Kategorija: Svijet

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uvela je sankcije Međunarodnom krivičnom sudu (MKS), kojima se zabranjuju sve transakcije sa ovom institucijom, s ciljem da se parališe njen rad, pišu mediji, pozivajući se na saopštenje američkog državnog sekretara Marka Rubija, prenosi RTRS.

„Predsjednik Tramp nikada neće dozvoliti Međunarodnom krivičnom sudu da goni američke državljane. Upravo zato Sjedinjene Američke Države danas uvode sankcije Međunarodnom krivičnom sudu. Zabranićemo poslovanje sa ovim odmetničkim sudom, uskraćujući mu resurse i parališući njegovu sposobnost da funkcioniše“, navodi se u Rubijevom saopštenju.

Ranije su mediji izvijestili da je američki državni sekretar u julu najavio kampanju za izolaciju suda i pozvao i druge zemlje da istupe iz njega. Sjedinjene Američke Države već su uvele sankcije pojedinim sudijama i tužiocima MKS-a. Vijest prenose agencije.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je danas da je imenovao Kejti Zakariju za novu portparolku Bijele kuće, gdje će naslijediti Kerolajn Livit, pohvalivši njeno dosadašnje iskustvo u oblasti komunikacija i angažman u njegovim predizbornim kampanjama, čime je potvrdio ranije pisanje američkih medija, prenosi RTRS.

Na društvenoj mreži Truth Social naveo je da Zakarijeva trenutno radi kao viša savjetnica za komunikacije u kompaniji Trump Media & Technology Group, koja upravlja njegovom društvenom mrežom i u kojoj je postigla „izuzetne rezultate“.

Zakarijeva je ranije obavljala funkcije portparolke i zamjenice pomoćnika sekretara za odnose s javnošću u američkom Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti. Tramp je naveo i da je učestvovala u njegovim predizbornim kampanjama, pružajući podršku u ključnim saveznim državama, u kojima je, kako je istakao, ostvarena pobjeda.

„Ima besprijekornu istoriju podrške i od samog početka je bila odana i sjajna saradnica. Takođe je posvećena pristalica i član pokreta MAGA! Uvjeren sam da će Kejti postići sjajne rezultate za SAD kao portparolka Bijele kuće, jer uživa poštovanje medija, američkog naroda i moje administracije, sa kojima će odlično sarađivati“, naveo je Tramp.

Pohvalio je i dosadašnju portparolku Kerolajn Livit, ocijenivši da je „fantastično“ obavljala tu funkciju, i poželio uspjeh njenoj nasljednici.

O imenovanju Zakarijeve na mjesto portparolke Bijele kuće prethodno je pisalo više američkih me

Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je u petak, 9. oktobra, svoje pritužbe zbog toga što nije dobio Nobelovu nagradu za mir, rekavši da je to sramotna i neprijatna odluka koja je ostavila mrlju na Norveškoj, zemlji domaćinu Nobelovog komiteta, prenose Nezavisne.

Izjavio je to nekoliko sati poslije što je Nobelov komitet dodijelio ovogodišnju nagradu Južnoafrikanki, pravnici Navi Pilaj, nekadašnjoj sudiji Međunarodnog krivičnog suda koja je nadgledala izvještaj Ujedinjenih nacija u kojem je zaključeno da je Izrael počinio genocid u Gazi, prenosi Rojters.

Tokom predizbornog skupa u gradu Sirakuza u državi Njujork Tramp je nazvao Navi Pilaj „misterioznom osobom“.

„Nikada nisam čuo za tu osobu. Niko nije“, rekao je Tramp obraćajući se svojim pristalicama.

Tokom oba predsjednička mandata izražavao je razočaranje što nije uspio da osvoji ovu nagradu, prenosi Tanjug.

„Ovo je neizbrisiva mrlja za Norvešku i one ljude koji su donijeli tako sramotnu i neprijatnu odluku“, rekao je Tramp i naveo niz konflikata u čijem je rješavanju, kako tvrdi, imao ulogu i pomogao u sprečavanju izbijanja ratova između Sjeverne i Južne Koreje, Japana i Sjeverne Koreje, kao i Kine i Tajvana.

