Kategorija: Svijet

Vlada Hrvatske intervenisala je kako bi se promijenili zaključci koji se odnose na evropski put Crne Gore, navodi hrvatski Jutarnji list. Iako se još ne može govoriti o blokadi Crne Gore na putu ka EU, ukoliko se problem zahtjeva koje je Hrvatska ispostavila Crnoj Gori kao uslov da odblokira zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne riješi, mogao bi doći u pitanje kredibilitet cijelog procesa proširenja. Podsjećanja radi, Evropski savjet je dva puta 2019. i 2020. blokirao evropski put Sjeverne Makedonije, iako je zemlja promijenila ime nadajući se da će time otvoriti vrata EU. Kao posljedica toga, u toj zemlji su se na vlast vratile evroskeptične snage, i zamah evropskih reformi značajno je usporen. Ako bi Hrvatska Crnoj Gori uradila isto, desila bi se slična situacija, ali u još težim okolnostima, kada se evropski stav po pitanju proširenja značajno promijenio u smislu istinskog nastavka proširenja EU.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, na intervenciju Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Hrvatske, donekle su promijenjeni zaključci o Crnoj Gori u odnosu na raniji nacrt, iz kojeg su izbačene vremenske odrednice. „Europsko vijeće podržava rad koji je u tijeku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Prima na znanje namjeru Irskog predsjedništva da radi na privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja – pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme“, kaže se u zaključcima. Pojašnjavaju da je u odnosu na prethodni nacrt zaključaka izbačen dio koji govori o tome da se dogovor o privremenom zatvaranju poglavlja postigne do kraja ove godine, kao i dio koji govori o radu na pristupnom ugovoru što je prije moguće. Ovo, ipak, još uvijek ne znači da će do blokade i doći jer se Zagreb pokušava predstaviti kao konstruktivan partner koji iskreno želi da se pronađe rješenje koje je prihvatljivo za sve. Za svaki slučaj, Njemačka je iza zatvorenih vrata najavila spremnost da posreduje između Zagreba i Podgorice kako bi se problem što prije riješio.

