Kategorija: Svijet

Njemački Bundestag ukinuo je danas imunitet poslaniku Socijaldemokratske partije Njemačke Adisu Ahmetoviću, kako bi omogućio provođenje sudski odobrenih pretresa u okviru istrage o mogućoj korupciji u Hanoveru, prenosi DPA. Prema informacijama koje je dobio Špigl, istražioci Kancelarije javnog tužilaštva u Hanoveru pretražuju dom i poslovne prostorije Ahmetovića, uključujući i njegovu kancelariju u Parlamentu.

Ahmetović je jedan od trojice političara SPD-a obuhvaćenih istragom koja se, prema medijskim izvještajima, odnosi na tender za lokaciju bolnice u Lerteu, nedaleko od Hanovera. Slučaj je dospio u javnost nakon što je policija 9. septembra pretresla prostorije Štefena Krahea, lidera regionalne uprave Hanovera, zbog sumnje na nezakonitu korist u postupcima javnih nabavki.

Tužilaštvo je početkom oktobra potvrdilo da se istraga vodi i protiv Ahmetovića, te Štefana Policea, šefa poslaničke grupe SPD-a u parlamentu Donje Saksonije. Police je nakon toga podnio ostavku na stranačku funkciju, prenosi RTRS.

Rusija će odgovoriti na napade Ukrajine na ruske rafinerije nafte, logističke i energetske objekt, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Pokušali su juče da napadnu neke rafinerije, a sada su pogodili pojedina mjesta, ništa toliko značajno, ali ipak nastavljaju. Isto je i sa platformama za elektronsku trgovinu – oni su napravili prvi korak, mi smo sada počeli da reagujemo, a oni već kukaju zbog energije, uključujući vojne objekte, centre za podatake i tako dalje”, rekao je Putin na kongresu organizacije “Poslovna Rusija”.

Putin je dodao da Ukrajina nije trebala da počinje ovakve udare.

Kijev traži od svojih sponzora da izvrše pritisak na Rusiju da obustavi uzvratne udare kao odgovor na korake koje je preduzeo, rekao je ruski predsjednik.

Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je da pogubljenje bivšeg majora američke vojske i napadača iz baze “Fort Hud” Nidala Hasana neće biti prenošeno uživo, ali da će najbliži članovi porodica žrtava moći da prisustvuju pogubljenju ako to budu željeli.

“Biće pogubljen strijeljanjem, ali se taj događaj neće prenositi putem interneta. Ipak, članovi porodica žrtava mogu, ako žele, prisustvovati pogubljenju. Oni zaslužuju da budu svjedoci pravde”, napisao je Tramp na društvenoj mreži “Trut soušl”.

Hasan je bivši psihijatar u medicinskom korpusu američke vojske i osuđeni masovni ubica, čije je pogubljenje strijeljanjem zakazano za 3. decembar.

Hasan je 5. novembra 2009. godine otvorio vatru u prepunom medicinskom centru u bazi “Fort Hud”. Ubio je 13 nenaoružanih ljudi i ranio još 32, što je bio najsmrtonosniji napad u istoriji jedne američke vojne baze koji nije bio povezan sa ratnim dejstvima.

Nidal Hasan, koji je prihvatio radikalnu džihadističku ideologiju, tokom vojnog suđenja izjavio je da je “prešao na drugu stranu kako bi zaštitio muslimane i talibane od slanja Amerikanaca u rat u Avganistanu”.

Prvobitni plan da pogubljenje strijeljanjem bude prenošeno uživo najavio je američki ministar odbrane Piter Hegset, ali se ta ideja u međuvremenu suočila sa značajnim protivljenjem javnosti.

Ovo će biti prvi slučaj vojnog pogubljenja u američkim oružanim snagama od 1961. godine.

Stav evropskih zemalja prema sporazumu Rusije i SAD o isporukama dizel-goriva je destruktivan, ocijenio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Evropske države ne samo da nisu pozdravile sporazum Rusije i SAD o isporukama dizel-goriva, već su ga i prilično oštro kritikovale. I lično predsjednik /SAD Donald/ Tramp, kao i odluka američke administracije, bili su izloženi kritikama”, rekao je Peskov novinarima.

