Kategorija: Svijet

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je u subotu da ukidanje sankcija na ruski dizel pomaže finansiranju rata Kremlja protiv Ukrajine, poslije što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da je postignut dogovor prema kojem će Moskva isporučivati gorivo, prenosi Klix.

„Ruski napadi ubili su više od 80 ukrajinskih civila u dva dana. Osim toga, Rusija je pojačala hibridne napade na Evropu, kako na države članice EU, tako i na saveznike u NATO-u. Obustava sankcija na ruski dizel donosi Moskvi veće prihode za vođenje rata. Ovo nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju i Evropa to neće učiniti“, napisala je Kalasova na internetu.

Tramp je u petak izjavio da je osigurao saglasnost Rusije za veliko oslobađanje zaliha dizela, dok je ublažio ratne sankcije Moskvi u nastojanju da smanji troškove energije uoči izbora za američki Kongres na sredini predsjedničkog mandata.

„Ovo nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju i Evropa to neće učiniti. Ministri vanjskih poslova EU-a namjeravaju u ponedjeljak odobriti najveći paket sankcija usmjerenih protiv pojedinaca i subjekata povezanih s ruskim ratnim mašinerijom od početka rata“, poručila je Kalasova.

Ovaj potez izazvao je žestoku reakciju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dok je EU obećala da će nastaviti pooštravati vlastite mjere protiv Moskve.

Ministri vanjskih poslova EU-a trebali bi u ponedjeljak formalno dodati oko 1.600 novih pojedinaca i pravnih subjekata na evropsku crnu listu sankcija zbog rata u Ukrajini.

Odvojeno od izjave Kalasove, Evropska komisija je, odgovarajući na Trampov dogovor o dizelu, pozvala na primirje koje bi obuhvatilo infrastrukturu i u Ukrajini i u Rusiji.

„I dalje smatramo da je potrebno primirje kojim bi se zaštitile globalne zalihe hrane i energetska infrastruktura u Ukrajini i Rusiji. Evropa predobro poznaje skrivene troškove prevelike ovisnosti o ruskim ugljikovodicima i ne želi pomagati finansiranje ruskog rata protiv Ukrajine“, saopštila je Evropska komisija.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države razmatraju priključivanje saudijskim napadima na jemenske Hute, poslije napada na međunarodni aerodrom u Rijadu u kojem je ubijeno najmanje 12 ljudi, prenosi Klix.

Na pitanje novinara hoće li se Vašington pridružiti saudijskim udarima na Hute, Tramp je u subotu naveče po američkom vremenu odgovorio: „Možda. Pogledat ćemo to. Tek smo saznali za najnoviji napad, pa ćemo donijeti odluku. Djelujemo vrlo brzo.“

Sam napad nazvao je „strašnim“ i najavio da će uskoro razgovarati sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Upitan mogu li se Saudijci sami braniti, rekao je: „Pa, mogu se braniti. Vidite, Saudijci su dobri borci, ali mislim da je napad bio strašna stvar.“

Napad na međunarodni aerodrom Kralj Halid izveden je u subotu. Prema saudijskoj upravi civilnog vazduhoplovstva, poginulo je 12 ljudi, a ranjeno 309. Među poginulima su četiri državljana Saudijske Arabije, dvojica Bangladešana i po jedan državljanin SAD-a, Egipta, Jordana, Sirije, Palestine i Sudana. Više ranjenih je u kritičnom stanju.

Portparol saudijske vojske Turki al-Maliki za napad je okrivio Hute, koje podržava Iran. Huti su i ranije ove sedmice napadali isti aerodrom, kada su ubijena tri Saudijca, među njima i pilot.

Američki državni sekretar Marko Rubio potvrdio je da je među poginulima i američki državljanin. Napad je osudio, ocijenivši da pokazuje očito zanemarivanje nevinih civilnih života.

Američka ambasada u Saudijskoj Arabiji saopštila je da američko vladino osoblje u toj zemlji ubuduće treba posebno odobrenje za korišćenje aerodroma u Rijadu, Džedi i Damamu.

Ovo je najsmrtonosniji napad u Saudijskoj Arabiji u više od deset godina. Dogodio se poslije što je jemenska vlada uz podršku Saudijske Arabije prošle sedmice pokrenula novu ofanzivu na Hute, koji su poslije toga saudijski vazdušni prostor proglasili zonom vojnih operacija.

