Kategorija: Svijet

Američku državu Nevadu danas je pogodio zemljotres jačine 5,7 stepeni po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na dubini od deset kilometara i udaljen 72 kilometra od grada Rina.

Američki kanal ABC10 prenio je da nema izvještaja o materijalnoj šteti i povrijeđenima i dodaje da su građani prijavili da su, usljed potresa, predmeti padali sa polica.

Kako je navedeno, nakon glavnog zemljotresa uslijedilo je više naknadnih slabijih potresa.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je njegova administracija jutros, 13. aprila primila je poziv “s druge strane”, misleći na Iran, dodajući “da bi veoma željelji postići dogovor”.

Njegovi komentari novinarima u Bijeloj kući dolaze manje od tri sata nakon što su SAD nametnule pomorsku blokadu iranskih luka i nakon što maratonski razgovori u Pakistanu ovog vikenda nisu donijeli dogovor.
Nuklearni spor u centru pregovora

Tramp tvrdi da je sporna tačka u razgovorima s Teheranom “bila nuklearna stvar”, dodajući da “Iran neće imati nuklearno oružje”.

“Dogovorili smo se o mnogo čemu, ali oni se nisu složili s tim, i mislim da će se složiti. Gotovo sam siguran u to. Zapravo, siguran sam u to. Ako se ne dogovore, nema dogovora. Nikada neće biti dogovora”, rekao je Tramp, prenosi CNN.

Pitanje obogaćenog uranijuma

Rekao je da je još jedan prioritet za SAD da povrate obogaćeni uranijum koji je još uvijek u posjedu Irana, rekavši:

“Vratit ćemo prašinu. Vratit ćemo je. Ili ćemo je vratiti od njih ili ćemo je uzeti.”

Podsjećamo, SAD su danas, 13. aprila, zvanično započele pomorsku blokadu Ormuskog moreuza i iranskih luka.

Mjera se odnosi na sav saobraćaj ka i iz Irana, ali ne blokira potpuno prolaz kroz Ormuski moreuz za druge brodove.

Prethodna izjava Donalda Trampa

Blokadu je najavio američki predsjednik Donald Tramp, koji se oglasio na društvenoj mreži.

“Iranska mornarica leži na dnu mora, potpuno je zbrisana – 158 brodova. Ono što nismo pogodili je njihov mali broj onoga što oni nazivaju “brzim napadačkim brodovima”, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom”, naveo je Tramp.

Šta kaže CENTCOM

CENTCOM je saopštio da će se blokada odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, i biće sprovođena bez obzira na zemlju porekla plovila.

Mediji su nakon toga prenijeli da se blokada odnosi na sav brodski saobraćaj, bez obzira na zastavu, ali ne i neutralne plovidbe do ili iz neiranskih destinacija.

Pored toga, američka vojska blokiraće i Omasnki zaliv, kao i Arapsko more istočno od Ormuskog moreuza, a svako plovilo koje ulazi ili izlazi i blokiranih područja bez ovlašćenja može biti meta pretresa, diverzije ili preuzimanja.

Iran je objavio da su njegove oružane snage u stanju pune borbene pripravnosti nakon što su SAD danas u 16 sati po srednjoevropskom vremenu uvele potpunu pomorsku blokadu obale Irana, prenosi CNN.

Vršilac dužnosti iranskog ministra odbrane poručio je da je zemlja spremna na “svaki scenarij” te zaprijetio odlučnim odgovorom u slučaju napada.

“Svaka agresija protiv Irana suočiće se s oštrim i odlučnim odgovorom”, rekao je brigadni general Majid Ibn Reza, a prenijela je državna televizija.

Stanje vojne pripravnosti

Dodao je da su iranske snage na “maksimalnoj borbenoj pripravnosti”, prenosi CNN.

Visoki iranski zvaničnik upozorio je SAD da će svi brodovi američke mornarice koji pokušaju blokirati iranske luke biti “poslani na dno mora”.

Odbačene Trampove prijetnje

Alaeddin Boroujerdi, član iranskog Odbora za vanjsku politiku i nacionalnu bezbjednost, odbacio je prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da će blokirati iranske luke kao vojno neutemeljenu propagandu, prema iranskoj državnoj Press TV.

