VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Dogovor Trampa i Putina o isporuci ruskog dizela na američko i svjetsko tržište

    Dogovor Trampa i Putina o isporuci ruskog dizela na američko i svjetsko tržište

    Sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio je isporuku više od 300.000 tona dizel-goriva na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona tokom novembra i milion tona poslije toga, rekao je Donald Tramp. Poručio je da će američka kontrola nad Ormuskim moreuzom, zajedno sa dogovorenim isporukama ruskih energenata, dovesti do brzog i značajnog pada cijena dizela u SAD i širom svijeta, prenosi RTRS.

    Predsjednici Rusije Vladimir Putin i Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razgovarali su danas telefonom. Poziv je realizovan na inicijativu Trampa.

    Tramp je saopštio da je imao „izuzetno uspješan“ razgovor, tokom kojeg je, prema njegovim riječima, postignut dogovor o velikim isporukama ruskog dizel-goriva na američko i svjetsko tržište.

    „Sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio sam isporuku više od 300.000 tona dizel-goriva na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona tokom novembra i milion tona nakon toga“, rekao je Tramp.

    Prema njegovim riječima, Rusija će u najkraćem roku isporučiti i dodatnih tri miliona tona dizela. Američka kontrola nad Ormuskim moreuzom, zajedno sa dogovorenim isporukama, dovešće, rekao je, do brzog i značajnog pada cijena.

    „Snižavanje cijena za Amerikance, posebno za naše sjajne poljoprivrednike, rančere i vozače kamiona, moj je glavni prioritet“, poručio je američki predsjednik.

    Naglasio je da je riječ o veoma važnom dogovoru, a u istoj objavi osvrnuo se i na Iran.

    „Osim toga, treba znati da Iran neće imati nuklearno oružje“, zaključio je Tramp.

    Američko Ministarstvo finansija saopštilo je da, po nalogu Trampa, odmah izdaje privremenu dozvolu kojom se omogućava isporuka ruskog dizel-goriva na svjetska tržišta.

    „Na osnovu direktive predsjednika Donalda Trampa, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) danas objavljuje privremenu opštu licencu kojom će se omogućiti isporuka ruskog dizela na globalno tržište“, objavilo je Ministarstvo na Iksu.

    Vijest je objavljena neposredno poslije telefonskog razgovora.

    Energetska i ekonomska saradnja između Rusije i Amerike biće nastavljena i koristiće svijetu, rekao je specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev. Naveo je da su Putin i Tramp imali uspješan telefonski razgovor.

    „Energetska i ekonomska saradnja između Rusije i SAD će se nastaviti i koristiće globalnim tržištima i cijelom svijetu“, objavio je Dmitrijev.

  • Nobelova nagrada za mir 2026. pripala Navanetem Pilaj

    Nobelova nagrada za mir 2026. pripala Navanetem Pilaj

    Južnoafrička sutkinja i bivša visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava Navanetem Pilaj dobitnica je Nobelove nagrade za mir za 2026. godinu, prema informacijama koje je objavio Tanjug, prenose Nezavisne.

    Prestižno priznanje dodijeljeno joj je za izuzetnu hrabrost koju je pokazala. Ovogodišnja nagrada uključuje 12 miliona švedskih kruna, približno 1,1 milion evra, što je za milion kruna više nego prošle godine.

    Norveški komitet, u objavi povodom nagrade, naveo je da su posvećenost univerzalnim pravnim principima i čvrst moralni kompas konstante njene karijere. Rođena je u porodici indijskog tamilskog porijekla pod aparthejdom u Durbanu, postala advokat i pravni pionir, a rana odbrana Nelsona Mandele i drugih koji su ustali protiv aparthejda vodi do sudijskog rada u ključnim međunarodnim predmetima. Bila je sutkinja Visokog suda Južne Afrike, Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i Međunarodnog krivičnog suda, visoka komesarka UN za ljudska prava i, do nedavno, predsjedavajuća nezavisne međunarodne istražne komisije UN za okupiranu palestinsku teritoriju. Danas je sutkinja Međunarodnog suda pravde u predmetu u kojem se Mjanmar tereti za genocid.