Ocijenio je da je Nobelova nagrada za mir zauvijek diskreditovana od strane nekolicine radikalnih ideologa koji su protiv demokratije i koji su zapravo neprijatelji civilizacije.

„Norveška, nećemo to zaboraviti“, poručio je Tramp.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je spasio više života nego bilo ko u istoriji, navodeći da je trebalo da dobije osam Nobelovih nagrada za mir za osam ratova koje je riješio.

“Upravo ću riješiti, ili pobijediti, još dva, odnosno sukob u Iranu i rat Rusija-Ukrajina. Oba se dešavaju vrtoglavom brzinom, ali, zaboravite ih, to je osam koje sam već riješio, od kojih bi bilo koji, posebno sukob Pakistana i Indije, bio daleko više nego neophodan za dobijanje Nobelove nagrade”, napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”, navodeći osam sukoba u čijem je rješavanju pomogao.

Tramp je dodao da nikada neće oprostiti Norveškoj i Nobelovom komitetu što su nagradu dodijelili sudiji Navi Pilej, “liberalnoj osobi koja radi u UN, za koju niko nikada nije čuo”.

Naveo je i svoja druga dostignuća, uključujući sprečavanje Irana da “digne u vazduh cijeli Bliski istok” i pobjedu nad “zlim diktatorom”, bivšim predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, objavio je portal “Baha”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je 9. oktobra da „pokloni“ ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu neće donijeti mir niti bilo kakvu korist civilizovanom svijetu, reagujući na najavljeni dogovor Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o isporuci više miliona tona dizel-goriva, prenosi BL Portal.

Poručio je da će Rusija na takve ustupke odgovoriti novim terorom i podlošću, ocjenjujući da Moskva pokušava da obezbijedi dodatno vrijeme i sredstva za nastavak rata.

„Rusi takvim terorom kompenzuju svoju nemogućnost da ostvare svoje ciljeve na frontu. Ove godine Rusija je najslabija na frontu nego u bilo kom drugom trenutku tokom rata. Zato se Putin oslanja na teror. Zato se oslanja na pokušaje zakulisnih dogovora o jednom ili drugom popuštanju pritiska na Rusiju kako bi kupio više vremena i mogućnosti za rat“, ocijenio je Zelenski, prenosi Tanjug.

Omogućavanje Rusiji da prodaje naftne derivate, prema njegovim riječima, predstavlja ulaganje u nastavak rata, umjesto u njegovo okončanje.

„Mir kroz slabost nikada ne dolazi. Danas su u Kijevu bili predstavnici Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, dvostranačka delegacija, i zahvalan sam im na posjeti Ukrajini u tako teškom trenutku“, naveo je Zelenski.

Američki kongresmeni pitali su ga, istakao je, šta je potrebno za završetak rata, na šta je odgovorio da su neophodne snažnije sankcije Rusiji, nastavak podrške Ukrajini i dodatni pritisak na Moskvu.

„Moraju postojati sankcije po Zakonu Lindzija Grejama, mora postojati podrška Ukrajini u zaštiti života i mora postojati pritisak na Rusiju zbog rata. A danas je bio razgovor između lidera Amerike i Rusije. Razgovor koji vodi ka nečemu drugom“, poručio je Zelenski.

Ocijenio je i da su se ruski napadi i zlostavljanje ljudi povećali poslije evropske odluke o ukidanju sankcija ruskim oligarsima.

Južnoafrička sutkinja i bivša visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava Navanetem Pilaj dobitnica je Nobelove nagrade za mir za 2026. godinu, prema informacijama koje je objavio Tanjug, prenose Nezavisne.

Prestižno priznanje dodijeljeno joj je za izuzetnu hrabrost koju je pokazala. Ovogodišnja nagrada uključuje 12 miliona švedskih kruna, približno 1,1 milion evra, što je za milion kruna više nego prošle godine.

