Kategorija: Svijet

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Vašington ostaje posvećen miru i pozvao sve strane na Bliskom istoku da nastave da podržavaju pregovore, navodeći da očekuje potpuni prekid vatre na svim frontovima, uključujući Liban, libanski militantni pokret Hezbolah i Izrael.

– Sjedinjene Američke Države su posvećene miru i ohrabrujemo sve u regionu Bliskog istoka da zadrže svoju posvećenost kako bismo omogućili da se naši pregovori uspješno nastave – napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži, prenosi RTS.

On je ocijenio da tržišta pozitivno reaguju na razvoj događaja, navodeći da su cijene nafte značajno pale, dok su indeksi na berzi porasli.

– Očekujemo potpuni prekid vatre na svim frontovima, uključujući Liban, Hezbolah i Izrael – naglasio je američki predsjednik.

Dok ljeto kalendarski još nije ni počelo, Evropu očekuje prvi ozbiljan toplotni talas ove sezone. Meteorolozi upozoravaju da će snažna “toplotna kupola” tokom narednih dana zahvatiti veći dio kontinenta, donoseći temperature i do 45 stepeni Celzijusa u pojedinim dijelovima Portugala, Španije i Francuske.

“Toplotna kupola” mogla bi donijeti temperature i do 45 stepeni Celzijusovih u dijelovima Portugala, Španije i Francuske.

Vrućina će se širiti prema sjeveru i istoku kontinenta, uključujući Balkan.

Meteorolozi upozoravaju da bi talas mogao trajati do kraja juna i povećati rizik od suše i požara.

Prema prognozi meteorološkog portala “Severe Weather Europe” iznad zapadne i centralne Evrope formira se masivna oblast visokog vazdušnog pritiska, poznata kao “toplotna kupola”, koja će zarobiti izuzetno topao vazduh pristigao iz Sahare i spriječiti njegovo miješanje sa hladnijim masama.

Stručnjaci upozoravaju da će ovaj vremenski obrazac dovesti do dugotrajnog perioda ekstremnih vrućina, a dodatni problem predstavlja činjenica da je zemljište širom Evrope već izrazito suvo nakon rekordno toplog kraja maja.

Zbog toga će prirodni proces hlađenja putem isparavanja biti znatno oslabljen, što će dodatno doprinijeti rastu temperatura.

Naime, očekuje se da će temperature biti od 14 do 18 stepeni Celzijusovih iznad prosjeka za kraj juna, a lokalno i više.

Toplotni talas će se od vikenda širiti iz sjeverozapadne Afrike prema jugozapadnoj i zapadnoj Evropi, a zatim postepeno nastaviti ka sjeveru i istoku, dominirajući većim dijelom Evrope tokom ostatka juna. Tokom vikenda i sljedeće sedmice očekuje se i viši vazdušni pritisak od uobičajenog u zapadnim i centralnim dijelovima kontinenta. Područje visokog pritiska dodatno će se širiti i biće iznad prosjeka gotovo svuda, osim na krajnjem jugoistoku, krajnjem sjeveru Evrope i iznad Sjevernog Atlantika.

Španija, Portugal i Francuska najviše na udaru

Najviše temperature očekuju se na Pirinejskom poluostrvu. U Portugalu i Španiji početkom naredne sedmice moguće su vrijednosti i do 45 stepeni Celzijusa.

Francusku takođe očekuje izuzetno težak period. Pojedini meteorološki modeli predviđaju da bi u centralnim, sjevernim i zapadnim dijelovima zemlje temperature u ponedjeljak mogle dostići između 41 i 44 stepena.

U Parizu i drugim većim gradovima očekuje se višednevni period sa temperaturama između 35 i 40 stepeni, što je i do 15 stepeni iznad prosjeka za kraj juna.

Toplotni talas širi se ka sjeveru i istoku

Vrućina će tokom vikenda zahvatiti i Njemačku, zemlje Beneluksa i Veliku Britaniju, gdje će temperature uglavnom prelaziti 30 stepeni.

U Italiji se očekuju temperature između 35 i 40 stepeni, dok bi u dolini rijeke Po početkom naredne sedmice lokalno moglo biti i toplije.

