Kategorija: Svijet

Građani Slovenije su u nedjelju glasali na četiri referenduma. Na jedinom referendumu odbili su izmjene zakona o parlamentarnoj istrazi, dok su na tri savjetodavna podržali uslovljavanje socijalne pomoći društveno korisnim radom i ukidanje prava glasa na lokalnim izborima za državljane zemalja koje nisu članice EU, prenosi Klix.

O ukidanju obaveznog RTV doprinosa odlučuje svega nekoliko stotina glasova.

Prema podacima Državne izborne komisije (DVK) koje prenosi RTV Slovenija, izlaznost je bila veća od 54 posto. Predsjednik DVK Peter Golob kazao je da je izlaznost među najvišim u istoriji samostalne Slovenije.

Na referendumu birači su odlučivali da li će stupiti na snagu izmjene zakona o parlamentarnoj istrazi koje je Državni zbor usvojio 26. maja 2026. Nakon više od 99,5 posto prebrojanih glasova protiv je glasalo 51,06 posto birača (465.186), a za 48,94 posto (445.827).

Zakon pada ako protiv glasa većina, uz uslov da je to najmanje petina svih birača. Ovaj put to je značilo najmanje 339.706 glasova protiv, pa je prag dostignut. Prvi rezultati su pokazivali prednost pristalica zakona, ali se nakon 86 posto prebrojanih glasova rezultat preokrenuo.

Najubjedljiviji rezultat zabilježen je na savjetodavnom referendumu o tome treba li pravo na novčanu socijalnu pomoć za radno sposobne osobe bez objektivnih prepreka za rad uslovljavati društveno korisnim radom. Za je glasalo 60,72 posto (553.722), a protiv 39,28 posto birača.

Birači su se izjašnjavali i o tome trebaju li na lokalnim izborima moći glasati samo državljani Slovenije i drugih članica EU, a ne i državljani trećih zemalja. Za ovaj prijedlog glasalo je 55,47 posto (505.641), a protiv 44,53 posto (405.915). Među državljanima trećih zemalja koji žive u Sloveniji su i državljani Bosne i Hercegovine.

Najtješnji je rezultat referenduma o ukidanju obaveznog plaćanja doprinosa za programe Radiotelevizije Slovenija. Prema podacima koje je DVK objavio u ponedjeljak u 6.20, nakon 99,98 posto prebrojanih glasova protiv ukidanja je 50,04 posto birača, a za 49,96 posto. Razlika iznosi 692 glasa (461.765 protiv i 461.073 za).

U nedjelju navečer bilo je obrnuto, pa konačan rezultat još nije poznat. Danas se, kako navodi N1 Slovenija, pribrajaju glasovi poslani poštom iz Slovenije, a naredne sedmice i glasovi iz inostranstva.

Tri savjetodavna referenduma predložili su poslanici vladajuće koalicije sa strankom Resnica. Rezultati savjetodavnih referenduma nisu obavezujući, nego služe kao smjernica Državnom zboru.

Američki predsjednik Donald Tramp i državni sekretar Marko Rubio razmatraju smjenu američke ambasadorke u Grčkoj, Kimberli Gilfojl. Taj potez slijedi nakon niza medijskih izvještaja o njenom neprimjerenom, a moguće i nezakonitom ponašanju prije i tokom mandata u Atini, prenose Nezavisne.

Visoki američki zvaničnik izjavio je da su Tramp i Rubio „izuzetno bijesni“ zbog njenih postupaka, a odluku o daljim koracima vjerovatno će donijeti tokom sedmice, nakon saveznog praznika u ponedjeljak, piše The Guardian.

Zvaničnik, koji je zbog osjetljivosti internih rasprava tražio anonimnost, kaže da je Rubio posebno ljut. Državni sekretar je tek prošle sedmice boravio u Atini, gdje ga je Gilfojl pratila na gotovo svim događajima. Iako su se optužbe već tada širile, pri dolasku ga je dočekala srdačnim zagrljajem.

Wall Street Journal objavio je seriju članaka s detaljima o njenom sumnjivom ponašanju. U njima se navodi da je prijetila zvaničniku zemlje domaćina, primala neprimjerene poklone i usluge i nudila svoj uticaj u administraciji u zamjenu za plaćanje njenog visokog računa na kreditnoj kartici.

Gilfojl se nije direktno izjasnila o optužbama, ali njen advokat tvrdi da nije učinila ništa pogrešno. Američka ambasada u Atini joj je pritom prećutno pružila podršku.

