da bude izuzetno efikasna ako se primijeni dovoljno obavještajnih, nadzornih i izviđačkih sredstava (ISR). Praktični ishod takve mjere bio bi da se vladi uskrati sposobnost da izvozi ključnu robu”, rekao je Taleblu, istakavši dugačku iransku obalu.

Ali, drugi analitičari ističu značajne troškove koje bi jedna takva politika mogla da predstavlja po SAD, približivši njene vojne snage Iranu i čineći ih ranjive na napade.

Štaviše, da bi plan bio efikasan, pomorske snage bi morale da budu razmještene blizu iranskih granica na duži period, što bi mnogo koštalo.

Održavanje jedne takve politike takođe bi moglo da poveća svjetsku cijenu nafte i energenata, istovremeno pojačavši vjerovatnoću intervencije Huta u ometanju moreuza Bab al-Mandab, zbog čega bi nafta dodatno mogla da poskupi.

Nestabilnost u regionu

Na kraju, ono što proističe iz ovih scenarija je da je region ušao u fazu u kojoj je granica između rata i mira nejasnija nego ikad.

Neuspjeh pakistanskih pregovora ne nagovještava kraj diplomatije, niti obilježava definitivni početak šireg rata.

Umjesto toga, on ukazuje na nastavak situacije u sivoj zoni.

“Iako bi obje strane voljele da se ovaj sukob privede kraju, to ne djeluje vjerovatno na kratke staze”, rekao je Azizi.

U aktuelnom okruženju, taktičke odluke, bezbjednosna pitanja, pa čak i manji razvoji događaja na terenu mogu imati prekomjerne efekte na cjelokupnu putanju krize.

Ovo je navelo mnoge analitičare da govore o “strukturalnoj nestabilnosti” u regionu, o stanju u kom pravila igre nisu do kraja definisana, a njihov ishod je nepredvidiv.

U takvim okolnostima možda je najtačniji opis da su Iran i SAD ušli u fazu u kojoj se rat i pregovori odvijaju paralelno.

Obje strane nastavljaju da se oslanjaju na vojna sredstva, dok istovremeno ostavljaju diplomatske kanale djelimično otvorenim.

Sukob koji je započeo 28. februara odnio je hiljade života i destabilizovao cijeli svijet.

Azijske berze kreću se ka drugoj nedjelji snažnog rasta, dok su cijene nafte ostale ispod 100 dolara po barelu jer investitori očekuju moguće kratkoročno smirivanje sukoba na Bliskom istoku, prenio je jutros Rojters.

Desetodnevni prekid vatre između Libana i Izraela stupio je na snagu sinoć, dok je predsjednik SAD Donald Tramp najavio da bi sastanak američkih i iranskih predstavnika mogao da bude održan tokom vikenda, kada ističe trenutni prekid neprijateljstava.

Fjučersi na naftu Brent pali su za više od jedan odsto na 98,14 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta oslabila za 1,6 odsto na 93,15 dolara.

Najširi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija van Јapana pao je u petak za 0,8 odsto, nakon snažnog rasta tokom meseca, ali i dalje ostaje blizu najvišeg nivoa od početka marta.

Indeks je u aprilu porastao za 14,5 odsto, posle pada od 13,5 odsto u martu.

Јapanski indeks Nikei oslabio je za jedan odsto nakon što je dan ranije dostigao rekordni maksimum, dok su se mnoga svetska tržišta vratila na nivoe pre izbijanja sukoba krajem februara.

Analitičari navode da bi potpuno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, koji je i dalje zatvoren, bilo ključni signal stabilizacije.

Zatvaranje tog plovnog puta, kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte i gasa, izazvalo je snažan skok cijena energenata i podstaklo Međunarodni monetarni fond da snizi prognoze globalnog rasta, upozoravajući na rizik od recesije u slučaju dugotrajnog sukoba.

Primirje između Izraela i Libana, koje je stupilo na snagu uz očekivanja da donese makar kratkotrajno smirivanje sukoba, već je dovedeno u pitanje, jer su se ubrzo pojavili navodi da nije u potpunosti ispoštovano.

Izrael nastavlja vojne operacije protiv terorističke organizacije Hezbolah i namjerava da postigne mir kroz dominaciju, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanijahu.

– Naše snage nastavljaju da nanose udare Hezbolahu. Borbe su usmjerene na Bint DŽbeil, koji je bio prestonica Hezbolaha u južnom Libanu. Na pragu smo da osvojimo taj grad, praktično smo pred eliminacijom ovog velikog uporišta Hezbolaha – rekao je Netanijahu u video-obraćanju.

