Kategorija: Svijet

Sajber prijetnje u uslovima spoljne hibridne agresije dostižu novi nivo, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

– Očigledno je da sa razvojem digitalizacije, u uslovima direktne i hibridne spoljne agresije sa kojom se suočavamo, na novi nivo prelaze i sajber prijetnje usmjerene na ekonomiju, logistiku, transport, socijalnu sferu, sisteme od vitalnog značaja za funkcionisanje društva i državnu upravu – rekao je Putin tokom sastanka posvećenog informacionoj bezbjednosti, održanog putem video-konferencije.

On je istakao da Rusija sistematski i dosljedno razvija digitalnu infrastrukturu ekonomije i sprovodi njenu platformizaciju. Zemlja, takođe, jača svoj suverenitet u svim oblastima.

Pored toga, uvode se napredna rješenja u oblasti skladištenja, obrade i prenosa podataka.

Ruski predsjednik je u srijedu održao sastanak posvećen sajber bezbjednosti. Kako je ranije saopštio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, na sastanku su učestvovali zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev, sekretar Savjeta bezbjednosti Sergej Šojgu, prvi zamjenik šefa administracije predsjednika Rusije Sergej Kirijenko, potpredsjednik Vlade Dmitrij Grigorenko, zamjenik šefa predsjedničke administracije Maksim Oreškin i ministar industrije i trgovine Anton Alihanov, prenosi RTRS.

Sastanak međuvladine komisije Slovačke i Rusije, koji nije održavan od 2021. godine, zakazan je za 25. novembar, saopštio je slovački premijer Robert Fico.

On je tokom sjednice skupštinskog odbora za spoljne poslove najavio da će 5. novembra biti održan zajednički sastanak vlada Slovačke i Ukrajine u Lavovu, a 25. novembra sastanak zajedničke komisije sa Rusijom.

Fico i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili su ranije obnovu rada Slovačko-ruske međuvladine komisije za ekonomsku, naučnu i tehničku saradnju, a organizacione pripreme planirane su za jesen ove godine u okviru šireg angažmana dvije zemlje na unapređenju bilateralnih odnosa.

Dogovor o obnovi rada komisije postignut je nakon razgovora Fica i Putina, uključujući i njihov sastanak održan u Moskvi u maju ove godine, tokom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

Komisija se bavi ekonomskom, naučnom i tehničkom saradnjom, kao i tekućim razgovorima o energetskim pitanjima, uključujući isporuke ruske nafte naftovodom “Družba” i prirodnog gasa gasovodom “Turski tok”.

 Francuski predsjednik Emanuel Makron izražava uvjerenje da učenici, koji već tri sedmice protestuju i zbog čega su brojne škole zatvorene, imaju “legitimne” probleme ali da ih, isto tako, “koriste” političke snage, saopštila je portparol Vlade Francuske Mod Brežon.

Prema njenim riječima, Makron je od Vlade zatražio da za nemire učenika pronađe “konkretne odgovore”.

Brežonova je navela da je Makron tokom sastanka sa predstavnicima vlasti Francuske naglasio da “mladi ljudi imaju legitimne zabrinutosti, ali da se to koristi u političke svrhe, zbog čega dolazi do urbanog nasilja”.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, juče se na demonstracijama u Parizu i drugim gradovima pojavilo 161.500 ljudi. Sindikati koji su organizovali proteste navode da se okupilo oko 480.000 demonstranata.

Nasilje je izbilo na marginama marševa u Parizu i Lionu i policija je upotrijebila suzavac.

Učenici, sindikati, organizacije za zaštitu ljudskih prava i roditelji optužuju policiju za brutalnost protiv učenika.

Predsjednik SAD Donald Tramp ulaže napore da se rješavanje krize u vezi sa Ukrajinom usmjeri ka mirnom rješenju, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

On je u obraćanju novinarima upozorio da postoje rizici da evropske zemlje sabotiraju sporazume između Rusije i SAD.

“SAD, odnosno američki pregovarači i predsjednik Tramp, ulažu napore kako bi pomogli da se rješavanje krize u vezi sa Ukrajinom usmjeri ka mirnom rješenju. Postoje rizici od sabotaže koju mogu izvršiti neke od evropskih država”, naveo je Peskov.

