Kategorija: Svijet

Jedna francuska političarka upozorila je da bi isključivanje evropskih država iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini oslabilo njihov uticaj na odluke koje neposredno određuju bezbjednost i stabilnost kontinenta. Prema njenoj ocjeni, evropske zemlje moraju aktivno učestvovati u oblikovanju političkih i bezbjednosnih aranžmana kojima bi sukob bio okončan, jer njegove posljedice direktno pogađaju Evropu.

Naglasila je da Evropa ne može ostati po strani dok se razgovara o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnim odnosima na kontinentu. Izostavljanje evropskih država iz pregovaračkog procesa ograničilo bi njihovu sposobnost da utiču na budućnost sukoba, ali i oslabilo njihovu ulogu u oblikovanju dugoročne stabilnosti. Zbog toga je, prema njenom stavu, neophodno da evropske zemlje imaju aktivnu ulogu u dogovorima koji bi predstavljali osnov za završetak rata.

U dostavljenom tekstu upozorava se da bi pregovori bez evropskih prijestonica mogli dovesti do nametanja rješenja koja ne uzimaju u obzir bezbjednosne i političke interese kontinenta. Takav scenario izaziva zabrinutost u trenutku kada se Evropa suočava sa sve većim izazovima u vezi s vlastitom strateškom bezbjednošću i budućim odnosima s Rusijom. Posebno je istaknuta bojazan da bi novi aranžmani mogli biti dogovoreni bez neposrednog i suštinskog učešća država koje su među najviše pogođenim posljedicama rata.

Upozorenja dolaze u vrijeme intenziviranja međunarodnih napora da se pronađe političko rješenje za rat u Ukrajini, dok stavovi Moskve, Kijeva i zapadnih prijestonica ostaju različiti. Poruka iz Francuske naglašava potrebu da evropske države budu uključene u razgovore i odluke koje će uticati na buduću bezbjednost kontinenta, prenose Nezavisne.

Američka vojska razradila je planove za moguće nove napade na Iran, koji uključuju i upotrebu najveće nenuklearne bombe u američkom arsenalu, poznate kao „majka svih bombi“. Riječ je o bombi GBU-43/B MOAB, čija bi upotreba protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja predstavljala ozbiljnu eskalaciju sukoba.

Prema informacijama CNN-a, koji se poziva na više američkih zvaničnika upoznatih s vojnim planiranjem, napadi bi mogli biti izvedeni ukoliko predsjednik Donald Tramp naredi nastavak borbenih operacija, prije ili poslije američkih izbora za Kongres. Međutim, među američkim zvaničnicima postoje ozbiljne sumnje da bi upotreba ovog oružja mogla ostvariti ciljeve Vašingtona.

GBU-43/B MOAB teška je približno 9,8 tona i predstavlja najmoćniju konvencionalnu bombu tog tipa. Za razliku od bombi namijenjenih probijanju duboko ukopanih bunkera, MOAB eksplodira iznad površine tla i stvara izuzetno snažan udarni talas. Prema procjenama, eksplozija može razoriti područje veličine približno devet gradskih blokova, ali vjerovatno ne bi mogla prodrijeti dovoljno duboko da uništi pojedina iranska nuklearna postrojenja zaštićena debelim slojevima granita. Jedna od mogućih meta je objekat poznat kao Pickaxe Mountain.

Izvori ističu da MOAB može izazvati ogromna razaranja na površini i ima snažan psihološki efekat, ali ograničenu sposobnost probijanja podzemnih utvrđenja. Njena upotreba protiv energetske infrastrukture u blizini naseljenih područja otvorila bi i ozbiljna pitanja o mogućim civilnim žrtvama. MOAB je prvi put upotrijebljena 2017. godine, tokom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa, protiv položaja Islamske države u Avganistanu, kada je ubijeno 36 pripadnika, a uništeni tuneli, oružje i municija.

Pentagon je saopštio da američka vojska razrađuje širok spektar mogućih operativnih scenarija kako bi bila spremna za odluke predsjednika i vojnog rukovodstva. Za sada nema potvrde da je Tramp donio odluku o upotrebi ovog oružja protiv Irana, prenose Nezavisne.

