Kategorija: Svijet

Predsjednik SAD Donald Tramp mogao bi da uskrati Kijevu pristup američkim obavještajnim podacima ili da izvrši pritisak na preduzetnika Ilona Maska da ukine usluge “Starlinka” Ukrajini, objavljeno je u evropskom izdanju lista “Politiko”.

U izvještaju se podsjeća da je nedavni dogovor Rusije i SAD o dizelu došao u nepovoljnom trenutku za Ukrajince, pred zimu, što je navelo ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da razmisli o tome “koliko može sebi da priušti da bude ljut”.

Prema pisanju “Politika”, Zelenski rizikuje da isprovocira Trampa, koji bi mogao da ukine Kijevu pristup podacima ili da nagovori Maska da isključi Kijev iz usluga “Starlinka”, na koje se ukrajinska vojska u velikoj mjeri oslanja, prenio je TASS.

Američki predsjednik Donald Tramp je, nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, objavio da je Moskva pristala da odmah stavi na raspolaganje više od 300.000 tona dizela američkom i svjetskom tržištu u nastojanju da snizi cijene.

Prema Trampovim riječima, Rusija će u novembru isporučiti još 500.000 tona, a ubrzo nakon toga još milion tona dizela.

Dva trgovačka broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale. Jedan je potonuo, drugi su pogodila tri drona, a mornari su završili u moru i bolnicama. Bugarski premijer Rumen Radev sazvao je hitan sastanak Savjeta za bezbjednost i najavio razgovore s NATO-om i ruskom ambasadorkom, kako prenose Nezavisne.

Napadi su se dogodili u noći između 12. i 13. oktobra, u blizini bugarskih teritorijalnih voda, svega sedam dana nakon što su u istom dijelu Crnog mora pogođena još dva trgovačka broda. Novi detalji koje prenose bugarski mediji otkrivaju dramatične trenutke na napadnutim plovilima. Dok su mornari jednog broda bježali od požara i eksplozija, članovi posade drugog završili su u moru, gdje su se držali za predmete koji su plutali dok nije stigla pomoć.

Teretni brod „Chelsea 3“, koji plovi pod zastavom Malte, napadnut je približno 18 nautičkih milja, odnosno 33 kilometra, istočno od bugarskog grada Bjala. Prema riječima članova posade, brod su pogodila tri vazdušna drona, a udari su zahvatili palubu i bočni dio plovila. Većina mornara u trenutku napada spavala je, dok su oni koji su bili na dužnosti osjetili tri snažna udara, u prednjem, srednjem i zadnjem dijelu broda. Kako piše bugarski list „24 časa“, mornari su ispričali policiji da nisu vidjeli dronove, već su samo osjetili udare. Nakon eksplozija izbio je požar, a dio povreda, prema prvim procjenama, nastao je od komada razbijenog stakla na komandnom mostu. Na brodu se nalazilo 15 članova posade, sedam Ukrajinaca i osam Azerbejdžanaca. Svi su spaseni i prevezeni u Varnu. „Chelsea 3“ prethodno je prevozio žito iz Ukrajine u Tursku, a u trenutku napada plovio je prazan prema Moldaviji. Uprkos oštećenjima, brod je ostao na površini.

Prve informacije govorile su o petorici povrijeđenih mornara, ali su kasniji izvještaji bugarskih medija donijeli nove podatke. Prema tim informacijama, osam članova posade prevezeno je u zdravstvene ustanove, petorica u bolnicu „Sveta Ana“, a trojica u vojnu bolnicu u Varni. Bugarsko Ministarstvo odbrane objavilo je da su trojica mornara zadobila opekotine drugog stepena. Riječ je o dvojici Azerbejdžanaca, starosti 42 i 33 godine, i Ukrajincu (58). Jedan od njih zadobio je i lakšu povredu glave. Njihovi životi nisu ugroženi.