On je naveo da je naložio Odbrambenim snagama Izraela da nastave širenje bezbjednosne zone ka istoku, prema padinama planine Hermon.

– Istovremeno vodimo pregovore sa Libanom. Takvi pregovori nisu vođeni više od 40 godina. Sada se održavaju jer smo veoma snažni –  naveo je Netanjahu.

On je dodao da su u pregovorima dva ključna cilja – razoružanje Hezbolaha i uspostavljanje trajnog mira.

Pentagon, odnosno Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država, obratilo se vodećim američkim proizvođačima automobila i industrijskim kompanijama sa ciljem da se poveća proizvodnja oružja i vojne opreme, u potezu koji podsjeća na praksu iz Drugog svjetskog rata, kada je civilna industrija bila masovno mobilisana za potrebe vojske.

Pentagon traži podršku industrije
Prema pisanju „Wall Street Journala“, na koje se pozivaju svjetske agencije, visoki zvaničnici Ministarstva odbrane već su održali razgovore sa rukovodstvom nekoliko velikih kompanija, uključujući američke proizvođače automobila General Motors, na čijem je čelu izvršna direktorica Mary Barra (Meri Bara), i Ford, kojim upravlja Jim Farley (Džim Farli).

Razgovori su obuhvatili mogućnosti proizvodnje oružja i druge vojne opreme, odnosno potencijalno preusmjeravanje dijela industrijskih kapaciteta ka odbrambenom sektoru.

Širi plan Trumpove administracije
Ovi preliminarni i široko postavljeni razgovori započeti su još prije izbijanja rata u Iranu, ali su u međuvremenu dobili na značaju. Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa (Tramp) želi da proizvođači automobila i druge američke kompanije preuzmu veću ulogu u proizvodnji oružja, navodi WSJ.

Zvaničnici Pentagona poručili su da bi američki proizvođači mogli biti potrebni kao podrška tradicionalnim dobavljačima iz odbrambene industrije, te su ispitivali da li kompanije mogu brzo da se prilagode i pređu na vojnu proizvodnju.

Uključene velike kompanije
Među kompanijama koje su učestvovale u razgovorima nalaze se i američka vazduhoplovna kompanija GE Aerospace, kao i Oshkosh, američki proizvođač specijalizovanih vozila i mašina.

Reuters navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi ove informacije, dok General Motors, Ford, GE Aerospace i Oshkosh nisu odmah odgovorili na upite za komentar van radnog vremena.

Pentagon: cilj je brza ekspanzija kapaciteta
U saopštenju dostavljenom Reutersu, jedan zvaničnik Pentagona istakao je da je Ministarstvo odbrane „posvećeno brzom proširenju odbrambene industrijske baze iskorištavanjem svih dostupnih komercijalnih rješenja i tehnologija kako bi se osiguralo da naši borci zadrže odlučujuću prednost“.

Pritisak zbog rata i iscrpljenih zaliha
Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su američke zalihe oružja značajno smanjene. Od početka rata u Ukrajini 2022. godine, kao i tokom izraelskih vojnih operacija u Gazi, Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara vrijedne vojne opreme, uključujući artiljerijske sisteme, municiju i protivtenkovske rakete.

Dodatni pritisak stvara i aktuelni rat protiv Irana, kao i nedavni američki vojni udari, zbog kojih Pentagon intenzivno radi na obnavljanju i povećanju zaliha.

Sastanci na najvišem nivou
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump se još u martu sastao sa direktorima sedam velikih odbrambenih kompanija. Tema sastanka bila je ubrzanje proizvodnje i obnova vojnih kapaciteta, u trenutku kada Pentagon nastoji da nadoknadi potrošene resurse.

Rekordni vojni budžet
U tom kontekstu, Trump je ovog mjeseca zatražio ogromno povećanje vojnog budžeta – za dodatnih 500 milijardi dolara, čime bi ukupna potrošnja dostigla čak 1,5 biliona dolara.

Ako se ovi planovi realizuju, američka industrija bi mogla ponovo ući u fazu masovne mobilizacije za potrebe vojske, slično kao tokom najvećih globalnih sukoba u prošlosti, kada su fabrike automobila i civilne opreme bile ključni stub vojne proizvodnje.

Putovanje odavno više nije samo pasoš, karta i kofer. Danas nosite cijeli svoj život u džepu, i upravo to postaje problem čim pređete granicu. U sve većem broju država, granična kontrola ne završava se na dokumentima.