Kako je danas pisao Euronews, njemačka vlada pritišće Hrvatsku da što prije riješi svoje sporove s Crnom Gorom, kako ne bi bio usporen proces njenog pristupanja EU. Ukoliko se ovo pokaže tačnim, a po svemu sudeći nema razloga da se ne uzme ozbiljno, to pokazuje u kojoj mjeri se pitanje proširenja EU na zapadni Balkan uzima ozbiljno u nekim od najvažnijih i najuticajnijih evropskih članica. Plenković je priznao da je na intervenciju njegove zemlje došlo do promjene teksta o evropskom putu Crne Gore, ali je odbacio da se Hrvatska protivi proširenju, kao i da je bilo pritiska na njega ili na njegovu vladu da odustane od insistiranja na izmjenama. „Hrvatska je, kao što znate, jedna od zemalja koja je zagovornica proširenja, koja se drži načela shodno zaslugama svake pojedine zemlje kandidatkinje. Smatramo da je takav individualni pristup itekako dobar, dakle da ne treba vezati zemlje jednu za drugu, ali oni koji idu prema EU trebaju ispuniti kriterijume“, rekao je Plenković. Dodao je da razgovore trenutno vode hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović. „Želimo da se ti razgovori nastave, da riješimo tih nekoliko otvorenih pitanja za koje mi smatramo da su s aspekta Crne Gore itekako rješivi. Bili smo potpuno transparentni. Sve ono što smo javno kazali početkom juna predstavili smo i ponovili kolegama ovdje. Naišli smo na razumijevanje i očekujemo da se te teme riješe“, poručio je Plenković. Kada je riječ o pritiscima, Plenković je to negirao. „Ja sam tu deset godina, nisam pod pritiskom nikoga, ni po bilo kojoj temi. Mnoge kolege i mnoge druge države imaju niz takvih situacija. Nije to situacija koja je neobična. Međutim, nikakvog pritiska nije bilo. Naprotiv, puno zemalja ima razumijevanje“, rekao je Plenković i dodao da Hrvatska prema Crnoj Gori ima konstruktivan pristup.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže da zaključci Evropskog samita nisu ispunili očekivanja. „Umjesto očekivane jasne podrške cilju Podgorice da zatvori sva poglavlja do kraja godine, dobili smo uobičajene formulacije EU, dovoljno neodređene da se mogu tumačiti i kao svojevrsna podrška i kao njen izostanak“, smatra Ćerimagić. Prema njegovom mišljenju, sve zemlje u regionu gledaju u Crnu Goru jer žele da vide da li će se EU uopšte širiti, i ako hoće, na koji način će to transformisati njihovu zemlju. „Hrvatski mediji ublažavanje formulacija pripisuju svojoj vladi. U stvarnosti, nekim drugim prijestonicama jednostavno je odgovaralo to što je Zagreb bio spreman da preuzme krivicu“, navodi Ćerimagić. U zaključcima samita, u dijelu koji se odnosi na proširenje, naglašeno je da je ono geostrateška investicija u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet. Dodali su da je riječ o pokretaču boljeg životnog standarda i zajedničkih evropskih vrijednosti. „Lideri su naglasili potrebu da zemlje kandidati nastave reforme, posebno u oblasti vladavine prava, u skladu s procesom pristupanja zasnovanim na zaslugama. EU, sa svoje strane, mora unaprijediti unutrašnje reforme i razmotriti ključna pitanja o svojim prioritetima, politikama i sposobnosti djelovanja u slučaju daljeg proširenja. Pozdravili su i rad na pristupnom ugovoru Crne Gore te primili k znanju namjeru predsjedništva Savjeta da radi na privremenom zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja, pod uslovom da Crna Gora sprovede odgovarajuće reforme“, navedeno je u zaključcima.

Sam tekst ne sadrži dokaze da je do stvarne promjene došlo jer su slične formulacije isticane i ranije. Prava promjena nije u tekstu kominikea, nego u aktivnostima koje se odvijaju u pozadini i tihoj diplomatiji izvan domašaja javnosti. Kako je danas pisao Euronews, njemačka vlada vrši pritisak na Hrvatsku da što prije riješi svoje sporove s Crnom Gorom kako ne bi bio usporen proces njenog pristupanja EU. Kako je Euronewsu naveo dobro upućen izvor, Berlin je prijateljski zatražio od Zagreba da ne odugovlači rješavanje spora i da olakša Crnoj Gori napredak kako proces proširenja ne bi izgubio zamah. „Berlin je takođe nedavno ponudio posredovanje, ali ta ponuda još nije sprovedena u djelo. Vlada kancelara Fridriha Merca nastoji da se postavi kao nepristrasan posrednik, strahujući da bi neriješeni bilateralni problemi mogli ugroziti proces proširenja“, piše Euronews. Ovaj medij navodi da Evropska komisija posljednjih sedmica učestvuje u razgovorima između dvije zemlje, a nekoliko država članica angažovalo se kako bi spriječilo zastoj u proširenju zbog bilateralnih pitanja. Dodaju da Francuska posebno želi da izbjegne probleme s proširenjem iz unutrašnjopolitičkih razloga, dok je Luksemburg kritikovao korištenje pristupnog procesa za rješavanje bilateralnih pitanja. „Sve tri evropske vlade aktivno razgovaraju s Hrvatskom kako bi je pritisnule da riješi bilateralna pitanja. Ipak, najsnažniji pritisak dolazi iz Njemačke, koja nastoji da pokrene proces proširenja“, navodi Euronews. Hrvatska je blokirala nekoliko pregovaračkih poglavlja, a od Crne Gore očekuje da isplati odštete preživjelim logorašima iz proteklog rata, učini više na pronalaženju nestalih, procesuiranju svih ratnih zločina i rješavanju svih imovinskopravnih pitanja između dvije zemlje, uključujući i probleme Hrvata u Crnoj Gori, prenose Nezavisne.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je lakše sarađivati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom nego sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i dodao da su sastanci sa Trampom uvijek bili prilika za diskusiju i donošenje odluka. On je na konferenciji za novinare nakon samita EU u Briselu rekao da on uvijek brani interese Ukrajine i ukrajinskog naroda i optužio Putina da nema istinskog interesa za mirovne pregovore. Kako je rekao, retorika Moskve je „parodija istinske želje za okončanjem rata“.