Dok je trajala spasilačka operacija kod Bjale, stigla je vijest o još jednom napadnutom trgovačkom brodu. Brod „Azov Concord“, koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa, pogođen je približno 17 nautičkih milja istočno od mjesta Krapec. Premijer Rumen Radev saopštio je da je brod potonuo. Prema podacima pomorskog portala Maritime.bg, „Azov Concord“ plovio je iz Rumunije prema Turskoj. Prvobitno je saopšteno da je spasen jedan mornar, zatim su stigle informacije o četvorici, a najnoviji izvještaji bugarskih medija govore o pet spasenih članova posade. Prema informacijama koje prenosi Vesti.bg, mornari su se nakon napada našli u vodi, gdje su se držali za različite predmete kako bi ostali na površini. Spasili su ih članovi posada trgovačkih brodova koji su prolazili tim područjem. Još nije poznato koliko je ukupno mornara bilo na brodu. Glavni sekretar bugarskog MUP-a Ljubomir Nikolov naknadno je izjavio da ne može sa sigurnošću potvrditi potonuće broda, iako je premijer ranije saopštio da je plovilo potonulo.

Nakon novih napada, bugarski premijer sazvao je hitan sastanak Savjeta za bezbjednost. „Još jedan napad na trgovačke brodove u neposrednoj blizini bugarskih teritorijalnih voda apsolutno je neprihvatljiv“, poručio je Radev. Najavio je razgovor s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom i ruskom ambasadorkom u Sofiji Eleonorom Mitrofanovom. Iako bugarske vlasti još nisu utvrdile porijeklo dronova, Radev je otvoreno govorio o mogućoj ulozi Rusije. „Nemamo čvrste i jasne dokaze da bismo optužili bilo koju stranu, ali logika ukazuje da je rezultat u korist Ruske Federacije“, izjavio je bugarski premijer. Bugarska je o napadima obavijestila svoje predstavnike pri NATO-u i Evropskoj uniji, a od međunarodnih partnera traži pomoć u utvrđivanju porijekla dronova, kao i u jačanju nadzora vazdušnog i pomorskog prostora.

Pukovnik Ivan Milanov iz Međunarodnog udruženja za borbu protiv dronova upozorio je da Bugarska mora imati sistem koji može otkriti prijetnju mnogo prije nego što se približi brodovima ili obali. Kako prenosi Novinite, Milanov je objasnio da dronovi koji se kreću brzinom od 300 do 500 kilometara na čas mogu stići do mete za svega nekoliko minuta. Prema njegovim riječima, nije dovoljno reagovati nakon napada, već je neophodno unaprijed uspostaviti sistem za otkrivanje, identifikaciju i neutralisanje dronova. Upozorio je da se zaštita mora odnositi ne samo na brodove i infrastrukturu, nego i na njihove posade i stanovništvo.

Napadi kod Bjale i Krapeca uslijedili su nakon incidenata od 6. oktobra, kada su u Crnom moru pogođeni trgovački brodovi „Alfa Watan“ i „Able“. „Alfa Watan“ potonuo je nakon napada, dok je na brodu „Able“ izbio požar. S broda „Able“ spaseno je svih 18 članova posade, a dvojica su teško povrijeđena. U napadu na „Alfa Watan“ deset mornara prijavljeno je kao nestalo. Novi napadi dodatno su pojačali zabrinutost za bezbjednost trgovačkih brodova koji plove zapadnim dijelom Crnog mora, posebno na rutama prema ukrajinskim i drugim regionalnim lukama.

Bivši mađarski premijer Viktor Orban u velikom intervjuu za Bayer Show govorio je o brojnim potezima aktuelne vlade te se osvrnuo i na događaj koji je opisao kao najveći korupcijski skandal u Evropi, kako prenosi Klix.

Naime, on se osvrnuo na slučaj tzv. „ukrajinskog zlatnog konvoja“ te je tvrdio kako su zapadne zemlje i Ukrajina bili umiješani u pošiljke novca i imovine koje su prolazile kroz Austriju i Mađarsku. Predsjednik Fidesza izjavio je da su mađarske vlasti zakonito zaustavile konvoje s naoružanom ukrajinskom pratnjom, te da smatra da je sudski postupak pokrenut protiv njega zbog toga politički motiviran, naglasivši da desnica ne može biti eliminirana jer se pola zemlje ne može zatvoriti.