Napad su osudili i generalni sekretar UN-a Antonio Guteres te Katar, Jordan, Egipat i Oman.

Američke snage onesposobile su u subotu u Omanskom zalivu komercijalni teretni brod čija je posada, kako navodi Centralna komanda SAD-a (CENTCOM), ignorisala ponovljena upozorenja i pokušala probiti pomorsku blokadu Irana, prenosi Klix.

Prema saopštenju CENTCOM-a, riječ je o brodu M/V Ocean Molica, poznatom i kao Arika Sun, koji plovi pod zastavom Paname. Američki borbeni avion pogodio je krmu broda preciznom municijom i onesposobio njegov pogonski sistem, a posada nije povrijeđena.

Brod je, prema navodima američke vojske, pokušavao proći kroz vode regije poslije što je ranije isplovio iz jedne iranske luke.

CENTCOM je blokadu svih brodova koji uplovljavaju u iranske luke ili iz njih isplovljavaju obnovio 14. jula. Za tri mjeseca, kako navode, onesposobljena su četiri komercijalna broda, a 135 brodova je vraćeno. U istom periodu američke snage uništile su i deset tankera povezanih s mrežom Iranske revolucionarne garde za zaobilaženje sankcija.

„Svim pomorcima savjetuje se da poštuju upozorenja CENTCOM-a o blokadi“, navodi se u saopštenju. Posadama je preporučeno da prate obavještenja za pomorce i da se pri plovidbi Omanskim zalivom i prilazima Hormuškom moreuzu javljaju američkim pomorskim snagama na radio-kanalu 16.

Ovo nije prvi put da američka vojska silom zaustavlja brodove. U maju je borbeni avion F/A-18 s nosača aviona USS Abraham Lincoln topovskom vatrom onesposobio kormilo iranskog tankera Hasna, koji je pokušao uploviti u iransku luku.

Sjedinjene Američke Države suočene su s globalnim osudama poslije potvrde Pentagona da će pogubljenje Nidala Malika Hasana biti prenošeno uživo 3. decembra, prenosi Klix.

Hasan je osuđen za ubistvo 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hood u Teksasu 2009. godine, a pogubljenje bi trebalo biti izvršeno strijeljanjem.

Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava upozorio je da bi emitovanje ubistva predstavljalo „kršenje apsolutne zabrane torture“. Plan su osudili političari, vjerski lideri i aktivisti za ljudska prava u SAD-u i inostranstvu.

Hilari Klinton, bivša američka državna sekretarka, napisala je na društvenim mrežama: „Barbarska ideja, ispod našeg dostojanstva kao zemlje. Suprotstavite se tome“.

Jasamin Ansari, prva iransko-američka demokratkinja izabrana u Kongres SAD-a, poručila je da se javna pogubljenja dešavaju u brutalnim diktaturama poput Irana i Avganistana.

Prema Pentagonu, predsjednik SAD-a Donald Tramp odobrio je pogubljenje strijeljanjem na preporuku ministra odbrane Pita Hegseta, jer američki vojni zakon zahtijeva predsjedničko odobrenje za takvu kaznu. Potpredsjednik Džej Di Vens rekao je da ne bi gledao prenos, ali nije kritikovao odluku administracije.

Hasan, danas 56-godišnjak, osuđen je na smrt 2013. godine za 13 tačaka optužnice za ubistvo s predumišljajem i 32 tačke za pokušaj ubistva s predumišljajem. Bivši vojni psihijatar otvorio je vatru 5. novembra 2009. u medicinskom objektu u Fort Hoodu, dok su vojnici čekali ljekarske preglede prije raspoređivanja. Tokom hapšenja ranio ga je policajac, djelimično je paralizovan i koristi invalidska kolica.

Očekuje se da bi to bilo prvo pogubljenje strijeljanjem u američkoj vojsci od 1945. godine. Posljednje vojno pogubljenje bilo koje vrste u SAD-u izvedeno je 1961. godine. Stručnjaci navode da nije poznat presedan za javni livestream legalnog pogubljenja, dok su američka pogubljenja oko devet decenija provođena privatno.