On je istakao da Evropljani djeluju u drugom pravcu i da čine sve kako bi osigurali nastavak rata.

Peskov je naglasio da će se Rusija boriti za povratak svoje imovine, koja je ilegalno zamrznuta širom EU.

“Rad na rješavanju ukrajinskog pitanja odvija se diskretno i tako će se nastaviti”, odgovorio je Peskov na pitanje da li postoji osnova za razmatranje američkih prijedloga za mirno rješenje.

Prema njegovim riječima, na dnevnom redu trenutno nema dogovorenih međunarodnih sastanaka o rješavanju ukrajinskog pitanja.

Komentarišući energetsko primirje koje je najavio Tramp, Peskov je rekao da se rad u tom pravcu nastavlja i napomenuo da se danas u medijima pojavljuju brojni izvještaji o tom pitanju, ali da veliki dio njih ne odgovara stvarnosti.

Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa kibernetičkim tehnologijama, Peskov je naglasio da Rusija mora da bude spremna za sve izazove u oblasti kibernetičke bezbjednosti.

“Tehnologije vještačke inteligencije donose mnogo dobrog i brojne koristi te povećavaju efikasnost, ali istovremeno pokušaji određenih država da te nove tehnologije iskoriste kao oružje nose prijetnje i mogu ugroziti čitave sektore privrede bilo koje zemlje”, naveo je Peskov.

Komentarišući privođenje japanskog novinara u Južno-Sahalinsku, Peskov rekao da ruska Federalna služba bezbjednosti savjesno obavlja svoj posao i da njeni agenti hapse špijune ukoliko ih otkriju.

Učlanjenje Ukrajine u EU imalo bi razmjere harakirija Brisela, što bi rezultiralo gubljenjem suverenosti i apsolutno ogromnim ekonomskim gubicima za Francusku, izjavila je Marin le Pen, kandidat Nacionalnog okupljanja na predsjedničkim izborima u Francuskoj koji su planirani za sljedeću godinu.

Le Penova je u intervjuu za “Fajnenšel tajms” izrazila sumnju da će Pariz nastaviti da podržava evropsko finansiranje Ukrajine ukoliko ona pobijedi na izborima.

“Već smo im dali zajam od 90 milijardi evra. To je 18 milijardi od Francuske. Stvarno je mnogo”, rekla je Le Penova.

Ona je dodala da će, ukoliko bude izabrana za predsjednika Francuske, pokušati da povlačenjem 50 odsto doprinosa Francuske spriječi usvajanje novog sedmogodišnjeg budžeta EU koji sadrži instrument za finansiranje Ukrajine u vrijednosti do čak 100 milijardi evra, prenio je TASS.

Prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj biće održan 18. aprila sljedeće godine, a eventualni drugi krug 2. maja.

Nova portparolka Bijele kuće, Kejti Zakarija (Katie Zacharia), održala je u utorak, 13. oktobra, svoj prvi, neuobičajeno kratak brifing za medije, koji je trajao manje od 15 minuta, a riječ je dobilo samo troje novinara, i to isključivo iz konzervativnih medija, kako prenose Nezavisne.

Portparolka je više od polovine vremena provela čitajući pripremljenu izjavu, prije nego što je odgovarala na pitanja reportera Brajtbarta (Breitbart), Foks njuza (Fox News) i Dejli mejla (Daily Mail). Zakarija, bivša konzervativna komentatorka na Njuzmaksu (Newsmax) i Foks njuzu, koja je kratko vrijeme radila i u Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti, na mjestu portparolke Donalda Trampa zamijenila je Kerolajn Levit (Karoline Leavitt), koja je napustila tu dužnost krajem avgusta nakon što je rodila drugo dijete, a njen nesiguran prvi nastup izazvao je brojne negativne komentare na društvenim mrežama.

