Kategorija: Svijet

Javnost u Češkoj šokirao je slučaj djevojčice (12) koja je prošle godine rodila dijete, a da niko u njenoj porodici ili okolini nije primijetio da je trudna.

Otac djeteta je njen šesnaestogodišnji brat, a cijeli je slučaj sada dobio i sudski epilog.

Trudnoća otkrivena tek na porodu

Djevojčica potiče iz sela u regiji Karlove Vari, nedaleko od njemačke granice. Prema medijskim izvještajima, ni porodica ni škola nisu prepoznali njene tjelesne promjene kao znakove trudnoće, a povećanje tjelesne težine očito su pripisivali drugim razlozima.

Istina je izišla na vidjelo tek početkom jula 2025. godine, kada je dvanaestogodišnjakinja zbog jakih bolova hitno prevezena u bolnicu.

Ondje se ispostavilo da su bolovi zapravo bili trudovi.

Zlostavljanje u dječijoj sobi

Nakon poroda pokrenuta je istraga kako bi se utvrdile sve okolnosti slučaja. Novorođenče je predano hraniteljskoj porodici.

Tokom ispitivanja djevojčica je otkrila da je otac djeteta njen brat, koji je tada imao 16 godina.

Navela je da ju je zlostavljao u zajedničkoj dječijoj sobi u porodičnoj kući. Policija je naložila DNK analizu, koja je, prema riječima istražitelja, potvrdila očinstvo mladića.

Uslovna kazna i odšteta

Slučaj je u međuvremenu dospio i na sud. Na Okružnom sudu u Plzenu brat je priznao da je u periodu od 15 godina više puta dodirivao sestru protiv njene volje.

Prema optužnici, silovanje se dogodilo u jesen 2024. godine. Državno tužilaštvo izvijestilo je da je mladić osuđen na trogodišnju uslovnu kaznu.

Uz to, naložena mu je obavezna seksualna terapija i isplata odštete žrtvi u protuvrijednosti od oko 12.500 evra.

“Prava katastrofa za porodicu”

Slučaj je izazvao veliku pažnju i u rodnom mjestu porodice. Gradonačelnik je za češke medije objasnio da brat i sestra potiču iz sređene familije.

“Za porodicu je to bila prava katastrofa. Jako su se teško nosili s time. Naravno, cijelo je mjesto odmah počelo pričati o tome”, izjavio je gradonačelnik, a navodi “Heute“.

Ruski lider Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, saopštio je pomoćnik ruskog predsednika Јurij Ušakov.

Prema riječima Ušakova, Putin je saopštio Trampu da, ako Vladimir Zelenski želi da se sastane sa njim, neka dođe u Moskvu.

Tramp se, sa svoje strane, založio za prekid vatre.

Pored toga, Putin i Tramp su se dogovorili da Stiv Vitkof i DŽared Kušner uskoro ponovo posjete Rusiju. Razgovor je trajao 55 minuta. Između ostalog, ruski predsjednik je čestitao američkom kolegi rođendan.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski razgovarao je telefonom sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o ratu, diplomatiji i mirovnim pregovorima, saopštio je predsjednički savjetnik za komunikacije Dmitro Litvin.

– Zelenski je tokom razgovora uputio čestitke Trampu povodom rođendana, pošto američki predsjednik danas puni 80 godina – naveo je Litvin.

Prema njegovim riječima, telefonski razgovor trajao je između 30 i 35 minuta.

Iran je objavio nove detalje nacrta memoranduma o razumijevanju koji bi mogao predstavljati osnovu za okončanje višemjesečnih tenzija i sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema informacijama koje su procurile u javnost, sporazum predviđa 60-dnevni period tokom kojeg bi dvije strane pregovarale o konačnom i pravno obavezujućem rješenju za iranski nuklearni program.

Jedan od ključnih elemenata nacrta jeste ponovno otvaranje Ormuskog moreuza za nesmetan prolazak komercijalnih brodova, što bi moglo imati značajan uticaj na globalno tržište energenata.

Kroz ovaj strateški pomorski prolaz prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, zbog čega svaka blokada izaziva snažne potrese na energetskim tržištima.

Sankcije, nafta i zamrznuta sredstva

Prema navodima iranskih zvaničnika, Vašington bi zauzvrat privremeno ublažio pojedine sankcije koje pogađaju iranski naftni sektor, omogućivši Teheranu povratak na međunarodno tržište nafte.

Nacrt sporazuma takođe predviđa odmrzavanje približno 25 milijardi dolara iranske imovine koja se nalazi pod međunarodnim restrikcijama.

