VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Mađar: Očekujem da Orban ukine veto nakon nastavka tranzita ruske nafte

    Mađar: Očekujem da Orban ukine veto nakon nastavka tranzita ruske nafte

    Lider opozicione stranke Tisa, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, Peter Mađar izjavio je da očekuje da mađarski premijer Viktor Orban ukine veto na davanje zajma EU Ukrajini od 90 milijardi evra nakon što se ponovo uspostavi protok ruske nafte kroz naftovod “Družba”.

    Mađar je podsjetio da je Kijev obećao da će do kraja ovog mjeseca “popraviti” naftovod, dok Orban ostaje na funkciji premijera do početka maja.

    On je u intervjuu za radio-stanicu “Košut” napomenuo da su Mađarska, Slovačka i Češka u decembru prošle godine odlučile da ne učestvuju u davanju zajma Ukrajini, ali da tada “nisu ometali taj potez”.

    “Mislim da će Viktor Orban povući veto nakon što `Družba` nastavi sa radom”, rekao je Mađar.

    TASS podsjeća da je Orban blokirao konačne procedure EU za izdvajanje novca Ukrajini nakon što je Kijev obustavio tranzit ruske nafte Mađarskoj.

  • Vens: Vašington treba da prestane finansiranje Kijeva

    Vens: Vašington treba da prestane finansiranje Kijeva

    Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens izjavio je da i dalje smatra da SAD treba da obustave finansiranje rata u Ukrajini.

    – Govorio sam da treba da prestanemo da finansiramo rat u Ukrajini. I dalje u to vjerujem – rekao je Vens u obraćanju organizaciji “Trning point”.

    On je odluku predsjednika SAD Donalda Trampa da obustavi isporuke oružja Ukrajini i da umjesto toga pređe na prodaju naoružanja, ocijenio kao jedno od glavnih dostignuća aktuelne administracije.

  • Lavrov: Srpski narod ima pozitivan odnos prema Rusiji i on se pita za svoju budućnost

    Lavrov: Srpski narod ima pozitivan odnos prema Rusiji i on se pita za svoju budućnost

    Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da je predsjednik Aleksandar Vučić, u razgovorima sa predsjednikom Vladimirom Putinom, više puta je izjavio da evropsku perspektivu vidi prvenstveno u smislu ekonomskih interesa Srbije, njenih interesa za integraciju u infrastrukturu koju je stvorila EU. Srpski narod se mora pitati kakvu budućnost vidi za sebe i Vučić to odlično razumije, kaže Lavrov.

    Lavrov je rekao da će interes Srbije uvijek biti realizovan bez ugrožavanja odnosa sa Rusijom, jer, kako kaže, srpski narod, pokazuju sve ankete javnog mnjenja, istorijski ima veoma pozitivan odnos prema Ruskoj Federaciji, kao i prema Narodnoj Republici Kini.

    Vučić je više puta izjavio da se neće pridružiti Evropskoj uniji pod uslovima koji su antiruski, podsjeća ruski ministar.

    – Poštujemo ovaj stav. Ali čujemo i šta Evropa govori. Srbiji govore ‘možete da nastavite’ – sada su, čini mi se, zamrznuli proces – ‘možete da nastavite pregovore o pristupanju ako ispunite dva uslova: priznajte nezavisnost tzv. Kosova – što je dovoljno da se razumije antisrpska priroda stava Brisela i drugo, morate se pridržavati svih, bez izuzetka, sankcija koje Evropska unija uvodi protiv Ruske Federacije’. To je sve. Drugim riječima, pokušavaju da pretvore Srbiju u neku vrstu tampon zone za konfrontaciju sa Rusijom – objasnio je Lavrov.

    Prema riječima šefa ruske diplomatije, za razliku od Evropske unije, Rusija je zainteresovana da na Balkanu postoji infrastruktura koja ujedinjuje – ekonomska, kulturna i svaka druga.

    – I istoj stvari, istom cilju ujedinjenja i dovede uzajamnu korist do maksimuma, teži kineska inicijativa ‘Pojas i put’, koja je takođe veoma popularna na Balkanu i aktivno se promoviše. Stoga smo mi, naravno, kao i Narodna Republika Kina, za srpski narod. Ne sumnjam da ćemo poštovati izbor upravo srpskog naroda. On se mora pitati kakvu budućnost vidi za sebe. I Vučić to odlično razumije, osjeća raspoloženja svojih građana kao veliki političar sa iskustvom – zaključio je Lavrov.

