VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp pozvao London da se vrati eksploataciji nafte iz Sjevernog mora

    Tramp pozvao London da se vrati eksploataciji nafte iz Sjevernog mora

    Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je danas Veliku Britaniju da ponovo započne eksploataciju energenata iz Naftnog polja Sjeverno more, ističući da Norveška prodaje sopstvenu naftu Velikoj Britaniji po duploj cijeni.

    – Evropskoj uniji očajnički je potrebna energija, a Velika Britanija i dalje odbija da otvori naftno polje Sjeverno more, jedno od najvećih na svijetu. Tragično. Aberdin bi trebalo da se razvija – napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Prema njegovim riječima, prodajući Britaniji naftu po duploj cieni, Norveška stiče bogatstvo.

    – Velika Britanija je u boljoj situaciji za eksploataciju energenata u Sjevernom moru nego Norveška, i trebalo bi da buši – napisao je Tramp, služeći se sloganom koji je koristio u kampanji a koji se odnosi na njegove pozive da se poveća eksploatacija naftnih derivata “drill, baby, drill”.

    Tramp je takođe pozvao na prekid izgradnje novih vjetrenjača koje generišu električnu energiju iz energije vjetra.

  • Tramp: Šokiran sam Đorđom Meloni, Orban je uradio dobar posao, papa ne razumije…

    Tramp: Šokiran sam Đorđom Meloni, Orban je uradio dobar posao, papa ne razumije…

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je šokiran jer italijanska premijerka Đorđa Meloni ne želi da mu pomogne u ratu sa Iranom, odnosno da pomogne SAD da se riješi nuklearnog naoružanja.

    – Da li se vama Italijanima sviđa činjenica da vaša premijerka ne čini ništa da dobije naftu? Da li je ljudi vole? Ne mogu ni da zamislim. Šokiran sam njome. Mislio sam da ima hrabrosti, ali sam se prevario – rekao je Tramp u telefonskom razgovoru za italijanski list Korijere dela sera.

    Na pitanje da li je o tome razgovarao sa njom, Tramp je rekao da nije jer je ona rekla da Italija ne želi da se miješa.

    – Iako Italija dobija naftu odatle, iako je Amerika veoma važna za Italiju, ona ne misli da Italija treba da bude uključena. Misli da Amerika treba da obavi posao za nju – rekao je Tramp.

    Komentarišući izjavu Melonijeve da je ono što je rekao za papu neprihvatljivo, Tramp je rekao da je to što Meloni kaže neprihvatljivo.

    – Ona je neprihvatljiva, jer je nije briga da li Iran ima nuklearno oružje i digao bi Italiju u vazduh za dva minuta kada bi imao priliku. Meloni više nije ista osoba, a Italija nikada neće biti ista zemlja. Imigracija ubija Italiju i cijelu Evropu – rekao je Tramp i dodao da se dugo nije čuo sa Melonijevom.

    Rekao je i da se Evropa “uništava iznutra” svojom imigracionom i energetskom politikom, da plaća najviše troškove energije na svijetu i da nije čak ni spremna da se bori za Ormuski moreuz.

    – Oslanjaju se na Donalda Trampa da ga održi otvorenim – rekao je on.

    Na pitanje da li je tražio od Italije da koristi minolovce u Ormuskom moreuzu Tramp je rekao da je od Rima tražio da pošalje sve što želi, ali da “oni ne žele jer je NATO tigar od papira”.

    Na pitanje o papi Lavu Četrnaestom i njegovom pozivu na mir Tramp je rekao da papa ne razumije da Iran predstavlja nuklearnu prijetnju.

    – On ne razumije, i ne bi trebao da govori o ratu, jer nema pojma šta se dešava. Ne razumije da je 42.000 demonstranata ubijeno u Iranu prošlog mjeseca – rekao je Tramp.

    Komentarišući izbore u Mađarskoj i poraz Viktora Orbana, Tramp je naglasio da je Orban uradio dobar posao po pitanju imigracije i da nije dozvolio ljudima da dođu i unište mu zemlju kao što je to učinila Italija.

    – Bio mi je prijatelj. Nije bio moj izbor, ali je bio moj prijatelj, dobar čovjek – rekao je Tramp.