Nakon što je stao u njenu odbranu poslije prvog članka, Rubio je prestao javno da komentariše sve brojnije optužbe. U srijedu je kratko izjavio: „Naša ambasadorka ovdje radi dobar posao.“

Međutim, nakon objavljivanja novog izvještaja u srijedu uveče, Rubio je u četvrtak, neposredno prije odlaska iz Atine, oštro reagovao na novinarska pitanja o optužbama. Rekao je da ne zna da li su navodi istiniti i da neće odgovarati na nešto što ne može da potvrdi.

„Vi polazite od pretpostavke da je ono što vam je neki izvor rekao i što ste objavili apsolutna istina. Za mene to nije tako. Mi ne radimo na taj način“, izjavio je Rubio pored aviona, dok ga je Gilfojl ispraćala. Pomenuti zvaničnik dodaje da je Rubio postajao sve frustriraniji kako su se izvještaji množili, prenosi Index.hr.

Drugi američki zvaničnik, koji je takođe govorio pod uslovom anonimnosti, potvrdio je da glavni inspektor State Departmenta provjerava optužbe koje su se u medijima počele pojavljivati krajem prošlog mjeseca. Taj izvor nije mogao da potvrdi da li je pokrenuta i zvanična istraga.

Glavni inspektori često sprovode neformalne provjere povodom pritužbi na osoblje, a ti postupci se ne završavaju uvijek zvaničnom istragom ili disciplinskim mjerama. Stejt department je odbio da komentariše moguću istragu glavnog inspektora.

U međuvremenu, vodeće demokrate u odborima za spoljne poslove Predstavničkog doma i Senata, Gregori Miks i Džin Šahin, kao i Robert Garsija iz odbora za nadzor, zatražili su pokretanje istrage protiv Gilfojl.

Wall Street Journal je od kraja septembra detaljno opisao više primjera njenog spornog ponašanja. U prvom izvještaju stoji da je gostima na jednom prijemu rekla kako SAD mogu da potkopaju grčku vladu ako to žele. Navodno je promovisala i interese jedne grčke građevinske i energetske kompanije i dozvolila njihovom lobisti da prisustvuje privatnim diplomatskim sastancima.

Dok je Rubio boravio u Atini, Wall Street Journal je, na osnovu tekstualnih poruka, objavio da je Gilfojl tražila od jednog Trampovog donatora da joj plati račun od 100.000 dolara na kreditnoj kartici uoči saslušanja za njeno imenovanje. Zauzvrat mu je obećala pristup zvaničnicima administracije.

Kasnije je objavljeno i da je Gilfojl bila bijesna jer nije pozvana na događaj posvećen Grčkoj na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ranije ove godine. Zahtijevala je odlazak na skup i hvalila se luksuznim putovanjima u Francusku s direktorima energetskih kompanija. Britanski tabloid Daily Mail izvijestio je da je Gilfojl narušila odnose s osobljem u ambasadi u Atini i da je njeno ponašanje prešlo granice primjerenog za najvišu predstavnicu američke vlade u Grčkoj.

Kimberli Gilfojl bivša je voditeljka na Foks njuzu i tužiteljka iz Kalifornije. Svojevremeno je bila vjerena za Trampovog sina Donalda Mlađeg.

Saudijska uprava za civilno vazduhoplovstvo saopštila je da je u najnovijem napadu na Međunarodni aerodrom „Kralj Halid“, izvedenom tokom protekle noći, u Rijadu poginuo jedan pakistanski državljanin, dok je 11 ljudi povrijeđeno, prenosi ATV.

U napadu je pričinjena materijalna šteta čija se procjena trenutno vrši, dodaje se u saopštenju, preneo je Rojters.

Tokom prošle nedjelje dogodilo se više napada na taj aerodrom, a najozbiljniji je izveden u subotu kada je poginulo najmanje 12, a povrijeđeno 309 ljudi.

Veliki broj zemalja osudio je napade u Rijadu, navodeći da je nedopustivo gađanje civilnih objekata.

Jemenska militantna grupa Huti, koja je saveznik Irana, preuzela je odgovornost za napad na Međunarodni aerodrom u Rijadu.

Vladimir Zelenski ne pokazuje volju da zaustavi sukob, zbog čega predsjednik Bijele kuće Donald Tramp kaže da je Ukrajini potreban novi lider, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za Sputnjik, prenosi ATV.

„Tramp je rekao da vjeruje da je vrijeme za novog predsjednika. Zašto? Zato što ukrajinski predsjednik mora da donese veoma važne i veoma teške odluke da bi zaustavio ovaj rat. Ili Zelenski preuzima ovu odgovornost i pokazuje političku volju, ili ne“, naglasio je on.

Peskov je ocijenio da Zelenski trenutno nije voljan da to učini.