„On ne želi da se rat završi. Uvjeren sam da je to razlog zašto je čak i Donbas premalen za njega“, rekao je Zelenski. Istovremeno, izrazio je nadu da bi Evropa mogla da pronađe „određeni format za direktan razgovor s Rusima“ kako Kijev ne bi morao da se oslanja isključivo na diplomatiju Vašingtona. „Vjerujem da će se sve ovo dogoditi. To ne znači da ćemo nekoga isključiti iz ovog procesa“, rekao je. „Vidio sam da se neke stvari odvijaju paralelno“, rekao je on, prenose Nezavisne.

Mrtvački kovčeg s natpisom Ajax na krovu automobila, povici „Ustaj, Adolfe“ i „Gazi Židove“, pa reakcija Ambasade Izraela. Ono što je dio Torcide priredio na ulicama Splita uoči utakmice s nizozemskim klubom pretvorilo se u međunarodni skandal. Dok su snimci navijačke povorke obilazili Evropu, izraelska ambasada u Hrvatskoj saopštila je da je duboko šokirana antisemitskim incidentima i zatražila odlučnu reakciju nadležnih institucija. „Duboko smo šokirani teškim antisemitskim incidentom koji se juče dogodio u Splitu i najoštrije ga osuđujemo. Takve incidente moraju nedvosmisleno i odlučno osuditi sva nadležna tijela na svim nivoima“, poručili su iz ambasade. Zahvalili su Vladi Hrvatske i posebnoj savjetnici premijera za pitanja Holokausta Sari Lustig na brzoj osudi događaja, izrazivši uvjerenje da će odgovorni biti pronađeni.

Sve se dogodilo u četvrtak, 15. oktobra, tokom Torcidine povorke prema stadionu Poljud, gdje su Hajduk i amsterdamski Ajax igrali utakmicu Konferencijske lige. Na čelu kolone nalazio se žuti golf s mrtvačkim kovčegom na krovu. Na kovčegu je velikim slovima pisalo „Ajax“. Iza automobila kretala se masa navijača, a na snimcima koji su se proširili društvenim mrežama čuju se povici „Auschwitz, Auschwitz“, „Ustaj, Adolfe“, „Gazi Židove“ i „Ajmo, ustaše“. Pjevale su se i pjesme koje aludiraju na nacističke logore smrti. Kovčeg je kasnije razbijen, a prizori iz Splita završili su na naslovnicama stranih medija. Zanimljivo je da ovo nije prvi put da se mrtvački kovčeg s imenom Ajaxa pojavljuje među navijačima Hajduka. Istu provokaciju Torcida je priredila prije 31 godinu, 1995, kada su se ova dva kluba sastala u četvrtfinalu Lige šampiona. Ovog puta, međutim, uz kovčeg su zabilježeni i povici koji su izazvali oštre reakcije zbog otvorenog antisemitizma i veličanja nacizma.