Ukrajina će nastaviti sa udarima na ruske naftne rafinerije kao odgovor na smrtonosne napade Moskve, rekao je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

Britanski dnevnik “Fajnenšel tajms” navodi da je objava Kijeva uslijedila nakon što je ukrajinski lider otužio američkog predsjednika Donalda Trampa i milijardera Ilona Maska da ukrajinskim snagama ograničavaju pristup satelitskoj tehnologiji “Spejs iks”.

Satelitski terminali za internet kompanije američkog milijardera Ilona Maska ključni su za navođenje ukrajinskih dalekometnih dronova.

Zelenski je za “Fajnenšel tajms” izjavio da je pauzirao udare na rafinerije kako bi poštovao energetsko primirje koje je Tramp objavio tokom vikenda, ali da je Moskva nastavila da gađa ukrajinsku infrastrukturu.

Zamjenik ukrajinskog ministra odbrane Sergej Sternenko rekao je juče da su operacije terminala za satelitsku komunikaciju “Starlink” tokom noći u Ukrajini bile prekinute.

Obilne padavine izazvale su poplave širom najvećeg grada u Turskoj, a vlasti vlasti u Istanbulu zatvorile su u škole, poslale pojedine radnike javnih službi na prinudni odmor i pozvale građane da ostanu kod kuće.

Kancelarija guvernera saopštila je da će nastava biti obustavljena na jedan dan danas, dok će državni službenici sa invaliditetom i majke sa malom djecom biti pušteni na odsustvo.

DRAMATIC RESCUE: Video shows woman being pulled to safety after being swept away by powerful floodwaters in Istanbul, Turkey https://t.co/7dpkpYGbOg

— Insider Paper (@TheInsiderPaper) October 15, 2026

Guverner je savjetovao stanovnike da ostanu kod kuće osim ako putovanje nije apsolutno neophodno, a ljudima koji žive u suterenskim i podrumskim stanovima preporučeno je da provedu noć na nekom drugom mjestu.

MASSIVE FLOODING: Heavy rain turn streets into rivers in Istanbul https://t.co/dRyPuKuQnV

— Insider Paper (@TheInsiderPaper) October 14, 2026

Obilne kiše su poplavile kuće i poslovne objekte i potopile puteve i podvožnjake, a vozila su ostala zarobljena, što je izazvalo saobraćajni haos u gradu od oko 16 miliona stanovnika, ali nema izvještaja o povrijeđenima, prenosi RTRS.

İstanbul Sarıyer Ayazağa mahallesi korkunç görüntüler..
#yağmur https://t.co/zeCuRDGX4Q

— Zeki Bahçe (@zekibahce) October 14, 2026

U jednom okrugu, prolaznici su spasili ženu koju je bujica nosila niz ulicu, a vatrogasci su spasili još jednu osobu koja je bila zarobljena u poplavljenom podrumu, prenosi AP.

Vadi İstanbul otoparkında suyun seviyesi git gide yükseliyor.
#yağmur #istanbul https://t.co/HR3efpTQaB

— Hava Analiz (@FahrenheitAltun) October 14, 2026

Foto: X

Predsjednik opozicione stranke Fides Viktor Orban izjavio je da mađarski premijer Peter Mađar stavlja mađarsku djecu na milost i nemilost rodnog lobija da bi ispunio zahtjeve Brisela. „Stranka Tisa je prepravila mađarski Zakon o zaštiti djece. Amandman se odnosi na proširenje prava LGBT organizacija i slabljenje mađarskih pravila o zaštiti djece“, objavio je Orban na „Iksu“.

Dodao je da je prethodna vlada, koju je on predvodio, uvela najbolji zakon o zaštiti djece u Evropi. „Tisa ga sada prerađuje da bi služio interesima LGBT organizacija i pedofila. Zaobilazeći roditelje, dozvoljavaju povratak rodne propagande u mađarske škole i vrtiće“, naveo je bivši premijer. Orban je ocijenio da je Tisin potez duboko nedemokratski i podsjetio da je na referendumu o zaštiti djece 2022. godine 3,5 miliona Mađara reklo „ne“ rodnoj propagandi. „Tisina vlada sada ignoriše njihovu volju“, zaključio je.