„Ovo je najveći korupcijski slučaj u Evropi. U to su debelo uključeni zapadnjaci kao i Ukrajinci. Ako neko prati austrijsku unutrašnju politiku, tamo se vodi ogroman spor oko toga kako je to prošlo kroz zemlju. Milijarde eura u zlatu i dolarima. To nisu normalne stvari“, rekao je Orban.

Rekao je kako to nema veze s normalnim bankarskim poslovima. „Vojnici s obukom iz tajnih službi prate pošiljke. Pa ne zafrkavajmo se, to smo zaustavili. Mađarske vlasti su radile svoj posao i to bih učinio u svakom slučaju“, poručio je.

Najmanje 12 tankera napadnuto je tokom protekle sedmice u Ormuskom moreuzu i okolini, kako prenose Nezavisne.

UKMTO je naknadno izvijestio o šest brodova pogođenih u nedjelju: pet tankera i jednom kontejnerskom brodu. Kod omanskog Sohara posada je evakuisana nakon udara drona. Iranske tvrdnje o novim udarima na supertankere nisu nezavisno potvrđene. Analitičar Sal Merkogliano osporio je da objavljeni snimak prikazuje udar mine. Na tankeru „Gem No 2“ požar poslije udara drona je ugašen; svih 22 člana posade bilo je bezbjedno.

Iran tvrdi da je moreuz zatvoren i pod njegovom kontrolom. Američki državni sekretar Marko Rubio tvrdi da je otvoren i da su tokovi nafte gotovo obnovljeni, navodi National.

Saudijska Arabija suočava se s novim talasom raketnih napada Huta iz Jemena, dok prestolonasljednik Mohamed bin Salman boravi u strogo čuvanim rezidencijama opremljenim bunkerima, kako prenose Nezavisne.

Napadi na međunarodni aerodrom u Rijadu, u kojima je poginulo najmanje 13 ljudi, a više od 300 povrijeđeno, otvorili su ozbiljna pitanja o sposobnosti jedne od najbogatijih država svijeta da zaštiti svoju prestonicu i ključnu infrastrukturu. Istovremeno, Huti prijete novim udarima, saudijski zvaničnici strahuju od nestašice raketa za protivvazdušnu odbranu, a američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost da se Sjedinjene Američke Države direktno uključe u napade na pobunjeničku grupu iz Jemena.

U subotu, 10. oktobra, najmanje jedan projektil pogodio je Međunarodni aerodrom „Kralj Halid“ u Rijadu, pri čemu je poginulo najmanje 13 ljudi, dok su stotine povrijeđene. Prema izvještaju Wall Street Journala, pogođena su dva terminala, a dijelovi njihovih krovova su se urušili. Putnici su u panici napuštali aerodrom, dok su na podovima ostali tragovi krvi. Među teško povrijeđenima je i 28-godišnja egipatska stjuardesa kojoj je projektil raznio ruku, naveli su izvori upoznati s posljedicama napada.

Napadi su nastavljeni i narednog dana, kada je jedan projektil izazvao požar na Terminalu 4, usmrtio još jednu osobu i povrijedio više ljudi. Huti su potom saopštili da su ponovo gađali aerodrom u Rijadu balističkom raketom, kao i vazdušnu bazu u Hamis Mušaitu dronom. Njihov vojni portparol Jahja Sari tvrdio je da su oba napada bila uspješna. Saudijska Arabija nije potvrdila ove najnovije tvrdnje, ali je prethodno saopšteno da je protivvazdušna odbrana presrela i uništila više projektila. Posebno zabrinjava činjenica da se Rijad nalazi više od 800 kilometara od teritorije pod kontrolom Huta.

