Kategorija: Svijet

Novo iransko tijelo zaduženo za nadzor Ormuskog moreuza potvrdilo je da je ovaj strateški pomorski prolaz zatvoren za saobraćaj do daljnjeg, nakon što je sličnu odluku tokom noći objavio Korpus Islamske revolucionarne garde (IRGC).

Uprava Persijskog zaliva (PGSA), institucija osnovana početkom maja radi nadzora tranzita kroz Ormuski moreuz, saopštila je da je odluka donesena zbog, kako navode, „tenzija izazvanih agresijom američkih snaga u regionu“.

„Zbog tenzija koje su izazvale američke snage u regionu i saopštenja koje su sinoć objavile iranske oružane snage, Ormuski moreuz biće zatvoren do daljnjeg“, navela je PGSA u objavi na društvenoj mreži X.

Istovremeno, vlasti su pozvale sve kompanije i brodare kojima su ranije odobrene dozvole za prolazak da sačekaju nova uputstva, prenosi Tanjug.

Jedan od najvažnijih plovnih puteva na svijetu

Ormuski moreuz predstavlja ključnu pomorsku vezu između Persijskog zaliva i Omanskog zaliva, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom.

Svaka ozbiljnija obustava saobraćaja kroz ovaj prolaz mogla bi imati posljedice po globalno tržište energenata, posebno u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku.

Iran optužuje SAD za novi napad

Objava o zatvaranju moreuza uslijedila je nedugo nakon što je iranski zvaničnik optužio Sjedinjene Američke Države za napad na teretni brod u Omanskom zalivu.

Prema navodima iranskih medija, guverner okruga Sirik u južnoj provinciji Hormozgan, Reza Šahidijan, izjavio je da je pogođen brod koji je prevozio osnovne životne namirnice iz jedne omanske luke.

On je naveo da su svi članovi posade spaseni i prebačeni u Oman.

SAD osporavaju tvrdnje o potpunoj blokadi

Dok Iran tvrdi da će prolaz biti zatvoren za sva plovila, američka Centralna komanda (CENTCOM) osporila je te navode.

Prema američkim tvrdnjama, komercijalni brodovi i dalje ulaze i izlaze iz Ormuskog moreuza, uprkos saopštenju iranskih vlasti.

Za sada nema nezavisne potvrde o tome da li je saobraćaj kroz moreuz u potpunosti obustavljen ili se odvija pod posebnim režimom.

Strah od novih poremećaja na tržištu nafte

Najnoviji razvoj događaja dodatno je povećao zabrinutost na svjetskim tržištima zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju energentima.

Ormuski moreuz godinama se smatra jednom od najosjetljivijih geopolitičkih tačaka na svijetu, a svaka prijetnja njegovom zatvaranju izaziva pažnju vlada, energetskih kompanija i finansijskih tržišta širom svijeta.

Irska niskotarifna avio-kompanija Ryanair pod istragom je britanskog tijela za zaštitu konkurencije zbog politike naplaćivanja roditeljima da sjede sa svojom djecom.

Agencija za konkurenciju i tržišta (CMA) pokrenula je istragu o naknadi od 8 funti(10 evra) po letu, ispitujući da li se radi o nepoštenoj ugovornoj odredbi prema zakonu o zaštiti potrošača.

Prema uslovima i odredbama avio-kompanije, djeca uzrasta između dvije i 11 godina moraju sjediti sa najmanje jednim od roditelja.

Regulator je saopštio da razumije da je Ryanair jedina velika avio-kompanija koja leti iz Velike Britanije koja nameće takvu namet.

Da li Ryanair koristi praksu poznatu kao „drip pricing“?

Još jedan element istrage je da li naknada za sjedište predstavlja praksu poznatu kao “drip pricing”, pri čemu se puna cijena ne prikazuje do kraja, a dodatni troškovi se dodaju kasnije u procesu rezervacije, piše Sky news i dodaje:

“Praksa je ilegalna u Velikoj Britaniji, a kompanije su dužne da prikažu ukupnu cijenu uključujući sve neizbježne troškove kako bi potrošači mogli efikasno uporediti cijene i razumjeti stvarni trošak”.

Šta CMA navodi o naplati sjedišta za porodice?