„Ovo izgleda kao da je skeč kojim počinje emisija SNL (emisija ‘Saturday Night Live’ (SNL) koja često parodira Bijelu kuću, a skečevi su često usmjereni na administraciju Donalda Trampa, sastav njegovog kabineta, konferencije za novinare i dramatične arhitektonske prepravke, prim. aut.) – tzv. cold open – oživio u stvarnosti. Jedva uspijeva da čita“, jedan je od komentara na mreži X.

„Iza mene je mnogo javnih nastupa i stotine televizijskih gostovanja. Ponekad zaista nisam baš najbolji. To se dešava – s vremena na vrijeme jednostavno potpuno podbaciš. Ali, nakon što sam ovo pogledao, osjećam se mnogo bolje u vezi sa samim sobom. Ovo je bilo spektakularno u svojoj katastrofalnosti. Tramp je sigurno poludeo. Zapravo mi je bilo žao žene. Potpuno je nekvalifikovana i vjerovatno sasvim poremećena s obzirom na njenu prošlost, ali ovo je bilo zaista mučno gledati ako vam je stalo do ugleda i časti Sjedinjenih Država. S druge strane, ako volite SNL ili Saut park (South Park) – ovo je zlata vrijedno“, komentarisao je drugi korisnik.

„Isuse, Kejti Zakarija je užasna!!!! ‘Moj predsjednik… izvinite, moj suprug…’ Ona čita, nervozna je, laže. Tramp sigurno neće biti srećan kad vidi njen nastup!!“, još je jedan od komentara.

„Uz Kejti Zakariju, Kerolajn Levit djeluje kao Vinston Čerčil“, komentar je još jednog korisnika mreže X.

„Biće je zabavno gledati. Ovo je potpuna katastrofa“, još je jedan od komentara.

Međutim, to u utorak nije bilo sve od nove portparolke. Zakarija je izazvala čuđenje novinara kada je, na pitanje gdje je položila pravosudni ispit, odgovorila da je to učinila nakon što se preselila u Kinu. Tu izjavu dala je na južnom travnjaku Bijele kuće u društvu Trampa, neposredno prije nego što su zajedno otputovali na Aljasku na predizborni skup.

„Gde je položila pravosudni ispit? U kojoj saveznoj državi?“, upitao je jedan novinar Trampa, koji se potom okrenuo prema Zakariji i upitao je: „U kojoj državi?“ „Kad sam se preselila u Kinu“, odgovorila je Zakarija, kako prenosi Hil (The Hill).

Na molbu da potvrde gdje je Zakarija položila pravosudni ispit, zvaničnik Bijele kuće izjavio je da se ona nakon diplomiranja preselila u Kinu sa suprugom zbog njegovog posla u američkoj kompaniji za privatni kapital, dok se ona bavila pravom međunarodnih transakcija.

Medijska platforma Popular Information ranije je postavila pitanja o pravnoj karijeri Kejti Zakarije. Istakli su da se ona u više navrata predstavljala kao advokatica tokom pojavljivanja na televiziji Foks njuz i u drugim medijima. Pravni fakultet Karuso (Caruso) pri Univerzitetu Peperdajn (Pepperdine) čestitao je Zakariji na imenovanju, napomenuvši da je ona njihova bivša studentkinja i članica dekanskog savjeta. Međutim, nije jasno da li je ikada položila pravosudni ispit, kako piše Hil.

Kada su je u utorak poslije podne zatražili pojašnjenje, rekla je za NewsNation: „Bavila sam se pravom međunarodnih transakcija, uz sve potrebne kvalifikacije.“

Direktor komunikacija Bijele kuće, Stiven Čung (Steven Cheung), nije odgovorio na pitanja o tome gdje je Zakarija položila pravosudni ispit, već ju je u svojoj izjavi pohvalio kao „sjajno i divno pojačanje tima“.

Prema podacima na Linkedinu (LinkedIn), Kejti Zakarija je stekla diplomu prava na Univerzitetu Peperdajn i radila kao pravna saradnica u advokatskoj firmi Džong Lun (Zhong Lun) u Pekingu od avgusta 2011. do juna 2013. godine. Kineski list na engleskom jeziku South China Morning Post, u članku o njenom imenovanju, istakao je njeno iskustvo iz Kine, napomenuvši da je radila za neprofitnu organizaciju koja se bavila radom za djecu, prenosi Jutarnji list.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da su u toku pripreme za početak velike potrage za naftom, gasom i mineralima na Grenlandu.