Boroujerdi je rekao da SAD “nemaju stvarnu sposobnost” da sprovedu prijetnju i rekao da druge članice NATO-a ne bi podržale takav potez, prenosi CNN.

Podsjećamo, SAD su danas, 13. aprila, zvanično započele pomorsku blokadu Ormuskog moreuza i iranskih luka.

Mjera se odnosi na sav saobraćaj ka i iz Irana, ali ne blokira potpuno prolaz kroz Ormuski moreuz za druge brodove.

Izjava Donalda Trampa

Blokadu je najavio američki predsjednik Donald Tramp, koji se oglasio na društvenoj mreži.

“Iranska mornarica leži na dnu mora, potpuno je zbrisana – 158 brodova. Ono što nismo pogodili je njihov mali broj onoga što oni nazivaju “brzim napadačkim brodovima”, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom”, naveo je Tramp.

Širenje blokade na region

CENTCOM je saopštio da će se blokada odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, i biće sprovođena bez obzira na zemlju porekla plovila.

Mediji su nakon toga prenijeli da se blokada odnosi na sav brodski saobraćaj, bez obzira na zastavu, ali ne i neutralne plovidbe do ili iz neiranskih destinacija.

Pored toga, američka vojska blokiraće i Omasnki zaliv, kao i Arapsko more istočno od Ormuskog moreuza, a svako plovilo koje ulazi ili izlazi i blokiranih područja bez ovlašćenja može biti meta pretresa, diverzije ili preuzimanja.

Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, saopštio je da Rusija neće čestitati Peteru Mađaru, pobjedu na parlamentarnim izborima u Mađarskoj.

“Ne šaljemo čestitke neprijateljskim zemljama. A Mađarska je neprijateljska zemlja – ona podržava sankcije protiv nas”, objasnio je Peskov, danas 13. aprila.

Na pitanje novinara, da li to znači da je Moskva bila u prijateljskim odnosima samo sa Viktorom Orbanom, Peskov je odgovorio: “Razgovarali smo sa njim”.

U Mađarskoj je na parlamentarnim izborima održanim juče 12. aprila pobijedila partija “Tisa”.

Njen lider Peter Mađar je izjavio da će vratiti Mađarskoj punopravno članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u.

Budimpešta će voditi dijalog sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom bez obzira na promjenu vlade, izjavio je Peter Mađar, lider stranke “Tisa”, koja je osvojila većinu na parlamentarnim izborima koji su juče održani u Mađarskoj, prenose RIA Novosti.

– Moraćemo da sjednemo za pregovarački sto sa ruskim predsjednikom. Geografski položaj ni Rusije ni Mađarske neće se promijeniti. Naša energetska zavisnost će takođe ostati – naveo je on.

Političar je pojasnio da ne namerava da održava prijateljske odnose sa Moskvom, ali je takođe naglasio da ne želi da zastupa interese Kijeva u tom dijalogu.

– Niko ne želi proukrajinsku vladu u Mađarskoj – dodao je Mađar.

Podsjetimo, na osnovu 97,35 odsto prebrojanih glasova na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, prema preliminarnim rezultatima Nacionalne izborne komisije (VTR) opoziciona stranka Tisa osvojila je 138 od 199 mandata u parlamentu, dok je Fides Viktora Orbana dobio 55 mjesta.

Kako prenose mađarski mediji, Tisa je osvojila 93 poslanička mjesta direktnim izborom kandidata, dok je 45 poslanika osvojeno preko izborne liste stranke. Koalicija Fidesa i Demohrišćansko-narodne stranke dobile je 42 poslanička mjesta preko izborne liste, a 13 direktno.

Orban je sinoć čestitao pobjedu Tisi, rekavši da su rezultati izbora u Mađarskoj “bolni” i da će nastaviti da služe Mađarskoj i njenom narodu kao opozicija. Lider Tise Peter Mađar proglasio je pobjedu rekavši da je Tisa osvojila mandat bez presedana.

Izvor: RT Balkan

Premijer Slovačke Robert Fico čestitao je predsjedniku opozicione stranke Tisa Peteru Mađaru pobjedu na parlamentarnim izborima u Mađarskoj i zahvalio odlazećem mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na dosadašnjoj saradnji.

Fico je poručio da je Slovačka spremna za intenzivnu saradnju sa novom mađarskom vladom, te istakao da zajedničko djelovanje u zaštiti energetskih interesa ostaje jedan od ključnih ciljeva saradnje dvije zemlje.

