Kategorija: Svijet

Stižu reakcije na najnoviju objavu Donalda Trampa na platformi Truth Social među ostalima i američke komentatorke za Bliski istok Tare Kangarlou.

Reakcije analitičara na Trampove izjave

Kaže da su to “do sada nezabilježene riječi” koje je izgovorio američki predsjednik i da je veliki dio njegove izjave “netačan”.

“To što govori da će cijela civilizacija večeras umrijeti, a zatim pominje potpunu i totalnu promjenu režima u kojoj preovladavaju drugačiji, pametniji i manje radikalizovani umovi, nije tačno. Promjena režima se nije dogodila u Iranu jer su oni koji su na vlasti zapravo mlađa i još odlučnija verzija prethodne administracije i prethodnog sistema. Ta suprotnost je zapanjujuća“, poručila je.

Kangarlou je istakla i kontradikciju između Trampove prijetnje o “cijeloj civilizaciji” i poruke “Bog blagoslovio veliki narod Irana”.

“Važno je da gledaoci shvate da govorimo o naciji od 90 miliona običnih civila, jednoj od najprozapadnijih u cijeloj regiji”, poručila je.

Iranski analitičar: Trampove prijetnje pokazuju da je sve očajniji

Najnovija prijetnja američkog predsjednika da će izbrisati “cijelu civilizaciju“ u Iranu pokazuje da on postaje „sve ljući i očajniji“, ocijenio je Hasan Ahmadijan, docent političkih nauka sa Univerziteta u Teheranu.

“Ton iz dana u dan postaje sve oštriji, što mi govori da je u nevolji“, dodao je.

Ahmadijan smatra da Tramp pojačavanjem prijetnji želi da ih u Iranu shvate ozbiljnije.

“Želi da njegove prijetnje ozbiljnije dopru do Iranaca i natjeraju ih da promjene mišljenje“, pojasnio je, prenosi Index.hr.

Iako vjeruje da Tramp ne može ispuniti prijetnju o potpunom uništenju, Ahmadijan je upozorio da američki predsjednik može snažnije vojno udariti na Iran. Naglasio je da se Teheran obavezao da na takav napad odgovori istom mjerom.

“To je poprilična močvara koja je započela ovim ratom i nastavlja se, a da on nije postigao nijedan od svojih ciljeva”, zaključio je Ahmadijan.

BBC : Najnovija Trampova retorika naglašava predsjednikov težak položaj

Predsjednik Donald Tramp dodatno je pojačao svoje prijetnje Iranu uoči roka za postizanje dogovora o prekidu vatre sa Teheranom, piše dopisnik BBC-ja iz Vašingtona Danijel Buš.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama upozorio da će “cijela civilizacija umrijeti večeras” ako Iran ne postigne dogovor danas do 20 sati po istočnom vremenu, 2 sata ujutru po našem vremenu.

Prijetnja dolazi dan nakon što je Tramp rekao da će Sjedinjene Američke Države uništiti „svaki most“ i svaku elektranu u Iranu ako se ne postigne dogovor.

Najnovija retorika otvorila je nova pitanja o tome da li bi Trampova prijetnja – ako se sprovede – bila usmjerena na civile i nevojnu infrastrukturu i predstavljala ratni zločin, piše BBC.

Političke reakcije u SAD: Pozivi na 25. amandman

Bivša američka kongresmenka Marjori Tejlor Grin, koja se razišla sa Trampom nakon što je bila jedna od njegovih najvjernijih saveznica u Predstavničkom domu , osudila je najnoviju prijetnju američkog predsjednika da će uništiti „cijelu civilizaciju“ u Iranu.

“Nijedna bomba nije pala na Ameriku. Ne možemo ubiti cijelu civilizaciju. To je zlo i ludilo“, napisala je Tejlor Grin na mreži X. Takođe je pozvala da se aktivira 25. amandman američkog Ustava kako bi se Tramp uklonio sa dužnosti predsjednika.

Poslanici Demokratske stranke takođe su posljednjih dana pozvali na aktiviranje 25. amandmana, osuđujući Trampove prijetnje da će uništiti iranske mostove, elektrane i drugu civilnu infrastrukturu, što bi predstavljalo ratne zločine.

25. amandman američkog Ustava uređuje situacije u kojima predsjednik više nije sposoban da obavlja dužnost, bilo privremeno ili trajno.

Najčešće se pominje njegov dio koji omogućava da potpredsjednik, uz podršku većine članova vlade, preuzme ovlašćenja predsjednika ako procijene da on nije u stanju da vodi državu.