Ovi detalji izazvali su pažnju jer se razlikuju od ranijih javnih izjava američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je tvrdio da sporazum neće uključivati finansijske ustupke Iranu.

Nuklearni program ostaje najveći izazov

Dok pregovori traju, Iran bi se obavezao da neće dodatno obogaćivati uranijum, širiti nuklearna postrojenja niti razvijati nuklearno oružje.

Međutim, pitanje postojećih zaliha visoko obogaćenog uranijuma ostaje neriješeno i trebalo bi da bude predmet dodatnih pregovora tokom narednih sedmica.

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova istaklo je da konačan dogovor još nije postignut i da datum zvaničnog potpisivanja nije definitivno utvrđen.

Analitičari upozoravaju da, uprkos optimizmu obje strane, brojna otvorena pitanja i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju uspjehu pregovora.

Oprezni optimizam u regionu

Pregovori između Vašingtona i Teherana prate se sa velikom pažnjom širom svijeta, posebno zbog njihovog uticaja na bezbjednost Bliskog istoka i stabilnost energetskih tržišta.

Posredničku ulogu u razgovorima imaju Pakistan i Katar, dok međunarodni posmatrači ocjenjuju da bi eventualni sporazum mogao predstavljati najznačajniji pomak u odnosima dvije zemlje u posljednjih nekoliko godina, navodi “KyivPost“.

Ipak, zvanični Teheran poručuje da konačna sudbina njegovog nuklearnog programa i domaćih kapaciteta za obogaćivanje uranijuma još nije definisana, što potvrđuje da je put do trajnog rješenja i dalje neizvjestan.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je Iran “upravo pristao” da nikada neće imati nuklearno oružje.

– Sada imamo najjaču granicu, najbolju berzu i najveći uspjeh koji je naša zemlja ikada vidjela, a uzgred, imamo i Islamsku Republiku Iran koja je upravo pristala da nikada neće imati nuklearno oružje, a Ormuski moreuz će uskoro biti otvoren – naveo je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Socijalna istina.

Kako je dodao, cene gasa će naglo pasti, a kupovna moć će biti daleko veća nego što su to pokazivale brojke iz godina administracije njegovog prethodnika DŽozefa Bajdena, obilježenih rekordnom inflacijom.

Tramp je prethodno, u subotu, najavio da bi novi sporazum između Vašingtona i Teherana trebalo da bude potpisan danas i ocenio da će tim dokumentom biti onemogućeno da Iran dođe do nuklearnog oružja, uz najavu da će nakon njegovog potpisivanja Ormuski moreuz biti otvoren za međunarodni saobraćaj.

Sa druge strane, iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je sinoć da sporazum između Irana i Sjedinjenih Američkih Država neće biti potpisan danas, odbacujući ranije tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trampa, uz ocjenu da njegovo insistiranje na tom roku predstavlja pritisak na iranski pregovarački tim.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da bi novi sporazum između Vašingtona i Teherana trebalo da bude potpisan sutra i ocijenio da će tim dokumentom biti onemogućeno da Iran dođe do nuklearnog oružja, uz najavu da će nakon njegovog potpisivanja Ormuski moreuz biti otvoren za međunarodni saobraćaj.

Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Socijalna istina kritikovao nuklearni sporazum sa Iranom iz vremena administracije bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame, poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije, navodeći da je taj dogovor predstavljao “lak i nesmetan put ka nuklearnom oružju”.

Prema njegovim riječima, Iran bi, da je taj sporazum ostao na snazi, nuklearno oružje posjedovao još prije šest godina.

Tramp je istakao da je novi sporazum “potpuna suprotnost” prethodnom i da predstavlja “zid protiv nuklearnog oružja”.

– Iran više ne želi nuklearno oružje, niti će ga imati, bilo kupovinom, razvojem ili na bilo koji drugi način – naveo je Tramp.

On je dodao da će odmah nakon potpisivanja sporazuma Ormuski moreuz biti otvoren za sve brodove i ocijenio da su odnosi njegove administracije sa Iranom “znatno drugačiji i bolji” od odnosa koje su sa Teheranom imale prethodne američke administracije.

Tramp je takođe naveo da, za razliku od perioda administracije Baraka Obame, u okviru novog sporazuma neće biti novčanih transfera između dvije zemlje.

Govoreći o iranskom nuklearnom programu, predsednik SAD je rekao da će, kada se situacija stabilizuje, Sjedinjene Američke Države preuzeti i uništiti preostali nuklearni materijal koji je, kako tvrdi, zakopan duboko ispod planina.