Meteorolozi navode da će i Balkan osjetiti uticaj ovog talasa, ali se za sada ne očekuju ekstremi poput onih u Francuskoj ili Španiji. Temperature bi u većem dijelu regiona trebalo da se kreću između 30 i 35 stepeni, mada po mapama – sasvim solidno i nas “kači”.

Šta je “toplotna kupola”?

Toplotna kupola nastaje kada se iznad velikog područja zadrži snažan sistem visokog vazdušnog pritiska. On djeluje poput poklopca na šerpi – sprečava podizanje toplog vazduha i njegovo miješanje sa hladnijim slojevima atmosfere.

Zbog toga se vazduh pri tlu dodatno zagrijava – taj vremenski obrazac donosi visoke, a ponekad i rekordne temperature području ispod njega. Takođe, izraz se koristi kada se široko područje vazduha pod visokim pritiskom zadrži nad velikim dijelom kontinenta, a ako je pojava izrazito stabilna i ekstremna, obično traje nekoliko dana ili čak sedmica.

Upravo su ovakvi meteorološki uslovi bili jedan od ključnih uzroka nekih od najintenzivnijih toplotnih talasa koji su posljednjih godina pogodili Evropu, SAD i Kanadu.

Rizik od suše i požara

Meteorolozi upozoravaju da bi dugotrajan period visokih temperatura mogao dodatno da pogorša sušu u mnogim dijelovima Evrope i poveća rizik od šumskih požara.

Pošto se očekuje da će se snažan sistem visokog pritiska zadržati nad Evropom do kraja mjeseca, postoji mogućnost da će se toplotni talas produžiti i tokom posljednjih dana juna, prenosi Nova.

Rusija i zemlje-članice Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) posvećene su stvaranju pravednog i demokratskog multipolarnog svjetskog poretka, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na konferenciji za medije nakon sjednice samita Rusija-ASEAN u Kazanju.

– Strateški pravci buduće saradnje između Rusije i zemalja ASEAN-a utvrđeni su u Kazanjskoj deklaraciji, usvojenoj nakon samita. I njoj se posebno naglašava posvećenost svih naših država formiranju pravednog i demokratskog multipolarnog svjetskog poretka zasnovanog na opštepriznatim principima međunarodnog prava i Povelje UN – rekao je Putin.

Ruski lider pozvao je na početku konferencije na prelazak na nacionalne valute u trgovini Rusije sa zemljama ASEAN-a.

– Učesnici su pozvali na kvalitativno i kvantitativno povećanje pokazatelja kontra-trgovine, poboljšanje njene strukture i proširenje međusobnih investicija. Da bi se to postiglo, važno je preći na nacionalne valute za finansijske obračune u komercijalnim transakcijama, eliminisati preostale trgovinske barijere i pojednostaviti administrativne procedure – precizirao je Putin.

Ruski lider istakao je da Rusija i zemlje ASEAN-a proširuju transkontinentalni pomorski i železnički teretni saobraćaj, uspostavljaju nove rute i pokreću zajedničke logističke usluge.

On je dodao da Moskva predlaže da se poveća izvoz proizvoda sa visokom dodatom vrijednošću, uključujući đubriva i lijekove, u zemlje ASEAN-a.

– Istovremeno, naravno, nastavićemo da isporučujemo našim azijskim prijateljima preko potrebne prehrambene proizvode i energente – naglasio je ruski lider.

On je napomenuo da Rusija pruža pomoć zemljama ASEAN-a u razvoju nuklearne energetike.

– Naša zemlja pomaže državama regiona u razvoju nuklearne energije.”Rosatom” posjeduje jedinstvene tehnologije za izgradnju elektrana na osnovu najvišiih bezbjednosnih i ekoloških standarda i može ne samo da gradi nuklearne elektrane, već i da pomogne u stvaranju novih mirnodopskih nuklearnih energetskih industrija od nule i po sistemu ključ u ruke – rekao je ruski lider.

Prema njegovim riječima, protekli samit Rusija-ASEAN pokazuje iskreno interesovanje za dalji razvoj obostrano korisne saradnje zasnovane na proverenim tradicijama prijateljstva i nagomilanom iskustvu višestranog i plodonosnog partnerstva.

Kako je naveo, Rusija će nastaviti da pruža sveobuhvatnu pomoć zemljama ASEAN-a u njihovim naporima da održe mir i stabilnost u Јugoistočnoj Aziji i, šire gledano, “izgrade pouzdan, otvoren i sveobuhvatan sistem bezbednosti i višestruku saradnju u celom evroazijskom regionu”.