Tramp nije objavio detalje o planovima za istraživanje na Grenlandu, ali je naveo da postoje stručnjaci koji tvrde da je količina lako dostupne nafte mnogo veća nego u bilo kojoj zemlji i bilo gdje na svijetu.

Amerika, Danska i Grenland potpisali su prošlog mjeseca sporazum radi smanjenja tenzija nakon što je Tramp u više navrata zaprijetio da će preuzeti kontrolu nad strateški važnim i mineralima bogatim ostrvom.

Sporazum koji su potpisali Amerika, Danska i Grenland proširuje ulogu američke vojske na Grenlandu i otvara put za dvije nove baze i odbrambeni raketni sistem “Zlatna kupola”, dok je potvrđen danski suverenitet i pravo na samoopredjeljenje Grenlanda.

SAD i Izrael se pripremaju za nastavak vojne operacije velikih razmjera protiv Irana prije parlamentarnih izbora u Izraelu 27. oktobra i izbora za Kongres SAD na sredini mandata 3. novembra, preneo je Aksios, pozivajući se na izvore iz američke administracije, kako prenosi B92.

Prema tim navodima, predsjednik SAD Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su prošle nedjelje o „mogućnosti pokretanja nove velike operacije protiv Irana prije izbora u Izraelu i SAD“. Portal navodi da je do tog razgovora došlo prije nego što je Tramp 8. oktobra izjavio da SAD neće napasti Iran prije izbora za Kongres.

„Međutim, vojske Izraela i SAD su i dalje u stanju pripravnosti i privode kraju pripreme kako bi bile spremne u slučaju da on promijeni mišljenje“, navodi Aksios.

Prema izvorima portala, „Netanjahu i Tramp su razgovarali o potencijalnoj zajedničkoj američko-izraelskoj operaciji koja bi pogodila vojne i nuklearne ciljeve“ Islamske Republike. Kako navodi Aksios, glavni zagovornici nastavka vojne operacije velikih razmjera protiv Irana unutar američke administracije su šef Pentagona Pit Hegset i Centralna komanda SAD (CENTCOM).

Istovremeno, većina Trampovih savjetnika zalaže se za održavanje ekonomskog i drugih vidova pritiska na Teheran. Tramp je 13. oktobra izjavio da će SAD uskoro donijeti odluku o daljim koracima prema Iranu.

SAD i Izrael su pokrenuli rat protiv Irana 28. februara. U junu su Vašington i Teheran potpisali memorandum o razumijevanju kojim se predviđa hitan prekid neprijateljstava na svim frontovima, uključujući i Liban. Međutim, u noći 8. jula, Sjedinjene Države su obnovile udare velikih razmjera na Iran, optužujući ga za kršenje sporazuma o Ormuskom moreuzu. Kroz taj moreuz se transportuje oko 25% svjetske nafte i oko 20% tečnog prirodnog gasa. Kasnije je američka administracija praktično signalizirala namjeru da obustavi upotrebu vojne sile velikih razmjera protiv Irana i da pređe na pokušaj njegovog gušenja putem sankcija.

Sjedište saudijskog naftnog giganta Saudi Aramco, kompanije koja je svojevremeno bila najvrednija na svijetu, pogođeno je u raketnom napadu jemenskih Huta, a u jednoj od poslovnih zgrada izbio je požar, kako prenose Nezavisne.

Napad se dogodio u utorak uveče, 13. oktobra, u gradu Dahranu, na istoku Saudijske Arabije, a saudijsko Ministarstvo energetike potvrdilo je danas, 14. oktobra, da je pogođena administrativna zgrada kompanije. Prema zvaničnim informacijama, požar je brzo stavljen pod kontrolu, a poginulih i povrijeđenih nije bilo. Međutim, napad na jednog od najvećih svjetskih proizvođača nafte dogodio se usred ozbiljne eskalacije sukoba između Saudijske Arabije i jemenskih Huta, koje podržava Iran. Samo nekoliko dana ranije, u raketnim napadima na međunarodni aerodrom u Rijadu poginulo je više ljudi, a stotine su povrijeđene.