  • Zoran Stevanović podržava izlazak Slovenije iz NATO-a

    Zoran Stevanović podržava izlazak Slovenije iz NATO-a

    Zoran Stevanović, novi predsjednik slovenačkog parlamenta, rekao je da njegova stranka Resni.ca podržava referendum o izlasku Slovenije iz NATO-a.

    U jučerašnjem (13. april) intervju za RTV Slovenija on je govorio i o referendumu o izlasku iz Evropske unije.

    Stevanović je rekao da ga narod ne bi pozitivno prihvatio, jer “imaju znatno više koristi od EU nego što nemaju”.

    “Ljubljana se mora vratiti kao glavni centar donošenja odluka za Sloveniju, to ne smije biti Brisel”, jasan je Stevanović.

    Dodao je kako je istupanje iz Svjetske zdravstvene organizacije bilo predizborno obećanje stranke Resni.ca, a prema Stevanovićevim riječima, namjeravaju ispuniti sva obećanja zalažući se za istupanje.

    Podsjetimo, Stevanović je izabran u petak, 10. aprila, za predsjednika Skupštine Slovenije.

    Bivši policajac (44) i lokalni odbornik u Kranju, istakao se u javnosti tokom pandemije virusa korona, kada je predvodio pokret koji je počeo kao grupa protiv vakcinacije, ali se razvio u protest protiv Vladinih ograničenja.

    Njegova stranka je učestvovala na izborima 2022. godine i osvojila 2,86 odsto glasova, znatno ispod cenzusa od četiri odsto za ulazak u parlament, ali je ove godine prešla granicu od pet odsto i sada ima pet poslanika u parlamentu.

  • Drama u Turskoj: Muškarac sa sačmaricom uletio u školu, ima ranjenih

    Drama u Turskoj: Muškarac sa sačmaricom uletio u školu, ima ranjenih

    U Šanliurfi, na jugu Turske, danas, 14. aprila, došlo je do oružanog incidenta u srednjoj stručnoj školi u okrugu Siverek, kada je naoružani muškarac ušao u školsku zgradu i otvorio vatru iz sačmarice.

    Prema navodima Dejli mejla, ranjeno je najmanje 18 osoba, među kojima su i učenici.

    Turski mediji navode da je napadač bivši učenik škole i da je izvršio samoubistvo.

    Lokalni mediji naveli su nekoliko trenutaka prije toga da je napadač nakon pucnjave ostao u školskoj zgradi, kao i da je dio učenika držao kao taoce.

    Policija je odmah blokirala šire područje i uvela stroge mjere bezbjednosti, dok su na teren upućene i jedinice specijalne policije i ekipe hitne pomoći.

    Na društvenim mrežama i lokalnim medijima pojavio se snimak na kojem se vidi kako učenici u panici bježe iz zgrade u trenutku početka pucnjave.

    Navodno je bio naružan sačmaricom.

  • Si Đinping: Kina spremna za „konstruktivnu ulogu“ u miru na Bliskom istoku

    Si Đinping: Kina spremna za „konstruktivnu ulogu“ u miru na Bliskom istoku

    Kineski predsednik Si Đinping obećao je u utorak da će Kina igrati „konstruktivnu ulogu“ u promovisanju mirovnih pregovora na Bliskom istoku. Uz poruku podrške miru, kineski lider je snažno apelovao na poštovanje suvereniteta nacija u ovoj ratom razorenoj regiji, preneli su kineski državni mediji.

    Si je ove komentare izneo tokom sastanka sa prestolonaslednikom Abu Dabija, šeikom Khaledom bin Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom u Pekingu. Tom prilikom je predstavio svoje predloge za održavanje mira na Bliskom istoku i u regionu Zaliva.

    Ovaj diplomatski iskorak Pekinga dolazi neposredno nakon što je prva runda pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, održana tokom vikenda u Pakistanu, završena bez dogovora. Podsetimo, američki potpredsednik Džej Di Vens je nakon pregovora izjavio da je sada „loptica na iranskoj strani terena“ kada je u pitanju okončanje rata.

    Četiri predloga za mir i oštra poruka o međunarodnom pravu

    Državna novinska agencija Sinhua prenela je da je kineski predsednik naglasio „principijelan stav Kine usmeren na promovisanje mira i podsticanje pregovora“, te ponovio spremnost Pekinga da nastavi sa svojom konstruktivnom ulogom.