    Među imenima koja su se spominjala uoči objave bili su američki predsjednik Donald Tramp i kanadski premijer Mark Karni, ali i Međunarodna svemirska stanica. Za ovogodišnju nagradu prijavljeno je ukupno 287 kandidata, pojedinaca i organizacija.

  • Manjak od 14 milijardi kubika: Evropskoj uniji prijeti nestašica gasa

    Manjak od 14 milijardi kubika: Evropskoj uniji prijeti nestašica gasa

    Evropska unija mogla bi ove zime da se suoči sa manjkom prirodnog gasa od čak 14 milijardi kubnih metara, prenosi B92.

    To odgovara oko sedam odsto potražnje bloka i količini energije dovoljnoj za snabdijevanje između 10 i 12 miliona domaćinstava, upozoravaju izvještaji Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA) i Evropske mreže operatera prenosnog sistema za gas (ENTSO-G).

    Nedostatak bi mogao dovesti do daljeg rasta računa za energiju i mjera za smanjenje potrošnje ako EU ne obezbijedi dodatne količine na globalnom tržištu, već pod pritiskom zbog rata u Iranu i poremećaja u snabdijevanju, preneo je briselski Politiko.

    Rezerve u EU pale su na nešto više od 70 odsto kapaciteta, najniži nivo za ovo doba godine od početka evidencije 2011. Visoke cijene podstakle su trgovce da tokom ljeta prodaju gas umjesto da ga skladište za zimu, navedeno je u izvještaju IEEFA.

    Evropa ima ograničene mogućnosti za dodatne količine, jer su cijene na najvišem nivou u gotovo četiri godine, a ponuda je ograničena zbog rata na Bliskom istoku.

    Manjak ne znači nužno da će EU ostati bez gasa, ali bi količina uskladištenog energenta mogla biti za sedam milijardi kubnih metara manja nego što je potrebno. To bi primoralo zemlje da kupuju po visokim cijenama na nestabilnom tržištu ili da ograniče potrošnju ako dodatne zalihe ne budu dostupne. Ako ove zime iscrpe veći dio zaliha, naredne godine moraće da nadoknade veće količine, što bi moglo produžiti period niskih rezervi i visokih cijena.

    Izvještaj ENTSO-G o izgledima za zimu 2026/2027. upozorava da bi, uz ograničen uvoz tečnog prirodnog gasa i hladnu zimu, nivo skladišta mogao pasti na 11 odsto, osnovni nivo strateških rezervi koje se ne mogu lako koristiti. Da bi do kraja zime obnovile zalihe na 30 odsto i smanjile izloženost hladnim talasima, zemlje bi morale smanjiti potrošnju ili ograničiti dostupnost količina koje odgovaraju sedam odsto potražnje.

    Dodatni pritisak je zabrana dugoročnih ugovora o snabdijevanju ruskim tečnim prirodnim gasom, koja bi trebalo da stupi na snagu u januaru i smanji evropski uvoz za još sedam milijardi kubnih metara. Ruski gas ranije je služio za pokrivanje povećane zimske potražnje, a Evropa se sada više oslanja na skladištenje, navela je IEEFA.

    Potražnja tokom zime porasla je u posljednje dvije godine, dok je uvoz ostao nepromijenjen, pa EU sve više troši uskladištene količine. Neto povlačenje iz skladišta u januaru ove godine dostiglo je 22,6 milijardi kubnih metara, u poređenju sa 18,8 milijardi u januaru 2025. i 17,8 milijardi u januaru 2024.

    Jedna od mogućnosti je povećanje uvoza LNG-a, koji EU sve više nabavlja iz SAD. Nadoknada nedostajućih količina po trenutnim cijenama koštala bi evropske zemlje dodatne tri milijarde evra, 12 odsto više nego za istu količinu prošle godine. Vijest prenosi Tanjug.