Ajax je decenijama povezan s jevrejskim identitetom dijela svojih navijača. Amsterdamski klub potiče iz grada s dugom istorijom jevrejske zajednice, a dio njegovih pristalica koristi naziv „Super Jevreji“, Davidovu zvijezdu i druge jevrejske simbole. Takav navijački identitet razvijao se i kao odgovor na antisemitske uvrede koje su Ajaxovi navijači godinama slušali od protivničkih grupa. Iako većina navijača koji koriste tu simboliku nisu Jevreji, Ajax je upravo zbog nje često meta antisemitskih provokacija. U izraelskim medijima dodatnu pažnju izazvala je činjenica da za nizozemski klub nastupa izraelski reprezentativac Oskar Gluh. Snimci iz Splita nisu ostali samo tema hrvatskih medija. Izraelski Ynet objavio je tekst pod naslovom „Auschwitz, Auschwitz: Antisemitizam protiv ‘jevrejskog kluba’ i njegovog izraelskog igrača“. Israel Hayom je još prije početka utakmice izvijestio o antisemitskim povicima usmjerenim protiv Ajaxa i Gluha. Britanski Telegraph pisao je o „odvratnim antisemitskim uvredama“, uz podsjećanje na ranije incidente povezane s rasizmom na hrvatskim fudbalskim stadionima. Nizozemski FCUpdate naveo je da su se navijači Hajduka pokazali u najgorem svjetlu. „Na društvenim mrežama kruže snimci na kojima se vidi i čuje kako desetine navijača Hajduka na putu prema stadionu pjevaju antisemitske i nacističke pjesme“, objavio je taj portal. Poljski Przegląd Sportowy posebno se osvrnuo na povike o Hitleru i Aušvicu, ali i na ponavljanje provokacije s mrtvačkim kovčegom iz 1995. godine. O događajima su izvještavali i grčki ERT, rumunska Gazeta Sporturilor, čileanska Cooperativa, kao i brojni regionalni mediji.

Splitska policija potvrdila je da je tokom navijačke povorke zabilježila povike koji imaju obilježja kažnjivog ponašanja. Pokrenuta je kriminalistička istraga kako bi se utvrdilo ko je učestvovao u incidentima i postoje li osnovi za pokretanje postupaka protiv odgovornih. Na događaje je reagovala i Vlada Hrvatske, osudivši veličanje nacističkog režima i poručivši da takvom ponašanju nema mjesta u sportu. Za izraelsku ambasadu posebno je važna bila upravo ta reakcija hrvatskih vlasti, zbog čega su im javno zahvalili. Antisemitski povici nisu bili jedini incident koji je obilježio dolazak Ajaxa u Split. Napetosti su počele još ranije, kada je policija kod dijela nizozemskih navijača pronašla hladno oružje. U srijedu naveče, 14. oktobra, u centru Splita i na Rivi došlo je do sukoba većeg broja domaćih i gostujućih navijača. Policija je intervenisala, a nakon nereda privedeno je 57 osoba. Ni sama utakmica nije protekla mirno. Hajduk je pobijedio Ajax rezultatom 2:1, ali je susret u 77. minutu morao biti prekinut zbog velike količine pirotehnike koju su zapalili domaći navijači. Dim je prekrio teren, fudbaleri su se povukli, a utakmica je nastavljena tek nakon približno 12 minuta. Hajduk se potom javno izvinio zbog ponašanja dijela navijača. „Izvinjavamo se i organizatoru takmičenja te rukovodstvu i igračima Ajaxa koji su svjedočili scenama po kojima ne želimo da nas Evropa pamti“, saopštio je splitski klub. Međutim, to izvinjenje odnosilo se na pirotehniku i prekid utakmice, a ne na nacističke i antisemitske povike tokom povorke. Zbog incidenata na stadionu Hajduku prijete sankcije UEFA, dok policija nastavlja da istražuje događaje na splitskim ulicama, prenose Nezavisne.

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva. Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Rojters saudijski, iranski i regionalni izvori.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru. Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage. „Iranci su u čeličnom stisku“, kazao je Najts. Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti „udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku“, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve. On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta. Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva. Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu. Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa „Vizija 2030“.

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova. Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće. Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom. Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine. Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji. „Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući“, rekao je Sager. „Nemaju drugog izbora osim vojne akcije“, dodao je.