Ranije je portparol Kremlja rekao za Sputnjik da je za Moskvu važno da neko u kijevskom režimu pokaže volju da prizna realnost na terenu i radi na mirnom rješenju.

Prethodno je Tramp rekao da Zelenski treba da održi izbore. Američki predsjednik ga je optužio da ignoriše zahtjeve Vašingtona da ne napada ruske rafinerije nafte i rekao da Ukrajini treba novi lider koji može da postigne dogovor.

Mandat Zelenskog je istekao 20. maja 2024. Glasanje je potom otkazano, pozivajući se na vojno stanje i opštu mobilizaciju.

Grupa maskiranih osoba uništila je automobil u Briselu, prema dostavljenoj informaciji, prenose Nezavisne.

U navodu se tvrdi da je vozilo uništeno neposredno ispred sjedišta Evropske unije, ali tačna lokacija i vrijeme događaja nisu nezavisno potvrđeni.

Dostavljena informacija ne sadrži podatke o identitetu napadača, motivu niti eventualnoj intervenciji policije. Nije poznato ni da li je neko povrijeđen.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vraća Ukrajinu u primitivni sistem prvobitnih ljudskih zajednica koristeći riječ „vođa“ umjesto „predsjednik“, kao odgovor na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa o potrebi promjene vlasti u zemlji, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, prenosi RTRS.

Zaharova je u objavi na svom Telegram kanalu rekla da je u „brzo dogovorenom intervjuu sa zapadnim medijima“ Zelenski, kao odgovor na Trampovu izjavu, koristio engleske riječi „choose“ (izabrati) i „leader“ (vođa), umjesto „elect“ (izglasan) i „president“ (predsjednik), prenose RIA Novosti.

„Kijevski režim vuče ljude u ponor paganizma ne samo u vjerskom smislu, već i u kontekstu vlasti. Zelenski vraća ostatke zemlje na nivo primitivno komunalnog sistema“, kazala je Zaharova.

Prema riječima Zaharove, ovom formulacijom Zelenski implicira da su Ukrajinci već izabrali lidera, a potreba za izborom predsjednika je potisnuta u drugi plan.

„Možda je to zato što ne zna jezik“, rekla je Zaharova.

Ukrajina bi trebalo da dobije novog predsjednika „koji može da postigne dogovor“, izjavio je u subotu uveče Tramp, ponovo kritikujući Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte i njihovog uticaja na svjetsko tržište dizela.

„Predlažem da dobiju novog lidera koji može da postigne dogovor. Mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika“, rekao je Tramp odgovarajući na pitanja novinara o ruskim napadima na Ukrajinu i sporazumu koji je postigao sa Rusijom o isporukama dizela. Vijest prenosi Tanjug.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas, 11. oktobra, da Evropska unija podržava poziv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na prekid vatre radi zaštite globalnog snabdijevanja hranom i energetske infrastrukture u Ukrajini i Rusiji, prenose Nezavisne.

Fon der Lajen je nakon razgovora sa Zelenskim poručila da je rat u Ukrajini ušao u novu, opasniju fazu.

„Rat je ušao u novu, mračniju fazu. Rusija odugovlači na bojnom polju i napada civile daleko iza linija fronta“, napisala je Fon der Lajen na društvenoj mreži X.

Istakla je da je ukrajinskom predsjedniku prenijela solidarnost Evropske unije sa ukrajinskim narodom i pružila mu punu podršku u, kako je navela, borbi za slobodu Ukrajine.

Predsjednica Evropske komisije najavila je da će Ukrajina biti jedna od glavnih tema predstojećeg sastanka Evropskog savjeta, na kojem će se razgovarati o finansijskim potrebama te zemlje za narednu godinu i mogućnostima obezbjeđivanja dodatne međunarodne podrške.

Prema njenim riječima, Evropska unija će tokom ove sedmice izdvojiti dodatna sredstva za nabavku dronova i raketa, s ciljem jačanja ukrajinske odbrane i zaštite vazdušnog prostora.

Fon der Lajen je navela i da se očekuje otvaranje još dva klastera u pristupnim pregovorima Ukrajine sa Evropskom unijom, ocijenivši da proces proširenja dobija na zamahu.

Administracija Donalda Trampa upozorila je Ukrajinu i evropske saveznike da bi SAD mogle da obustave razmjenu obavještajnih podataka i evropsku nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Uslov je da Kijev prestane s dalekometnim napadima na ruska energetska postrojenja. Tu informaciju CNN-u potvrdila su dva evropska zvaničnika, prenose Nezavisne.