  • Podaci iz posljednje ankete šokirali Austriju: Desničari traže pad vlade

    Podaci iz posljednje ankete šokirali Austriju: Desničari traže pad vlade

    Austrijska desničarska Slobodarska partija zatražiće naredne sedmice razmatranje odluke o izglasavanju nepovjerenja vladi, a posljednje ankete o popularnosti savezne vlade pokazuju da su desničari imali dobar razlog za taj potez, prenosi Klix.

    Nova anketa OGM-a za ServusTV otkriva istorijski najniži rezultat za SPÖ, Socijaldemokratsku partiju Austrije. Istovremeno, FPÖ, Slobodarska stranka Austrije, dostigla je 39 odsto, samo jedan procentni bod od granice od 40. To je, prema anketi, dosad najviši rezultat FPÖ-a u istraživanjima.

    Zaostatak za drugoplasiranom ÖVP-om značajan je. Narodna stranka osvojila je 21 odsto, napredak od jednog procentnog boda u odnosu na prethodno istraživanje. Razlika između FPÖ-a i ÖVP-a iznosi 18 procentnih bodova.

    Još je upečatljivija razlika prema SPÖ-u. Socijaldemokrate su na 12 odsto, 27 bodova iza FPÖ-a. Pretekli su ih Zeleni, na 15 odsto, tri boda ispred SPÖ-a.

    To se dešava u kontekstu krize rukovodstva socijaldemokrata. Plan je da se za privremene lidere imenuju šef parlamentarne grupe Filip Kuher i predsjedavajuća ženske grupe Eva-Marija Holclajtner. Prema statutima, stranačka konferencija mora se održati u roku od četiri mjeseca. Novo rukovodstvo trebalo bi biti imenovano najkasnije do početka februara.

    Ostaje nejasno ko će dugoročno voditi SPÖ. Ministar finansija Markus Marterbauer, koji bi trebalo da preuzme dužnost prorektora od Andreasa Bablera početkom 2027, do sada je ostavio otvorenom mogućnost kandidature na konferenciji.

    Od manjih stranaka NEOS je na 7 odsto. Komunistička partija Austrije dostigla je 4 odsto, tačno prag za ulazak u Nacionalno vijeće, pa bi po ovoj anketi teoretski bila u parlamentu.

    Slika je teška i za vladajuće. ÖVP, SPÖ i NEOS zajedno dostižu 40 odsto, a FPÖ sam 39. Posebno je uočljiv pomak na ljevici i centru-lijevo: SPÖ je pao na 12, Zeleni su na 15. Na izborima za Nacionalno vijeće 2024. SPÖ je osvojio 21 odsto.

    Trenutni nalazi su jasni: u anketi OGM-a FPÖ ima 39 odsto, a slijedi ga ÖVP sa 21.

  • Berlin ne želi ponovno otvaranje Sjevernog toka, razgovori ipak traju

    Berlin ne želi ponovno otvaranje Sjevernog toka, razgovori ipak traju

    Visoki ruski i američki zvaničnici razgovarali su o ulasku američkog investitora u gasovode Sjeverni tok, kojima je ruski gas stizao u Njemačku prije rata u Ukrajini, potvrdilo je pet izvora upoznatih sa situacijom za Rojters, prenosi BL Portal.

    U razgovorima su učestvovali Kiril Dmitrijev, bliski savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Kušner, koji pokušava da posreduje u primirju između Rusije i Ukrajine, smatra da je sklapanje poslovnih dogovora ključno za obnovu mira. Takav sporazum omogućio bi američkim investitorima da zarade na isporuci energenata Evropi čim se rat završi.

    Dmitrijev i Kušner sastajali su se posljednjih sedmica u Moskvi i Njujorku. Iako nije potpuno jasno koliko su detaljno tada razgovarali o Sjevernom toku, tema je i dalje na stolu, izjavila su dva izvora.