U slučaju spora, konačnu odluku donosi Kongres dvotrećinskom većinom. Pozivanje na 25. amandman u političkom kontekstu obično znači zahtjev za smjenu predsjednika zbog procjene da je nesposoban za obavljanje dužnosti, što je izuzetno rijedak i politički osjetljiv potez.

Večeras ističe Trampov ultimatum Iranu

Podsjećamo, Tramp ponovo pomjerio rok Iranu za postizanje dogovora ili otvaranje Ormuskog moreuza, ovog puta sa ponedjeljka na danas. U najnovijem u nizu odlaganja zaprijetio je da će, ako ne bude dogovora, Iran „čekati pakao“.

Trampov pristup posljednjih sedmica obilježavaju oštre oscilacije između žestokih prijetnji, najavljenih odlaganja i izjava o dobrom napretku pregovora, ponekad i unutar istog obraćanja.

Iranska državna novinska agencija IRNA izvijestila je juče da je Teheran odbio najnoviji prijedlog o primirju, nakon čega je Tramp uputio zlokobno upozorenje i poručio da je rok u utorak u 20 sati, po istočnom vremenu konačan.

“Neće imati mostove. Neće imati elektrane. Neće imati ništa“, rekao je Tramp.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je Sjedinjene Američke Države da su napadi na civilnu infrastrukturu zabranjeni međunarodnim pravom, ali je Tramp novinarima izjavio da ga “uopšte ne brine” mogućnost da takvim napadima počini ratne zločine.

Evropa bi se mogla suočiti sa ozbiljnim energetskim i ekonomskim potresom ukoliko dođe do zatvaranja strateškog moreuza Bab el-Mandeb, upozoravaju stručnjaci.

Nakon što je Iran već ograničio protok kroz Ormuski moreuz, sve su glasnija upozorenja da bi mogao biti blokiran i ovaj ključni prolaz, poznat kao „Vrata žalosti“, koji povezuje Crveno more sa Indijskim okeanom i predstavlja jednu od najvažnijih ruta za transport nafte i robe ka Evropi.

Prijetnja koja bi mogla poremetiti globalnu trgovinu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe upozorio je da bi saveznici Teherana mogli zatvoriti Bab el-Mandeb, čime bi se globalni tokovi energije i trgovine mogli poremetiti u vrlo kratkom roku.

Ovaj tjesnac ima ogroman značaj jer kroz njega prolazi veliki dio energenata iz Persijskog zaliva, ali i roba koja iz Azije ide prema Evropi. Njegovo zatvaranje primoralo bi brodove da plove oko Afrike, što bi značajno povećalo troškove i produžilo vrijeme transporta.

Koliki je stvarni rizik
U normalnim okolnostima, kroz Ormuski moreuz prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i gasa. Ako bi uz to bio blokiran i Bab el-Mandeb, ukupno bi bilo ugroženo i do četvrtine globalnog snabdijevanja energijom.

Takav scenario ne bi značio trenutni kolaps sistema, ali bi izazvao ozbiljan šok na tržištu i mogao dovesti do poremećaja u snabdijevanju, naročito u Evropi, koja zavisi od stabilnih energetskih tokova.

Huti i kontrola ključne rute
Dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da ovaj prolaz u velikoj mjeri kontrolišu Huti iz Jemena, koji imaju podršku Irana.

Ova grupa je već ranije pokazala da može ugroziti plovidbu napadima na brodove. Stručnjaci upozoravaju da bi i nekoliko incidenata bilo dovoljno da brodarske kompanije obustave prolaz kroz Crveno more.

Scenario iz noćne more za Evropu
Analitičari upozoravaju da bi istovremeno ograničenje prolaza kroz dva ključna moreuza moglo ozbiljno pogoditi evropsku ekonomiju.

„Ako dođe do paralelnog poremećaja u Ormuskom tjesnacu i Bab el-Mandebu, trgovina prema Evropi mogla bi biti ozbiljno ugrožena“, upozoravaju stručnjaci.

U takvom scenariju, Evropa bi se mogla naći na ivici energetskog kolapsa pojedinih sektora, posebno industrije i transporta.

Posljedice bi osjetili svi
Moguće posljedice uključuju:
rast cijena goriva i energije

poskupljenje hrane i proizvoda

poremećaje u industriji

jačanje inflacije

Energetska kriza ne bi ostala ograničena samo na Evropu, već bi imala globalne posljedice.

Evropa nema mnogo prostora za grešku
Iako evropske zemlje imaju alternativne izvore energije, stručnjaci upozoravaju da oni možda neće biti dovoljni u slučaju dugotrajnog poremećaja.

Poseban problem predstavlja konkurencija iz Azije, koja već sada preuzima dio dostupnih energetskih resursa, nudeći više cijene.