CMA je saopštila da takođe razumije da Ryanair ne primjenjuje naknadu na svaki let i da u ograničenom broju slučajeva roditelji mogu besplatno sjediti sa svojom djecom.

Međutim, Ryanair je istragu opisao kao “lažnu”.

Kako Ryanair odgovara na optužbe regulatora?

“Ryanairovu politiku porodičnog smještaja u potpunosti su u skladu sa svim relevantnim zakonima i propisima i štedi porodice”, rekao je potparol irske avio-komapnije i naglašava:

“Ryanair ne naplaćuje nikakvu naknadu za djecu koja sjede pored roditelja ili odrasle osobe u pratnji. Kao i svi odrasli koji odaberu rezervirano sjedište, odrasli koji putuju s djecom plaćaju jednu naknadu za rezervirano sjedište, ali mogu besplatno odabrati rezervirana sjedišta pored sebe za do 4 djece u istoj rezervaciji.”

Šta slijedi nakon pokretanja istrage?

Kako će se istraga odvijati zavisit će od dokaza, saopštila je CMA.

To bi moglo imati za rezultat utvrđivanjem nezakonitog ponašanja, nametanjem pravnih lijekova ili zatvaranjem slučaja.

Nadzorno tijelo kaže da je na početku istrage i da nije donijelo nikakve zaključke o tome da li je avio-kompanija prekršila zakon, navodi Sky news.

Potpuno pomračenje Sunca koje će se dogoditi 2. avgusta 2027. godine biće jedan od najvažnijih astronomskih događaja vijeka.

Biće vidljivo iz dijelova Evrope, Afrike i Bliskog istoka, a na najpovoljnijoj lokaciji totalitet će trajati čak šest minuta i 23 sekunde.

Riječ je o najdužem potpunom pomračenju Sunca na lako dostupnom kopnu u 21. vijeku. Najduža faza potpune tame očekuje se u blizini egipatskog grada Luksor, zbog čega se upravo Egipat već sada ističe kao jedno od najpoželjnijih mjesta za posmatranje.

Dužina pomračenja rezultat je veoma povoljnog položaja Zemlje, Mjeseca i Sunca. Mjesec će se tada nalaziti blizu perigeja, odnosno tačke u kojoj je najbliži Zemlji, pa će na nebu izgledati nešto veći.

Istovremeno će Zemlja biti blizu afela, svoje najudaljenije tačke od Sunca, zbog čega će se Sunce činiti nešto manjim. Takva kombinacija omogućiće Mjesecu da duže zakloni Sunčev disk.

Gdje će moći da se vidi?

Putanja totaliteta biće široka oko 258 kilometara i prostiraće se od Atlantskog okeana, preko Gibraltarskog moreuza, do Indijskog okeana. Potpuno pomračenje moći će da se posmatra iz južne Španije, sjevernog Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta, Saudijske Arabije, Jemena i Somalije.

Djelimično pomračenje biće vidljivo na znatno širem području, uključujući gotovo cijelu Evropu, Afriku i Bliski istok. Za mnoge posmatrače to će biti prilika da vide barem dio ovog fenomena, iako se najupečatljiviji prizor očekuje unutar uske putanje totaliteta.

Tokom potpunog pomračenja dan nakratko prelazi u sumrak, temperatura opada, sjenke postaju oštrije, a na nebu se mogu pojaviti najsjajnije zvijezde i planete.

U trenutku kada Mjesec potpuno zakloni Sunce, vidljiva postaje Sunčeva korona, spoljašnji sloj Sunčeve atmosfere koji se pojavljuje kao svjetli prsten oko tamnog Mjesečevog diska.

Mjere opreza

Ne zaboravite na bezbjednost. U Sunce se ne smije gledati direktno bez posebnih solarnih filtera ili naočara za posmatranje pomračenja.

Obične sunčane naočare ne pružaju dovoljnu zaštitu. Posmatranje golim okom bezbjedno je samo tokom kratke faze potpune tame, kada je Sunčev disk u potpunosti zaklonjen, prenosi b92.

Centralna komanda američkih snaga saopštila je da je američka vojska pokrenula, drugo veče zaredom, napade na Iran. Teheran odgovara da neće popustiti pod pritiscima. Ujedinjene nacije upozoravaju na rizik od šireg regionalnog sukoba.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu pozvao je Libance da se “pridruže Izraelu u miru” uprkos “bolesnim ciljevima” Irana i Hezbolaha, navodeći da su Hezbolah i Iran jedine prepreke dobrim odnosima.