    „Rusija će o svakom dogovoru morati da pregovara sa DFC-om (Američkom korporacijom za međunarodno razvojno finansiranje) i Ministarstvom finansija, a posao mora donijeti direktnu korist američkim poreskim obveznicima i kompanijama“, odgovorio je zvaničnik Bijele kuće. Isti zvaničnik tvrdi da se o Severnom toku „u posljednje vrijeme nije razgovaralo“.

    Dmitrijev, koji se otvoreno zalaže za obnovu prodaje ruskog gasa Njemačkoj, prošlog mjeseca sastao se sa predstavnicima američkog Ministarstva energetike i Ministarstva finansija o mogućim zajedničkim energetskim inicijativama.

    Još nije jasno koliko je Vašington zainteresovan za ponovno pokretanje isporuke ruskog gasa Njemačkoj, najvećem evropskom potrošaču energije. Jedan američki zvaničnik izjavio je da je takav dogovor malo vjerovatan zbog niza prepreka. Gasovodi su pod sankcijama SAD i Evropske unije, pa bi ponovno pokretanje bilo nezakonito.

    Tramp bi mogao da ukine ili ublaži američke sankcije, ali bi mu to bilo znatno teže ako demokrate osvoje kontrolu nad Kongresom na međuizborima narednog mjeseca. Njemačka i druge evropske države, koje troše milijarde evra na naoružavanje i obnovu vojski, žestoko bi se usprotivile ponovnom otvaranju.

    Portparolka njemačkog Ministarstva privrede i energetike naglasila je da su Sjeverni tok i ruski gas u Evropi pod sankcijama i da je Njemačka u međuvremenu pronašla alternativne izvore. Svako ponovno pokretanje traži odobrenje vlade, a Berlin to ne želi.

    Njemačka je prije rata više od polovine gasa kupovala od Rusije upravo preko dva gasovoda Sjeverni tok. Rad je obustavljen nakon što je Moskva drastično smanjila isporuke, a u septembru 2022. gasovodi su dignuti u vazduh u sabotaži za koju još niko nije odgovarao.

    Razgovori se vode u trenutku dubokog nepovjerenja Evrope prema ruskim namjerama. Ranije ove godine čelnici pet evropskih obavještajnih službi izjavili su za Rojters da Rusija zapravo ne želi brz završetak rata, nego razgovore sa Amerikancima koristi da progura profitabilne poslove.

    Odnosi Rusije i Njemačke, jednog od najvećih vojnih oslonaca Ukrajine, pali su na najniže grane, a Berlin optužuje Moskvu za organizovane hibridne napade. Dio njemačkih poslanika upozorava da bi ovi poslovi samo ojačali Kremlj dok vodi rat.

    „Ovo bi mogao da bude prljav posao koji će Evropu skupo koštati. Amerikanci i Rusi će podeliti zaradu“, rekao je Mihael Kelner, njemački poslanik koji je vodio energetsku politiku neposredno poslije početka rata.

    Vladajuća koalicija protivi se ponovnom pokretanju, dok Alternativa za Njemačku, trenutno najpopularnija stranka, traži da se isporuka gasa ponovo uspostavi. Dmitrijev bi se sa rukovodstvom AfD-a trebalo da sastane početkom naredne godine o povratku ruskog gasa na njemačko tržište.

    Prodaja udjela američkom investitoru suočava se sa velikim preprekama. Gasprom ima 51 odsto, 31 odsto dijele dvije njemačke kompanije, a ostatak pripada francuskoj i holandskoj. Dva njemačka akcionara žele da zadrže udjele da očuvaju uticaj Berlina ako Gasprom odluči da proda svoj dio, tvrdi još jedan izvor.

    Nekoliko dana poslije sastanaka u Moskvi Kušner je u Kijevu izjavio da je sa evropskim kolegama razgovarao o tome kako je rat podigao cijene energije, zalažući se za „sporazume o prosperitetu“ koji bi podstakli mir i dali „liderima razlog za optimizam“.