Kako prenosi Reuters, pozivajući se na izvor iz kompanije, balistička raketa pogodila je kompleks sjedišta Saudi Aramco u Dahranu, pri čemu su oštećena tri najviša sprata jedne poslovne zgrade. Isti izvor, kao i još dvije osobe upoznate sa događajem, potvrdili su da je u zgradi izbio požar. Šest izvora navelo je da su se u blizini kompleksa čule snažne eksplozije, dok je zaposlenima naloženo da u srijedu rade od kuće. U kompleksu se nalazi i veliki operativni centar iz kojeg se nadzire ogromna mreža naftnih bušotina, naftovoda, rafinerija i izvoznih terminala. Saudijska koalicija saopštila je da su ostaci presretnute rakete pali na stambeno područje Dahrana, ali nije iznijela više detalja. Za sada nema potvrde da je napad izazvao prekid proizvodnje ili izvoza nafte, niti su saudijske vlasti objavile detaljnu procjenu materijalne štete.

Saudi Aramco nije obična naftna kompanija. Riječ je o jednom od najvećih i najuticajnijih proizvođača nafte na svijetu, čije poslovanje ima ogroman značaj za saudijsku ekonomiju, ali i globalno tržište energenata. Kompanija je pod kontrolom saudijske države i upravlja ogromnim rezervama sirove nafte, naftnim i gasnim poljima, rafinerijama, naftovodima i izvoznim terminalima. Njena istorija počinje 1933. godine, kada je Saudijska Arabija potpisala sporazum s američkom kompanijom Standard Oil of California o istraživanju nafte. Tokom narednih decenija izrasla je u jednog od najmoćnijih energetskih giganata na planeti. Posebnu pažnju svjetske javnosti privukla je u decembru 2019. godine, kada su njene akcije počele da se prodaju na saudijskoj berzi. Nakon izlaska na berzu, tržišna vrijednost Saudi Aramco dostigla je čak dva biliona dolara, čime je kompanija prestigla američke tehnološke gigante Apple i Microsoft i postala najvrednija berzanska kompanija na svijetu. Iako je u međuvremenu izgubila prvo mjesto, njena vrijednost ostala je ogromna. Prema podacima platforme CompaniesMarketCap za oktobar 2026. godine, tržišna kapitalizacija Saudi Aramco iznosi približno 1,66 biliona dolara, odnosno oko 1.660 milijardi dolara, što je svrstava među deset najvrednijih kompanija na svijetu. Zbog njene veličine i značaja, svaki ozbiljniji napad na infrastrukturu kompanije izaziva zabrinutost za stabilnost svjetskog tržišta nafte.

Napad na sjedište Saudi Aramco uslijedio je nakon serije raketnih udara na međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu, koji je tokom protekle sedmice bio meta čak četiri napada. Posebno težak napad dogodio se u subotu, 10. oktobra, kada je balistička raketa pogodila aerodrom. Poginulo je 13 ljudi, dok je više od 300 povrijeđeno. Među poginulima su bili državljani Saudijske Arabije, Bangladeša, Sjedinjenih Američkih Država, Jordana, Palestine, Sirije, Sudana, Egipta i Indije. Bio je to najsmrtonosniji raketni napad u Saudijskoj Arabiji u posljednjih deset godina. Na snimcima koje je objavila saudijska državna televizija vidjeli su se putnici okupljeni na aerodromu, među kojima su bili i vjernici koji su putovali prema svetim islamskim mjestima. Nakon snažne eksplozije nastala je panika, a dijelovi krova terminala počeli su da se urušavaju. Samo dan kasnije, u nedjelju, 11. oktobra, novi projektil pogodio je terminal 4 istog aerodroma, izazvavši požar. U tom napadu poginula je jedna osoba, dok je još 11 povrijeđeno. Prethodni napadi na aerodrom tokom iste sedmice takođe su odnijeli ljudske živote, a u jednom od njih ozbiljno je oštećen saudijski putnički avion parkiran na aerodromskoj platformi. Napadi su doveli do zatvaranja aerodroma, velikih poremećaja u avio-saobraćaju i otkazivanja brojnih letova. Huti su preuzeli odgovornost za napad od 10. oktobra, a njihov portparol Jahja Sari saopštio je da su gađali i aerodrom u Damamu, na istoku Saudijske Arabije, kao i dva postrojenja kompanije Saudi Aramco. Saudijske vlasti tada nisu odmah potvrdile sve ove tvrdnje Huta.