– Zainteresovani smo za prijateljske i obostrano korisne odnose sa Mađarskom i za status nacionalnih manjina iznad standarda. Slovačka Vlada želi zajedničko djelovanje sa Mađarskom u zaštiti energetskih interesa – naveo je Fico.

On je dodao da vjeruje da i dalje postoji eminentni interes Slovačke i Mađarske, ali i cijele Centralne Evrope za obnavljanje rada naftovoda “Družba”.

Fico je zahvalio Orbanu na godinama odlične saradnje.

– U atmosferi međusobnog poštovanja, uložili smo ogromnu energiju u visokokvalitetne slovačko-mađarske odnose, koji nikada nisu bili na tako visokom nivou kao u ovom periodu – napisao je Fico na Fejsbuku.

Opoziciona stranka Tisa osvojila je 138 od ukupno 199 mjesta u mađarskoj Narodnoj skupštini na jučerašnjim parlamentarnnm izborima, dok je stranka Fides premijera Orbana osvojila 55 mjesta.

Američka vojska saopštila je da će od ponedjeljka započeti blokadu svih iranskih luka, ublažavajući raniju prijetnju predsjednika Donalda Trampa da će u potpunosti blokirati strateški Hormuški moreuz, nakon što su rani izvještaji ukazali da su brodovi prestali prelaziti ovaj prolaz.

Potez dolazi nakon maratonskih pregovora o primirju između SAD-a i Irana u Pakistanu, koji su okončani bez dogovora i postavili teren za novo zaoštravanje sukoba. Iranski lideri poručili su da će odgovoriti na blokadu.

Centralna komanda američke vojske (CENTKOM) objavila je da će blokada obuhvatiti sve iranske luke, počevši u ponedjeljak u 10 sati po istočnoameričkom vremenu (16 časova i 30 minuta u Iranu), i da će biti „nepristrasno provođena protiv brodova svih država“.

CENTKOM je naveo da će i dalje dozvoljavati prolaz kroz moreuz brodovima koji putuju između neiranskih luka, što predstavlja ublažavanje u odnosu na raniju Trampovu prijetnju o potpunoj blokadi moreuza.

Objava blokade zaustavila je ograničeni brodski saobraćaj koji se u moreuzu obnovio nakon uspostave primirja, navodi se u ranom izvještaju Lojds List Intelidžensa. Prema podacima morskih trekera, više od 40 komercijalnih brodova prešlo je moreuz od početka primirja, dok je prije rata kroz njega svakodnevno prolazilo otprilike između 100 i 135 plovila.

Kasnije u nedjelju, Tramp je nastavio javni sukob oko rata sa papom Lavom, žestoko ga napavši u objavi na mreži Trut Soušal u kojoj je poglavara Katoličke crkve nazvao „užasnim u spoljnoj politici“. Ovaj izuzetno oštar napad uslijedio je nakon što je papa osudio rat i zatražio od političkih lidera da zaustave borbe i pregovaraju o miru.

Blokada je vjerovatno zamišljena kao dodatni pritisak na Iran, koji je od početka rata izvezao milione barela nafte, dobrim dijelom vjerovatno kroz takozvane „tamne“ tranzite koji izbjegavaju sankcije i nadzor zapadnih vlada.

Tramp takođe nastoji potkopati iransku kontrolu nad Hormuškim moreuzom nakon što je od Teherana zatražio da ponovo otvori ovaj prolaz kroz koji je prije početka borbi prolazilo oko 20 odsto globalne nafte. Američka blokada mogla bi dodatno uzdrmati svjetska energetska tržišta.

Cijene nafte porasle su u ranom trgovanju nakon objave blokade. Cijena američke sirove nafte porasla je za osam odsto, na 104,24 dolara po barelu, dok je cijena Brenta, međunarodnog standarda, porasla za sedam odsto, na 102,29 dolara. Brent je prije rata krajem februara koštao oko 70 dolara po barelu.