    Dogovor o gasu, iako bi odgovarao Kremlju, podijelio bi njemačko društvo i Evropu. Poljska i baltičke zemlje odlučno odbacuju svaku energetsku saradnju. Poljski politički vrh pomno prati pregovore i oštro im se protivi, navodi izvor upoznat sa stavom vlade u Varšavi.

    Kušner i Dmitrijev istovremeno pregovaraju i o prodaji drugog paketa poslova, od naftnih rafinerija do benzinskih stanica u Evropi i drugdje, u vlasništvu Lukoila, potvrdila su još dva izvora.

    „Kada je reč o Lukoilu, Stiv Vitkof i Džared Kušner dogovorili su sa DFC-om značajnu uplatu unaprijed i dio dobiti koji ide direktno Sjedinjenim Državama“, potvrdio je zvaničnik Bijele kuće za Rojters. Vijest prenose EUpravo zato i Rojters.

  • Građane BiH čeka novo pravilo za ulazak u EU: ETIAS stiže krajem 2026.

    Građane BiH čeka novo pravilo za ulazak u EU: ETIAS stiže krajem 2026.

    Državljani Bosne i Hercegovine neće izgubiti pravo na bezvizna putovanja u zemlje Evropske unije, ali će poslije početka primjene Evropskog sistema za informacije i odobravanje putovanja (ETIAS) morati pribaviti elektronsko odobrenje prije puta, prenosi BL Portal.

    Prema informacijama Evropske komisije dostavljenim Feni, početak rada očekuje se u posljednjem kvartalu 2026, ali tačan datum još nije utvrđen.

    Iz Komisije naglašavaju da ETIAS nije viza i da ne mijenja bezvizni status građana BiH. Riječ je o dodatnom bezbjednosnom mehanizmu za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim sa evropskim državama obuhvaćenim sistemom.

    „ETIAS nije viza i ne mijenja bezvizni status građana Bosne i Hercegovine“, ističu iz Evropske komisije.

    Poslije početka rada slijedi šestomjesečni period tokom kojeg odobrenje neće biti obavezno, iako će se putnicima preporučivati da ga pribave. Zatim je predviđen dodatni šestomjesečni period odgode, tokom kojeg će odobrenje u pravilu biti obavezno, ali će postojati ograničeni izuzetak za određene putnike koji prvi put prelaze spoljašnju granicu poslije završetka početnog prelaznog perioda. Po isteku oba perioda putnicima koji podliježu obavezi, a nemaju važeće odobrenje, može biti odbijen ulazak.

    Zahtjev će se podnositi elektronski, a velika većina podnosilaca trebalo bi da dobije odluku u roku od 96 sati. Odobrenje služi za putovanja u 30 evropskih zemalja obuhvaćenih sistemom. Na granici će službenici provjeravati ima li putnik važeće odobrenje.

    Cilj je da se bezbjednosne i druge provjere obave prije putovanja, čime bi se, prema očekivanjima evropskih institucija, mogle ubrzati granične procedure. Zasad nema konkretnih procjena koliko bi se čekanje na granicama sa Hrvatskom moglo skratiti.

    Naknada iznosiće 20 evra, uz izuzetke za određene kategorije. Zahtjev može biti odbijen ako se utvrdi da putnik predstavlja bezbjednosni rizik, rizik od nezakonitih migracija ili visok epidemiološki rizik. Razlozi mogu biti i korišćenje putne isprave prijavljene kao izgubljena, ukradena ili poništena, nedostavljanje traženih dokumenata ili opravdana sumnja u vjerodostojnost podataka. Građani kojima zahtjev bude odbijen imaće pravo žalbe, a informacije o postupku biće u obavještenju o odbijanju.

    Komisija upozorava na neslužbene stranice koje nude navodno izdavanje odobrenja, iako sistem još nije počeo s radom.