On je ukazao da takve kritike iz Evrope pokazuju da je ona zapravo strana koja podržava nastavak rata i priželjkuje loše odnose SAD i Rusije, dodajući da iz očiglednih razloga nije naročito umjesno javno raspravljati o tome koje zemlje žele da kupuju ruski dizel.

Prema njegovim riječima, na tržište se plasiraju velike količine ruskog dizel-goriva, koje je počelo da stiže na svjetska tržišta.

“To će imati određen pozitivan uticaj na stabilizaciju naftnih tržišta, iako ih neće moći u potpunosti stabilizovati”, naglasio je Peskov.

On je osudio nastavak ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu uprkos mirovnim naporima SAD i pozivima Trampa da se napadi obustave.

“Intenzivne napore SAD da riješe ukrajinsku krizu osujećuje nespremnost Kijeva, kao i /ukrajinskog predsjednika/ Vladimira Zelenskog lično da traže mir”, naglasio je Peskov.

On je pohvalio mirovne napore američke administracije i specijalnih izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa i DŽareda Kušnera, koji ulažu intenzivne napore da pokrenu razvoj mirovnog procesa, dodajući da za sada nema informacija o njihovoj narednoj posjeti Rusiji.

 Vojska SAD će otvoriti poligon u saveznoj državi Montani za testiranje najnovijih tipova naoružanja, uključujući dronove i oružje za upotrebu u svemiru, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.

“Zadovoljstvo mi je da vas obavijestim i objavim da će Pentagon upravo ovdje u Montani osnovati novi poligon za testiranje naprednog oružja i tehnologija”, rekao je Tramp na mitingu u Montani.

Prema njegovim riječima, poligon će se koristiti za testiranje dronova sa oružjem, svemirskih tehnologija, sredstava elektronskog ratovanja i hipersoničnog oružja.

Američki preduzetnik i vlasnik “Iksa” Ilon Mask pozvao je ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da se povuče sa te funkcije, ocjenjujući da aktuelni događaji na ukrajinskom ratištu potvrđuju njegova ranija predviđanja.

“I tako se pokolj nastavlja. Vrijeme je da Zelenski ode”, napisao je Mask na “Iksu” reagujući na intervju u kojem je ukrajinski lider insistirao na nastavku borbe do poraza Rusije i odbacio mogućnost razmjene teritorija.

Mask je pozvao na pregovore kako bi se spasili životi.

Kompanija “Spejs iks” u vlasništvu Maska ograničila je u utorak, 13. oktobra, brzinu rada sistema satelitskog interneta “Starlink” pri brzinama kretanja većim od 160 kilometara na čas, što je pogodilo operacije ukrajinskih dronova tokom velikog ruskog napada sa 39 raketa i više od 120 dronova.

Zelenski je ta ograničenja okarakterisao kao izdaju koja ugrožava ljudske živote, dok je Mask insistirao na tome da komercijalna verzija sistema “Starlink” zabranjuje upotrebu u svrhe napada i da su vojne verzije pod kontrolom Pentagona.

Stranka Alternativa za Njemačku /AfD/ priprema zvanične upite njemačkoj Vladi kako bi zatražila razjašnjenje okolnosti eksplozija na gasovodu “Sjeverni tok”, rekli su poslanici te stranke za ruski list “Izvestija”.

“Utvrdićemo šta tačno vlasti nisu učinile i na kojim mjestima, koji su podaci bili dostupni i gdje, zašto ti podaci nisu analizirani, kao i kakvi su kontakti i razmjena informacija postojali između obavještajnih službi, resora i drugih organa”, rekao je član Odbora za ekonomska pitanja i energetiku njemačkog parlamenta Štefen Kotre.

Prema Kotreovim riječima, Vlada NJemačke je više zainteresovana za političke aspekte ovog slučaja nego za praktičnu korist koju je gasovod imao za njemačku privredu i stanovništvo.

Poslanik AfD-a Matijas Mosdorf izjavio je da je važno utvrditi sve okolnosti eksplozija i te informacije učiniti dostupnim javnosti.

On je napomenuo da podrška ukrajinskoj Vladi, za koju AfD smatra da je povezana sa tim terorističkim napadom, nije u interesu NJemačke.

Regionalni sud u Hamburgu održao je juče prvo ročište u postupku koji se odnosi na eksplozije na gasovodima “Sjeverni tok” 2022. godine.

