Kategorija: Svijet

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc usprotivili su se nastojanjima Evropske unije da uspostavi komunikaciju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dovodeći lidere dvije najveće evropske zemlje u sukob s velikim dijelom ostatka bloka.
Na neočekivano nesložnom samitu u Briselu, održanom kasno u noć, Makron i Merc kritikovali su napore predsjednika Evropskog vijeća Antonija Koste, koji djeluje u ime svih 27 država članica EU, da stupi u kontakt s Kremljom, navodi pet diplomata i zvaničnika EU upoznatih s razgovorima iza zatvorenih vrata, piše Politico.

Značajno je da su drugi evropski lideri uglavnom stali na Kostinu stranu. Ove nesuglasice ukazuju na rastuće tenzije unutar Evropske unije oko pristupa Rusiji i pitanja ko bi trebao govoriti u ime Evrope.

Lideri nekih država koje imaju najoštriji stav prema Rusiji, kao i Danske i Nizozemske, podržali su Makrona i Merca, a pojedini su, prema riječima trojice zvaničnika, pokazali dosad neviđen bijes prema Kosti.

EU već mjesecima raspravlja o tome kakvu bi, ako ikakvu, komunikaciju trebala imati s Putinom i ko bi je trebao predvoditi. Pitanje je postalo još hitnije nakon što je američki predsjednik Donald Tramp postigao privremeni mirovni sporazum s Iranom i na samitu G7 ranije ove sedmice signalizirao da se njegova pažnja ponovo usmjerava na Ukrajinu.

Šef Kostinog kabineta, Pedro Lortije, tokom proteklih nekoliko sedmica dva puta je kontaktirao ruske zvaničnike u Moskvi, tvrde pet zvaničnika. Kako pokušaji SAD-a da okončaju ruski rat protiv Ukrajine djeluju blokirano, evropske prijestonice podijeljene su oko toga treba li prioritet dati diplomatiji ili nastavku vojne podrške Ukrajini.

Rasprava o Rusiji i Ukrajini u četvrtak naveče, održana bez savjetnika i mobilnih telefona zbog osjetljivosti teme te produžena za dva sata više od planiranog, pokazala je formiranje dva glavna tabora.

Stav Makrona i Merca jeste da još nije vrijeme za razgovore s Putinom, te da bi, kada taj trenutak dođe, vodeću ulogu trebala preuzeti grupa „E3“ koju čine Francuska, Njemačka i Velika Britanija.

Neki lideri su zastupali stav da je upravo EU ta koja treba voditi takve kontakte i podržali su Kostu.

„Prvo pitanje je želi li Putin uopšte pregovarati. Do tada, niko osim Koste ne može predstavljati Evropsku uniju“, rekao je belgijski premijer Bart De Vever po završetku sastanka.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da ne vjeruje da je rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana “u potpunosti završen”, uprkos sporazumu koji je prethodnog dana potpisan u Versaju.

Sporazum donosi nadu za stabilizaciju regiona
Makron je u intervjuu za televiziju France 2 u četvrtak, 18.juna, ocijenio da je “uvijek bolje imati sporazum nego rat”, ali je upozorio da i dalje postoji rizik od eskalacije, navodeći da svijet ulazi u “novu fazu saradnje i dijaloga”, koja bi mogla doprinijeti stabilizaciji regiona i omogućiti bezbjedniji protok naftnih tankera kroz Ormuski moreuz.

Takođe je izrazio očekivanje da bi to moglo dovesti do postepenog pada cijena goriva.

Poruka Netanjahuu: Potrebna odgovornost i racionalnost
Govoreći o Bliskom istoku, francuski predsjednik je pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da pokaže “odgovornost i racionalnost”, ocjenjujući da dugotrajna vojna operacija protiv Hezbolaha na jugu Libana nije u interesu Izraela.

“Hezbolah je opasnost za Izrael, to je apsolutno tačno, ali bezbjednost jevrejske države ne može biti garantovana osvajanjem susjedne teritorije”, rekao je istakao je Makron i dodao da će ponovo nastojati da mobiliše međunarodnu zajednicu kako bi “pomogla libanskoj vojsci da povrati kontrolu nad svojom teritorijom”, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, Netanjahu svojim potezima u Gazi, na Zapadnoj obali i u Libanu “pojačava osjećaj ogorčenosti i nasilja u regionu”.

Francuska želi jačanje uloge libanske vojske
Makron je najavio i da će Francuska nastaviti da mobilizuje međunarodnu zajednicu kako bi se ojačala uloga libanske vojske i povratila kontrola nad teritorijom.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Makron je pohvalio “izuzetnu hrabrost” ukrajinskih snaga, navodeći da njihova sposobnost proizvodnje i upotrebe dronova pokazuje visok nivo inovacije u ratu protiv Rusije.