    „Naš savjet građanima Bosne i Hercegovine je jednostavan: postoji samo jedna službena internet stranica, europa.eu/etias“, poručuju iz Evropske komisije.

    Građanima se savjetuje da ne unose lične i finansijske podatke na sumnjivim stranicama niti plaćaju usluge posrednika koji se predstavljaju kao službeni. Nekoliko mjeseci prije početka primjene Komisija pokreće informativnu kampanju u BiH i drugim zemljama zapadnog Balkana.

    Novi sistem funkcionisaće uporedo sa evropskim Sistemom ulaska i izlaska (EES), ali imaju različite uloge. ETIAS služi za prethodnu provjeru i izdavanje odobrenja, dok EES evidentira ulaske i izlaske državljana trećih zemalja na spoljašnjim granicama država koje ga primjenjuju. Pristup ličnim podacima u ETIAS-u biće ograničen na ovlašćene korisnike, u skladu sa nadležnostima, uz propisane mjere zaštite i nadzor.

    Za građane BiH najvažnije je da bezvizni režim ostaje na snazi, ali će elektronsko odobrenje, poslije završetka prelaznih perioda, postati dodatni uslov za putovanja u zemlje obuhvaćene sistemom, prenosi Avaz.

  • Rjabkov: Trenutno nema konkretnih planova za trilateralne kontakte

    Rjabkov: Trenutno nema konkretnih planova za trilateralne kontakte

    Rusija trenutno nema planove za nastavak trilateralnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom o okončanju rata, izjavio je sinoć zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, dodajući da je Moskva i dalje otvorena za takve kontakte, prenose Nezavisne.

    „Trenutno nema nikakvih konkretnih planova za održavanje kontakata u ovom formatu. Šta će biti dalje, ne zavisi od nas“, rekao je Rjabkov, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Odgovornost za prekid trilateralnih susreta prebacio je na ukrajinsku stranu, ali je naglasio da Moskva nije zatvorila vrata za nastavak diplomatskih kontakata.

    Izjava je uslijedila nakon što je američki državni sekretar Marko Rubio ocijenio da je rat između Rusije i Ukrajine ušao u „strateški ćorsokak“ i da se trenutno ne naziru izgledi za diplomatsko okončanje. Upozorio je da bi takva situacija mogla dovesti do dalje eskalacije, koja bi, kako je naveo, mogla da zahvati i druge zemlje i preraste u širi konflikt. Istovremeno je poručio da su SAD i dalje spremne da pomognu u postizanju mirovnog sporazuma.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin 25. septembra izjavio je da predlozi za nastavak pregovora sa Ukrajinom i dalje „stoje na stolu“, ali je dodao da će Moskva morati da razmotri svoj odgovor poslije masovnog napada dronovima uoči glavnog dana izbora za Državnu dumu, prenosi „Moskov tajms“.

    Putin je naveo da je Rusija spremna da se poslije glasanja vrati dijalogu, dok je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao da Moskva očekuje trilateralni sastanak o rješavanju sukoba uz učešće SAD tokom oktobra. Nastavak razgovora u istom formatu najavljivao je i šef kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov, koji je oktobar takođe naveo kao mogući period.

    Diplomatski proces, prema riječima portparola Kremlja, dodatno je otežan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zakon kojim se predviđaju oštre sankcije Rusiji. Peskov je ocijenio da to „komplikuje napore“ usmjerene na pronalaženje rješenja i da trenutno nema preduslova za povratak na mirovni pregovarački put.

    Trilateralni razgovori Rusije, Ukrajine i SAD o okončanju rata održani su tokom januara i februara 2026, dva puta u Abu Dabiju i jednom u Ženevi. I Ujedinjeni Arapski Emirati i Švajcarska u međuvremenu su izrazili spremnost da ponovo budu domaćini.

    Sjedinjene Američke Države nastojale su da tokom jeseni obnove pregovore, a američki predsjednik početkom septembra poslao je u Moskvu i Kijev predstavnike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, međutim značajniji napredak nije postignut, preneo je „Fajnenšel tajms“.