  • Iran uz kineski špijunski satelit ciljao američke baze

    Iran uz kineski špijunski satelit ciljao američke baze

    Iran je potajno nabavio kineski špijunski satelit, čime je Islamska Republika tokom nedavnog rata dobila novu sposobnost ciljanja američkih vojnih baza širom Bliskog istoka.

    Kineski satelit u službi Irana
    Riječ je o satelitu TEE-01B, koji je izradila i lansirala kineska kompanija Earth Eye Co.

    Prema izvještaju Financial Timesa, letjelicu je krajem 2024. preuzela vazduhoplovno-svemirska jedinica Iranske revolucionarne garde, nakon što je lansirana iz Kine, a list se pritom poziva na procurjele iranske vojne dokumente.

    Praćenje američkih baza
    Iranski vojni komandanti navodno su satelit koristili za nadzor ključnih američkih vojnih lokacija, pozivajući se na popise koordinata s vremenskim oznakama, satelitske snimke i orbitalne analize.

    Snimci su, kako se tvrdi, nastali u martu, prije i nakon napada dronovima i projektilima na te ciljeve.

    Bez nezavisne potvrde
    Ove navode nije bilo moguće nezavisno potvrditi.

    Na upite za komentar nisu odmah odgovorile američke institucije, uključujući Bijelu kuću, CIA i Pentagon, kao ni kinesko ministarstvo spoljnih poslova i odbrane, te kompanije Earth Eye Co i Emposat, prenosi tportal.

  • Tramp najavio dva nevjerovatna dana i poslao poruku papi: “Neko treba da mu kaže istinu”

    Tramp najavio dva nevjerovatna dana i poslao poruku papi: “Neko treba da mu kaže istinu”

    Džonatan Karl (Jonathan Karl), dopisnik ABC News-a u Vašingtonu, objavio je na mreži X da je razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom koji mu je rekao da ne razmišlja o produženju primirja (koje ističe narednog utorka), ocijenivši da za to neće biti potrebe.

    Najavio je da slijede uzbudljivi događaji.

    “Mislim da nas čekaju dva nevjerovatna dana. U to sam zaista uvjeren”, kazao je Tramp.

    Dogovor ili vojni rasplet – dvije opcije na stolu

    Na pitanje da li će rat završiti sporazumom ili jednostavnom objavom o uništenju neprijateljskih vojnih kapaciteta, Tramp je odgovorio da su moguća oba ishoda.

    “Moglo bi da se završi i na jedan i na drugi način, ali smatram da je dogovor bolja opcija jer im omogućava obnovu“, pojasnio je.

    “Oni sada zaista imaju drugačiji režim. U svakom slučaju, uklonili smo radikale. Više ih nema”, dodao je Tramp.

    Uz to je iznio i tvrdnju o sopstvenoj ulozi u globalnoj politici.

    “Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao u komadiće”, zaključio je Tramp.

    Tramp: Rat je blizu kraja

    Tramp je za Fox News izjavio da je rat sa Iranom “vrlo blizu kraja“, čime je ponovio slične tvrdnje koje je iznosio posljednjih sedmica. U najavi intervjua za Fox Business, koji bi trebalo da bude emitovan ove srijede, američki predsjednik tvrdi i da Teheran “očajnički“ želi da postigne dogovor.

    “Mislim da je blizu kraja. Da, mislim, smatram da je vrlo blizu kraja“, rekao je Tramp za Fox.

    Zatim je dodao: “Znate, da se sada povučem, trebalo bi im 20 godina da obnove zemlju. A mi još nismo gotovi. Ali vidjećemo šta će se desiti. Mislim da očajnički žele da postignu dogovor.“

    Tramp je takođe nagovijestio da bi se američko-iranski pregovori mogli nastaviti, rekavši za New York Post da bi se “nešto moglo desiti u naredna dva dana“.

    Prvi krug pregovora, održan proteklog vikenda u Pakistanu, završen je bez rješenja.

    U međuvremenu je potpredsjednik Džej Di Vens) juče na događaju na Univerzitetu Džordžija izjavio da Tramp želi da postigne “veliki dogovor“ sa Teheranom.

    Američki potpredsjednik takođe je rekao da ima “veoma dobar osjećaj u vezi sa trenutnom pozicijom”, prenosi Index.hr.