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije. „Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika“, kazao je Džerdžes. Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje. Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda. Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Rojtersu prošlog mjeseca. Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku. Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube. „Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta“, rekao je Miler. „Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca“, dodao je. Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu. Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje. Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom. „Idemo ka najgorem mogućem ishodu“, upozorio je El Muslimi. „Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika“, kazao je. On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. „Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji“, rekao je El Muslimi. „Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva“, zaključio je, prenose Nezavisne.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron ponovio je danas tokom razgovora u Briselu sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da je Francuska odlučna da ostane uz Ukrajinu i ukrajinski narod. „Dok Rusija bira eskalaciju jer je zaglavljena na frontu, od ključne je važnosti da zajedno Ukrajini obezbijedimo sva sredstva neophodna za odbranu i zaštitu njenog civilnog stanovništva i infrastrukture“, napisao je Makron na platformi X. On je dodao da Francuska ostaje odlučna da nastavi da podržava Ukrajinu u nastojanjima da se postigne „čvrst i trajan mir“. „Francuska će nastaviti da preuzima odgovornost“, poručio je Makron, prenose Nezavisne.

Mađarska naftna kompanija MOL dobila je od američkog Ministarstva finansija produženje licence do 30. oktobra za pregovore o kupovini ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS). Iz MOL-a su za RTS potvrdili da se pregovori nastavljaju, ali da je za završetak transakcije neophodno odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC), kao i drugih nadležnih organa. Produženje licence omogućava nastavak pregovaračkog procesa, ali ne znači da je kupovina ruskog udjela već odobrena ili završena.

Mađarska kompanija saopštila je i da je završila obnovu postrojenja u Rafineriji „Dunav“, koje je bilo oštećeno u požaru prošle godine. Time su, kako navode iz MOL-a, stvoreni uslovi da se rafinerija vrati punom obimu prerade. Iz kompanije ističu da je to značajno ne samo za snabdijevanje mađarskog tržišta, već i za zemlje regiona. MOL je prisutan i na tržištu Srbije, gdje ima oko 70 benzinskih stanica. Pregovori o kupovini ruskog udjela u NIS-u nastavljaju se u okviru produžene američke licence, koja važi do 30. oktobra, prenose Nezavisne.

Naredba za ograničavanje satelitskog sistema Staršild, koji je ključan za komunikaciju i kontrolu ukrajinskih vojnih dronova, došla je direktno iz Bele kuće, kazala su Rojtersu dva američka i jedan zapadni zvaničnik upoznat sa situacijom. Zvaničnicima Ministarstva odbrane kazano je da se usluga Staršilda Ukrajini mora usporiti. Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, nisu kazali ko je u Beloj kući donio odluku niti ko je zadužen za njeno sprovođenje. Pentagon je najveći korisnik Staršilda, vojne verzije sistema Starlink kompanije SpejsIks.

Ukrajinski zvaničnici su ove sedmice izvijestili da su vojni prijemnici sistema prestali da rade kada su bili postavljeni na objekte koji se brzo kreću. To je poremetilo rad ukrajinskih dronova koji se oslanjaju na Staršild za navođenje iznad ukrajinske teritorije. Izvor iz ukrajinskog Ministarstva odbrane kazao je u četvrtak da prijemnici sada rade u pokretu, ali samo brzinom od 100 milja na sat. Odluka o privremenom ograničavanju sistema dolazi u trenutku kada predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na Kijev da zaustavi napade na ruske rafinerije. Tramp kaže da napadi izazivaju nagli rast cijena energije, što šteti šansama njegove Republikanske stranke na predstojećim kongresnim izborima u novembru. Stručnjaci, međutim, kažu da je rast cijena energije uglavnom posljedica rata koji SAD i Izrael vode protiv Irana. Taj sukob je doveo do iranskih napada na energetska postrojenja i skoro zatvorio strateški Ormuski moreuz.