– Imam poruku za vas, narode Libana. Izrael nije u ratu sa vama. U ratu smo sa Hezbolahom, koji je vašu zemlju uzeo za taoca, ispunjava iranske zahtjeve i koristi vašu teritoriju za pokretanje terorističkih napada na Izrael – poručio je Netanjahu.

Netanjahu je rekao da je Hezbolah slabiji nego ikad, a Izrael je jači nego ikad i dodao da je izraelska vojska eliminisala skoro 10.000 pripadnika Hezbolaha i da “nastavlja da sistematski čisti Јužni Liban”.

– Želimo mir sa vama, sa Libanom. Mir u kome naša dva naroda mogu zajedno da investiraju, grade zajedno, napreduju zajedno. Јedina prepreka ovoj prelepoj viziji je Hezbolah. Žrtvovaće vas da bi postigli svoje bolesne ciljeve – rekao je Netanjahu.

SAD: Lažni navodi Irana da je Ormuz zatvoren i da su pogođeni naši ratni brodovi

Centralna komanda vojske Sjedinjenih Američkih Država saopštila je da su njene snage završile dodatne napade u samoodbrani na više ciljeva u Iranu, po nalogu vrhovnog komandanta.

– Snage CENTCOM-a pokrenule su napade na iranske vojne kapacitete za nadzor, komunikacione sisteme i lokacije protivvazdušne odbrane širom Irana – saopštila je Komanda.

Ističe i da su američki marinski korpus, vazduhoplovstvo i mornarica ispalili su preciznu municiju na iranske ciljeve koji su predstavljali pretnju američkim snagama i međunarodnim komercijalnim brodovima koji su tranzitirali kroz regionalne vode.

– Napadi su odgovor na neopravdanu i kontinuiranu agresiju Irana. Američke snage ostaju budne, smrtonosne i spremne – dodaje se u saopštenju.

Takođe, Komanda navodi da nije tačna tvrdnja Iranskog korpusa islamske revolucionarne garde koji kaže da je Ormuski moreuz zatvoren.

Iran tvrdi da je pogodio 18 vojnih ciljeva SAD, zatvara Ormuski moreuz

Korpus islamske revolucionarne garde saopštio je da je izveo napade na 18 američkih vojnih ciljeva u Kuvajtu i Bahreinu, dok je iranska vojska navela da je dronovima gađala sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, kao odgovor na najnovije američke napade na jug Irana, te da zatvara Ormuski moreuz za sav pomorski saobraćaj.

Prema saopštenju IRGC-a, u dva talasa napada pogođene su mete u vazduhoplovnim bazama Ali el-Salem i Ahmad el-DŽaber u Kuvajtu, kao i u vazduhoplovnoj bazi Šeik Isa u Bahreinu.

Iranska vojska je odvojeno navela da su dronovima gađani komunikacioni i radarski sistemi povezani sa PVO američke Pete flote u Bahreinu.

Centralni štab Hatam al-Anbije saopštio je da je najnoviji zastoj u sukobu rezultat “moćnog i odlučnog odgovora” iranskih oružanih snaga i poručio je da će vojni odgovor na američke akcije biti nastavljen.

Iranske vlasti su objavile i da zatvaraju Ormuz za sav pomorski saobraćaj, uključujući tankere za naftu i trgovačke brodove, upozoravajući da će svaki prolazak biti tretiran kao legitimna meta.

Komandant vazduhoplovnih snaga IRGC-a, brigadni general Sajed Madžid Musavi, uputio je oštro upozorenje SAD, navodeći da će Iran “pretvoriti region u pakao” ako Vašington nastavi da ugrožava bezbjednost Ormuza.

Tramp: Iranski zvaničnici su me zamolili da obustavim napade; Iran: Lažne tvrdnje SAD

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je direktno razgovarao sa iranskim zvaničnicima koji su ga zamolili da obustavi napade na zemlju.

Iranski državni mediji su, međutim, brzo demantovali ove tvrdnje, pozivajući se na visoke zvaničnike koji negiraju da je bilo koji iranski zvaničnik razgovarao sa Trampom.

– Trampova “lažna tvrdnja” o ​​kontaktu sa iranskim zvaničnicima je ‘pokriće za izbegavanje rata protiv Irana – javljaju iranski državni mediji.

