Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp još nije donio definitivnu odluku o sporazumu o 45-dnevnom primirju između Sjedinjenih Država i Irana, saopštio je zvaničnik Bijele kuće.

U međuvremenu se vojna operacija protiv Teherana se nastavlja, a portal “Aksios” prenosi da Vašington razmatra i druge ideje u vezi sa Teheranom.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je ranije da je Iran pripremio odgovor na prijedloge posrednika o prekidu vatre sa Sjedinjenim Državama.

Tramp je rekao ranije da su Vašington i Teheran vodili produktivne razgovore.

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova negiralo je direktan dijalog, ali je saopštilo da je Teheran dobio poruke preko posrednika o želji Vašingtona da pokrene dijalog kako bi se okončao sukob.

Putnica na letu iz Jamajke za Njujork porodila se neposredno prije slijetanja, a neobičan događaj obilježila je i šaljiva opaska kontrolora leta koji je predložio ime za bebu.

Jedna žena zauvijek će pamtiti put za Njujork Siti, budući da je dobila trudove u subotu neposredno prije slijetanja aviona na međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi.

Caribbean Airlines potvrdio je da je rodila na letu BW005 koji je krenuo iz Kingstona na Jamajci.

Američki mediji prenijeli su transkript audio zapisa i komunikacije između kontrole letenja i pilota, prenosi Danas.hr.

„Imamo putnicu, trudnicu, koja počinje da se porađa. Molimo vas da nam date detalje“, rekao je pilot.

Kontrolor ga je upitao da li želi medicinsko osoblje po slijetanju, što je pilot potvrdio.

„Je li već gotovo?“, dodao je kontrolor, a pilot mu je potvrdio.

Iz kontrolnog centra potom je uslijedila šala: „U redu, recite joj da mu mora dati ime Kenedi“, što je nasmijalo pilota.

Avio-kompanija je potvrdila da je majci i djetetu pružena medicinska pomoć po dolasku na aerodrom, prenosi CBS News. Pohvalili su profesionalnost i smirenu reakciju posade koja je, kako navode, sve odradila po protokolu i osigurala bezbjednost i udobnost svih putnika.

Zasad nema potvrde koje je ime majka dala bebi, ali je sigurno da će ovaj let pamtiti cijeli život.

Iran i Sjedinjene Države su dobili plan za okončanje neprijateljstava koji bi mogao da stupi na snagu danas i da ponovo otvori Ormuski moreuz, prenio je danas Rojters, pozivajući se na neimenovani izvor upoznat sa predlogom.

Prema navodima izvora, Pakistan je sastavio okvir za okončanje neprijateljstava i dostavio ga Iranu i SAD protekle noći, navodeći dvostepeni pristup sa momentalnim prekidom vatre nakon čega slijedi sveobuhvatni sporazum.

– Svi elementi moraju biti dogovoreni danas – rekao je izvor, dodajući da će početni dogovor biti strukturiran kao memorandum o razumijevanju finalizovan elektronskim putem preko Pakistana, jedinog komunikacionog kanala u pregovorima.

Aksios je prethodno, pozivajući se na američke, izraelske i regionalne izvore, izvijestio da Sjedinjene Države, Iran i regionalni posrednici razgovaraju o potencijalnom 45-dnevnom prekidu vatre kao dijelu dvofaznog sporazuma koji bi mogao dovesti do trajnog okončanja rata.

Izvor je rekao Rojtersu da je načelnik pakistanske vojske, feldmaršal Asim Munir, bio u kontaktu “cijelu noć” sa potpredsjednikom SAD DŽej Di Vensom, specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem.

Prema prijedlogu, prekid vatre bi stupio na snagu odmah, ponovo bi se otvorio Ormuski moreuz, uz 15-20 dana za finalizaciju šireg rješenja.

Sporazum, okvirno nazvan “Islamabadski sporazum”, uključivao bi regionalni okvir za moreuz, sa završnim ličnim razgovorima u Islamabadu.

Iranski zvaničnici su ranije rekli Rojtersu da Teheran traži trajni prekid vatre uz garancije da ih neće ponovo napasti SAD i Izrael.

Rečeno je da je Iran primio poruke od posrednika, uključujući Pakistan, Tursku i Egipat.

Očekuje se da će konačni sporazum uključivati obavezu Teherana da neće težiti nuklearnom oružju, u zamjenu za ublažavanje sankcija i oslobađanje zamrznute imovine, rekao je izvor.

Dva pakistanska izvora rekla su da se Iran još uvijek nije obavezao uprkos intenziviranoj civilnoj i vojnoj aktivnosti.

– Iran još nije odgovorio – rekao je jedan izvor, dodajući da predlozi koje su podržali Pakistan, Kina i Sjedinjene Države za privremeni prekid vatre do sada nisu doveli do prihvatanja obaveza.

