Kategorija: Svijet

Čelnici zemalja Evropske unije pozdravili su danas, 12. aprila, preliminarne rezultate parlamentarnih izbora u Mađarskoj, navodeći da oni predstavljaju pobjedu demokratije, kao i da je “Mađarska izabrala Evropu”.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u objavi na platformi X rekla da rezultati izbora pokazuju da je “Mađarska izabrala Evropu”.

Evropa je uvijek birala Mađarsku
“Evropa je uvijek birala Mađarsku. Zemlja se vraća na svoj evropski put. Unija postaje jača. Mađarska je izabrala Evropu”, kazala je Fon der Lajen.

Francuski predsjednik Emanuel Makron čestitao je lideru stranke Tisa, Peteru Mađaru pobjedu na izborima.

Makron je se oglasio na platformi X
Makron je u objavi na platformi X pozdravio pobjedu demokratije i “privrženost mađarskog naroda vrijednostima Evropske unije i mjestu Mađarske u Evropi”.

“Zajedno, hajde da unaprijedimo suvereniju Evropu, zbog bezbjednosti našeg kontinenta, naše konkurentnosti i naše demokratije“, kazao je Makron.

Kancelar Fridrih Merc čestitao
Njemački kancelar Fridrih Merc je čestitao Peteru Mađaru na “dobijenim izborima”.

“Mađarska je odlučila. Čestitam na dobijenim izborima, dragi Peter Mađar. Radujem se saradnji za jaku, bezbjednu i prije svega ujedinjenu Evropu”, kazao je Merc u objavi na društvenim mrežama.

Pedro Sančes istakao da su pobijedile evropske vrijednosti
Premijer Španije Pedro Sančes ocijenio je da danas pobjeđuju Evropa i evropske vrijednosti.

“Čestitam svim građanima Mađarske na historijskim izborima. Radujem se zajedničkom radu sa Peterom Mađarom, za bolju budućnost svih Evropljana.”

Jonas Gar Store pozdravio rezultate
Norveški premijer Jonas Gar Store pozdravio je rezultate parlamentarnih izbora u Mađarskoj kao “rezultat od velikog značaja za cijelu Evropu”, a švedski premijer Ulf Kristerson je kazao da to predstavlja “historijsku pobjedu” koja “označava novo poglavlje u historiji Mađarske”.

Čestitke I iz Irske i Hrvatske
Čestitke stranci Tisa i Peteru Mađaru uputili su i irski i hrvatski premijeri, Mihael Martin i Andrej Plenković. Čestitke Tisi i Mađaru uputili su i predsjednik i premijer Litvanije Gitanas Nauseda i Gintautas Paluckas, kao i premijer Letonije Evika Silinja.

U Mađarskoj su danas održani parlamentarni izbori na kojima, prema preliminarnim rezultatima, opoziciona stranka Tisa ima ubjedljivu prednost u odnosu na Fides aktuelnog premijera te zemlje Viktora Orbana.

Raspad Evropske unije samo će se ubrzati nakon poraza stranke Fides mađarskog premijera Viktora Orbana na parlamentarnim izborima, izjavio je Kirill Dmitriev, čelnik Ruskog fonda za direktna ulaganja (RFPI).

Dmitriev, koji je ujedno i posebni predstavnik ruskog predsjednika Vladimira Putina za investicionu i ekonomsku saradnju, svoju je prognozu iznio komentarišući rezultate jučerašnjih izbora u Mađarskoj.

“To će samo ubrzati raspad EU. Provjerite za četiri mjeseca jesam li u pravu”, napisao je Dmitriev na Iksu.

Pobjeda opozicine stranke Tisa

Prema rezultatima nakon 98.9 odsto prebrojanih glasova, opoziciona stranka Tisa osvaja 138 od 199 mjesta u parlamentu. Vladajuća koalicija Fides, predvođena Orbanom, takođe ulazi u parlament, ali seli u opoziciju.

Viktor Orban je priznao poraz, čestitao protivnicima na pobjedi te izjavio da će Fides nastaviti služiti zemlji i kao opozicija, prenosi “Index”.

Sporazum Irana i SAD , kojem je posredovao Pakistan, nije postignut. Američki predsjednik Donald Tramp navodi da Teheran neće da odstupi od nuklearnog programa, dok Masud Pezeškijan okrivljuje dvostruke standarde američke strane. Tramp tvrdi da će marinci blokirati ulazak i izlazak brodova iz Ormuskog moreuza, kao i da će taj tjesnac očistiti od mina. IRGC tvrdi da je Ormuski moreuz pod njihovom kontrolom. IDF i dalje sprovodi akcije u Libanu.

Pregovori u Islamabadu nisu urodili plodom. Potpredsjednik SAD DŽej Di Vens rekao je da se Iran nije obavezao da će se odreći nuklearnog oružja. Američki pregovarači dali su svoju konačnu i najbolju ponudu, ali je Teheran odbio da prihvati američke uslove za sporazum, rekao je Vens.