Američka administracija pozvala je evropske zemlje da slijede primjer Vašingtona i uvedu ograničenja putovanja ljudima koji su nedavno boravili u zemljama centralne Afrike pogođenim izbijanjem ebole.

Cilj mjere je da se izbjegne širenje virusa tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu, rekli su izvori i zvaničnici.

Portparol Evropske komisije rekao je da nema dokaza da su potrebne dodatne mjere na granicama da bi se spriječilo širenje virusa u Evropu.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti prošlog mjeseca izdali su naredbu kojom se stranim državljanima koji su bili u Demokratskoj Republici Kongo, Ugandi ili Južnom Sudanu u prethodnih 21 dan onemogućava ulazak u SAD, a Amerikanci su usmjereni na odabrane aerodrome radi pregleda.

Državni sekretar Marko Rubio rekao je da se eboli ne smije dozvoliti da uđe u SAD, a napori administracije su usredsređeni na zadržavanje svih potencijalno izloženih virusu u inostranstvu, iako SAD imaju opremljene objekte za liječenje ebole.

Zvaničnik Stejt departmenta rekao je da ograničenja putovanja, u kombinaciji sa obećanjima SAD za finansiranje odgovora na ebolu, pokazuju da je Vašington “intenzivirao” napore da zaštiti Amerikance od ebole.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će SAD “veoma snažno” napasti Iran ako se ne zaključi mirovni sporazum.

– Napašćemo ih, napašćemo ih veoma snažno, nastavićemo sa bombardovanjem – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, navodeći kao razlog obaranje američkog helikoptera “apač” u Ormuskom moreuzu.

Tramp je precizirao da će udar na Iran biti izvršen tokom dana.

– Želimo sporazum koji ima smisla, želimo dogovor koji funkcioniše – dodao je predsjednik SAD.

Tramp je rekao da je Iran već pristao da ne posjeduje nuklearno oružje, ali da sporazum tek treba da bude potpisan.

Rusija će sa rezervom će uzimati evropske inicijative sve dok ne bude uvjerena da EU iskreno želi da počne pregovore o Ukrajini, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

– Dok ne čujemo i ne uvjerimo se da je ono što smo čuli ozbiljan prijedlog – a ne samo još jedan pokušaj odbrane, očuvanja ili jačanja kijevskog nacističkog režima – tada ćemo vjerovatno saslušati – rekao je Lavrov novinarima nakon sastanka Savjeta ministara spoljnih poslova Organizacije Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti.

On je naveo da bi “zbog praktične perspektive, jednostavno ignorisao takve ideje”.

Lavrov je istakao da je EU, ako je zaista željela da pomogne u unapređenju mirovnog procesa, imala je mnogo prilika i svaku od njih je protraćila.

– Naravno, čuda se dešavaju, ali vrlo malo vjerujem da EU može da napravi čudo – dodao je Lavrov.

Premijer Velike Britanije Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc sastali su se u nedjelju, 7. juna, u Londonu sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.

Nakon sastanka, oni su pozvali Rusiju da pristane na trenutni i potpuni prekid vatre, pri čemu se trenutna linija kontakta smatra polaznom tačkom za razgovore.

Uslovi, takođe, uključuju kompenzaciju i bezbjednosne garancije za Ukrajinu, uključujući raspoređivanje multinacionalnih snaga.

Ruske specijalne službe moraju da pojačaju napore u borbi protiv terorizma u cijelom obrazovnom i socijalnom sistemu, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa članovima Vlade Ruske Federacije.

– Nažalost, možemo da konstatujemo da se naši protivnici ne zaustavljaju pred terorističkim činovima. Mislim na napad na Studentski dom koledža u Starobeljsku – rekao je Putin.

Odluke evropskih vladajućih elita da uvedu sankcije dječijim organizacijama predsjednik je nazvao besmislicom.

– Sponzori kijevskog režima, evropske vladajuće elite smišljaju takve stvari koje ranije vjerovatno nikom ne bi ni pale na pamet – uvode sankcije organizacijama gdje naša djeca provode ljeto i skupljaju snagu. Kakva glupost i besmislica – rekao je Putin.

Naveo je da ne razumije šta pokušavaju da postignu time.