    Trampove poruke papi i optužbe protiv Irana

    Donald Tramp poručio je i da bi neko trebalo da obavijesti papu Lava XIV da je Iran, kako tvrdi, ubio najmanje 42.000 “nevinih, potpuno nenaoružanih demonstranata” u posljednja dva mjeseca.

    U objavi na mreži Truth Social, Tramp je naveo i da je “apsolutno neprihvatljivo” da Iran ima nuklearnu bombu.

    Papa Lav XIV jedan je od najglasnijih kritičara američke vojne akcije protiv Irana.

    U nedavnoj propovijedi upozorio je da je hrišćanska misija često bila “iskrivljena željom za dominacijom”, što je, kako je naveo, suprotno učenju Isusa Hrista, prenosi Tanjug.

  • Cijene nafte pale nakon znakova da bi SAD i Iran mogli da nastave razgovore

    Cijene nafte pale nakon znakova da bi SAD i Iran mogli da nastave razgovore

    Cijene nafte su pale nakon znakova da bi Sjedinjene Američke Države i Iran mogli da nastave razgovore.

    Nafta Brent je pala za više od 4,3 odsto, na nivo od oko 95 dolara po barelu, kao i američka sirova nafta “Vest Teksas Intermediejt”, koja je otišla naniže za nešto manje od sedam odsto, na nešto manje od 92 dolara po barelu, prenio je u utorak Trejding ekonomiks.

    U toku su razgovori o održavanju još jedne runde pregovora prije isteka dvonedjeljnog prekida vatre, a izvještaji sugerišu da bi razgovori mogli da budu održani u Pakistanu.

    Strane nisu uspjele da postignu dogovor nakon produženih pregovora tokom vikenda, što je navelo američkog predsjednika Donalda Trampa da objavi blokadu iranskih isporuka nafte.

    Saudijska Arabija pozvala je SAD da ukinu blokadu i vrate se diplomatiji.

    U međuvremenu, Međunarodna agencija za energetiku upozorila je da bi sukob mogao da izbriše rast globalne potražnje za naftom ove godine, što je prvi godišnji pad od pandemije, uz napomenu da cijene možda još ne odražavaju obim poremećaja.

    Rat je oštetio energetsku infrastrukturu i ozbiljno ograničio saobraćaj kroz Ormuski moreuz, a izvještaj Organizacije zemalja proizvođača nafte OPEK plus pokazuje da je proizvodnja pala za 7,9 miliona barela dnevno u martu.

  • Zelenski otkrio kad će “Družba” biti popravljena

    Zelenski otkrio kad će “Družba” biti popravljena

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da će naftovod Družba biti popravljen do kraja aprila.

    “Što se tiče naftovoda, kao što smo obećali, biće popravljen do kraja aprila. Ne u potpunosti, ali dovoljno da funkcioniše. Rezervoari neće svi biti popravljeni, to je dug proces, ali to je druga stvar… “, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Berlinu, nakon sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, prenosi Ukrinform.

    Dodao je da veruje da će se to poklopiti sa drugim obavezama zemalja Evropske unije, pre svega Mađarske, koja je blokirala određene odluke važne za Kijev.

    Zelenski je ranije izjavio da će popravke naftovoda Družba biti završene ovog proleća, što će omogućiti tranzit nafte.

    Mađarska je blokirala 90 milijardi evra kredita EU Ukrajini, kao i usvajanje 20. paketa sankcija EU i otvaranje pregovaračkih klastera.

    U zamenu za odmrzavanje finansijske pomoći, Mađarska zahteva obnavljanje naftovoda Družba.

  • 10.000 vojnika i desetine brodova u operaciji

    10.000 vojnika i desetine brodova u operaciji

    Prema saopštenju Centralne komande SAD (CENTCOM), u operaciji pomorske blokade Hormuza učestvuje više od 10.000 američkih mornara, marinaca i pripadnika vazduhoplovstva, uz podršku više od deset ratnih brodova i desetina aviona.

    „Više od 10.000 američkih mornara, marinaca i vazduhoplovaca, zajedno sa više od 12 ratnih brodova i stotinu aviona, sprovodi misiju blokade brodova koji ulaze i izlaze iz iranskih luka“, navodi se u saopštenju.

    Kako ističu iz CENTCOM-a, tokom prvih 24 časa nijedan brod nije uspio da probije blokadu, dok je šest trgovačkih plovila poslušalo naređenja američkih snaga i okrenulo se nazad prema iranskim lukama u Omanskom zalivu.