Niz visokorangiranih iranskih zvaničnika zaprijetio je odmazdom. Mohsen Rezaei, vojni savjetnik i bivši komandant Revolucionarne garde, napisao je na mreži Iks da iranske oružane snage imaju „krupne, još neiskorištene poluge“ za odgovor na blokadu Hormuza. Poručio je da Iran neće biti prisiljen na poteze „tviter porukama i imaginarnim planovima“.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf, koji je predvodio iransku delegaciju u pregovorima, obratio se Trampu u saopštenju po povratku u Iran: „Ako se budete borili, i mi ćemo se boriti“.

Revolucionarna garda Irana kasnije je saopštila da moreuz ostaje pod „potpunom kontrolom“ Irana i otvoren za civilne, nenavedene vojne brodove, dok bi vojni brodovi, kako su prenijele dvije poluzvanične iranske novinske agencije, dobili „snažan odgovor“.

Tokom 21-časovnih pregovora ovog vikenda u Pakistanu, američka vojska je saopštila da su dva razarača prešla kroz moreuz kako bi započela poslove čišćenja mina, što je bio prvi takav prolaz otkako je rat počeo. Iran je to negirao.

Pregovori licem u lice, okončani u ranim nedjeljnim satima, bili su na najvišem političkom nivou između dugogodišnjih rivala još od Islamske revolucije 1979. godine.

Tramp je izjavio da su nuklearne ambicije Teherana bile glavni razlog neuspjeha pregovora. U komentaru za Foks njuz ponovo je zaprijetio napadima na civilnu infrastrukturu ako Iran ne odustane od svog nuklearnog programa.

„Za pola dana ne bi im ostao nijedan most na nogama, ne bi imali ni jednu elektranu i vratili bi se u kameno doba“, rekao je Tramp.

Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je predvodio američku delegaciju u pregovorima, izjavio je da će Vašington trebati „jasnu obavezu da oni neće tražiti nuklearno oružje“.

Iranski pregovarači nisu mogli pristati na sve američke „crvene linije“, rekao je američki zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije bio ovlašćen javno iznositi pregovaračke pozicije. Te crvene linije uključivale su da Iran nikada ne dođe u posjed nuklearnog oružja, prekid obogaćivanja uranijuma, demontažu ključnih objekata za obogaćivanje i predaju svog visoko obogaćenog uranijuma, kao i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza te prekid finansiranja Hamasa, Hezbolaha i pobunjenika Hutija.

Iranski zvaničnici rekli su da su pregovori propali zbog dvije ili tri ključne tačke, optužujući SAD za, kako su naveli, pretjerane zahtjeve. Kalibaf, koji je ukazao na određeni napredak u razgovorima, poručio je da je vrijeme da Sjedinjene Američke Države „odluče mogu li zadobiti naše povjerenje ili ne“.

Iranski ministar spoljnih poslova tvrdio je da su Sjedinjene Države srušile pregovore kada su bili „na par centimetara“ od dogovora, ali nije ponudio dokaze za tu tvrdnju.

„Suočili smo se sa maksimalizmom, pomjeranjem golova i blokadom“, napisao je Abas Aragči na mreži Iks.

Ni Iran ni SAD nisu naznačili šta će se dogoditi nakon isteka primirja 22. aprila.

Pakistanski ministar spoljnih poslova Išak Dar izjavio je da će njegova zemlja u narednim danima pokušati olakšati novi krug dijaloga. Iran je, prema navodima državne novinske agencije IRNA, poručio da je otvoren za nastavak razgovora.

Iranski nuklearni program već je dugo u središtu tenzija i prije nego što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli rat. U dosadašnjim borbama poginulo je najmanje 3.000 ljudi u Iranu, 2.055 u Libanu, 23 u Izraelu i više od deset u državama Zaliva, a oštećena je infrastruktura u najmanje šest zemalja.

Teheran već dugo negira da želi razviti nuklearno oružje, insistirajući na svom pravu na civilni nuklearni program. Za postizanje istorijskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, iz kojeg je Tramp kasnije povukao SAD, bile su potrebne višemjesečne i višekratne runde pregovora. Stručnjaci ističu da je iranski zalih obogaćenog uranijuma, iako još nije vojnog kvaliteta, udaljen tek za kratke tehničke korake od toga.

Viktor Orban, zvijezda vodilja pobornika pokreta MAGA (Mejk Amerika Grejt Egen) i evropskih desničarskih populista, nije se uspio nositi sa rastućim nezadovoljstvom sopstvenih građana na izborima u Mađarskoj koji su održani juče.