Kiril Dmitrijev, šef Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, ocenio je da za EU zbog odbacivanja ruskih energetskih resursa predstoje izuzetno teška vremena.

“Odbijanje Evropske unije da se oslanja na ruske zalihe energije i druge glupe ideološke odluke najavljuju izuzetno teška vremena za Evropu“, napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži Iks.

Ovako je šef Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) komentarisao mišljenje stručnjaka iz “Vol strit džornala” da naftna kriza koja je pogodila Aziju nagoveštava teška vremena i za Evropu, navodi agencija RIA Novosti.

U kasnijoj objavi na istoj društvenoj mreži, Dmitrijev je dodao da je “Azija mudrija i brine o svom narodu”, misleći na nove energetske sporazume između Rusije i azijskih zemalja, “dok EU i Velika Britanija ubrzavaju svoje ideološko samouništenje”.

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku praktično je zaustavila brodarski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, ključnu rutu za isporuku nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Persijskog zaliva, što je dovelo do rasta cena energije u većem delu sveta.

​Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da su srpske vlasti spriječile teroristički napad na gasovod „Turski tok“, ključan za snabdijevanje Mađarske prirodnim gasom, naglasivši da više od polovine gasa u zemlji dolazi upravo tim pravcem.

“Juče su srpske vlasti spriječile teroristički napad u kojem su htjeli da dignu u vazduh srpski dio gasovoda Turski tok. Ovaj gasovod je neophodan za snabdjevanje Mađarske prirodnim gasom, jer 56 odsto prirodnog gasa u našem sistemu, odnosno više od polovine, dolazi kroz gasovod Turski tok”, naveo je Sijarto u današnjoj objavi na Fejsbuku, prenosi Tanjug.

Sijarto je danas, zajedno sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom krenuo ka granici sa Srbijom, u Kiškundorošmu u oblasti Segedina, da provjeri da li je sve u redu sa gasovodom na mađarskoj strani.

“Naš zadatak je da zaštitimo suverenitet Mađarske, zaštitimo snabdjevanje mađarskih porodica, zaštitimo sposobnost zemlje da funkcioniše i borimo se za smanjenje računa za komunalne usluge”, rekao je Sijarto.

On je istakao da jednostavno ne želi da Mađari plaćaju barem tri puta više za komunalne usluge nego sada, što bi bio rezultat prekida isporuke ruskog gasa i nafte.

“Zato smo mađarski dio Turskog toka, koji je gasovod od 250 kilometara, stavili pod vojnu zaštitu”, objasnio je ministar spoljnih poslova Mađarske.

To je danas potvrdio i Orban u svojoj objavi na Fejsbuku, rekavši danas da su “gasovod htjeli da dignu u vazduh na srpskoj strani, a mi smo morali da naredimo vojnu zaštitu za mađarski dio gasovoda”.

“Uskršnji ponedeljak, 6 ujutru. Umjesto polivanja, idemo ka mađarsko-srpskoj granici. Juče su pokušali da dignu u vazduh gasovod na srpskom dijelu. Provjeravamo da li je sve u redu na mađarskoj strani”, naveo je Orban.

On je rekao da će provjeriti ulaznu tačku gasovoda oko Kiškundorošme.

Gasovod Turski tok godišnje transportuje 7,5 do osam milijardi kubnih metara i predstavlja glavnu energetsku arteriju Mađarske.

Podsjećamo, direktor Vojnobezbednosne agencije Srbije (VBA) Đuro Jovanić izjavio je 5. aprila da su pripadnici srpskih bezbjednosnih službi danas na teritoriji opštine Kanjiža, gdje je pronađena veća količina eksploziva nedaleko od gasovoda, izveli uspješnu akciju.

Istakao je da su ranije raspolagali podacima da će osoba iz grupe migranata koje je vojno osposobljeno pokušati da izvrši diverziju na gasnoj infrastrukturi.

Iranska mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde poručila je da će Hormuški moreuz ostati zatvoren za „neprijateljske države“, uprkos ultimatumima koje je Iranu uputio američki predsjednik Donald Trump. Ova poruka dolazi nakon što je Vašington zaprijetio bombardovanjem iranske infrastrukture ukoliko Teheran ne omogući slobodan prolaz brodovima kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza.

Pomorska komanda iranske Revolucionarne garde oglasila se na društvenoj mreži X navodeći da se situacija u regionu nepovratno mijenja. „Hormuški moreuz se nikada neće vratiti na svoje prethodno stanje, posebno za Sjedinjene Američke Države i Izrael“, poručili su iz iranske mornarice. Dodali su i da su završene operativne pripreme za sprovođenje plana iranskih vlasti koji podrazumijeva „novi poredak u Persijskom zalivu“.