Mađarski parlament juče je usvojio amandman na Zakon o zaštiti djece iz 2021. godine, kojim se uklanjaju odredbe o zabrani predstavljanja ili promovisanja seksualne i rodne raznolikosti u materijalu namijenjenom maloljetnicima. Amandman je usvojen sa 139 glasova „za“ i 51 „protiv“, prenosi ATV.

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da Alijansa trenutno ne vidi neposrednu vojnu prijetnju od Rusije i da ne smatra da Moskva razmatra napad na neku od članica. Izjavu je dao na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Estonije, odgovarajući na pitanje o mogućem vojnom sukobu.

„Ne smatramo da Rusija razmatra mogućnost napada na neku od zemalja NATO. Ne vidimo neposrednu prijetnju teritoriji Alijanse“, rekao je Rute. Istakao je, međutim, da je NATO spreman da reaguje ukoliko uoči znake pripreme napada: „Ako primjetimo koncentrisanje snaga, reagovaćemo“. Dodao je da Alijansa raspolaže neophodnim odbrambenim planovima i da će štititi cijelokupnu teritoriju svojih članica.

Rute je ponovio da je riječ o odbrambenom savezu koji nema namjeru da napada druge države. „Nikada, nikada nećemo napasti nikoga drugog, jer to nije u našem interesu. Mi smo odbrambeni savez“, naglasio je. Ruski mediji podsjećaju da je NATO, uprkos odsustvu neposredne prijetnje, posljednjih godina znatno povećao vojno prisustvo u blizini ruskih granica. Prema podacima Alijanse, broj multinacionalnih borbenih grupa na istočnom krilu do 2026. godine povećan je sa četiri na devet, uključujući formiranje nove grupe u Finskoj.

Moskva je više puta saopštila da nema namjeru da napada članice NATO, istovremeno upozoravajući da širenje vojne infrastrukture Alijanse u blizini ruskih granica zahtijeva dodatne mjere radi osiguravanja nacionalne bezbjednosti. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ocijenila je 8. oktobra da planovi za jačanje vojnog prisustva NATO u baltičkim zemljama predstavljaju eskalaciju koja je u suprotnosti sa deklarisanim namjerama Zapada da smanji napetosti u Evropi, prenosi RTRS.

Hrvatska je državama članicama Evropske unije poslala dokument u kojem iznosi svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom i navodi uslove koje Podgorica mora ispuniti prije pristupanja evropskom bloku, saznaje Radio Slobodna Evropa iz diplomatskih izvora. Dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio zahtjeva vezan je za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).

U dokumentu se ističe da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“. Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora.

Većina zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih i smještena je u okvir Poglavlja 23. Među njima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine. Traži se i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana uz punu saradnju, razmjenu informacija i pristup arhivima, procesuiranje ratnih zločina uključujući odgovornost po komandnoj liniji, te rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Preostala dva zahtjeva tiču se Poglavlja 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može zatvoriti od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. Zagreb traži povratak školskog broda Jadran, koji je, prema hrvatskim navodima, bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat i koji joj pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. Drugi zahtjev odnosi se na granicu: Crna Gora treba potvrditi poštovanje nekadašnje granice između republika u skladu sa principom „uti possidetis juris“ i potpisati ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte, prenosi RTRS.

Krajem juna u Briselu je održan sastanak koji bi prije samo nekoliko godina bio gotovo nezamisliv za evropsku diplomatiju. Za istim stolom našlo se više od 20 predstavnika evropskih vlada i pet predstavnika talibanskih vlasti u Avganistanu, kako prenosi ATV.

Tema razgovora nije bila položaj žena, ograničavanje ljudskih prava ili politička budućnost Avganistana, već povratak avganistanskih državljana iz Evrope. Prema pisanju američkog lista Njujork tajms, koji se poziva na učesnike sastanka i diplomatske izvore, evropski predstavnici tokom razgovora nisu pokrenuli pitanje sistematskog kršenja ljudskih prava za koje su odgovorni talibani.