S druge strane, portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je da su Iran i SAD postigli dogovor u Islamabadu o nizu pitanja, ali da su “dva ili tri ostala neriješena”, ističući da niko nije ni očekivao sporazum na prvom sastanku predstavnika dvije strane u Pakistanu.

Kasnije tokom dana oglasio se i Tramp. Poručio je da će američka mornarica blokirati sve brodove koji žele da uđu u Ormuski moreuz, ili da iz njega izađu. Istakao je i da rade na uklanjanju mina iz moreuza. Iz Irana stiže poruka da je tjesnac i dalje pod njihovom kontrolom, kao i da svaki pokušaj prolaska predstavlja kršenje primirja.

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan tvrdi da je Iran “u potpunosti spreman da postigne uravnotežen i pravedan sporazum, koji bi omogućio trajni mir i bezbjednost u regionu”, ali da SAD imaju dvostruke standarde.

Za to vrijeme Izrael nastavlja sa napadima na Liban, ciljajući, kako tvrdi, položaje Hezbolaha. Očekuje se da će pregovori između Izraela i Libana početi u utorak u Vašingtonu.

Cijene nafte su ponovo porasle iznad 100 dolara po barelu, nakon što su energetska tržišta danas otvorena u Aziji, poslije pregovora između SAD i Irana koji su tokom vikenda završeni bez novog sporazuma, a američki predsjednik Donald Tramp najavio da će blokirati iranske luke.

Globalna referentna cijena sirove nafte marke Brent porasla je za 7,3 odsto na 102,30 dolara, dok je cijena nafte Vest Teksas Intermediejt porasla za 8,7 odsto na 104,94 dolara.

Neuspjeh pregovora tokom vikenda izazvao je zabrinutost da će se globalna energetska kriza produbiti, prenosi BBC.

Cijena nafte pala je znatno ispod 100 dolara prošle srede nakon što su Vašington i Teheran pristali na uslovni dvonedeljni sporazum o prekidu vatre koji uključuje otvaranje Ormuskog moreuza, ključnog trgovačkog plovnog puta.

Moreuz, kroz koji prolazi petina svjetskih pošiljki energenata, postao je ključna tačka rata sa Iranom nakon što je Teheran uzvratio na američko-izraelske napade prijeteći da će napasti brodove koji pokušaju da ga koriste.

Pošiljke su uglavnom u zastoju od početka sukoba 28. februara, iako su neke zemlje poput Indije i Malezije ispregovarale bezbjedan prolaz za svoje brodove.

Prekid je doveo do skoka cijena energije širom svijeta.

Razgovori između SAD i Irana pažljivo su praćeni zbog znakova da će se poremećaji u isporukama nafte kroz Ormuski moreuz uskoro smanjiti, rekao je ekonomista Čua Јeov Hvi sa singapurskog Tehnološkog univerziteta Nanjang.

– Cijene nafte će vjerovatno ostati povišene jer očekivanja sada zavise od toga da li će blokada biti u potpunosti sprovedena, da li će se poremećaji u brodarstvu proširiti i da li će se diplomatija nastaviti – rekao je on.

Glavni berzanski indeksi u Aziji pali su u jutarnjem trgovanju.

Brodovi koji prolaze kroz Ormuski moreuz podliježu novom režimu prolaska koji uključuje dozvole i naknade na takozvanoj naplatnoj rampi Teherana, prenijeli su danas američki mediji.

Zvanični Teheran je preuzeo kontrolu nad ovim vitalnim plovnim putem nakon što su SAD i Izrael napali Iran 28. februara, prenosi “Vol strit džornal”.

U okviru primirja dogovorenog sa SAD ovog mjeseca, Iran je najavio da će ograničiti broj brodova koji prelaze kroz Ormuz na oko dvanaest dnevno i da će naplaćivati putarine iako je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da primirje zahtijeva potpuno otvaranje moreuza.

Prema tvrdnjama brokera i transportnih kompanija, brodovlasnici iz Grčke, Kine, Indije i Pakistana pregovaraju o prolasku kroz Ormuz sa Revolucionarnom gardom Irana (IRGC).

Plaćanje takse za prolaz, kako se navodi, koji se mora unaprijed dogovoriti, dostiže i dva miliona dolara za supertankere.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da će Izrael nastaviti borbu protiv Irana i njegovih saveznika, uz oštre kritike na račun predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.

“Izrael će pod mojim vođstvom nastaviti da se bori protiv iranskog terorističkog režima i njegovih posrednika”, naveo je Netanjahu u objavi na društvenoj mreži X.

On je istovremeno kritikovao predsjednika Turske Erdogana, optužujući ga da “ugađa” proiranskim pokretima, kao i da je odgovoran za “masakre” nad kurdskim stanovništvom.

Optužbe iz Turske dodatno podižu tenzije

Objava Netanjahua, prema ocjenama izraelskih medija, dolazi kao reakcija na izvještaje iz Turske da tamošnji tužioci traže kazne zatvora u ukupnom trajanju do 4.596 godina za njega i druge izraelske zvaničnike.