U pojedinim zemljama, službenici imaju pravo da pregledaju sadržaj vašeg telefona, laptopa, pa čak i pametnog sata. To znači poruke, fotografije, mejlove, aplikacije – sve ono što inače smatrate privatnim.

U Hong Kongu su pravila dodatno pooštrena 2026. godine. Policija može da traži ne samo lozinke, već i ključeve za dešifrovanje uređaja. Odbijanje se smatra krivičnim djelom, čak i ako ste samo u tranzitu.

Situacija u Sjedinjenim Američkim Državama nije mnogo blaža. Granične službe mogu da pregledaju vaše uređaje bez sudskog naloga, a broj takvih provjera stalno raste. Ako odbijete da sarađujete, uređaj vam može biti oduzet, a ulazak u zemlju doveden u pitanje.

Odbijanje može skupo da vas košta
U Kanadi postoji nešto viši prag za ovakve kontrole, ali ako postoji sumnja, dužni ste da otključate uređaj. U Australiji stvari idu još dalje – čak i bez vaše saglasnosti uređaj može biti pregledan, a odbijanje može dovesti do pritvora.

Na Novom Zelandu, odbijanje davanja lozinke može rezultirati novčanom kaznom, dok u Rusiji putnici praktično ne mogu da računaju na privatnost – uređaji mogu biti oduzeti, a posljedice nepredvidive.

Granice više nisu samo fizičke
Postoji razlika između podataka na telefonu i onih u „oblaku“, ali u praksi to ne mijenja mnogo ako vam je većina sadržaja dostupna na uređaju.

Istovremeno, svijet ide ka sve digitalnijim granicama. Biometrija, digitalne dozvole za ulazak i fokus na pametne uređaje postaju nova realnost.

Vaš telefon danas nije samo telefon. To je vaša istorija, kontakti, komunikacija, navike. I u nekim državama, sve to može postati predmet kontrole.

Zato pitanje više nije da li imate šta da krijete. Pitanje je da li ste spremni na to da vam neko traži da pokažete sve, prenosi B92.

Rat između Amerike, Irana i Izraela ušao je u 46. dan. Bijela kuća je saopštila da se uskoro očekuje druga runda pregovora između SAD i Irana i da će ona najvjerovatnije ponovo biti održana u Islamabadu.

ijela kuća takođe je demantovala izvještaje da su SAD zatražile produženje primirja s Iranom koje ističe sledeće nedjelje. Portparolka Karolina Livit izjavila je da su pregovori “produktivni i u toku”, kao i da se Amerika “osjeća dobro u vezi sa izgledima za sporazum s Iranom”.

Saopšteno je i da se američka blokada iranskih luka u Ormunskom moreuzu i dalje nastavlja, dok je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da je rat “vrlo blizu završetka”.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da razmatra mogući prekid vatre u Libanu nakon pritiska Vašingtona, prenosi Blic.

Politico: Američka mornarica igra smrtonosnu igru u Ormuskom moreuzu

Američka ratna mornarica ima novu ključnu misiju u Ormuskom moreuzu – da pronađe i uništi iranske morske mine prije nego što izazovu potpuni haos u globalnoj ekonomiji. Pijretnja je stvarna jer, iako su iranske zalihe sa hiljadama mina smanjene nakon američko-izraelske kampanje, nisu u potpunosti uništene. Američka vojna obavještajna služba vjeruje da su neke od tih mina već postavljene u more, tvrdi američki zvaničnik upućen u situaciju koji je, zbog trajanja operacija, želio da ostane anoniman, piše Politiko.

Već i sama prijetnja iranskim napadima na trgovačke brodove bila je dovoljna da parališe moreuz i izazove potrese na energetskim tržištima. Kada bi mina oštetila ili uništila samo jedno komercijalno plovilo, promet naftnih tankera dodatno bi se usporio, ako ne i potpuno zaustavio, što bi produbilo globalnu energetsku krizu, piše Politico.

Američki razarač zaustavio iranski teretni brod

Američki razarač presreo je juče iranski teretni brod koji je pokušao da probije pomorsku blokadu. Plovilo pod iranskom zastavom isplovilo je iz luke Bandar Abas, prošlo kroz Hormuški moreuz i nastavilo plovidbu uz obalu Irana, ali ga je razarač s navođenim projektilima USS Spruance (DDG 111) uspešno preusmerio i primorao na povratak, objavilo je Centralno zapovedništvo američke vojske (CENTCOM).