On je dodao da će Rusija i zemlje ASEAN-a takođe unaprijediti saradnju u oblasti sajber bezbjednosti i komunikacionih sistema.
Takođe je ocijenio da su Rusija i zemlje ASEAN-a uspele produktivno da rade na samitu u Kazanju.

– Naš sastanak je protekao u prijateljskoj i poslovnoj atmosferi, a prisustvovali su mu lideri, šefovi vlada, vodeći političari i vladini zvaničnici iz svih 11 zemalja ASEAN-a, kao i generalni sekretar Asocijacije – istakao je ruski lider.

Kako je istakao, Rusija iskreno teži da izgradi višestrano i istinsko strateško partnerstvo sa zemljama Јugoistočne Azije.

– I vidimo istu posvećenost zajedničkom radu među našim azijskim prijateljima – rekao je Putin.

O sporazumu SAD-Iran

Putin je takođe prokomentarisao sporazum između Vašingtona i Teherana o rješavanju sukoba.

– Јednoglasno smo pozdravili sporazume između iranske i američke strane o okončanju vojnog sukoba i radu na parametrima budućeg mirovnog sporazuma. Po mnogim pitanjima sa kojima se suočava savremeni svijet, naši stavovi su bliski ili čak podudaraju. To se, između ostalog, odnosi na situaciju oko Irana – rekao je ruski lider nakon samita.

On je izrazio nadu da će memorandum o razumevanju predstavljati osnovu za buduće sporazume.

– Verujem da činjenica da su dokument potpisali šefovi država – gospodin (predsjednik SAD Donald) Tramp i gospodin (iranski predjsednik Masud) Pezeškijan – takođe daje razlog da se očekuje da će ovo biti ozbiljan dokument koji će činiti osnovu budućih sporazuma – konstatovao je Putin.

Filipinski predsednik: Saradnja Moskve i Manile ─ produktivna

Predsjednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi, koji je kopredsjedavajući samitom, rekao je na konferenciji za novinare da je saradnja Moskve i Manile produktivna i da ASEAN očekuje da se saradnja sa Rusijom nastavi.

– Tokom samita razmatrana su pitanja koja se tiču energetike i bezbjednosti. ASEAN očekuje da se saradnja sa Rusijom nastavi i da se partnerstvo ojača – rekao je on.

Kako je dodao, ASEAN i RF su potvrdili privrženost konstruktivnom i odgovornom partnerstvu.

Јubilarni samit Rusija-ASEAN, posvećen 35. godišnjici uspostavljanja odnosa između Rusije i ASEAN-a, održava se u Kazanju 17. i 18. juna.
ASEAN je osnovan 1967. godine i čini ga 11 zemalja: Bruneji, Istočni Timor, Vijetnam, Indonezija, Kambodža, Laos, Malezija, Mjanmar, Singapur, Tajland i Filipini.

Sjedinjene Američke Države potpisale su uslovni sporazum o zajmu vrijednom 725 miliona dolara sa kompanijom Energy Fuels s ciljem jačanja domaće prerade rijetkih zemnih elemenata i smanjenja zavisnosti od kineskih isporuka strateških sirovina.

Prema sporazumu, kompanija Energy Fuels, jedan od vodećih američkih proizvođača uranijuma, proširiće poslovanje na separaciju i preradu rijetkih zemnih elemenata, kao i na proizvodnju metalnih legura neophodnih za izradu trajnih magneta.

Trajni magneti predstavljaju ključnu komponentu u proizvodnji električnih vozila, vjetroturbina, računarske opreme i savremenih medicinskih uređaja, ali i brojnih sistema važnih za odbrambenu industriju.

Američke vlasti navode da će projekat doprinijeti razvoju domaćeg lanca snabdijevanja kritičnim mineralima i smanjiti oslanjanje na Kinu, koja dominira svjetskim tržištem prerade rijetkih zemnih elemenata.

Sporazum je postignut u trenutku kada Vašington ubrzava ulaganja u sektor kritičnih minerala nakon kineskih ograničenja izvoza pojedinih proizvoda od rijetkih zemnih elemenata, koji imaju ključnu ulogu u proizvodnji naprednih tehnologija.