Nekadašnji osjećaj bezbjednosti u saudijskoj prestonici ozbiljno je narušen. Posljednjih dana stanovnici Rijada sklanjali su se od eksplozija, dok su zaposleni u finansijskoj četvrti, učenici međunarodnih škola i diplomate dobijali naređenja da napuste objekte ili potraže sklonište. Krhotine presretnutih projektila pogodile su i dječji vrtić i medicinski kompleks. Prema informacijama Wall Street Journala, saudijski zvaničnici upozoravaju da zemlji ponestaje presretačkih raketa potrebnih za odbranu od novih napada. To predstavlja ozbiljan problem za državu koja je godinama izdvajala ogromna sredstva za nabavku savremenih sistema protivvazdušne odbrane. Rijad je već zatražio pomoć od Pakistana, svog vojnog saveznika, dok širom svijeta pokušava da obezbijedi dodatne odbrambene sisteme.

Dok projektili pogađaju saudijsku prestonicu, posebne mjere bezbjednosti preduzete su i radi zaštite prestolonasljednika Mohameda bin Salmana. Prema riječima zvaničnika upoznatih s njegovim kretanjem, 41-godišnji princ premješta se između strogo čuvanih palata koje imaju bunkere, a štiti ga posebno odabran tim obezbjeđenja. U trenutku objavljivanja izvještaja Wall Street Journala, posljednji put je viđen u javnosti sedmicu ranije, kada je učestvovao u nacionalnoj akciji dobrovoljnog davanja krvi. Nema potvrde da je prestolonasljednik bio neposredna meta nekog od napada, ali pojačane mjere zaštite pokazuju koliko je bezbjednosna situacija ozbiljna. Mohamed bin Salman posljednjih godina nastojao je da Saudijsku Arabiju pretvori u globalni centar turizma, investicija i novih tehnologija. Sada se suočava s ratom koji ugrožava upravo te ambicije.

Situaciju dodatno komplikuje mogućnost direktnog uključivanja SAD u sukob. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je tokom vikenda da Vašington održava kontakte s Hutima, ali da razmatra i pridruživanje saudijskim napadima na njihove položaje u Jemenu. Napad na aerodrom u Rijadu ocijenio je neprihvatljivim i najavio razgovor sa saudijskim prestolonasljednikom. Odgovor Huta nije dugo čekao. Njihov politički predstavnik Mohamed al Bukaiti upozorio je da bi američko uključivanje izazvalo odmazdu. „Uslijediće brz i bolan odgovor usmjeren protiv SAD i svih njihovih interesa u regionu“, izjavio je Al Bukaiti, prenosi Tanjug pozivajući se na Al Džaziru. On je istovremeno pozvao zaposlene na saudijskim aerodromima i naftnim postrojenjima da se udalje od tih lokacija, tvrdeći da su postale legitimne mete.

Huti su jemenski pobunjenički pokret koji kontroliše glavni grad Sanu i veliki dio sjevernog Jemena, a imaju podršku Irana. Njihov sukob sa Saudijskom Arabijom traje godinama. Saudijska Arabija je 2015. predvodila vojnu intervenciju u Jemenu, podržavajući međunarodno priznatu vladu koju su Huti potisnuli iz glavnog grada. Uslijedili su višegodišnji vazdušni napadi saudijske koalicije i raketni napadi Huta na saudijsku teritoriju. Primirje iz 2022. donijelo je period relativnog zatišja, ali sukob nikada nije trajno riješen. Sadašnje zaoštravanje povezano je i sa širim ratom s Iranom, dok Huti istovremeno vode borbe protiv snaga koje podržava Rijad. BBC je u reportaži s jemenskog fronta opisao žestoke sukobe oko strateškog moreuza Bab el Mandeb, jednog od ključnih prolaza za međunarodnu trgovinu i transport nafte. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, oko 200.000 ljudi raseljeno je od početka nove eskalacije u septembru.