Naredno ročište zakazano je za 27. oktobar, a očekuje se da će suđenje trajati najmanje do 2027. godine.

Kopredsjedavajuća AfD-a Alis Vajdel naglasila je ranije da je ta stranka za prestanak aktivnosti koje su na štetu njemačke privrede i stanovništva, kao što su finansiranje kijevskih vlasti i prekid odnosa sa Moskvom.

Na prijedlog AfD-a, parlament njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je juče rezoluciju kojom se poziva na hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i obustavu vojne i svake finansijske podrške Ukrajini koja prevazilazi okvire humanitarne pomoći.

Svijet se suočava s izuzetno snažnim El Ninjom, a naučnici upozoravaju da bi ovaj klimatski fenomen mogao dodatno podići globalne temperature i povećati rizik od ekstremnih vremenskih prilika.

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiven Vitkof i Džared Kušner, predložili su predstavnicima Evropske unije da odmrznu dio ruske imovine kako bi se nastavili pregovori o rješavanju sukoba u Ukrajini, izjavili su danas izvori upoznati sa tim pitanjem. Izvori su za Fajnenšel tajms rekli da su Vitkof i Kušner predložili predstavnicima Velike Britanije, Francuske, Njemačke, NATO-a i EU nekoliko načina za odmrzavanje ruske imovine tokom razgovora u Majamiju prošle sedmice.

Njihov predlog uključivao je i stvaranje novog finansijskog instrumenta sa posebnom namjenom, pod kontrolom Vašingtona, a ideja je razmatrana kao dio mirovnog sporazuma. Prema izvorima lista, evropski delegati su odbacili plan koji su im predložili Vitkof i Kušner, dok su mehanizmi za otključavanje nekih ruskih zamrznutih sredstava i njihovo trošenje još u fazi rasprave.

Vašington je takođe zatražio od Kijeva da predstavi plan potrošnje „koristeći bilo koja sredstva iz bilo kog izvora“ i ponudio saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom na reformama borbe protiv korupcije i odgovornosti u Ukrajini. Zemlje EU i G7 zamrzle su približno 300 milijardi evra ruske imovine, od čega se skoro 180 milijardi evra nalazi u belgijskom depozitaru Euroclear.

Učesnici samita EU krajem 2025. godine nisu uspjeli da se dogovore o eksproprijaciji zamrznute ruske imovine, za koju je predloženo da se iskoristi kao „reparacioni kredit“ Ukrajini; umjesto toga donijeta je odluka da se Kijevu dodijeli 90 milijardi evra za period od 2026. do 2027. godine putem kredita. Euroclear se više puta protivio eksproprijaciji ruskih sredstava, upozoravajući da bi to moglo dovesti do toga da Rusija zaplijeni evropsku ili belgijsku imovinu drugdje u svijetu putem sudskih postupaka, prenosi RTV BN.

Slovački premijer Robert Fico izjavio je danas da će zajednička slovačko-ruska ekonomska komisija zasjedati 25. oktobra, dok je za 5. novembar najavio međuvladin sastanak Slovačke i Ukrajine u Lavovu, ističući da njegova vlada vodi politiku saradnje „na sve četiri strane svijeta“. „Da ne bude nikakvih iznenađenja, 25. će biti održana i zajednička ekonomska komisija sa Ruskom Federacijom“, rekao je Fico, prenosi slovački list SME.

Fico je potvrdio i da će međuvladin sastanak Slovačke i Ukrajine biti održan 5. novembra u Lavovu. Taj susret najavljivan je ranije, ali njegov tačan datum nije bio poznat. Prema Ficovim riječima, među glavnim temama biće projekti humanitarne pomoći, obnova graničnih prelaza, kao i otvaranje škole za ukrajinsku djecu u Bratislavi. Biće to četvrti međuvladin sastanak koji Ficova vlada organizuje sa Kijevom.

Govoreći o Ukrajini, Fico je naveo i da Evropska unija priprema novi kredit za Kijev. Slovačka će se, kako je rekao, prema tom predlogu postaviti isto kao i prema prethodnom paketu pomoći vrijednom 90 milijardi evra – neće ga blokirati, ali neće ni neposredno učestvovati u njegovom finansiranju, prenosi RTV BN.