“Ukrajina se opire hrabrošću, inovativnim kapacitetom i vojnom proizvodnom sposobnošću koja je zadivila sve od prvog dana”, dodao je.

Predsjednik Kine Si Đinping poručio je u pismu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da pridaje veliki značaj razvoju kinesko-srpskih odnosa i da je spreman da sa njim održava redovnu komunikaciju radi daljeg jačanja strateškog partnerstva dvije zemlje.

Si je naveo da je spreman da sa Vučićem vodi izgradnju zajednice Kine i Srbije sa zajedničkom budućnošću u novoj eri ka postizanju više dostignuća kako bi još više doprinijeli blagostanju naroda dvije zemlje.

Kineski predsjednik je podsjetio da su tokom nedavne uspješne državne posjete Vučića Kini detaljno razmijenjena mišljenja i postignut širok konsenzus o tome.

Napomenuo je da je sa Vučićem razgovarao o prijateljstvu Kine i Srbije i da su razmijenili mišljenja o državnom upravljanju i međunarodnoj situaciji, a da ga je Vučićeva odgovornost prema zemlji i narodu Srbije duboko impresionirala.

Si ističe da Orden prijateljstva Kine koji je uručio Vučiću predstavlja znak njihovog dugogodišnjeg prijateljstva i svjedočanstvo o iskoraku u razvoju odnosa između dvije zemlje.

– Želim vam dobro zdravlje i uspjeh u radu, prijateljskoj Srbiji prosperitet i napredak, a njenom narodu mir i sreću – navodi se u pismu Sija predsjedniku Srbije.

Mađarski premijer Peter Mađar rekao je da bi ubrzano članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji “bilo nepravedno” prema zemljama Zapadnog Balkana i da “mađarska vlada nije jedina koja se ne slaže sa otvaranjem drugih klastera”.

On je uoči sastanka Evropskog saveta u Briselu naglasio da je u razgovorima sa evropskim zvaničnicima posebno bilo riječi o dinamici proširenja EU, pri čemu se otvoreno razmatra odnos prema zemljama Zapadnog Balkana i Ukrajini, kao i potreba da se proces vodi “na osnovu učinka i ispunjenih kriterijuma”, prenosi mađarski portal Telex.

“Mi smo za proces zasnovan na rezultatima, a ne za ubrzano političko pristupanje bez jasnih kriterijuma”, rekao je on, dodajući da je važno da se u procesu proširenja očuva kredibilitet same Evropske unije.

Kako je naveo, među državama članicama i dalje postoje različiti stavovi o dinamici i tempu približavanja Ukrajine Evropskoj uniji.

Mađar je upozorio da se ne smije zanemariti činjenica da su zemlje Zapadnog Balkana već godinama u procesu pregovora.

Prema njegovim riječima, Mađarska smatra da EU ne bi trebalo da ubrzava proces za pojedine kandidate na račun drugih koji već duže vrijeme čekaju napredak u pregovorima.

“Ne možemo zaobići Zapadni Balkan u korist drugačijeg modela proširenja, to ne bi bilo ni pošteno ni pragmatično”, istakao je on.

Mađar je ocijenio da je “malo vjerovatno” da će se oko svega složiti sa ostalim državama članicam, ali da je posvećen zastupanju interesa mađarskog naroda u svakoj diskusiji.

“Predstavljaćemo Mađarsku drugačije. Nećemo se boriti samo zbog borbe; bilo da se ovde oko nečega saglasimo ili stavimo veto, to neće biti iz razloga domaće politike ili stranačke politike, već isključivo na osnovu mađarskog interesa”, istakao je.

Mađar je poručio i da će Mađarska nastaviti da učestvuje u svim diskusijama o ključnim temama evropske politike, uključujući budžet EU, konkurentnost, odnose sa Kinom i bezbjednosnu situaciju u svijetu.

Prema njegovim riječima, očekuje se da će naredni mjeseci biti ključni za definisanje novog višegodišnjeg finansijskog okvira EU, kao i za nastavak pregovora o proširenju, gdje će, kako je naveo, “morati da se postigne kompromis među 27 država članica”.

Mađar je u Briselu imao niz sastanaka sa evropskim liderima, uključujući i razgovor sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecolom.

Francuska elektroenergetska kompanija EDF upozorila je da bi naredne sedmice mogla biti primorana da smanji proizvodnju električne energije u pojedinim nuklearnim elektranama zbog visokih temperatura rijeke Garone.

Rijeka na jugozapadu Francuske služi kao izvor vode za hlađenje reaktora u više nuklearnih postrojenja, ali trenutne vremenske prilike povećavaju rizik da temperatura vode pređe dozvoljene granice propisane za bezbjedan rad sistema.