Posljedice napada ne ograničavaju se na bezbjednost stanovništva. Saudijska Arabija godinama ulaže ogromna sredstva u projekte kojima želi da smanji zavisnost od nafte i razvije turizam, tehnologiju i druge privredne grane. Međutim, raketni napadi na aerodrome, rafinerije, energetska postrojenja i naftovod istok-zapad sada ugrožavaju te planove. Posebno je osjetljiv turistički sektor, koji je trebalo da postane jedan od glavnih oslonaca buduće saudijske ekonomije. Pod znakom pitanja našlo se i održavanje velike međunarodne investicione konferencije planirane za kraj oktobra. Istovremeno, troškovi rata povećavaju pritisak na državni budžet, dok strani investitori sve pažljivije procjenjuju bezbjednosne rizike. Prema podacima koje prenosi Wall Street Journal, strana ulaganja pala su tokom prva dva kvartala, a saudijsko Ministarstvo finansija očekuje pad bruto domaćeg proizvoda od 3,6 odsto u 2026. godini. Dodatnu neizvjesnost donose i planovi Saudijske Arabije da postane veliki centar za vještačku inteligenciju, jer bi i podatkovni centri mogli biti izloženi napadima.

Kristijan Kouts Ulrihsen, stručnjak za Persijski zaliv s Instituta Baker Univerziteta Rice, smatra da saudijski prestolonasljednik nema mnogo dobrih opcija. Prema njegovoj ocjeni, svaki snažniji vojni odgovor nosi rizik dubljeg uvlačenja Saudijske Arabije u sukob u kojem su Huti već pokazali da mogu nanijeti veliku materijalnu i simboličku štetu. S druge strane, izostanak odgovora mogao bi dodatno ohrabriti napade na saudijsku teritoriju. Rijad zato istovremeno pokušava da ojača protivvazdušnu odbranu, obezbijedi međunarodnu vojnu podršku i ispita mogućnosti za diplomatsko rješenje. Za Mohameda bin Salmana, koji je godinama gradio sliku Saudijske Arabije kao stabilne i bezbjedne destinacije za globalni kapital, nastavak napada predstavlja ozbiljan politički, vojni i ekonomski izazov.

Ukrajina je stabilizovala liniju fronta i, nanoseći velike gubitke ruskim snagama, „slomila sposobnost Rusije da napreduje“, tvrdi bivši glavnokomandujući ukrajinske vojske, general Oleksandr Sirski, u intervjuu za BBC, kako prenose Nezavisne.

U prvom intervjuu nakon što je tokom ljeta smijenjen, Sirski je govorio o stanju na frontu, razlozima sukoba s tadašnjim ministrom odbrane Mihailom Fedorovom i kritikama na račun svog komandovanja. Odbacio je ocjene da je njegov pristup previše „stare škole“ za rukovođenje savremenim, tehnološki razvijenim oružanim snagama. Odgovorio je i na optužbe vojnika koji su ranije za BBC govorili da su morali ostajati na položajima čak i kada im je prijetilo gotovo potpuno rusko okruženje, što je dovodilo do velikih gubitaka.

Prema tvrdnjama Sirskog, ukupni ruski gubici u ratu šest puta su veći od ukrajinskih. „Ako računate samo poginule, onda su i do 11 puta veći“, rekao je. BBC naglašava da ni Rusija ni Ukrajina zvanično ne objavljuju broj svojih poginulih vojnika. Ukrajinska vojska tvrdi da je tokom septembra ruskim snagama nanijela najveće gubitke u ovoj godini, ali taj podatak nije moguće nezavisno potvrditi. Prema procjenama britanskih obavještajnih čelnika koje prenosi BBC, od početka ruske invazije punog obima 2022. godine poginulo je oko pola miliona ruskih vojnika. Američki Centar za strateške i međunarodne studije, s druge strane, procjenjuje da je do juna 2026. poginulo do 150.000 ukrajinskih vojnika.