„Nije kao da postoji bezbjednosna rezerva. Evropa bi mogla osjetiti posljedice već u narednim sedmicama“, upozoravaju analitičari.

Svijet na ivici nove krize
Iako se još ne zna hoće li doći do potpunog zatvaranja Bab el-Mandeba, sama mogućnost takvog scenarija već izaziva zabrinutost.

Ono što je jasno jeste da bi blokada ovog strateškog prolaza, uz već postojeće tenzije, mogla dodatno destabilizovati globalno tržište i dovesti Evropu u izuzetno težak položaj.

U najgorem slučaju, upozoravaju stručnjaci, posljedice bi mogle biti toliko ozbiljne da bi pojedini sektori zaista došli na ivicu kolapsa, prenosi Dnevno.hr.

Čitava civilizacija će umrijeti večeras i nikada se više neće vratiti, saopštio je predsjednik SAD Donald Tramp uoči isteka ultimatuma Iranu da otvori Ormuski moreuz.

– Ne želim da se to desi, ali vjerovatno hoće. Međutim, sada kada imamo potpunu i totalnu promjenu režima, gdje prevladavaju drugačiji, pametniji i manje radikalizovani umovi, možda može da se desi nešto revolucionarno i divno, ko zna? – objavio je Tramp na mreži “Trut sošl”.

On je dodao da će se večeras saznati i da je ovo “jedan od najvažnijih trenutaka u dugoj i složenoj istoriji svijeta”.

– Konačno će se zavrpšiti 47 godina iznude, korupcije i smrti. Bog blagoslovio veliki narod Irana! – naveo je Tramp.

On je ranije postavio ultimatum Iranu da otvori Ormuski moreuz za pomorski saobraćaj ili će se od večeras suočiti sa žestokim bombardovanjem elektrana, mostova i ostale infrastrukture.

Teheran je objavio da će snažno uzvratiti ako se to desi.

Sjedinjene Američke Države su uglavnom ostvarile svoje vojne ciljeve u Iranu, a operacija će uskoro biti završena, saopštio je potpredsjednik SAD DŽej Di Vens.

– Ostalo je još nešto što bismo željeli da uradimo, prije svega dodatno djelovanje u vojnoj sferi kako bi se ograničile mogućnosti Irana za proizvodnju oružja. Ipak, u cjelini gledano, američki vojni ciljevi su ostvareni. To znači da će, kako je rekao predsjednik SAD Donald Tramp, rat uskoro biti završen – istakao je Vens.

Prema njegovim riječima, aktivna faza pregovora sa Iranom biće nastavljena do roka za zaključivanje sporazuma koji je Tramp odredio.

– Do tog trenutka (do isteka roka koji je postavio Tramp) predstoji još mnogo pregovora (sa Iranom) – naveo je Vens.

Vens je rekao da Sjedinjene Države neće napasti iranska energetska postrojenja i infrastrukturu dok ne istekne ultimatum američkog predsjednika.

– Nećemo izvoditi udare po energetskim i infrastrukturnim ciljevima dok Iran ili ne iznese prijedlog koji možemo da podržimo ili uopšte ne ponudi nekakvo rješenje. Međutim, on (Tramp) im je dao rok do utorka u osam sati uveče – poručio je Vens na konferenciji za novinare nakon razgovora sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Iran je na potezu

Vašington očekuje odgovor Teherana na svoje prijedloge do večeri, bilo pozitivan ili negativan, dodao je on.

– U cjelini posmatrano, Iran je sada na potezu. Uvjereni smo da ćemo dobiti odgovor, bilo pozitivan ili negativan. Očekujemo odgovor do večeras u 20 časova (2.00 u srijedu). Nadam se da će odgovor biti ispravan. Zato što zaista želimo svjetsku zajednicu u kojoj je trgovina naftom i gasom slobodna – ukazao je Vens.

Prema njegovim riječima, toga još uvijek nema, jer Iranci “sprovode ekonomski terorizam”.

Vašington radi na tome da osigura da se globalna trgovina naftom i prirodnim gasom nastavi nesmetano nakon završetka američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pojasnio je on.

SAD ne isključuju nove korake ako Teheran ne promijeni kurs

Vens je zaprijetio Iranu upotrebom oružja u vojnoj operaciji koje Vašington ranije nije koristio.

– Stoga Iran mora biti svjestan da Sjedinjene Države raspolažu sredstvima koja još uvijek nisu upotrijebljena. Predsjednik SAD može donijeti odluku o njihovoj primjeni, i to će učiniti ukoliko iranska strana ne promijeni svoje ponašanje – zaključio je Vens, ali nije pojasnio o kakvim sredstvima je riječ.