Riječ je o najnovijem potezu administracije predsjednika Donalda Trampa usmjerenom na jačanje domaće proizvodnje kritičnih minerala.

Pentagon je ranije ove sedmice odobrio uslovno finansiranje od 500 miliona dolara za kompaniju Phoenix Tailings radi izgradnje postrojenja za preradu rijetkih zemnih elemenata, dok je početkom godine američka vlada najavila investicioni paket vrijedan 1,6 milijardi dolara za razvoj kompanije USA Rare Earth.

Rusija će, kao odgovor na napade Kijeva, započeti redovne udare na mete u Ukrajini od kojih zavisi borbena sposobnost njenih oružanih snaga, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

– Nije slučajno što je predsjednik Vladimir Putin prije izvjesnog vremena, poslije još jednog terorističkog napada Kijeva, najavio da ćemo sada redovno vršiti masovne udare na mete koje direktno utiču na borbenu sposobnost Oružanih snaga Ukrajine – rekao je Lavrov novinarima na marginama samita Rusija – Asocijacija zemalja Јugoistočne Azije.

Izjava Lavrova uslijedila je nakon novog ukrajinskog masovnog napada dronovima na Moskvu.

Sjedinjene Američke Države prilagođavaju svoje doprinose NATO modelu snaga i jasno su stavile do znanja da su posvećene NATO-u, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Mark Rute.

On je novinarima, uoči početka sastanka ministara odbrane zemalja članica alijanse pojasnio da SAD moraju da vode računa o više ratišta, da ne mogu da previše raspodijeliti svoje resurse i da moraju donekle da smanje svoj doprinos NATO modelu snaga.

– Јuče se postavilo pitanje: da li je ovo hitno ili ne? Јeste hitno. Međutim, zašto malo oklijevam da kažem da je to zato što postoji alat za planiranje. Šta bi se u stvarnosti dogodilo ako bi izbio rat? Pretpostavimo da bi se pojavila situacija iz Člana 5. Tada će svi saveznici, uključujući SAD, maksimalno iskoristiti ono što mogu kako bi osigurali da možemo da se borimo u ratu. Dakle, kao alat za planiranje, moramo da uzmemo u obzir činjenicu da SAD smanjuju svoj doprinos, koji je nešto niži nego što je bio u prošlosti. A Evropljani sada to nadopunjuju i nešto od toga je već urađeno – rekao je Rute.

Rekao je i da je sa Zelenskim u srijedu razgovarao o svim pitanjima o kojima uvijek razgovaraju, odnosno o ratu.

– Ukrajina se zaista dobro snalazi. Vidimo izvještaje o tome koliko ruskih gubitaka ima svakog mjeseca, koji su negdje između 30 i 35.000 mjesečno, što je zaista nevjerovatno – rekao je on.

Dodao je i da je američki predsjednik Donald Tramp dosta toga uradio za Ukrajinu i podsjetio da je pokrenuo pregovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Enkoridžu.

– Ponovo je počeo s njim dijalog kako bi se ovaj rat završio. I samo je američki predsjednik to mogao da učini. I on doslijedno radi na tome. Zatim, kada je u pitanju snabdjevanje Ukrajine ključnom pomoći koja im je potrebna, kada su u pitanju, na primjer, presretači ili sistemi Patriot, američki predsjednik to omogućava, a plaćaju ga evropski i kanadski saveznici – rekao je Rute.

Kontakti Evropske unije i Rusije tokom posljednjih nekoliko sedmica bili su kratki i bez značajnijeg sadržaja, ali pokazuju da EU ima interese koje treba braniti, prenio je portal “Politiko” pozivajući se na neimenovanog zvaničnika EU.

U tom kontekstu, zvaničnik je naglasio važnost uspostavljanja diplomatskih kanala komunikacije sa Rusijom, navodi portal.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta izjavio je ranije da sa liderima EU razgovara o pripremama za pregovore sa Rusijom kada za to dođe odgovarajući trenutak.

“Politiko” je objavio ranije da su zvaničnici EU sa zabrinutošću gledali na dogovorenu posjetu specijalnih izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa i DŽareda Kušnera Moskvi, jer bi to moglo ukazivati na namjeru Vašingtona da o Ukrajini pregovara sa Rusijom bez učešća Evrope.