– Zvaničnici koji se time bave sami sebe sramote. S tačke gledišta zdravog razuma normalnih ljudi, i u Rusiji, i u Evropi, u cijelom svijetu, ovo je prikazivanje slaboumlja i pokušaj da načine još jednu sitnu pakost – rekao je predsjednik.

Prema njegovim riječima, iznenađujuće je da ljudi dolaze do takvog apsurda.

Ruski lider je dodao da ako zvaničnike EU iritira prizor srećne ruske djece, onda Rusija radi pravu stvar.

– Ako su evropski lideri, zabrinuti zbog rodnih problema i zaštite raznih seksualnih manjina, ako ih iritira prizor srećne, smbiciozne djece koja vole Rusiju, onda mi radimo sve ispravno, promovišemo prave vrijednosti. Nastavićemo to da radimo – rekao je šef države.

Više od 5,75 miliona djece u Rusiji moći će da provede leto u sanatorijumima ili dečjim kampovima, izjavio je ruski lider.

– Naš cilj je da povećamo broj djece koja mogu da provedu leto u sanatorijumima ili dječjim kampovima, da se odmore i skupe snagu – rekao je Vladimir Putin.

Rusija konstantno razvija svoju infrastrukturu za rekreaciju djece, primijetio je šef države.

Dana 22. maja, lider LNR Leonid Pasečnik je izvestio o napadu ukrajinskih snaga na obrazovnu ustanovu i internat Starobeljske srednje stručne škole Luganskog državnog pedagoškog univerziteta. Prema Istražnom komitetu, Oružane snage Ukrajine su te noći izvršile napad koristeći četiri drona. U zgradi je bilo 86 studenata i jedan član osoblja. Dvadeset jedna osoba je ubijena.,

Izvor: RT Balkan

Važno je spriječiti da evroazijski region postane arena konfrontacije, izjavio je ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov na Sastanku Savjeta ministara spoljnih poslova ODKB u proširenom formatu.

– Upravo u Evroaziji, upravo na našem kontinentu se odvijaju procesi koji direktno utiču na formiranje pravednijeg multipolarnog svjetskog poretka. Prije svega, riječ je o uspostavljanju i jačanju novih svetskih centara i njihovih integracionih udruženja – rekao je Lavrov, prenosi RT Balkan.

Očigledno je da policentrična arhitektura treba da se zasniva na principima Povelje UN, u cijelosti i njihovoj međusobnoj povezanosti, rekao je Lavrov.

Kako je dodao, ovo se odnosi na uvažavanje kulturne i civilizacijske raznolikosti, kao i pravo naroda da sami biraju puteve i modele razvoja.

– Mi ne prihvatamo kršenje osnova međunarodnog prava i želju da se svoji problemi rješavaju na račun drugih, posebno silom. Sve to ne vodi ka miru, već ka haosu na međunarodnoj areni, zaoštravanju starih i pojavi novih konflikata – ocijenio je on.

Prema njegovim riječima, jedan od primjera takve destruktivne linije je aktivno uvlačenje Ukrajine u NATO.

– Sistem bezbjednosti u Evropi je potpuno razrušen rukama naših zapadnih kolega, likvidirani su svi najvažniji sporazumi o kontroli naoružanja – naglasio je ruski ministar.

Kako je istakao, ne smiju se dopustiti krize poput ukrajinske, zato je predsjednik Rusije ranije predložio formiranje evroazijske bezbjednosne arhitekture.

Sastanak ministara u užem formatu je bio konstruktivan i poverljiv.

– Po tradiciji, razgovarali smo o pitanjima multilateralne saradnje u okviru ODKB. Razmijenili smo mišljenja o međunarodnoj problematici, procene situacije u regionima kolektivne bezbjednosti – rekao je Lavrov.

Prema njegovim riječima, članice imaju isto mišljenje o zajedničkim koracima o jačanju potencijala ODKB, koja predstavlja “važan stabilizacioni faktor u zajedničkom evroazijskom regionu”.

Iran je rano jutros, 10. juna, pokrenuo napade na američke vojne ciljeve u Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu, kao odgovor na prethodne američke udare na iranske vojne položaje.

Najnovija eskalacija dodatno je povećala strahovanja od širenja sukoba na Bliskom istoku i udaljila mogućnost brzog diplomatskog rješenja između Vašingtona i Teherana.