Na pitanje o naredbi o ograničavanju Staršilda, visoki američki zvaničnik je kazao: „Predsjednik nikada nije podnio takav zahtjev.“ Bela kuća nije odgovorila na pitanja o tome da li su drugi zvaničnici administracije možda podnijeli zahtjev. Izvršni direktor SpejsIksa, Ilon Mask, objavio je u srijedu na platformi Iks da su sistemi Staršilda u vlasništvu i pod kontrolom američke vlade. Kazao je da sve odluke o ograničenjima brzine ili korišćenja donosi američka vojska ili predsjednik. SpejsIks nije odgovorio na zahtjev za komentar. Ministarstvo odbrane i ukrajinska ambasada u Vašingtonu takođe nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Odnosi između dvije zemlje su se pogoršali posljednjih dana, nakon sastanka u Majamiju 9. oktobra koji je okupio predstavnike obje zemlje, Evrope i Svjetske banke. Izvor upoznat sa detaljima sastanka kazao je da su Trampov zet, Džared Kušner, i Stiv Vitkof, izaslanik administracije za Bliski istok, zauzeli oštar stav prema Ukrajini. Kazali su ukrajinskim zvaničnicima da je Vašington frustriran kontinuiranim napadima na ruske rafinerije uprkos ponovljenim zahtjevima da se prestane. Američka delegacija je takođe branila odluku Vašingtona da potpiše sporazum o dizelu sa Rusijom. Objasnili su da se Bela kuća nada da će to ublažiti stav Moskve u mirovnim pregovorima. Ovaj sporazum, prema kojem će Rusija isporučiti više od 2,25 miliona barela dizela američkom i svjetskom tržištu, izazvao je oštre kritike nekih američkih predstavnika. Oni tvrde da će sporazum pružiti Moskvi sredstva za nastavak rata bez potrebe da Vladimir Putin pravi bilo kakve ustupke zauzvrat.

U danima koji su uslijedili, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Tramp su razmijenili kritike. Zelenski je nazvao američku odluku o dizelu „slabom“, dok je Tramp pozvao na izbore u Ukrajini i Zelenskog otpustio. Iza kulisa, američki zvaničnici su prijetili da će prekinuti obavještajne podatke o ruskim raketnim napadima, koje Ukrajina koristi za odbranu. Tramp je u utorak kazao da Vašington i dalje dijeli te informacije sa Ukrajinom. Nakon odluke o ograničavanju Staršilda, ukrajinski zvaničnici su proveli utorak i srijedu pokušavajući da dobiju pojašnjenja od visokih zvaničnika u Beloj kući, Stejt departmentu i Pentagonu. Visoki ukrajinski zvaničnik je kazao da je Kijev obaviješten da je odluku donijela Bela kuća. Pentagon je do sada potrošio milijarde dolara na usluge Starlinka i Staršilda. Takođe je kupio namjenske satelite Staršild, uključujući letjelice za rano upozoravanje na rakete i špijunsku mrežu za Nacionalnu izviđačku kancelariju (NRO), što je objavljeno 2024. godine, prenosi B92.

Rusija će odgovoriti na napade Ukrajine na ruske rafinerije nafte, logističke i energetske objekte, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin. „Pokušali su juče da napadnu neke rafinerije, a sada su pogodili pojedina mjesta, ništa toliko značajno, ali ipak nastavljaju. Isto je i sa platformama za elektronsku trgovinu – oni su napravili prvi korak, mi smo sada počeli da reagujemo, a oni već kukaju zbog energije, uključujući vojne objekte, centre za podatake i tako dalje“, rekao je Putin na kongresu organizacije „Poslovna Rusija“.

Putin je dodao da Ukrajina nije trebala da počinje ovakve udare. Kijev traži od svojih sponzora da izvrše pritisak na Rusiju da obustavi uzvratne udare kao odgovor na korake koje je preduzeo, rekao je ruski predsjednik, prenosi RTRS.