Ovo otkriće pokazuje koliko su se promijenili politički prioriteti Evrope. Vlade koje su nakon povratka talibana na vlast 2021. godine odbijale da priznaju njihov legitimitet sada traže načine da direktno sarađuju sa njima. Razlog je prije svega migraciona politika. Evropske vlade suočavaju se sa sve većim pritiskom da povećaju broj povrataka osoba koje nemaju pravo boravka, naročito onih koje su osuđene za krivična djela. Međutim, takva saradnja ima svoju cijenu.

Talibanske vlasti dobro su svjesne da je evropskim državama za sprovođenje deportacija potrebna njihova saradnja. Avganistan, naime, mora da prihvati vraćene državljane i učestvuje u izdavanju potrebne dokumentacije. Prema saznanjima Njujork tajmsa, talibani pregovore koriste za ostvarivanje znatno širih ciljeva. Između ostalog, zahtijevaju veći pristup avganistanskim diplomatskim predstavništvima u Evropi, finansijsku podršku za reintegraciju deportovanih državljana u avganistansko društvo i širu ekonomsku pomoć. Upravo je posljednji zahtjev posebno problematičan za evropske vlade.

Evropska unija je do sada pomoć Avganistanu uglavnom ograničavala na humanitarnu podršku stanovništvu. Direktno finansiranje razvojnih projekata preko talibanskih vlasti moglo bi da ojača njihov položaj i omogući pristup novcu i predstavnicima režima na koje se odnose međunarodne sankcije. Talibani zato razgovore o deportacijama vide i kao priliku za postepenu normalizaciju odnosa sa Evropom. Iako evropske države ističu da je riječ isključivo o tehničkoj saradnji, a ne o diplomatskom priznanju, pojedine evropske diplomate priznaju da čak i takvi kontakti mogu doprinijeti jačanju međunarodnog legitimiteta talibanskih vlasti. Rusija je za sada jedina država koja je zvanično priznala talibansku vladu.

Najodlučnije se za direktnu saradnju sa Kabulom zalaže Njemačka. Vlada kancelara Fridriha Merca želi da ubrza povratak avganistanskih državljana, prije svega onih koji su pravosnažno osuđeni za krivična djela. Krajem prošle godine Berlin je sa talibanskim vlastima postigao dogovor koji omogućava direktne deportacije u Avganistan. Prije toga su njemačke vlasti morale da organizuju povratak preko trećih zemalja. Tako je u februaru iz Lajpciga ka Kabulu poletio čarter avion sa 20 avganistanskih muškaraca koje su njemački sudovi osudili za krivična djela. Bila je to prva deportacija u okviru novog dogovora. Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint označio je sporazum kao osnovu za sprovođenje direktnih i dugoročno održivih deportacija u Avganistan. Prema podacima njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, Njemačka je od dolaska Merca na vlast u maju 2025. godine deportovala 263 avganistanska državljanina. Njemačke savezne i pokrajinske vlasti sada nastoje da povećaju broj povrataka. Počele su da deportuju i avganistanske muškarce koji nisu osuđivani za krivična djela, ali nemaju pravo boravka. Kako bi ubrzala postupke, Njemačka je predstavnicima talibana dozvolila obavljanje konzularnih poslova u avganistanskim diplomatskim predstavništvima u Berlinu i Bonu. Od maja prošle godine u zemlji djeluje nekoliko talibanskih predstavnika, a nedavno su vlasti u Kabulu poslale još troje službenika koji bi tokom mjesec dana trebalo da pomognu u organizovanju deportacija. Prema riječima pojedinih predstavnika njemačke vlade, takva saradnja predstavlja određeni oblik faktičkog priznavanja talibanskih vlasti, iako ih Njemačka zvanično ne priznaje kao legitimnu avganistansku vladu.

U Njemačkoj živi više od 500.000 avganistanskih državljana, od kojih velika većina ima regulisan boravak. Avganistanci čine i približno petinu svih podnosilaca zahtjeva za azil u toj zemlji. Njemačka vlada prilikom deportacija za sada uglavnom pravi razliku između muškaraca i žena. Žene, zbog sistematskog progona u Avganistanu, po pravilu imaju veće izglede da dobiju zaštitu. Tako je u prvoj polovini ove godine, prema zvaničnim podacima, zaštita odobrena za gotovo 95 odsto Avganistanki koje su podnijele zahtjev za azil. Položaj žena u Avganistanu ostaje jedan od najvažnijih razloga zbog kojih evropske države odbijaju da talibanske vlasti priznaju kao legitimnu vladu. Od ponovnog preuzimanja vlasti 2021. godine, talibani su djevojčicama i djevojkama drastično ograničili pristup obrazovanju, dok su ženama suzili mogućnosti zapošljavanja, kretanja i učešća u javnom životu. Upravo zbog toga postavlja se pitanje da li evropske države mogu da sarađuju sa vlastima čije postupke javno osuđuju, a da pritom ne ugroze sopstvene principe.