Tokom vikenda State Department i Pentagon uputili su upozorenja ukrajinskim i evropskim zvaničnicima, a američka vojska direktno je kontaktirala komandante u Ukrajini.

Da su SAD zaprijetile obustavom razmjene obavještajnih podataka potvrdio je i drugi izvor upućen u situaciju. O prijetnjama obustavom saradnje i nabavke oružja prvi je izvijestio Financial Times.

„Zovu Kijev… Zovu sve u Evropi“, rekao je jedan od zvaničnika koji je primio poziv iz američkog Ministarstva odbrane.

Prijetnje dolaze u vrijeme dok je predsjednik Donald Tramp izrazito ljut na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije.

Tramp već dugo smatra da je rat između Ukrajine i Rusije odgovoran za rast cijena dizela na svjetskom tržištu i zahtijeva da obje strane prekinu napade na energetska postrojenja. Visokim cijenama doprinio je i američki sukob s Iranom.

Tramp je ranije u nedjelju objavio da su se Rusija i Ukrajina dogovorile o, kako ga je nazvao, „energetskom primirju“.

Izvor blizak Zelenskom tvrdi da je takav razvoj događaja bio iznenađenje.

„Ukrajina podržava primirje i važno je da ga podrži i Rusija. Čekamo detalje s američke strane“, napisao je Zelenski na mreži X nakon Trampove objave.

Jedan evropski zvaničnik izjavio je za CNN da su razmjena obavještajnih podataka i nabavka oružja „ključni“ za Ukrajinu. Prijetnju je opisao kao „tužan dan“ za Kijev i njegove saveznike. Ako se američke prijetnje ostvare, posljedice po ukrajinsku odbranu bile bi trenutne.

Američki obavještajni podaci ključni su za ukrajinsku odbranu od ruskih balističkih projektila jer otkrivaju lokacije lansera, kao i ciljeve i vrijeme napada. S druge strane, obustava nabavke oružja, koja se sprovodi putem mehanizma PURL (Prioritized Ukraine Requirements List), najteže bi pogodila isporuke raketa-presretača za sistem Patriot. Ukrajini tih projektila ionako kritično nedostaje, naročito jer je Rusija pojačala napade raketama i dronovima širom zemlje.

Prema izjavi drugog evropskog zvaničnika za CNN, NATO tokom vikenda još nije zabilježio promjene u programu PURL.

Trampova administracija nije prvi put posegnula za ovakvim mjerama.

Razmjena obavještajnih podataka s Ukrajinom već je bila obustavljena u martu 2025. godine, nakon napetog sastanka Zelenskog i Trampa u Ovalnom kabinetu. Saradnja je kasnije obnovljena, i to nakon što je Ukrajina na pregovorima u Saudijskoj Arabiji prihvatila američki prijedlog primirja.

Ove prijetnje dodatno će zakomplikovati već napete odnose između Trampa i Zelenskog, prenosi Index.hr.

Dvojica predsjednika proteklih dana sukobila su se oko američkog dogovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o snabdijevanju tržišta ruskim dizelom. Američki zvaničnik ranije je za CNN izjavio da su upravo kontinuirani ukrajinski napadi na rafinerije djelimično podstakli Trampa na sklapanje tog dogovora.

Tramp je u subotu sugerisao da bi Ukrajina trebalo da zamijeni Zelenskog i dobije novog lidera.

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je o hitnom energetskom prekidu vatre između Rusije i Ukrajine, navodeći da su obje strane pristale na to.

– Od ovog trenutka stupa na snagu energetsko primirje u ratu između Rusije i Ukrajine. Obje strane su se saglasile. Ne kršite ga! – napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina, prenosi RTRS.

Papa Lav rekao je da su ljekari otkrili malu izraslinu na njegovim plućima tokom nedavnog zdravstvenog pregleda i da će ove sedmice biti podvrgnut operaciji kako bi je uklonili, prenosi Srpska info.

Papa Lav (71) rekao je hodočasnicima na Trgu Svetog Petra tokom svoje molitve nedjeljom da je izraslina „dobro kontrolisana“ i otkrivena u ranoj fazi.

„Nedavno su, tokom pregleda, ljekari pronašli čvorić na mojim plućima. Otkriven je u veoma ranoj fazi“, rekao je papa Lav.

Istakao je da ljekari smatraju da je preporučljivo intervenisati.

„Prateći njihov savjet, odlučio sam da se podvrgnem operaciji kako bih ga uklonio. Operacija je već zakazana za narednih nekoliko dana“, rekao je poglavar Rimokatoličke crkve.

Pres-služba Vatikana saopštila je da se očekuje da će papin oporavak od operacije trajati oko sedam dana.