    Prema izveštajima državne televizije Si-Si-Ti-Vi, njegovi komentari obuhvataju četiri ključna predloga za uspostavljanje mira na Bliskom istoku.

    „Suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet zalivskih zemalja na Bliskom istoku moraju se iskreno poštovati“, poručio je Si.

    Takođe je uputio i prilično jasnu kritiku na račun dvostrukih standarda u globalnoj politici: „Očuvanje autoriteta međunarodne vladavine prava ne može značiti pravilo ‘koristi kada ti odgovara, odbaci kada ne’.“

    Iako nije iznosio previše detalja, Si je podvukao neophodnost očuvanja svetskog poretka zasnovanog na Ujedinjenim nacijama, kao i važnost koordinacije u pitanjima bezbednosti i razvoja.

    Diplomatska ofanziva u Pekingu

    Da Kina postaje sve važnije čvorište za rešavanje globalnih kriza, potvrđuje i trenutna diplomatska aktivnost u Pekingu. U utorak su u kinesku prestonicu doputovali vijetnamski lider To Lam i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, u nadi da će unaprediti saradnju u vezi sa bliskoistočnim sukobom, ali i razgovarati o bilateralnim pitanjima.

    Iz ruskog ministarstva spoljnih poslova ranije je najavljeno da će Lavrov i šef kineske diplomatije Vang Ji razgovarati o situaciji na Bliskom istoku. Ovaj susret je direktan nastavak njihovog telefonskog razgovora sa početka meseca, kada su se dogovorili o zajedničkom radu na deeskalaciji tenzija u regionu.

    Pored ruskih i vijetnamskih zvaničnika, u poseti Kini ove sedmice boravi i španski premijer Pedro Sančez. Iako je njegov put primarno fokusiran na jačanje bilateralnih trgovinskih veza, Sančez je u utorak u izjavi za novinare istakao ono što mnogi u globalnoj diplomatiji trenutno misle – Kina može odigrati „važnu ulogu“ u rešavanju krize na Bliskom istoku.

  • Američki Kongres u krizi

    Američki Kongres u krizi

    Dvojica američkih zastupnika podnijela su ostavke u ponedjeljak, a još dvojica suočila su se s mogućim izbacivanjem zbog niza skandala koji su potresli obje stranke i bacili Zastupnički dom u haos.

    Demokrata Erik Svalvel iz Kalifornije, koji je već odustao od svoje kandidature za guvernera, objavio je u ponedjeljak ostavku na mjesto u Kongresu putem Iksa, nakon što ga je više žena optužilo za seksualni napad ili nedolično ponašanje.

    Satima kasnije, teksaški republikanac Toni Gonzales najavio je planove za povlačenje s dužnosti na poziciji u objavi na Iksu, usred sve većeg pritiska nakon što je priznao aferu s bivšom pomoćnicom koja je kasnije nastradala samospaljivanjem.

    Predsjednik Zastupničkog doma Majk Džonson i drugi republikanski čelnici već su ga pozvali da se ne kandiduje za reizbor.

    Zakonodavci se još uvijek fokusiraju na odvojene kontroverze koje uključuju dvoje zastupnika s Floride – demokratkinju Šeilu Čerfilus-MeKormik i republikanca Korija Milsa – u neobičnom pokušaju disciplinskih mjera, prenosi “France24”.

  • Prva reakcija iz Bijele kuće na izborni poraz Viktora Orbana

    Prva reakcija iz Bijele kuće na izborni poraz Viktora Orbana

    Potpredsjednik SAD Džeј Di Vens izјavio јe da nije iznenađen zbog izbornog poraza mađarskog premijera Viktora Orbana, naglasivši da njegova nedavna posjeta Budimpešti niјe imala za cilj da obezbjedi pobedu, već da pruži podršku dugogodišnjem savezniku.

    saopštenju objavljenom u ponedjeljak uveče, Vens јe istakao da јe svjestan da Orban niјe bio favorit na izborima.