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da su meta napada bile američka baza Al Azrak u Jordanu, baza Ali Al Salem u Kuvajtu, kao i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu.

Prema navodima iranskih državnih medija, korištene su rakete dugog dometa i dronovi, a IRGC tvrdi da su pogođeni brojni vojni objekti povezani sa američkim snagama u regionu.

Jordan presreo rakete

Jordanske oružane snage saopštile su da su njihovi sistemi protivvazdušne odbrane presreli i oborili pet projektila lansiranih iz Irana prema području Al Azraka u provinciji Zarka.

Vlasti su navele da su krhotine projektila pale na teritoriju Jordana, ali da nije bilo povrijeđenih niti materijalne štete. Na teren su upućeni vojni inženjerski timovi radi uklanjanja ostataka raketa i eventualnih neeksplodiranih sredstava.

Jordan je poručio da neće tolerisati narušavanje svog vazdušnog prostora i da su oružane snage u stanju pune pripravnosti, prenio je Tanjug.

Sirene i snažan bljesak u Bahreinu

Tokom noći širom Bahreina oglasile su se sirene za vazdušnu opasnost nakon što je Iran objavio da je gađao američku Petu flotu sa sjedištem u Manami.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina pozvalo je građane da potraže najbliže sigurno sklonište i prate uputstva nadležnih službi.

Dodatnu pažnju izazvao je snimak nadzorne kamere koji prikazuje snažan bljesak u pravcu baze američke Pete flote. Prema dostupnim informacijama, bljesak je zabilježen svega nekoliko minuta nakon što su aktivirane sirene za uzbunu.

Uzrok eksplozije za sada nije zvanično potvrđen, ali je IRGC prethodno saopštio da je upravo taj vojni kompleks bio jedna od glavnih meta napada dronovima.

🚨 İran'dan fırlatılan bir füzenin Bahreyn'i vurduğu an. pic.twitter.com/1Trfh8WDLZ

— Kongar (@ultrarrow) June 10, 2026

Kuvajt aktivirao protivvazdušnu odbranu

Generalštab kuvajtske vojske saopštio je da su sistemi protivvazdušne odbrane djelovali protiv neprijateljskih vazdušnih ciljeva iznad teritorije zemlje.

Građanima je upućen poziv da prate isključivo informacije koje objavljuju nadležni državni organi i da se pridržavaju bezbjednosnih uputstava.

Teheran tvrdi da je uništio vojne ciljeve

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde tvrdi da su rakete pogodile četiri ključna objekta u američkoj bazi u Jordanu, uključujući hangare za borbene avione F-35 i glavni komandno-kontrolni centar.

IRGC navodi da je riječ o završnoj fazi šire operacije odmazde tokom koje je pogođena ukupno 21 meta povezana sa američkim vojnim prisustvom u regionu.

U saopštenju se dodaje da je tokom operacije oboren i američki dron MQ-9 iznad iranskog vazdušnog prostora.

Sve počelo nakon obaranja helikoptera Apač

Najnoviji razvoj događaja uslijedio je nakon što je američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila da je izvela nove udare na Iran kao odgovor na obaranje američkog vojnog helikoptera AH-64 Apač u blizini Ormuskog moreuza.

Prema navodima CENTCOM-a, helikopter je pogođen iranskim dronom Šahed, nakon čega se srušio. Američki vojnici su spaseni u roku od dva časa i nalaze se u stabilnom stanju.

Predsjednik SAD Donald Tramp naredio je, kako je navedeno, „proporcionalan odgovor na neopravdanu iransku agresiju“, a američka vojska je potom gađala sisteme protivvazdušne odbrane, radare i komandne položaje u blizini Ormuskog moreuza.

Iran je odmah zaprijetio odgovorom.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči poručio je da Teheran preferira diplomatiju, ali da će na svaki napad odgovoriti.

„Naše moćne oružane snage neće ostaviti nijedan napad ili prijetnju bez odgovora“, naveo je Arakči.

Teheran upozorava na nove udare

IRGC je nakon jutrošnjih napada saopštio da su njihove snage spremne za „razoran i odlučan odgovor“ na svaku novu američku vojnu akciju.

Istovremeno su upozorili da će Vašington snositi punu odgovornost za posljedice eventualne dalje eskalacije sukoba u regionu.