Norveški komitet, u objavi povodom nagrade, naveo je da su posvećenost univerzalnim pravnim principima i čvrst moralni kompas konstante njene karijere. Rođena je u porodici indijskog tamilskog porijekla pod aparthejdom u Durbanu, postala advokat i pravni pionir, a rana odbrana Nelsona Mandele i drugih koji su ustali protiv aparthejda vodi do sudijskog rada u ključnim međunarodnim predmetima. Bila je sutkinja Visokog suda Južne Afrike, Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i Međunarodnog krivičnog suda, visoka komesarka UN za ljudska prava i, do nedavno, predsjedavajuća nezavisne međunarodne istražne komisije UN za okupiranu palestinsku teritoriju. Danas je sutkinja Međunarodnog suda pravde u predmetu u kojem se Mjanmar tereti za genocid.

Među imenima koja su se spominjala uoči objave bili su američki predsjednik Donald Tramp i kanadski premijer Mark Karni, ali i Međunarodna svemirska stanica. Za ovogodišnju nagradu prijavljeno je ukupno 287 kandidata, pojedinaca i organizacija.

Evropska unija mogla bi ove zime da se suoči sa manjkom prirodnog gasa od čak 14 milijardi kubnih metara, prenosi B92.

To odgovara oko sedam odsto potražnje bloka i količini energije dovoljnoj za snabdijevanje između 10 i 12 miliona domaćinstava, upozoravaju izvještaji Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA) i Evropske mreže operatera prenosnog sistema za gas (ENTSO-G).

Nedostatak bi mogao dovesti do daljeg rasta računa za energiju i mjera za smanjenje potrošnje ako EU ne obezbijedi dodatne količine na globalnom tržištu, već pod pritiskom zbog rata u Iranu i poremećaja u snabdijevanju, preneo je briselski Politiko.

Rezerve u EU pale su na nešto više od 70 odsto kapaciteta, najniži nivo za ovo doba godine od početka evidencije 2011. Visoke cijene podstakle su trgovce da tokom ljeta prodaju gas umjesto da ga skladište za zimu, navedeno je u izvještaju IEEFA.

Evropa ima ograničene mogućnosti za dodatne količine, jer su cijene na najvišem nivou u gotovo četiri godine, a ponuda je ograničena zbog rata na Bliskom istoku.

Manjak ne znači nužno da će EU ostati bez gasa, ali bi količina uskladištenog energenta mogla biti za sedam milijardi kubnih metara manja nego što je potrebno. To bi primoralo zemlje da kupuju po visokim cijenama na nestabilnom tržištu ili da ograniče potrošnju ako dodatne zalihe ne budu dostupne. Ako ove zime iscrpe veći dio zaliha, naredne godine moraće da nadoknade veće količine, što bi moglo produžiti period niskih rezervi i visokih cijena.

Izvještaj ENTSO-G o izgledima za zimu 2026/2027. upozorava da bi, uz ograničen uvoz tečnog prirodnog gasa i hladnu zimu, nivo skladišta mogao pasti na 11 odsto, osnovni nivo strateških rezervi koje se ne mogu lako koristiti. Da bi do kraja zime obnovile zalihe na 30 odsto i smanjile izloženost hladnim talasima, zemlje bi morale smanjiti potrošnju ili ograničiti dostupnost količina koje odgovaraju sedam odsto potražnje.

Dodatni pritisak je zabrana dugoročnih ugovora o snabdijevanju ruskim tečnim prirodnim gasom, koja bi trebalo da stupi na snagu u januaru i smanji evropski uvoz za još sedam milijardi kubnih metara. Ruski gas ranije je služio za pokrivanje povećane zimske potražnje, a Evropa se sada više oslanja na skladištenje, navela je IEEFA.

Potražnja tokom zime porasla je u posljednje dvije godine, dok je uvoz ostao nepromijenjen, pa EU sve više troši uskladištene količine. Neto povlačenje iz skladišta u januaru ove godine dostiglo je 22,6 milijardi kubnih metara, u poređenju sa 18,8 milijardi u januaru 2025. i 17,8 milijardi u januaru 2024.

Jedna od mogućnosti je povećanje uvoza LNG-a, koji EU sve više nabavlja iz SAD. Nadoknada nedostajućih količina po trenutnim cijenama koštala bi evropske zemlje dodatne tri milijarde evra, 12 odsto više nego za istu količinu prošle godine. Vijest prenosi Tanjug.