    Kao jedna od glavnih prepreka navodi se pitanje teritorija. Prema tim navodima, Putin i dalje zahtijeva da Ukrajina preda Donbas, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski taj uslov odbacuje. Izvori Blumberga naveli su i da Putin nije pokazao spremnost da ublaži stavove, nego da je odlučio da pojača napade na ukrajinsku energetsku i toplotnu infrastrukturu kako bi izvršio dodatni pritisak na Kijev.

  • Gradonačelnik Kijeva savjetuje privremeni odlazak onima koji imaju gdje

    Gradonačelnik Kijeva savjetuje privremeni odlazak onima koji imaju gdje

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pozvao je građane koji imaju rodbinu ili prijatelje izvan glavnog grada Ukrajine da se privremeno presele zbog sve žešćih ruskih napada, prenosi Klix.

    Situacija u ukrajinskoj prijestonici, izjavio je, postala je pitanje preživljavanja. Stanovnicima koji imaju opciju boravka izvan glavnog grada savjetovao je da privremeno napuste Kijev.

    U intervjuu za agenciju AFP naglasio je da prijestonica trpi svakodnevna razaranja.

    „Svaki dan donosi nove izvještaje o uništenim zgradama, o povrijeđenim ili tragično poginulim ljudima, dok se napadi na naš grad intenziviraju. Danas je pitanje preživljavanja“, poručio je Kličko.

    Ipak je podvukao da neće pozivati na potpunu evakuaciju Kijeva. Ostavljanje gradova praznima i njihova predaja Rusiji, objasnio je, upravo je scenario koji želi Vladimir Putin.

    Glavni grad užurbano se priprema za zimu obezbjeđivanjem rezervnih sistema grijanja i gomilanjem zaliha goriva, hrane i vode za piće. Kličko je upozorio da ni najtemeljitije pripreme ne mogu isključiti najgori scenario ako protivvazdušna odbrana ne bude u stanju da odbije sve napade.

    Učestali ruski udari već uzrokuju masovne nestanke električne energije i poremećaje u vodosnabdijevanju. Posebno je upozorio da bi veća oštećenja vodovodne infrastrukture mogla dovesti do krize neslućenih razmjera.

    Elektroenergetska mreža u Kijevu i okolnim okruzima pretrpjela je teška oštećenja, zbog čega je nacionalna kompanija Ukrenergo morala uvesti vanredne prekide u snabdijevanju strujom. Zbog kolapsa mreže privremeno su obustavljeni metro i pojedine linije javnog prevoza, a situacija na terenu mijenja se iz sata u sat, uz stalna prebacivanja sa planiranih na vanredna isključenja struje.

  • Treća udarna grupa nosača aviona kod Irana, Pentagon ima spreman scenario

    Treća udarna grupa nosača aviona kod Irana, Pentagon ima spreman scenario

    Pentagon je izradio detaljne planove za trodnevnu kampanju vazdušnih udara na Iran, usmjerenu na uništavanje arsenala balističkih raketa i dronova, ključnih energetskih postrojenja i vojnih komandnih centara, prenosi Klix.

    Prema navodima Njujork tajmsa, koji se poziva na neimenovane visoke zvaničnike američke administracije, Donald Tramp naredio je Ministarstvu odbrane SAD da pripremi ove operativne opcije kako bi Vašington imao spreman scenario u slučaju naglog pogoršanja bezbjednosne situacije.

    Iako je Tramp u više navrata javno odbacivao prijedloge za pokretanje opsežnih borbenih operacija, pozivajući se na navodni napredak u diplomatskim pregovorima, vojni vrh je dobio instrukcije da razradi precizne mete.

    U četvrtak je nastojao ublažiti spekulacije o skorom početku vojne akcije, izjavivši da SAD ne planira da napadne Iran prije međuizbora zakazanih za novembar, čime je ostavio prostor za dalje manevre na diplomatskom planu.