    Blokada se, kako tvrde, sprovodi nepristrasno prema brodovima svih država koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i obalnih područja, uključujući luke u Persijskom i Omanskom zalivu. Istovremeno, američke snage naglašavaju da podržavaju slobodu plovidbe kroz Hormuški moreuz za brodove koji idu prema lukama koje nisu u Iranu.

    Podsjetimo, američka blokada pomorskog saobraćaja prema iranskim lukama počela je juče u 10 časova po istočnom vremenu, odnosno u 16 časova po našem vremenu, na osnovu odluke predsjednika Donalda Trampa.

    Do ovog poteza došlo je nakon što su tokom vikenda u Islamabadu propali pregovori između američke i iranske delegacije. Nakon toga, Tramp je najavio „dvostruku blokadu“ Hormuškog moreuza, kroz koji je već ranije Iran ograničio prolaz brodova.

    Američka vojska navodi da će ograničenja biti sprovođena duž Persijskog zaliva, Omanskog zaliva i Arapskog mora, istočno od Hormuškog moreuza, te da će obuhvatiti cijelu iransku obalu, uključujući luke i energetsku infrastrukturu.

    CENTCOM je upozorio da će svi brodovi koji bez odobrenja pokušaju da uđu ili izađu iz ovog područja biti izloženi presretanju, preusmjeravanju i zapljeni. Ipak, naglašeno je da će humanitarne pošiljke biti dopuštene.

    S druge strane, Iranska revolucionarna garda (IRGC) najavila je odmazdu, čime se dodatno povećava rizik od eskalacije sukoba u regionu od ključnog značaja za globalno snabdijevanje energentima.

  • MMF predstavio tri scenarija posljedica rata u Iranu

    MMF predstavio tri scenarija posljedica rata u Iranu

    Dalja eskalacija rata u Iranu mogla bi podstaći globalnu recesiju, izazvati rast inflacije i dovesti do oštrog pada na finansijskim tržištima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF). U sve nestabilnijem okruženju, fond sa sjedištem u Vašingtonu (Washington) naveo je da ekonomska šteta sukoba na Bliskom istoku neprestano raste, te je smanjio svoje prognoze rasta za 2026. godinu na osnovu dosadašnjeg uticaja rata, piše Gardijan (The Guardian).

    U svom polugodišnjem izvještaju MMF navodi da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine pretrpjeti najoštrije smanjenje rasta i imati najvišu stopu inflacije u skupini G7, čak i ako se posljedice rastućih troškova energije uspiju obuzdati do sredine 2026. godine.

    Međutim, prema najgorem, „teškom scenariju“, koji uključuje dugotrajan rat i trajno visoke cijene energije, svijet bi se suočio s „rubom globalne recesije“ tek peti put od 1980. godine.

    Nestabilnost cijena nafte

    Cijene nafte u ponedjeljak su ponovo skočile iznad 100 dolara po barelu usljed nestabilnog trgovanja na svjetskim tržištima. Do rasta je došlo nakon što su ključni pregovori između SAD i Irana tokom vikenda završeni bez pomaka, te nakon što je započela američka blokada Hormuškog moreuza.

    U utorak je cijena nafte Brent pala za 0,9 odsto, na 98,5 dolara po barelu, podstaknuta nadom u dalje mirovne pregovore. Dok se ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz cijelog svijeta okupljaju u Vašingtonu na proljećnim sastancima MMF-a i Svjetske banke, fond je poručio da je rat zasjenio izglede za globalni rast.

    Upozorio je da će se zemlje širom svijeta suočiti sa sporijim rastom i višom inflacijom, pri čemu će najveći udarac pretrpjeti neto uvoznici energije i zemlje u razvoju. Ističući da posljedice pogađaju i američka domaćinstva dok Tramp daje protivrječne izjave o ciljevima Vašingtona na Bliskom istoku, MMF je snizio svoju prognozu rasta za SAD u 2026. godini za 0,1 procentni poen, na 2,3 odsto

    Britanija s najvećim smanjenjem prognoze u G7

    Ipak, najoštrije smanjenje prognoze rasta među zemljama grupe G7 odnosi se na Ujedinjeno Kraljevstvo. MMF je smanjio svoju prognozu za 0,5 procentnih poena, na 0,8 odsto, te upozorio da će inflacija porasti na gotovo 4 odsto.