U slučaju daljeg zagrijavanja, EDF bi mogao ograničiti proizvodnju u nuklearnim elektranama Bleje i Golfeš, čiji kapaciteti iznose 3,6 odnosno 2,6 gigavata.

Kompanija upozorava da bi visoke temperature mogle izazvati slične probleme i na istoku zemlje, gdje pojedine nuklearne elektrane za hlađenje koriste vodu iz rijeke Rone.

Nakon prolaska kroz rashladne sisteme, elektrane vraćaju vodu u prirodne tokove, ali pri tome moraju poštovati stroga ograničenja kada je riječ o temperaturi ispuštene vode kako bi se zaštitio riječni ekosistem.

Slična situacija zabilježena je i prošlog ljeta, kada je EDF morao privremeno obustaviti rad više nuklearnih postrojenja zbog pregrijavanja rijeka. Tada su proizvodnju zaustavile elektrane Golfeš i Bleje, dok je pod znakom pitanja bio i rad reaktora u nuklearnoj elektrani Bužej.

Nuklearna energija ima ključnu ulogu u francuskom energetskom sistemu i obezbjeđuje približno 70 odsto ukupne godišnje potrošnje električne energije u zemlji.

Prema podacima koje je prošle godine objavio menadžment EDF-a, od 2000. godine proizvodnja električne energije u Francuskoj u prosjeku je smanjivana za oko 0,3 odsto godišnje zbog prekida rada nuklearnih elektrana tokom perioda ekstremnih vrućina.

Kako navode stručnjaci, dodatni problem predstavljaju dugogodišnji izazovi povezani sa korozijom rashladnih cijevi. Jedno od mogućih objašnjenja jeste povećana koncentracija kiseonika u sistemima, do koje dolazi usljed promjena u proizvodnji električne energije i sve većeg oslanjanja na obnovljive izvore energije, čija proizvodnja često varira.

EDF tradicionalno dio redovnog održavanja nuklearnih elektrana obavlja tokom ljetnih mjeseci, ali sve češći i intenzivniji toplotni talasi postaju dodatni izazov za stabilnost francuskog energetskog sistema.

Gotovo svi putnici i članovi posade kruzera MV Hondijus (MV Hondius), koji su zbog smrtonosne epidemije hantavirusa bili u karantinu u Holandiji, sada mogu da se vrate kućama, saopštio je šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adanom Gebrejesus na platformi Iks (X).

Na brodu je potvrđeno 12 slučajeva zaraze i još jedan potencijalni slučaj, uz tri smrtna ishoda, zbog čega su reagovale međunarodne zdravstvene službe.

Holandski brod isplovio je 1. aprila iz Ušuaje u Argentini, ploveći prema udaljenim ostrvima u južnom Atlantiku, prije nego što je krenuo prema sjeveru, u smjeru Zelenortskih Ostrva i španskih Kanarskih ostrva, gdje su preostali putnici evakuisani.

Brod je 18. maja pristao u luci Roterdam, najvećoj evropskoj luci, a preostala posada potom je sedmicama bila u karantinu.

Stabilna situacija
Šef SZO napomenuo je da je situacija stabilna, jer od 2. maja nije zabilježen nijedan novi slučaj ni smrtni ishod.

Brod je 30. maja dobio odobrenje za nastavak plovidbe nakon čišćenja i dezinfekcije, dok je ostrvo Sveta Jelena, gdje se iskrcao dio putnika, 8. juna proglasilo završetak vanredne situacije.

Vlasti tog udaljenog britanskog ostrva saopštile su da su sve osobe koje su morale biti izolovane uspješno završile 42-dnevni karantin, te da više nema aktivnih, sumnjivih ni potvrđenih slučajeva zaraze.

Hantavirus se prenosi glodarima, a za njega ne postoje vakcina ni specifična terapija. Soj iz grupe Andes (Andes), utvrđen u slučaju na kruzeru, jedini je poznati soj hantavirusa koji se može prenositi s čovjeka na čovjeka.

Nakon što je i zvanično potpisan sporazum između Amerike i Irana, Centralna komanda SAD saopštila je da su američke oružane snage ukinule blokadu iranskih luka i priobalnih područja.

Sa druge strane, iranski Vrhovni savet za nacionalnu bezbjednost naveo je da će preduzeti mjere da bi brodovima koji žele da prođu kroz Ormuz brzo bile izdate potrebne dozvole.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da očekuje primirje na svim frontovima na Bliskom istoku, nakon što je stupio na snagu Memorandum o razumevanju između Amerike i Irana kada su ga predsednici dviju zemalja zvanično i potpisali.

Centralna komanda SAD saopštila je da su američke snage ukinule blokadu iranskih luka i priobalnih područja, a iranski Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost naveo je da će preduzeti mjere da bi brodovima koji žele da prođu kroz Ormuz brzo bile izdate potrebne dozvole.