Prijetnje i poruke razmjenjuju se paralelno sa intenzivnim diplomatskim kontaktima između dvije strane. Američki predsjednik je Iranu dao rok da otvori moreuz, upozorivši da će u suprotnom američke vazdušne snage bombardovati iranske elektrane i mostove, uz poruku da bi takvi udari mogli vratiti Iran u „kameno doba“.

Na ultimatum iz Vašingtona reagovala je i iranska diplomatska mreža. Ambasada Irana u Zimbabveu objavila je niz poruka na društvenim mrežama u kojima je podsjetila na standarde predsjedničkog ponašanja. U objavi se navodi da „predsjednički dekorum podrazumijeva poštovanje, odmjeren jezik, dostojanstveno ponašanje i smirenost u krizama“. U drugoj poruci iranska ambasada je ironično odgovorila na zahtjev za otvaranje moreuza riječima: „Izgubili smo ključeve“.

Slične poruke objavila je i Ambasada Irana u Bugarskoj, koja je podijelila karikaturu američkog predsjednika u Hormuškom moreuzu sa natpisom „Ne mogu disati“.

Istovremeno, prema navodima portala Axios, iza kulisa se vode pregovori o mogućem privremenom primirju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. U razgovore su uključeni regionalni posrednici iz Pakistana, Egipta i Turske, dok poruke razmjenjuju američki izaslanik Steve Witkoff i iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi.

Prema tim informacijama, razmatra se dvostepeni sporazum. Prva faza bi podrazumijevala 45-dnevno primirje tokom kojeg bi se pregovaralo o trajnom okončanju sukoba, dok bi druga faza uključivala konačni sporazum i potpuno rješenje spornih pitanja.

Ključna pitanja pregovora su ponovno otvaranje Hormuški moreuz i sudbina iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma. Posrednici pokušavaju pronaći model u kojem bi Iran tokom primirja preduzeo djelimične korake, dok bi Sjedinjene Države ponudile garancije da prekid vatre neće biti samo privremen.

Iranski zvaničnici su, međutim, jasno poručili da ne žele scenario sličan onome u Gazi ili Libanu, gdje formalno primirje postoji, ali se vojni udari mogu nastaviti u svakom trenutku.

Uprkos pregovorima, šanse za postizanje sporazuma u narednih 48 sati procjenjuju se kao male, dok je operativni plan za potencijalnu američko-izraelsku bombardersku kampanju protiv iranskih energetskih postrojenja već pripremljen.

OPEC+ je upozorio da bi šteta nanesena energetskim resursima na Bliskom istoku mogla imati dugotrajan uticaj na globalno snabdijevanje naftom, čak i nakon završetka sukoba s Iranom.

Uprkos tome, grupa je odobrila simbolično povećanje proizvodnih kvota za naredni mjesec.

Ministarski nadzorni odbor istakao je nakon sastanka u nedjelju da je obnova oštećene infrastrukture složen i skup proces koji zahtijeva vrijeme. Takođe su naglasili da svaki poremećaj – bilo da se radi o napadima na postrojenja ili prekidu izvoznih ruta – dodatno destabilizuje tržište i otežava napore grupe da očuva ravnotežu.

Ormuski moreuz u centru pažnje
Tržište nafte već sedmicama trpi posljedice sukoba. Cijene su prošlog mjeseca porasle na gotovo 120 dolara po barelu, nakon napada na ključne energetske objekte i zatvaranja Ormuskog moreuza od strane Irana. Međunarodna agencija za energiju ovaj događaj je ocijenila kao najveći poremećaj u snabdijevanju u istoriji tržišta.

Dodatnu neizvjesnost izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp), koji je najavio mogućnost daljnje eskalacije sukoba, uz upozorenje Iranu da rok za postizanje mirovnog sporazuma ističe. Takve poruke dodatno utiču na rast cijena i nestabilnost tržišta.

Oprez i naredni potezi
Prije izbijanja sukoba, članice OPEC-a i njihovi partneri već su počeli postepeno da vraćaju proizvodnju koja je bila smanjena još 2023. godine. Nakon perioda stabilnosti početkom ove godine, odlučeno je da se proizvodnja poveća od aprila, neposredno nakon prvih napada na Iran.

Ruski zamjenik premijera Aleksandar Novak poručio je da će grupa pažljivo pratiti razvoj situacije i reagovati prema potrebi kako bi stabilizovala tržište. Prema njegovim riječima, trenutna neravnoteža već ima šire posljedice, ne samo na energetiku, već i na globalnu ekonomiju i lance snabdijevanja, prenosi Bankar.

Dok SAD, Iran i regionalni posrednici vode pregovore o mogućem 45-dnevnom primirju, uz male šanse za dogovor, tokom noći i jutra 6. aprila nastavljeni su žestoki napadi između Irana i Izraela, uz poginule i širenje sukoba na druge zemlje regiona.