    Ova vijest dolazi u trenutku kada se britanska ministarka finansija Rejčel Rivs (Rachel Reeves) priprema da iskoristi sastanke MMF-a kako bi pozvala zemlje na koordinisan odgovor na ekonomske posljedice rata. Očekuje se da će Rivs, koja u Vašington stiže kasno u utorak, u SAD predstaviti pristup britanske vlade pružanju ciljane i privremene podrške preduzećima.

    Komentarišući izvještaj MMF-a, Rivs je izjavila:

    „Rat u Iranu nije naš rat, ali će Ujedinjeno Kraljevstvo snositi troškove. To nisu izdaci koje sam željela, ali na njih ćemo morati odgovoriti.

    Obećala sam da će moj privredni pristup ovoj krizi biti prilagodljiv svijetu koji se mijenja i odgovoran u nacionalnom interesu, držeći inflaciju i kamatne stope pod kontrolom kako bismo zaštitili domaćinstva i preduzeća.“

    MMF predstavio tri moguća scenarija

    S obzirom na rastući pritisak na globalnu privredu, MMF je u svom izvještaju „Svjetski ekonomski izgledi“ (World Economic Outlook – WEO) iznio tri moguća scenarija rata, pri čemu bi čak i kratkotrajan sukob naštetio rastu i podstakao inflaciju u odnosu na prethodne prognoze objavljene prošle jeseni.

    Pjer-Olivije Gurinša (Pierre-Olivier Gourinchas), glavni ekonomista MMF-a, rekao je:

    „Uprkos nedavnim vijestima o privremenom prekidu vatre, određena šteta već je nanesena, a negativni rizici ostaju povišeni.“

    U središnjoj, „osnovnoj prognozi“, koja se temelji na pretpostavci da će poremećaji u svjetskoj privredi uzrokovani ratom nestati do sredine 2026, globalni rast pao bi sa prošlogodišnjih 3,4 odsto na 3,1 odsto u 2026, što je smanjenje od 0,1 procentnog poena u odnosu na prethodni izvještaj.

    Ukupna inflacija porasla bi na 4,4 odsto. Ako sukob postane dugotrajniji, MMF upozorava da bi produženo zatvaranje Hormuškog moreuza i dalja šteta na postrojenjima za bušenje i rafinisanje dublje i duže poremetili globalnu privredu.

    Prag svjetske recesije

    U „nepovoljnom scenariju“, u kojem cijena nafte ostaje na 100 dolara ove godine prije pada na 75 dolara 2027, rast bi pao na 2,5 odsto, a inflacija porasla na 5,4 odsto. Prema „teškom scenariju“, sa dugotrajnim i intenzivnim ratom koji bi cijenu nafte zadržao iznad 110 dolara i u 2027, globalni rast bi se srušio na oko 2 odsto ove godine.

    To je prag koji se opšte smatra ekvivalentom svjetske recesije, a MMF procjenjuje da je globalni rast pao ispod te stope samo četiri puta od 1980. godine, posljednji put tokom pandemije kovida (Covid) 2020. i nakon finansijske krize 2008. godine.

    Uz to, inflacija bi premašila 6 odsto, što bi primoralo centralne banke širom svijeta na podizanje kamatnih stopa. Uz prijetnju eskalacije rata na Bliskom istoku, MMF je poručio da je najbolji način za ograničavanje ekonomske štete okončanje sukoba.

    Osim toga, pozvao je centralne banke da ostanu na oprezu, a vlade koje razmatraju hitnu finansijsku podršku podstakao je da se usredsrede na privremene i ciljane mjere, s obzirom na to da većina zemalja ima neodrživo visoke nivoe duga.

    „Neciljane mjere — ograničenja cijena, subvencije i slične intervencije — popularne su. No, često su loše osmišljene i skupe“, rekao je Gurinša.

  • Lavrov i Vang razgovarali o Bliskom istoku i Ukrajini

    Lavrov i Vang razgovarali o Bliskom istoku i Ukrajini

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i šef kineske diplomatije Vang Јi razgovarali su u Pekingu o konfliktu na Bliskom istoku, situaciji u azijsko-pacifičkom regionu i ukrajinskoj krizi.

    – Ruski i kineski ministri spoljnih poslova razmijenili su mišljenja o međunarodnim i regionalnim pitanjima od zajedničkog interes – navodi se u saopštenju iz kineskog Ministarstva spoljnih poslova.

    U saopštenju se dodaje da su Vang i Lavrov razgovarali i o pripremama za sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga ove godine.