Kritike su stigle i iz vjerskih i političkih krugova. Nadbiskup Pol Kokli, predsjednik Konferencije katoličkih biskupa SAD-a, nazvao je plan „barbarskom promocijom kulture smrti“. Republikanski senator Tom Tilis rekao je da Hasan treba dobiti smrtnu kaznu, ali da je emitovanje pogubljenja „više nego odvratno“.

Neki stručnjaci smatraju da bi Hasan mogao pokušati pravno osporiti javno prikazivanje svoje smrti, što bi moglo odgoditi postupak. Istovremeno, dio stručnjaka navodi da bi javni pristup mogao povećati transparentnost smrtne kazne, posebno poslije neuspjele smrtonosne injekcije zatvorenice Kriste Pajk u Tenesiju.

U napadu na međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu, prijestonici Saudijske Arabije, poginulo je najmanje 12 ljudi, dok je 309 povrijeđeno, saopštile su saudijske vazduhoplovne vlasti, prenose Nezavisne.

Napad se dogodio u subotu, 10. oktobra, a poslije udara privremeno je obustavljen rad aerodroma i poremećen avio-saobraćaj. Prema izvještaju CNN-a, riječ je o trećem napadu na ovaj međunarodni aerodrom tokom sedmice i najsmrtonosnijem napadu na Saudijsku Arabiju u više od deset godina.

Saudijske vlasti odgovornost pripisale su jemenskim pobunjenicima Hutima, koje podržava Iran. Međutim, prema izvještaju Rojtersa, Huti nisu preuzeli odgovornost za ovaj konkretan napad.

Među poginulima su četiri državljanina Saudijske Arabije, dva državljanina Bangladeša i po jedan državljanin SAD, Egipta, Jordana, Sirije, Palestine i Sudana. Povrijeđeno je 309 ljudi, a među njima je bilo i osoba u kritičnom stanju. Povrijeđeni su prevezeni u bolnice ambulantnim vozilima i helikopterima, naveli su izvori upoznati sa situacijom za Rojters.

Svjedoci su opisali eksploziju u području aerodroma, poslije koje su na terminalu viđeni povrijeđeni ljudi. Jedan putnik rekao je za Rojters da je ispred aerodroma vidio nešto kako prolazi nebom, nakon čega se urušio dio plafona u blizini izlaza za ukrcavanje. Drugi svjedok ispričao je da je čuo eksploziju, a potom vidio više povrijeđenih osoba na podu.

Saudijske vazduhoplovne vlasti privremeno su obustavile rad aerodroma Kralj Halid, a letovi prema Rijadu preusmjereni su na druge aerodrome. Prema podacima Flightradar24 koje je prenio CNN, do nedjelje, 11. oktobra, otkazano je oko 580 letova. Riječ je o tadašnjem presjeku, a ne konačnom broju. SAD, Velika Britanija, Španija i Kanada upozorile su svoje državljane da ne koriste aerodrom u Rijadu zbog bezbjednosnih rizika.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da namjerava da razgovara sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom poslije napada.

„Oni mogu da se brane. Saudijci su dobri borci. Ali mislim da je napad bio užasan“, rekao je Tramp odgovarajući na pitanje da li Saudijska Arabija može da se odbrani od Huta.

Upitan da li bi se SAD mogle pridružiti saudijskim napadima na jemenske pobunjenike, ostavio je tu mogućnost otvorenom.

„Možda. Razmotrićemo to. Tek smo saznali za najnoviji napad, tako da ćemo donijeti odluku. Djelujemo veoma brzo“, rekao je američki predsjednik.

Državni sekretar Marko Rubio potvrdio je da je među poginulima i jedan američki državljanin. Osudio je napad, ocijenivši da pokazuje „otvoreno nepoštovanje prema životima nevinih civila“.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres osudio je napad i upozorio na posljedice udara na civilne objekte.

„Napadi na civile i civilnu infrastrukturu predstavljaju kršenje međunarodnog prava“, poručio je Guteres na Iksu.

Saudijska komanda združenih snaga optužila je Hute za napad na putnički terminal, u kojem su stradali putnici i zaposleni. Šef medijske kancelarije Huta objavio je na Iksu da je grupa „zatvorila“ aerodrom u Rijadu. Pobunjenici su, prema navodima Rojtersa, upozorili avio-kompanije da ne koriste saudijski vazdušni prostor, proglasivši ga zonom vojnih operacija. Ta izjava, međutim, ne predstavlja potvrdu da su Huti izveli napad.