Sirski smatra da razlika u gubicima, zajedno s tehnološkim napretkom i strategijom napada na slabe tačke ruskih linija uz zaustavljanje njihovog napredovanja na drugim pravcima, objašnjava sadašnju pat-poziciju na frontu. Sirski je naveo da je Rusija tokom prvih šest mjeseci 2026. ostvarila ukupni teritorijalni dobitak od 61 kvadratnog kilometra. „To je pokazatelj da je linija fronta stabilizovana“, ocijenio je. BBC navodi da je Institut za proučavanje rata, poznat kao ISW, takođe zabilježio ovaj trend. Prema jednom od njegovih nedavnih izvještaja, Rusija je u septembru 2026. izgubila više teritorije nego što je zauzela.

Sirski je imenovan za glavnokomandujućeg ukrajinske vojske 2024. godine. Prethodno je dobio priznanja za odbranu Kijeva na početku ruske invazije 2022, kao i za uspješnu kontraofanzivu istočno od Harkova u jesen iste godine. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski smijenio ga je ovog ljeta, nakon velikog sukoba s tadašnjim ministrom odbrane Mihailom Fedorovom. Fedorov je tvrdio da je vojska pod komandom Sirskog blokirala njegove inicijative, umjesto da se prilagođava promjenama u načinu ratovanja. Kada je sukob dvojice zvaničnika postao javan, Zelenski je najprije smijenio Fedorova. Međutim, kako prenosi BBC, masovni ulični protesti potom su primorali predsjednika da smijeni i Sirskog. Na njegovo mjesto postavljen je general-major Mihailo Drapati, koji ima 43 godine.

Sirski je za BBC rekao da je imao „neslaganja“ s Fedorovom jer tadašnji ministar pri nabavci naoružanja i opreme „nije uzimao u obzir interese vojske“. Prema njegovim riječima, Fedorov je stvorio „neravnotežu“ u snabdijevanju, dajući prednost dronovima i zanemarujući drugu opremu potrebnu na frontu, poput besposadnih kopnenih vozila, pikapova i motocikala. Sirski tvrdi da su nestašice postojale čak i kada je riječ o dronovima, jer je vojska dobijala samo polovinu potrebnih količina. Fedorov je bio popularan mladi ministar, prepoznatljiv po digitalnim i tehnološkim inicijativama. Kritičari su ga često suprotstavljali Sirskom, za kojeg su smatrali da nije odgovarajući čovjek za vođenje nove tehnološke trke u naoružanju s Rusijom.

Sirski odbacuje takve ocjene i tvrdi da je upravo tokom njegovog mandata upotreba dronova dostigla dotad nezabilježen nivo. Kao primjer naveo je napade na ciljeve više od 2.000 kilometara iza neprijateljskih linija. Podsjetio je i da je Ukrajina pod njegovom komandom postala prva zemlja koja je formirala Snage besposadnih sistema kao zaseban rod oružanih snaga. Prema njegovim tvrdnjama, dronovi sada uzrokuju 80 odsto ruskih gubitaka.

Tokom njegovog komandovanja ukrajinske snage izvele su haotična povlačenja iz Avdijivke i Vuhledara, kao i iz područja oko Pokrovska. Vojnici koji su ranije razgovarali s BBC-jem žalili su se da su dobijali naređenja da po svaku cijenu ostanu na položajima. Kada bi im povlačenje konačno bilo odobreno, često je već bilo prekasno jer su ruske snage gotovo zatvorile obruč oko njih. Sirski ne negira da se takve situacije dešavaju na frontu, ali ističe da se Ukrajina bori protiv znatno moćnije vojske. Prema njegovim riječima, odnos kada je riječ o borbenim avionima i bombama tokom 2025. bio je 18 prema jedan u korist Rusije. Iste godine Rusija je imala dva i po puta više artiljerijskih oruđa i granata od Ukrajine. Dodao je da Rusija raspolaže s četiri miliona vojno obučenih ljudi koje može mobilisati, što njenim snagama omogućava da stvaraju prilike za proboj.