Pooštravanje njemačke migracione politike povezano je i sa unutrašnjopolitičkim okolnostima. Alternativa za Njemačku (AfD), koja bilježi visoku podršku u istraživanjima javnog mnjenja i prema pojedinim anketama zauzima prvo mjesto među njemačkim strankama, zahtijeva znatno strožu migracionu politiku. Ta stranka, između ostalog, zagovara masovni povratak migranata i stavila je migracije u središte svog političkog programa. Mercova vlada zato pokušava da pokaže da može efikasnije da sprovodi deportacije i ograniči nezakonite migracije. Međutim, kada je riječ o Avganistanu, suočava se sa posebnim problemom: za direktan povratak svojih državljana mora da sarađuje upravo sa vlastima koje Njemačka zvanično ne priznaje zbog kršenja ljudskih prava.

„Talibani imaju stvarne poluge pritiska. Evropska unija je, s druge strane, prilično nemoćna“, ocijenio je za Njujork tajms Konrad Šeter, direktor Međunarodnog centra za proučavanje sukoba u Bonu. Prema njegovim riječima, evropske države nalaze se pod tolikim pritiskom da su spremne da prihvate gotovo bilo kakav dogovor koji im omogućava deportaciju migranata osuđenih za krivična djela.

Njemačka nije jedina evropska država koja mijenja odnos prema talibanskim vlastima. Francuska, koja je do sada bila među najuzdržanijim zemljama kada je riječ o direktnim pregovorima sa Kabulom, sada razmatra sličan pristup. Prema navodima četvoro evropskih i avganistanskih diplomata upoznatih sa razgovorima, Pariz ispituje mogućnosti za saradnju u vezi sa povratkom avganistanskih državljana. Portparol francuskog Ministarstva spoljnih poslova Paskal Konfavr rekao je da bi cilj razgovora bio olakšavanje deportacija avganistanskih državljana koji nezakonito borave u Francuskoj i predstavljaju prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.

Ukrajina nastavlja sa napadima na ruske rafinerije, izjavio je zamjenik premijera Rusije Aleksandar Novak i istakao da su danas napadnute dvije rafinerije nafte, kako prenosi RTRS.

„Prema podacima Ministarstva energetike i kompanija, kijevski režim je danas izveo napad na dvije rafinerije nafte – u Saratovskoj i Rjazanjskoj oblasti“, rekao je Novak.

Prema njegovim riječima, Kijev ne pokazuje znakove kretanja ka energetskom primirju.

Rusija će nastaviti saradnju sa SAD na ekonomskim projektima, izjavio je specijalni predstavnik ruskog predsjednika za ekonomsku saradnju sa drugim zemljama Kiril Dmitrijev.

On je novinarima na marginama Ruske energetske sedmice rekao da će Moskva objasniti Amerikancima da američke sankcije nanose štetu samoj Americi.

Dmitrijev je podsjetio da će ekonomska saradnja biti nastavljena prema instrukcijama predsjednika Rusije Vladimira Putina, uz napomenu da se ne radi samo o dogovoru o puštanju ruskog dizela na tržište.

“Postoje brojne mogućnosti za ekonomsku i investicionu saradnju sa SAD koje su korisne za obje strane, ali i za globalna tržišta. Vidimo i primjere u kojima američke sankcije štete samoj Americi i stoga ćemo nastaviti saradnju i nastaviti da preko konkretnih primjera objašnjavamo zašto američke sankcije, prije svega, nanose štetu američkom narodu i američkim farmerima”, istakao je Dmitrijev, koji je i direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja.

Ruska energetska sedmica počela je danas u Moskvi i trajaće do petka, 16. oktobra, podsjeća TASS.