Napad se dogodio u trenutku novog zaoštravanja sukoba u Jemenu. Borbe između Huta i snaga jemenske vlade, koju podržava Saudijska Arabija, intenzivirane su posljednjih mjeseci. Saudijska Arabija već 11 godina pokušava da obuzda sukob na svojoj južnoj granici, kombinujući vojne operacije i diplomatske pregovore. Poslije ranijih borbi protiv Huta, Rijad je nastojao da postigne mirovni sporazum sa pobunjenicima i obnovi diplomatske odnose sa njihovim saveznikom Iranom.

Prema CNN-u, niz pogrešnih procjena, pogoršani odnosi Saudijske Arabije sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i teškoće u koordinaciji snaga koje se bore protiv Huta dodatno su zakomplikovali položaj Rijada. Saudijska Arabija sada ponovo podržava svoje jemenske saveznike u vojnoj kampanji protiv Huta, nazvanoj „Zora Jemena“. Najnoviji napad otvorio je nova pitanja o sposobnosti kraljevine da zaštiti civilnu infrastrukturu i o mogućnosti širenja sukoba, posebno ako se SAD odluče za direktno vojno učešće.

Fragmenti drona pali su na područje aerodroma, stambenih zona i hotela u Sočiju u Krasnodarskom kraju na jugu Rusije, saopštio je regionalni štab za vanredne situacije, dodajući da niko nije povrijeđen.

“Požar je izbio u jednoj od administrativnih zgrada, ali je brzo ugašen”, navodi se u saopštenju objavljenom na platformi “Maks”.

U saopštenju se ističe da su dijelovi drona takođe pali na privatne rezidencije i hotele.

“Krov jedne privatne kuće je oštećen, a u drugoj je izbio požar, koji je brzo ugašen”, ističe se u saopštenju.

Na mjestu događaja su timovi za hitne slučajeve i specijalne intervencije.

U međuvremenu, ruske snage protivvazdušne odbrane uništile su tokom noći 479 ukrajinskih dronova.

Dronovi su uništeni iznad teritorija Belgorodske, Brjanske, Kurske, Tulske, Rjazanjske, Orlovske, Lipecke, Voronježske, Tambovske, Nižnjenovgorodske, Vladimirske, Saratovske, Samarske, Penzenske, Volgogradske i Rostovske oblasti, kao i Krasnodarskog kraja, Republike Krim i iznad voda Crnog mora.

Vlasti Paname proglasile su vanredno stanje nakon snažnog zemljotresa magnitude 7,7 stepeni po Rihterovoj skali, koji je u petak potresao zemlju.

“Nacionalna vlada, po uputstvima predsjednika Republike Hosea Raula Mulina Kintera zadužila nas je da osiguramo da sve osoblje ostane aktivno svakog minuta u pogođenim područjima zemlje”, objavio je ministar u predsjedništvu Paname Huan Karlos Oriljak na konferenciji za novinare.

Američki državni sekretar Marko Rubio juče je rekao da SAD mobilišu resurse i osoblje kako bi pomogle Panami.

U svih 10 provincija Paname prijavljena je materijalna šteta usljed zemljotresa, kao i na dvije teritorije starosjedilaca, javlja AP.

Zemljotresi u petak, 9. oktobra, i dan kasnije, jačine 7,7 i 6,6 stepeni, obarali su objekte nedaleko od epicentra i doveli do evakuacije stanovništva.

Seizmolozi su registrovali više od 100 naknadnih potresa, uključujući i one sa jačinom 5,8, 5,5 i 5,2 stepena.

Američki milijarder Ilon Mask istakao je da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski “otišao predaleko”.

Mask je, reagujući na objavu američkog predsjednika Donalda Trampa da je Ukrajini potreban novi lider i pozivajući ujedno Kijev da obustavi napade na rafinerije nafte u Rusiji, napisao na “Iksu” da je “Zelenski otišao predaleko”.

Specijalni predsjednički izaslanik Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev opisao je ovu izjavu Maska o Zelenskom kao prekretnicu.

Dmitrijev je dodao da se bliže izbori u Ukrajini.

Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da su ukrajinske oružane snage započele napade na ruske rafinerije nafte, pokušavajući da naštete ruskoj ekonomiji.

Kao odgovor, Moskva je počela da napada ciljeve važne za ukrajinsku ekonomiju.