Istovremeno sa napadom na sjedište Saudi Aramco, saudijska protivvazdušna odbrana suočila se sa novim raketnim napadima na prijestonicu Rijad. Prema navodima saudijske državne novinske agencije SPA, ostaci dvije presretnute rakete pali su na stambena područja, pri čemu su povrijeđene četiri osobe, među kojima i jedno dijete. Oštećeno je 15 kuća. Saudijske snage saopštile su da su presrele i više raketa i bespilotnih letjelica usmjerenih prema drugim dijelovima zemlje. Napadi su uslijedili nakon upozorenja Huta da će saudijska naftna postrojenja postati mete njihovih vojnih operacija.

Portparol Huta Jahja Sari prethodno je pozvao zaposlene i civile da se udalje od saudijskih naftnih postrojenja, poručivši da ih njegova grupa smatra „legitimnim metama“. Posebno je upozorio da bi među metama mogli biti sjedište Saudi Aramco u Dahranu i rafinerija nafte u Rijadu. Upozorio je i da će svaki novi napad na jemensku prijestonicu Sanu izazvati „oštru i bolnu“ odmazdu u glavnom gradu Saudijske Arabije. Njegovo upozorenje uslijedilo je nakon što je koalicija koja podržava međunarodno priznatu vladu Jemena pozvala civile da se evakuišu iz područja naftnih postrojenja u Sani, gradu koji kontrolišu Huti. Saudijska koalicija potom je izvela vazdušne napade na naftnu infrastrukturu u područjima Jemena pod kontrolom Huta. Među metama su bili objekti u Sani i naftna infrastruktura u luci Ras Isa, u provinciji Hodeida, na obali Crvenog mora. Mediji povezani sa Hutima saopštili su da je pogođeno postrojenje kompanije Yemen Petroleum Company u području Al Sabah, na periferiji Sane. Koalicija je navela da su napadi izvedeni kako bi se oslabile vojne sposobnosti Huta, tvrdeći da ta grupa koristi pojedine civilne i energetske objekte za podršku raketnim i napadima bespilotnim letjelicama. Naftna kompanija pod kontrolom Huta saopštila je da su pogođena skladišta bila prazna i da napadi neće uticati na rezerve goriva niti na snabdijevanje stanovništva.

Najnovija eskalacija sukoba povezana je i sa borbama za kontrolu područja uz Crveno more, posebno u blizini moreuza Bab el Mandeb. Riječ je o jednom od strateški najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu, koji povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom i predstavlja ključnu rutu za međunarodnu trgovinu i transport energenata. Nakon početka šireg sukoba između SAD, Izraela i Irana krajem februara, te zatvaranja Ormuskog moreuza, značaj ovog pravca dodatno je porastao. Saudijska Arabija obnovila je vojne operacije u Jemenu kako bi podržala međunarodno priznatu vladu i potisnula Hute iz područja u blizini Bab el Mandeba. Vladine snage uspjele su da potisnu Hute iz pojedinih oblasti uz moreuz, ali se borbe nastavljaju, posebno u okolini grada Taiza. Saudijska Arabija istovremeno pokušava da obezbijedi veću međunarodnu podršku za odbranu od raketnih napada i dronova. Za sada nema potvrde da je napad na sjedište Saudi Aramco izazvao poremećaje u proizvodnji nafte. Ipak, serija udara na aerodrome, naftna postrojenja i druge strateške objekte pokazuje da se sukob sve više prenosi na infrastrukturu od koje zavise ne samo Saudijska Arabija nego i međunarodni transport i snabdijevanje energentima.