    – Nismo išli zato što smo mislili da će Viktor Orban lako pobjediti. Išli smo zato što smo smatrali da јe ispravno da podržimo čovjeka koјi јe dugo staјao uz nas – poručio јe američki potpredsjednik.

    On јe dodao da јe Orbanovo političko nasleđe “transformativno”, ističući da јe mađarski lider tokom 16 godina na vlasti značaјno promijenio zemlju, kao i da јe bio јedan od rijetkih evropskih političara spremnih da se suprotstave birokratiјi u Briselu, prenosi Telegraf.

    Poraz Orbana izazvao јe snažan odјek u krugovima američke desnice, gdje јe njegova politika dugo služila kao model, posebno u okviru pokreta bliskog Donaldu Trampu. Ideјa “neliberalne demokratiјe”, koјu јe Orban zastupao, bila јe inspiraciјa dijelu tog političkog spektra u Sјedinjenim Državama.

    Istovremeno, Tramp se јoš uvijek niјe јavno oglasio povodom izbornog poraza svog bliskog saveznika. Iz Bijele kuće јe saopšteno da su trenutno fokusirani na hitniјa pitanja, uključuјući krhko primirјe sa Iranom i novu američku blokadu Ormuskog moreuza.

  • Netanjahu kritikovao Evropu

    Netanjahu kritikovao Evropu

    Izael je juče, u ponedjeljak, 13.aprila, počeo da obilježava Dan sjećanja na Holokaust, a centralna komemoracija u Jad Vašemu unaprijed je snimljena zbog aktuelnih neprijateljstava sa Iranom i Hezbolahom u Libanu.

    U svom govoru izraelski premijer Benjamin Netanjahu oštro je kritikovao Evropu, poručivši kako je “pogođena dubokom moralnom slabošću” i da Izrael sada brani kontinent “koji je toliko toga zaboravio od Holokausta”, piše The Times of Israel.

    Netanjahu: Branimo civilizaciju od varvarstva
    Optužio je Evropu da “gubi kontrolu nad sopstvenim identitetom, svojim vrijednostima i odgovornošću da brani civilizaciju od varvarstva”.

    “Imaju mnogo toga da nauče od nas, posebno važnu lekciju o jasnoj moralnoj razlici između dobra i zla, koja u trenucima istine zahtijeva da se krene u rat za ono što je dobro, za život. Izrael, s druge strane, ne zaboravlja tu vječnu odgovornost”, rekao je Netanjahu.

    “Zajedno sa SAD-om i drugim zemljama sa kojima stvaramo saveze o kojima će se tek pričati, branimo sebe – a time i cijeli svijet“, rekao je, dodajući da “Izrael stoji uz Sjedinjene Američke Države na čelu slobodnog svijeta”, prenosi Index.hr.

    Rekao je da su dvije zemlje prošle godine u zajedničkim operacijama “nanijele razoran udarac zlom režimu u Iranu“.

    “Da nismo djelovali protiv iranskih nuklearnih, raketnih i drugih vojnih ciljeva“, dodao je Netanjahu, imena Natanz , Fordow, Isfahan, i Parchin, vjerovatno bi se pamtila sa vječnim užasom, baš kao Aušvic, Treblinka, Majdanek, i Sobibor”, poručio je Netanjahu.

    Hercog: Nismo se uzdigli iz pepela da bi nas uništio razdor
    Predsjednik Izraela Isak Hercog u svom je obraćanju pozvao na nacionalno jedinstvo, rekavši kako se Izrael nije uzdigao iz pepela Holokausta samo da bi ga progutala vatra razdora.

    Svoj govor isprepleo je pričom o Magdi Barac, koja je preživjela Holokaust, i njenom praunuku Asafu Cafriju, vojniku Izraelskih odbrambenih snaga. Cafri je poginuo u borbama u Gazi prošle godine, a Barac je vijest o smrti praunuka primila dok je bila u posjeti bivšem koncentracionom logoru Bergen-Belsen, gdje je i sama patila tokom Holokausta. Preminula je nedugo nakon toga.

    “Dijelilo ih je tačno 70 godina“, rekao je Hercog, “ali povezivao ih je jedan duh – duh junaštva, predanosti i odlučnosti; duh borbe za jedini dom našeg naroda, državu Izrael“.