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens, istovremeno, izjavio je da Izrael mora da poštuje mirovni proces sa Iranom, kao i da Vašington želi da libanska vlada ima kontrolu nad jugom svoje države.

Američki ministar odbrane Pit Hegset je, u međuvremenu, rekao da će SAD ponovo pokrenuti vojnu akciju i uvesti blokadu ako Iran ne ispuni svoje obaveze prema sporazumu.

Sa druge strane, iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei poručio je da će budući pregovori sa SAD biti vođeni uz očuvanje prava Irana, kao i da Teheran neće prihvatiti “neprijateljske uslove”. Hamnei je istakao i da je predsjednik Irana Masud Pezeškijan preuzeo odgovornost za zaštitu interesa zemlje.

Za to vrijeme, Ministarstvo zdravlja u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa, saopštilo je da je više od 1.000 Palestinaca ubijeno u enklavi od prekida vatre postignutog uz posredovanje SAD, u oktobru prošle godine.

Planirani razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji su danas trebali biti održani u švajcarskom planinskom centru Burgenštok, neće biti realizovani, potvrdilo je Ministarstvo spoljnih poslova Švajcarske.

Otkazivanje sastanka uslijedilo je nakon informacija da je američki potpredsjednik Džej Di Vens odustao od putovanja u Švajcarsku, gdje je trebalo da se sastane sa iranskim predstavnicima i započne razgovore o sprovođenju sporazuma između Vašingtona i Teherana usmjerenog ka okončanju sukoba.

Prema informacijama koje prenosi Akisos, američka administracija kao glavni razlog navodi logističke poteškoće. Sam Vens je tokom obraćanja novinarima rekao da sastanak nikada nije bio potpuno potvrđen, te da su postojali problemi u vezi sa dolaskom iranske delegacije.

„Američka delegacija je bila spremna da ode čim se ukaže prva prilika. Ali logistika ovih pregovora nikada nije bila jednostavna ili predvidljiva“, saopštila je Bijela kuća.

Istovremeno, iz Vašingtona poručuju da od razgovora nisu odustali i da se u narednom periodu očekuje početak tehničkih pregovora između dvije strane.

Kako prenosi Blic, iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei dao je saglasnost pregovaračkom timu da vodi direktne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, naglašavajući da takav potez ne znači prihvatanje američkih političkih stavova.

Dok se čeka nastavak diplomatskih aktivnosti, predsjednik SAD Donald Tramp ponovio je da njegova administracija ostaje posvećena postizanju mira na Bliskom istoku i podržava nastavak pregovaračkog procesa.

„Sjedinjene Američke Države su posvećene miru i ohrabrujemo sve u regionu Bliskog istoka da zadrže svoju posvećenost kako bismo omogućili da se naši pregovori uspješno nastave. Očekujemo potpuni prekid vatre na svim frontovima, uključujući Liban, Hezbolah i Izrael“, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži.

Iako današnji sastanak nije održan, poruke iz Vašingtona i Teherana ukazuju da diplomatski kanali ostaju otvoreni, a obje strane i dalje ostavljaju mogućnost nastavka razgovora u narednom periodu.

Premijer Izraela Benjamin Netanijahu izjavio je da izraelske snage neće povući trupe iz južnog Libana i da će Izrael zadržati bezbjednosnu zonu u toj oblasti onoliko dugo koliko to bezbednosne potrebe budu zahtevale, uprkos pritiscima iz SAD i Irana u okviru novog američko-iranskog dogovora.

Netanijahu je poručio da će Izrael nastaviti da sprovodi politiku “obezbjeđivanja sigurnosti sjevernih gradova”, naglašavajući da to podrazumijeva i vojno prisustvo na jugu Libana, prenosi Tajms of Izrael u četvrtak.

– Vratićemo sigurnost i prosperitet gradovima na sjeveru. To zahtijeva održavanje bezbjednosne zone u južnom Libanu. To zahtijeva da ne napuštamo taj prostor dok god to nalažu bezbjednosni interesi Izraela – poručio je izraelski premijer.

Okvirni memorandum o razumevanju između Vašingtona i Teherana predviđa prekid neprijateljstava i stabilizaciju situacije u regionu, uključujući Liban, ali Izrael nije potpisnik tog sporazuma.

U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je pojedine izraelske vojne operacije protiv Hezbolaha, ocenjujući ih kao pretjerano agresivne u trenutku kada se vode pregovori sa Iranom.

Iz izraelske vlade poručuju da se vode intenzivni pregovori sa Sjedinjenim Državama o nastavku rasporeda trupa u južnom Libanu, dok je izraelska vojska objavila ažuriranu mapu bezbednosne zone, uz poruku da se povlačenje u ovom trenutku ne planira.