Prema njegovim riječima, taj materijal bi mogao da bude razblažen i uništen ili na teritoriji Irana ili u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tramp je izrazio očekivanje da će SAD i Iran u budućnosti razvijati dugoročnu saradnju, kao i da će proces sprovođenja sporazuma proteći brzo i bez teškoća.

Istovremeno je upozorio da Vašington raspolaže i “krajnjom alternativom” ukoliko diplomatski proces ne uspije, ne precizirajući na šta konkretno misli.

– Nadam se da ta alternativa nikada više neće morati da bude upotrijebljena – poručio je Tramp.

Bivši premijer Mađarske i lider opozicione stranke Fides Viktor Orban izjavio je danas da je njegova partija pretrpjela “težak poraz” na nedavnim izborima i da je neophodna organizaciona i politička rekonstrukcija, uz poruku da “nikada neće odustati”.

Na kongresu stranke u Budimpešti, Orban je predstavio deset tačaka u kojima je analizirao uzroke izbornog poraza, navodeći da je cilj dokumenta jačanje vrijednosnih i organizacionih temelja političke zajednice, kao i prilagođavanje budućim političkim izazovima.

On je naveo da su među ključnim razlozima poraza problemi u političkoj poruci, nedovoljno prilagođavanje kampanje, pogrešne procene o izlaznosti, slabiji učinak u digitalnom prostoru i “uticaj međunarodnih faktora i algoritama na javno mnjenje”, prenosi Mađar Nemzet.

Orban je ocijenio da je stranka izgubila bitku za mlade birače i digitalni prostor, kao i da nije adekvatno odgovorila na kampanje političkih protivnika.

– Doživjeli smo katastrofalan poraz u digitalnom prostoru, podbacili smo u borbi za pažnju mladih. Algoritmi usmjereni iz inostranstva favorizovali su sve što je služilo promjeni vlasti. Naše poruke o prijetnji ratom neutralisao je naš neprijatelj – istakao je Orban.

Takođe je istakao ekonomske i geopolitičke okolnosti kao dio šireg konteksta.

Posebno je naglasio potrebu za reorganizacijom stranačke strukture i prelazak na jednostavniji model djelovanja.

U govoru je istakao da Fides mora da se transformiše iz vladajuće u “pokretno organizovanu opozicionu snagu”, spremnu za buduće političke cikluse, uz poruku da se stranka nalazi u fazi dubokih promena i redefinisanja političke strategije.

Orban je ocijenio da bi odnos između aktuelne vlade i građana mogao da se razvija u pravcu sve izraženijeg pritiska na društvo, u govoru u kojem je oštro kritikovao političke protivnike i izneo ocenu da je Mađarska ušla u period političkih i ekonomskih izazova.

– Vlada će polako biti u nasilnom odnosu sa cijelom zemljom – istakao je bivši mađarski premijer.

Dodao je da će do jeseni postati jasno koliko dugo će zemlja tolerisati “kontinuirano zlostavljanje vlade”.

– Koliko dugo će tolerisati liberalne ekonomske političare koji eksperimentišu nad porodicama. Ako se ovo nastavi, vrijeme za otpor, vreme za veliki nacionalni pokret patriota, doći će na jesen. Dok lišće opadne, obnovljeni Fides mora biti spreman – poručio je Orban.

Istakao je da za izborni poraz snosi ličnu i političku odgovornost, zbog čega je, kako kaže, i inicirao održavanje današnjeg kongresa.

On je ocijenio da se Mađarska nalazi u periodu političke borbe između “nacionalnih” i “liberalnih” snaga, uz poruku da Fides mora ostati spreman za buduće političke izazove i eventualni povratak u punu opozicionu ulogu.

– Moramo ponuditi zajednicu onima koji vjeruju ne u liberalne, već u nacionalne vrijednosti – dodao je Orban.

Kongres Fidesa održava se u Budimpešti, gdje se odlučuje o partijskom rukovodstvu i smernicama za naredni period. Na kongresu stranke koja je pretrpjela poraz na izborima 12. aprila Viktor Orban može biti ponovo izabran za predjsednika stranke na godinu dana.

Ruske snage održavaju stratešku prednost tokom Specijalne vojne operacije i samouvjereno napreduju, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom video-sastanka o razvoju novih ruskih oblasti: Donjecke i Luganske Narodne Republike, Zaporoške i Hersonske oblasti.

– Naše trupe održavaju stratešku prednost, samouvjereno napreduju i nikakva granatiranja ili napadi dronova neće promijeniti ovu situaciju. Napredovanje ide u svim pravcima – rekao je Putin.