Prethodno, Tramp je zahtijevao hitnu akciju od nove iranske vlade, prijeteći da će uništiti mostove i elektrane u zemlji. Američki lider je takođe najavio planove za pokretanje snažnih udara na Iran i vraćanje zemlje u “kameno doba”.

Kerolajn Livit, portparolka Bijele kuće, rekla je da iranska vlada mora da postigne dogovor sa Sjedinjenim Državama do 20.00 časova 7. aprila po lokalnom vremenu (2.00 časa 8. aprila).

Cijene nafte porasle su sa približavanjem novog roka koji je američki predsjednik Donald Tramp dao Iranu da otvori Ormuski moreuz ili će se od večeras suočiti sa razornim bombardovanjem infrastrukture.

Cijena barela sirove nafte brent za isporuke u junu porasla je za 1,2 dolara na 111,11 dolara u jutrošnjoj trgovini.

Barel američke teksaške sirove nafte za isti mjesec zabilježio je slično poskupljenje i sada se prodaje za 115 dolara, prenosi agencija DPA.

Od početka sukoba u Iranu, brent nafta je poskupjela za više od 50 odsto, a teksaška za 70 odsto, što podstiče strah od inflacije i usporenja ekonomskog rasta.

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei nalazi se na liječenju u gradu Kom i, prema obaveštajnoj procjeni zasnovanoj na američkim i izraelskim podacima, “nije sposoban da vodi zemlju”, navodi se u diplomatskom memorandumu koji su saveznici u Zalivu podijelili međusobno, a u koji je uvid imao Tajms.

U dokumentu je navedeno da je Hamnei bez svijesti i da se nalazi u teškom medicinskom stanju nakon vazdušnog napada u kojem je poginuo njegov otac, dugogodišnji iranski vrhovni vođa Ali Hamnei.

Prema memorandumu, mlađi Hamnei se liječi u Komu, jednom od najvažnijih vjerskih centara šiitskog islama u Iranu, i nije uključen u donošenje odluka u državnom vrhu.

U istom dokumentu navodi se i da se telo Alija Hamneija priprema za sahranu, dok su obavještajne službe uočile pripreme za izgradnju velikog mauzoleja u Komu sa više grobnica, što bi moglo da ukaže na plan da i drugi članovi porodice budu sahranjeni na istom mjestu.

Informacije o lokaciji mlađeg Hamneija, prema navodima iz memoranduma, već neko vrijeme su poznate američkim i izraelskim obavještajnim službama, ali ranije nisu bile javno objavljene.

Iranske vlasti su ranije potvrdile da je Modžtaba Hamnei ranjen u istom napadu u kojem su, prema navodima, poginuli njegov otac, majka i supruga. On nije viđen u javnosti od početka sukoba, iako je početkom marta izabran za nasljednika svog oca.

Iranska državna televizija je u međuvremenu emitovala dvije pisane izjave koje se pripisuju novom vrhovnom vođi, kao i video snimak generisan vještačkom inteligencijom u kojem se navodno prikazuje kako analizira mapu izraelskog nuklearnog postrojenja u Dimoni.

Navodi o njegovom zdravstvenom stanju dodatno su podstakli spekulacije da bi stvarnu kontrolu nad državom mogao da ima Korpus Islamske revolucionarne garde, dok bi Hamnei formalno ostao na čelu države.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da Vašington pregovara sa drugim iranskim zvaničnicima, ali da razgovori ne uključuju vrhovnog vođu.

Iranski mediji su takođe naveli da bi sahrana Alija Hamneija mogla da bude održana u njegovom rodnom gradu Mašhadu, jednom od najvećih šiitskih hodočasničkih centara, dok se javna komemoracija očekuje u Tehran, iako datum još nije objavljen, prenosi RTS.

U srijedu će se navršiti 40 dana od smrti Alija Hamneija 28. februara, što bi označilo kraj tradicionalnog perioda žalosti u šiitskom islamu.

Ultimatum koji je američki predsjednik postavio Iranu za otvaranje Ormuskog moreuza ističe danas.

Ultimatum koji je američki predsjednik postavio Iranu za otvaranje Ormuskog moreuza ističe danas.

Donald Tramp poručuje da bi Iran mogao biti “uništen“ za jednu noć. Teheran je odbio mirovni plan kojim je posredovao Pakistan i istakao potrebu za “trajnim okončanjem rata uz uvažavanje stavova Irana”.