    Uprkos pomirljivijoj retorici iz Bijele kuće, situacija na terenu ukazuje na visoku pripravnost. SAD su ovog mjeseca rasporedile treću udarnu grupu nosača aviona u vode u blizini Irana, što je jedno od najobimnijih vojnih pojačanja u regionu u posljednje vrijeme.

    Vojni analitičari ističu da bi planirana trodnevna kampanja trebalo da pošalje snažnu poruku Teheranu i onesposobi ključne vojne kapacitete bez ulaska u dugotrajni kopneni rat.

    Stručnjaci ipak upozoravaju da bi bilo kakav direktan napad na iransku teritoriju nosio ogroman rizik od lančane reakcije. U slučaju američkih udara očekuje se da bi Iran odgovorio masovnim raketnim napadima preko regionalnih saveznika na američke vojne baze u Iraku i Siriji, kao i na saveznike Vašingtona na Bliskom istoku, čime bi cijeli region bio uvučen u sukob neslućenih razmjera. Tvrdi Njujork tajms.

  • Nova pravila EU za avio-karte stupaju na snagu 22. oktobra

    Nova pravila EU za avio-karte stupaju na snagu 22. oktobra

    Evropska unija uvodi nova pravila u avio-saobraćaju radi veće zaštite putnika i transparentnosti pri kupovini avio-karata. Iako nismo članica EU, ova pravila biće uvedena i u naše zakonodavstvo i primjenjivaće se na letove iz regiona, prenosi BL Portal.

    Iako Srbija nije članica EU, regulativa će se preuzeti i u naše zakonodavstvo, što direktno utiče na sve putnike koji lete iz Beograda i regiona. Glavni i odgovorni urednik portala Tango Six Petar Vojinović objašnjava šta pravila donose i razbija mit o „potpuno besplatnim koferima“.

    Dosadašnja praksa niskotarifnih kompanija bila je da privuku putnike izuzetno niskom početnom cijenom, a potom naplaćuju svaki komad ručnog prtljaga. Nova pravila obavezuju kompanije da već pri prvom prikazu cijene jasno istaknu šta je uračunato.

    „U medijima je ovo predstavljeno kao da dobijate besplatan prtljag, ali to nije sasvim tačno. Obaveza avio-kompanija jeste da u prvu ponuđenu cijenu uvijek uračunaju jedan besplatan komad manjeg ručnog prtljaga. Međutim, to nije kofer na točkiće koji stavljate u pregradu iznad sjedišta, već manja torba ili ranac dimenzija oko 30×40 cm koji može da stane ispod sjedišta ispred vas. Veći kabinski kofer i dalje se doplaćuje kod najnižih tarifa jer su se avio-kompanije izborile protiv njegovog obaveznog besplatnog ukidanja“, ističe Vojinović.

    Pravila zvanično stupaju na snagu 22. oktobra, a puna primjena počinje 23. oktobra 2027.

    Nedavni incident na aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu, kad je usljed greške zemaljskog opsluživanja došlo do miješanja dolazećih i odlazećih putnika i vanrednog pražnjenja terminala radi ponovnog pregleda, otvorio je pitanje prava putnika pri masovnim kašnjenjima.

    „Prava putnika su uvijek vezana za avio-kompaniju od koje ste kupili kartu, bez obzira na to što je grešku napravila treća firma za opsluživanje na aerodromu. Ukoliko let kasni više od tri sata i ukoliko putnik podnese zahtjev, avio-kompanija je dužna da vrati novac za kartu ili da obezbijedi mjesto na prvom sljedećem letu. Ako je kašnjenje manje od tri sata, pravo na novčanu refundaciju ne postoji“, objašnjava Vojinović.

    Nova evropska pravila dodatno će utvrditi i pooštriti standarde kompenzacije za kašnjenja duža od tri sata, što će za putnike iz Srbije značiti veću pravnu sigurnost, prenosi Blic.