    Osvrćući se na aktuelne vojne operacije, Hercog je upozorio na stalne prijetnje Irana i savezničkih grupa i pozvao svjetske lidere da pređu sa riječi na odlučno djelovanje protiv antisemitizma “prije nego što bude prekasno“.

    Zaključio je da će Izrael nastaviti da čuva sjećanje na Holokaust za buduće generacije, čak i nakon što posljednji preživjeli preminu.

    Sirene i komemoracije širom zemlje
    Dan sjećanja na Holokaust u Izraelu, poznat kao Jom Hašoa (Yom HaShoah), počeo je sinoć i završiće se večeras. Obilježava se zvaničnim komemoracijama i dvominutnom sirenom tokom koje život u većem dijelu zemlje staje.

    Ovaj dan, kojim se obilježava i godišnjica ustanka u Varšavskom getu, odvojen je od Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust koji se obilježava u januaru, na godišnjicu oslobođenja Aušvica.

    Iako je centralna svečanost u Jad Vašemu) ove godine bila unaprijed snimljena zbog osjetljive bezbjednosne situacije, lokalne komemoracije i brojna manja okupljanja u domovima, na kojima preživjeli dijele svoje priče, održaće se širom zemlje.

    Danas će na mjestu nekadašnjeg logora Aušvic oko 50 preživjelih Holokausta predvoditi godišnji Marš živih,, zajedno sa preživjelima nedavnih antisemitskih terorističkih napada iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije.

    U čast Dana sjećanja, jerusalimske gradske vlasti osvijetlile su zidine Starog grada projekcijama žute zvijezde, uz svijeće sjećanja i riječi „Sjećaj se“ i „Nikad ne zaboravi“. U glavnom gradu živi približno 6.900 osoba koje su preživjele Holokaust, od ukupno 111.000 koliko ih je u Izraelu bilo početkom 2026. godine, prema podacima Centralnog statističkog biroa.

  • Peskov: Opasnost od obnavljanja rata na Bliskom istoku nije eliminisana

    Peskov: Opasnost od obnavljanja rata na Bliskom istoku nije eliminisana

    Opasnost od obnavljanja rata na Bliskom istoku nije eliminisana, ocijenio je sinoć portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je rekao za portal “Vesti” da su razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana do sada završeni bez rezultata.

    Komentarišući najave Sjedinjenih Američkih Država da će blokirati Ormuski moreuz, Peskov je rekao da je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će blokirati iranske luke.

    “Šta to znači i šta će to podrazumijevati – još nam nije jasno”, istakao je Peskov.

    Tramp je zaprijetio danas da će bilo koji iranski brod, ukoliko se približi američkoj blokadi Ormuskog moreuza, biti uništen.

    “Iranska mornarica leži na dnu mora, potpuno uništena – 158 brodova. Ono što nismo pogodili je njihov mali broj, kako ih nazivaju, ‘brzih jurišnih brodova’, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom. Upozorenje: Ako se bilo koji od ovih brodova približi našoj blokadi, biće odmah eliminsani”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, nedugo nakon što je najavljena američka blokada Ormuskog moreuza započela.

    Tramp je prethodno saopštio da će SAD blokirati brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka počev od danas u 10.00 časova po istočnom američkom vremenu (16.00 časova po srednjeevropskom vremenu).

    Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je da će se blokada odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, kao i da će biti sprovođena bez obzira na zemlju porijekla plovila, prenosi Tanjug.

  • Pregovori SAD i Irana zakazani? Spominju se dva grada

    Pregovori SAD i Irana zakazani? Spominju se dva grada

    Sljedeća faza pregovora između SAD i Irana mogla bi se održati u Ženevi ili Islamabadu.

    Prema “Associated Pressu”, informacija je objavljena pozivajući se na izvore.

    Prema izvještaju, strane raspravljaju o mogućnosti održavanja sljedećeg sastanka u glavnom gradu Pakistana.

    Međutim, zvaničnici američke administracije naznačili su Ženevu kao potencijalno mjesto za novi krug pregovora.

    Napominje se da vrijeme i mjesto sastanka između iranskih i američkih predstavnika još nisu finalizovani, ali sljedeća faza pregovora mogla bi se održati 16. aprila, navodi “Apa”.