Poziv Irancima da formiraju “živi zid” oko elektrana
Iranski zvaničnik Aliriza Rahimi pozvao je mlade da formiraju “živi zid” oko elektrana u zemlji, nakon prijetnji Sjedinjenih Američkih Država novim udarima.

Tokom video-uključenja u informativnu emisiju, Aliriza Rahimi – koga je iranska državna televizija predstavila kao sekretara Vrhovnog savjeta za mlade i adolescente – uputio je poziv “svim mladima, sportistima, umjetnicima, učenicima i studentima, kao i njihovim profesorima”.

Pozvao ih je da se okupe u utorak u 14 časova “oko elektrana koje su naše nacionalno bogatstvo i kapital, koji, bez obzira na različita mišljenja ili političke stavove, pripadaju budućnosti Irana i iranskoj omladini“.

Ovaj poziv uslijedio je nakon što je Donald Tramp upozorio na mogućnost novih udara na iransku infrastrukturu ukoliko Teheran ne ispuni rok – do 1 sat poslije ponoći po britanskom vremenu u srijedu – za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, prenosi Sky news.

Iran: Trampove pretnje neće izbrisati “poniženje” SAD u Zapadnoj Aziji
Portparol Centralnog štaba Irana Hatam al Anbije izjavio je da “neosnovane prijetnje” predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa ne mogu da izbrišu, kako je naveo, “poniženje” SAD u Zapadnoj Aziji.

Al Anbije je video-obraćanju upozorio da će svaka američka akcija biti dočekana novim porazima za Vašington i najavio je nastavak, kako je naveo, “ofanzivnih operacija protiv američkih i izraelskih ciljeva”, prenosi iranska Press tv.

Takođe je naveo da je u najnovijem talasu odmazdnih udara pogođena američka baza Al Adairi u Kuvajtu, koja je, prema njegovim riječima, korišćena u američko-izraelskoj operaciji u Isfahanu.

Portparol tvrdi da su u napadu raketama i dronovima uništena skladišta za helikoptere i smještaj američkih trupa.

Iranska strana navodi i da je 3. aprila američki lovac F-15E oboren iznad centralnog Irana kod Isfahana, prenosi Tanjug.

Tramp: Tražimo krivca za curenje informacija o akciji u Iranu
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da njegova administracija intenzivno traga za osobom koja je odala povjerljive informacije o spasilačkoj operaciji u Iranu, navodeći da je curenje podataka ugrozilo misiju i otežalo izvlačenje drugog pripadnika vojske SAD posle obaranja američkog borbenog aviona.

Tramp je, kako prenosi En-Bi-Si, rekao da Iran nije znao da je drugi pripadnik američke vojske nestao sve dok te informacije nisu procurile u javnost.

“Odjednom su znali da postoji još neko tamo. Videli su sve te avione koji dolaze. Operacija je postala mnogo teža jer je neko odao da imamo jednog, da smo jednog spasili, ali da postoji još jedan kog pokušavamo da izvučemo”, naveo je Tramp.

Prema njegovim riječima, nakon toga su iranske vlasti raspisale veliku nagradu za hvatanje pilota.

“Pored neprijateljske, veoma sposobne i opasne vojske, imali smo milione ljudi koji su pokušavali da osvoje nagradu. To je dodatno zakomplikovalo situaciju”, rekao je Tramp.

On je ocijenio da je curenje informacija ozbiljno ugrozilo misiju i dodao da očekuje da će identitet osobe koja je odala podatke biti otkriven.

Tramp je takođe, kako prenosi Si-En-En, zaprijetio zatvorskom kaznom novinaru koji je “napisao priču” o nestalom pilotu ako odbije da otkrije svoj izvor.

“Vjerujemo da ćemo uspeti da saznamo ko je to, jer ćemo se obratiti medijskoj kući koja je objavila informacije i reći: ‘Nacionalna bezbjednost – otkrijte izvor ili idete u zatvor'”, rekao je Tramp.

On je istakao da je odavanje informacija “dovelo misiju u veliki rizik”.

Tramp nije precizirao na koju medijsku kuću misli, a kako ističe En-Bi-Si, pokušaj da se novinari zatvore zbog odbijanja da otkriju svoje izvore gotovo sigurno bi se suočio sa trenutnim pravnim osporavanjem.

Navodeći opremu koja je koršćena za oslobađanje pilota, Tramp je rekao da je vojska rasporedila 155 aviona, četiri bombardera, 64 lovca, 48 tankera za gorivo i 13 spasilačkih aviona, prenosi RTS.

Mnogi od njih su korišćeni kao mamci, kazao je Tramp, dodajući da je teritorija Irana bez ikakvih žrtava napuštena zajedno sa pilotom, koji je bio zarobljen skoro 48 sati.