Time se broj plovila koja su zaustavljena i vraćena u Iran popeo na deset. Od početka američke blokade u ponedjeljak, nijedan brod nije uspio da je probije, dodali su.

Kina i Iran razgovarali: “Potezi Sjedinjenih Američkih Država u Ormuskom moreuzu su opasni”

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji potvrdio je da Peking podržava “održavanje kontinuiteta mirovnih pregovora” na Bliskom istoku, u razgovoru sa svojim iranskim kolegom Abasom Arkačijem, koji je rekao da “računa” na Kinu, prenosi AFP.

Iranska državna televizija navela je da je Arakči takođe “upozorio na opasne posljedice provokativnih stavova i djelovanja Sjedinjenih Američkih Država u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu, što će dovesti do složenije situacije u regionu”.

Amerika uvela nove sankcije Iranu

Time se broj plovila koja su zaustavljena i vraćena u Iran popeo na deset. Od početka američke blokade u ponedeljak, nijedan brod nije uspeo da je probije, dodali su.

Kina i Iran razgovarali: “Potezi Sjedinjenih Američkih Država u Ormuskom moreuzu su opasni”
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji potvrdio je da Peking podržava “održavanje kontinuiteta mirovnih pregovora” na Bliskom istoku, u razgovoru sa svojim iranskim kolegom Abasom Arkačijem, koji je rekao da “računa” na Kinu, prenosi AFP.

Iranska državna televizija navela je da je Arakči takođe “upozorio na opasne posljedice provokativnih stavova i delovanja Sjedinjenih Američkih Država u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu, što će dovesti do složenije situacije u regionu”.

Amerika uvela nove sankcije Iranu

Ministarstvo finansija SAD uvelo je nove sankcije za oko dvadesetak pojedinaca, kompanija i plovila za koje tvrdi da su dio iranske ilegalne infrastrukture za transport nafte. Odluku je donijela Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) tog ministarstva.

U saopštenju se navodi da su sankcionisani djelovali u okviru mreže iranskog naftnog magnata Mohameda Hoseina Šamkanija, sina visokog savjetnika bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija. Tim povodom, ministar finansija Skot Besent rekao je da će Trampova administracija nastaviti da “smanjuje iranske ilegalne mreže krijumčarenja i aktivnosti terorističkih posrednika”.

Ruski Savet bezbednosti upozorio je da bi SAD i Izrael mogli da iskoriste pregovore sa Iranom za pripremu kopnene operacije, dok tenzije rastu uprkos nastavku diplomatskih kontakata.

Sjedinjene Američke Države i Izrael mogli bi da iskoriste aktuelne pregovore sa Iranom kao paravan za pripremu kopnene vojne operacije, upozorio je Ruski savet bezbednosti.

U saopštenju ovog tela, na čijem je čelu predsednik Rusije Vladimir Putin, navodi se da zabrinutost proizlazi iz činjenice da Pentagon nastavlja da jača svoje vojne kapacitete u regionu, iako su diplomatski razgovori u toku.Prva runda pregovora između Vašingtona i Teherana, održana tokom vikenda u Islamabadu, nije donela konkretne rezultate. Iranska strana za zastoj krivi “nerealne zahteve” SAD, ali ističe spremnost da nastavi dijalog. Predsednik SAD Donald Tramp najavio je moguć nastavak razgovora u narednim danima.

U međuvremenu, Moskva upozorava da bi, u slučaju neuspeha pregovora, sukob mogao da eskalira već u naredne dve nedelje. Tramp je ranije poručio da nije sklon produženju primirja sa Iranom, koje ističe 22. aprila, i naglasio da ishod može biti različit, iako preferira dogovor.

Napetosti dodatno podsećaju na ranije incidente, uključujući američko-izraelski napad krajem februara, kao i izraelsko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja prošle godine, koje je dovelo do kratkotrajnog sukoba.

Teheran, s druge strane, insistira na trajnom rešenju koje bi uključivalo ukidanje sankcija i garancije protiv novih napada. Istovremeno poručuje da je spreman na odbranu, upozoravajući da bi eventualni kopneni napad bio dočekan snažnim vojnim odgovorom.

Ruski Savet bezbednosti ocenjuje da Iran i dalje raspolaže značajnim vojnim kapacitetima, kao i da se unutrašnja politička i društvena stabilnost dodatno učvršćuje u svetlu spoljnog pritiska.