Jedna od najpoznatijih operacija pod komandom Sirskog bio je upad ukrajinskih snaga u rusku Kursku oblast, započet u avgustu 2024. godine. Operacija je završena dramatičnim povlačenjem narednog proljeća, koje su pojedini vojnici opisali kao „katastrofalno“. Sirski, međutim, insistira da je ulazak u Kursku oblast bio „neophodan“. „U ljeto 2024. ruske snage napredovale su na svim glavnim pravcima fronta, s do šest puta više vojnika nego što smo ih mi imali“, objasnio je. Prema njegovim riječima, operacija je poremetila rusku ofanzivu i primorala Moskvu da preusmjeri dio svojih snaga. Time je Ukrajina dobila predah, a njene opterećene brigade na istoku i jugu priliku da se oporave.

Sirski je upozorio evropske saveznike koji sumnjaju da bi Rusija mogla imati teritorijalne ambicije i izvan Ukrajine. Poručio im je da već sada počnu pripreme za rat i da „odbace sve iluzije da do njega neće doći“.

Bivši ukrajinski glavnokomandujući smatra da će rat postajati sve više oslonjen na tehnologiju, uz veću upotrebu robota, automatizovanih sistema i vještačke inteligencije. „Čak i konvencionalno naoružanje sada dobija upravljačke sisteme zasnovane na vještačkoj inteligenciji kako bi se unaprijedile njegove sposobnosti“, rekao je. Takva tehnologija, prema njegovoj ocjeni, može dati novu ulogu tradicionalnom naoružanju, poput tenkova. Naveo je da se i Rusija i Ukrajina takmiče u razvoju sistema aktivne zaštite oklopnih vozila. Ipak, smatra da će ljudi zadržati presudnu ulogu. „Uloga čovjeka na bojnom polju ostaće odlučujuća jer će ljudi morati da upravljaju tim sistemima“, zaključio je Sirski.

Ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije usvojili su gotovo 1.600 novih sankcija usmjerenih protiv ruskog vojno-industrijskog kompleksa, što je najveće proširenje liste sankcija od početka rata u Ukrajini, izjavila je šefica diplomatije EU Kaja Kalas, kako prenosi RTRS.

„Evropa je danas pokazala jedinstven front. Više od polovine cilja na proizvodni lanac balističkih raketa. Značajno otežavamo, usporavamo i poskupljujemo Rusiji proizvodnju oružja koje koristi za ubijanje Ukrajinaca“, rekla je Kalas na konferenciji za novinare poslije sjednice Savjeta za spoljne poslove EU u Luksemburgu.

Kako je navela, ministri podržavaju primirje u napadima na energetsku infrastrukturu između Rusije i Ukrajine, ali pod uslovom da se i Moskva pridržava toga. „Ministri su takođe odobrili 77 stavljanja na listu onih koji su učestvovali u lažnom glasanju na okupiranim ukrajinskim teritorijama, kao i nekoliko stavljanja na listu povezanih sa saradnjom sa Sjevernom Korejom“, dodala je Kalas i istakla da je najbrži način da se okonča rat pritisak na Moskvu, a ne ustupci.

Kad je riječ o hibridnim napadima Rusije, ona je rekla da su ministri dogovorili da je potrebno da se pruži „kolektivni odgovor“ i da se tome pristupi „na sveobuhvatan način“, umjesto da se reaguje na pojedinačne incidente, prenijela je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).

Govoreći o smanjenju bezbjednosnih rizika unutar teritorije EU, ona je rekla da je potrebno usvojiti mehanizam za konsultacije i brzo djelovanje. „Zato ćemo predložiti Protokol o vanrednoj bezbjednosti kao dio naše Evropske bezbjednosne strategije. Ovo mora da prati skup alata za reagovanje spremnih za raspoređivanje“, rekla je Kalas.

Kad je riječ o onemogućavanju ruskim i bjeloruskim sportistima da se takmiče u međunarodnim sportskim takmičenjima, ona je rekla da „sport i kultura ne smiju postati sredstva za prikrivanje ruske agresije“.

U Luksemburgu je održana sjednica Savjeta za spoljne poslove EU, na kojoj je bilo govora o situaciji u Ukrajini, na Bliskom istoku, bezbjednosnoj situaciji u EU i Međunarodnom krivičnom sudu.