On je istakao da nikakvi udari Oružanih snaga Ukrajine na Rusiju neće pomoći neprijatelju.

– Neprijatelj ne može da obuzda ovaj pritisak i pribegava otvoreno terorističkim metodama, napadajući civilne objekte, komunikacije i putnički saobraćaj – napomenuo je ruski lider.

Putin je napomenuo da su se sve savezne institucije, mnoge državne kompanije i drugi regioni pridružili naporima za integraciju prisajedinjenih ruskih regiona.

Premijer Pakistana Šehbaz Šarif ocijenio je da se očekuje da će mirovni sporazum između Irana i Sjedinjenih Američkih Država biti finalizovan u naredna 24 časa.

– Bliži smo mirovnom sporazumu nego ikad ranije. Sa očekivanim završetkom u naredna 24 sata, Pakistan se priprema za elektronsko potpisivanje mirovnog sporazuma odmah nakon toga, nakon čega će uslijediti razgovori na tehničkom nivou sljedeće nedjelje – naveo je on na platformi Iks.

We are closer to a peace deal than ever before. With finalisation likely expected in the next 24 hours, Pakistan is preparing for the electronic signing of the peace deal immediately after, followed by technical level talks next week.

We would like to thank United States of…

— Shehbaz Sharif (@CMShehbaz) June 13, 2026

Šarif je zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama i Iranu na, kako je naveo, “kontinuiranoj posvećenosti tokom pregovora”, kao i partnerima u regionu na podršci procesu.

– Uvjereni smo da će ovaj istorijski mirovni sporazum postaviti čvrst temelj za trajni mir – poručio je predsjednik pakistanske vlade.

Američka vojska prati brodove koji prevoze približno sedam miliona barela sirove nafte i goriva dnevno kroz Ormuski moreuz, izjavio je ministar energetike Kris Rajt, prenosi danas Politiko.

Kako se navodi, to je znatno manja količine nafte od one koja je prolazila kroz Ormuz prije nego što su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran krajem februara.

Količine nafte iz regiona, čiji transport prati američka vojska, rastu, dodao je Rajt, koji je govorio na Blumbergovom godišnjem forumu o energetskoj bezbijednosti u Hjustonu.

Prema njegovim riječima, prije rata je oko 20 miliona barela nafte dnevno transportovano kroz Arapski zaliv preko moreuza.

Rajt je dodao da je oko pet miliona barela nafte prebačeno na naftovode i druge opcije transporta, a proizvodnja u ostatku svijeta je povećana za oko milion, što ostavlja prazninu od oko 14 miliona barela.

– Protok nafte danas se približava polovini praznine i raste – rekao je Rajt na forumu.

Takođe je ukazao da pratnja prevoza nafte od strane mornarice pokazuje da američka administracija postiže svoja dva cilja, a to su kontrola cijena energenata, dok istovremeno spriječava Iran da dobije nuklearno oružje.

– Živimo sa višim cijenama energije. Ljudi ne razmišljaju o dugoročnim pitanjima – rekao je Rajt.

On je dodao da administracija SAD razmatra druge opcije, uključujući još jedno povlačenje količina iz Strateških rezervi nafte.

Rajt je naveo da je moguće i oslobađanje od poreza na gorivo, iako bi to zahtijevalo akciju Kongresa.

– Postoje kompromisi po svim ovim pitanjima. Najvažniji cilj su niži troškovi za sve Amerikance – zaključio je je ministar energetike Kris Rajt.

Status američkog rata protiv Irana postaje sve nejasniji, pošto je predsjednik Donald Tramp ranije ove nedjelje rekao da će SAD izvršiti još vojnih udara protiv te zemlje, a zatim je odustao od te ideje, pa nagovijestio da bi sporazum mogao da bude potpisan ovog vikenda, navodi Politiko.

On je, takođe, nedavno rekao da su iranski pregovarači “veoma nečasni ljudi kada je riječ o saradnji”.

Nagli skok cijena nafte i benzina, koji se dogodio nakon što je Iran gotovo potpuno zatvorio Ormuz za plovidbu, predstavlja problem za Trampovu administraciju i republikance, koji se nadaju da će zadržati kontrolu nad Kongresom nakon srednjoročnih izbora kojima dominira zabrinutost birača zbog visokih troškova života, navodi Politiko.

Inflacija je dostigla 4,2 procenta u maju, saopštilo je Ministarstvo rada ranije ove nedjelje, prvenstveno zbog viših cijena energije.