Drugim riječima, zamah globalne nacionalističke obnove koju je Donald Tramp tako snažno podsticao je slomljen, zaključuje dopisnik Njujork Tajmsa Endrju Higins.

Izbori su široko viđeni kao obračun između prijatelja i neprijatelja liberalne demokratije. Potonji su godinama aplaudirali premijeru zato što je stao na njihovu stranu. Posljedice sežu daleko izvan Mađarske i mogle bi promijeniti tok cijelog rata u Ukrajini, kao i imati implikacije na evropsku bezbjednost.

Orban je radio na izvozu neliberalne demokratije, pozicionirajući se pred svijetom kao nepobjedivi guru.

Rezultat će vjerovatno razočarati američkog predsjednika Donalda Trampa, ali će još više oduševiti liberale i Evropsku uniju. Orban je političar koji je bio neprocjenjiv saveznik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp oštro je kritikovao papu Lava XIV u nedjelju navečer, osuđujući njegov stav o ratu u Iranu i rekavši da je on „užasan za spoljnu politiku“.

„Ne volimo papu koji će reći da je u redu imati nuklearno oružje. On je čovjek koji ne misli da bismo se trebali poigravati sa državom koja želi nuklearno oružje kako bi mogli raznijeti svijet“, rekao je Tramp novinarima, dodajući: „Nisam fan pape Lava“.

Lav, prvi američki papa, postao je sve glasniji kada je riječ o ratu SAD-a i Izraela protiv Irana, prošle sedmice osudivši Trampovu retoriku i prijetnje narodu Irana kao „uistinu neprihvatljive“.

Taj komentar bio je podstaknut Trampovom prijetnjom da će „cijela jedna civilizacija umrijeti večeras“ u satima prije nego što je postignuto dvosedmično primirje sa Iranom. I Tramp i njegov sekretar odbrane Pit Hegset pozivali su se na Boga u javnim porukama tokom sukoba, pri čemu je Hegset ratne napore opisivao kao božanski podržane, čak koristeći i biblijska opravdanja.

Lav se usprotivio toj ideji.

„Isus je kralj mira, koji odbacuje rat, kojeg niko ne može koristiti da opravda rat“, rekao je on na Cvjetnu nedjelju.

„On ne sluša molitve onih koji vode rat, već ih odbacuje“, dodao je.

Trampove opaske o papi u nedjelju navečer uslijedile su ubrzo nakon što je objavio sličnu, opširnu kritiku pontifa na mreži Trut Soušal.

„Papa Lav je SLAB prema kriminalu i užasan za spoljnu politiku“, napisao je Tramp, dodajući da ne želi papu koji misli da je u redu da Iran ima nuklearno oružje ili koji smatra da je „strašno što je Amerika napala Venecuelu“.

Nakon američke operacije hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura u januaru, papa je pozvao da se poštuje „volja venecuelanskog naroda“ i na povratak stabilnosti u zemlji.

„Ne želim papu koji kritikuje predsjednika Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Tramp.

Predsjednik je dalje tvrdio da Lav „nije bio ni na jednoj listi da postane papa, te da ga je Crkva tu postavila samo zato što je Amerikanac, misleći da će to biti najbolji način za ophođenje sa predsjednikom Donaldom Dž. Trampom“.

Papa Lav je i ranije govorio protiv širenja nuklearnog oružja.

„Posvećenost izgradnji sigurnijeg svijeta bez nuklearne prijetnje mora se provoditi kroz susrete sa poštovanjem i iskren dijalog kako bi se izgradio trajni mir, utemeljen na pravdi, bratstvu i zajedničkom dobru“, rekao je prošlog juna, dok je Tramp razmatrao napade na iranska nuklearna postrojenja.

Trampovi komentari u nedjelju uslijedili su ubrzo nakon što je Si-Bi-Es njuz u emisiji „60 Minits“ objavio prilog u kojem su visoki američki kardinali izrazili podršku papinom stavu o ratu i njegovom ranijem protivljenju oštrim mjerama Trampove administracije protiv imigracije.

Ubrzo nakon Trampovih komentara, predsjednik je na mreži Trut Soušal objavio sliku koja prikazuje njega kao figuru nalik Hristu koja liječi bolesnu osobu, sa američkim zastavama i orlovima u pozadini.