Prema tim navodima, optužbe uključuju zločine protiv čovječnosti i genocid, kao i sprečavanje flotile “Sumud” da 2025. godine stigne do Pojasa Gaze.

Izraelski zahtjevi u pregovorima sa Iranom

Izrael zahtijeva razdvajanje pitanje Libana, odnosno libanskog fronta od pitanja Irana i okončanje nuklearnog programa Islamske Republike, javlja izraelski javni servis Kan pozivajući se na izvore. Iako Izrael nije direktno uključen u pregovore u Pakistanu i, kako se navodi, ima sporednu ulogu, izraelska strana je Sjedinjenim Američkim Državama dostavila listu zahtjeva, navodi Kan.

Ti zahtjevi, prema riječima izvora, uključuju iznošenje obogaćenog uranijuma iz Irana, demontažu postrojenja za obogaćivanje u Fordou, gašenje iranskog nuklearnog programa, kao i razdvajanje libanskog pitanja od iranskog konteksta.

Krhko primirje i strah od nove eskalacije

Izraelski zvaničnici upozoravaju da je prekid vatre izuzetno krhak i najavljuju pripreme za mogući nastavak sukoba, dok se u Pakistanu vode direktni pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.

Dok se u Pakistanu održava runda direktnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, Izrael se priprema za mogućnost povratka ratnim dejstvima ukoliko razgovori ne daju rezultate, dodaje Kan.

Prema riječima izraelskog izvora, američka strana dijeli stavove Izraela, dodajući da postoji nepovjerenje u spremnost Irana na kompromis, zbog čega se razmatra mogućnost obnove sukoba i prije isteka dvije sedmice dogovorenog prekida vatre.

Visoki bezbjednosni zvaničnik izjavio je za Kan da je “sporazum o prekidu vatre izuzetno krhak” i dodao da u Izraelu “preovlađuje više pesimizma nego optimizma”.

Mirovni pregovori delegacija SAD i Irana koji su u toku u Islamabadu imaju za cilj da se postigne sporazum o trajnom mirovnom rješenju, nakon što je u utorak postignut dvosedmični prekid vatre. Delegaciju SAD predvodi američki potpredsjednik Džej Di Vens i specijalni izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof, a iransku predsjednik parlamenta te zemlje Mohamed Bager Kalibaf, prenosi Tanjug.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su SAD “vojno porazile Iran” i optužio Teheran za postavljanje mina u vode Ormuskog moreuza, uz ocjenu da će Vašington biti “pobjednik bez obzira na ishod pregovora”.

“Potpuno smo pobijedili tu zemlju. Pa da vidimo šta će se desiti. Možda će postići dogovor, možda neće. Nije važno. Sa stanovišta Amerike, mi pobjeđujemo”, naglasio je Tramp, prenosi AP.

Tramp je upozorio i da bi Kina mogla da se suoči sa “velikim problemima” ukoliko bude isporučivala oružje Iranu.

On je istakao da su Sjedinjene Američke Države uništile iransku mornaricu i oko 150 plovila, dodajući da NATO nije pomogao u tim operacijama. On je takođe izjavio da su SAD u “ozbiljnim razgovorima” sa Iranom i da će se tek vidjeti ishod pregovora.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da neće dozvoliti da Mađarska bude uvučena u rat i neće davati novac za Ukrajinu, naglasivši da će štititi interese mađarskih porodica.

– Zbog naše djece i unuka, moramo reći “ne” prijetnji Brisela i stranke Tisa, koja je u dosluhu sa njima. Moramo reći “da” izboru Fides-KDNP – rekao je Orban gostujući na početku izbornog dana u specijalnom izdanju emisije “Sat pravde”, prenosi “Mađar Nemzet”.

On je rekao da bi pobjedom Tise Mađarska mnogo izgubila i bila bi uvučena u rat.

– Cijela Evropa ide ka ratu, troškovi porodica će vrtoglavo porasti, ali mi nećemo davati novac Ukrajini i zaštitićemo porodice – rekao je Orban.

Ocijenio je da optužbe protiv Fidesa nisu ništa novo i optužio je opozicionu Tisu da je svoju kampanju gradila na bijesu i negodovanju.

– Najviše što mogu da kažu je da mrze premijera i to im je važnije od bezbijednosti – rekao je Orban.

On je ukazao da je mađarski izborni sistem jedan od najbezbijednijih u Evropi i potvrdio da su svi podaci dostupni elektronski i u pisanoj verziji, na papiru, uz poruku da je svaki spoljni uticaj na ishod izbora nemoguć.

– Ne samo što Mađari u zemlji i inostranstvu prate događaje na dan izbora, već nas i cijela Evropa posmatra. Berlin, Varšava i Kijev su se pridružili Briselu i sve vrijeme su podržavali stranku Tisa – rekao je Orban.

Јutros u 6.00 časova otvoreno je 10.047 biračkih mesta na parlamentarnim izborima u Mađarskoj i očekuje se da će do večeras u 19.00 časova glasati oko 7,5 miliona birača, prenijeli su danas mađarski mediji.