Kategorija: Svijet

Ovogodišnji vremenski fenomen “El Ninjo” će se intenzivirati prije nego što dostigne vrhunac u decembru i gotovo je 100 odsto sigurno da će trajati do februara 2027. godine, saopštila je Svjetska meteorološka organizacija.

U redovnom mjesečnom izvještaju navodi se da će temperatura površine mora oboriti rekorde i da će ovogodišnji “El Ninjo” potencijalno biti jedan od najjačih od 1950. godine.

SMO je dodala da se očekuje da će temperatura površine mora u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku u periodu od oktobra do decembra dostići rekordnih 3,7 stepeni Celzijusovih iznad normale.

Prognozirana temperaturna anomalija je znatno viša od prethodnog rekorda od 2,6 stepeni Celzijusovih u periodu od novembra 2015. do januara 2016. godine, piše u izvještaju.

“El Ninjo” je topla faza prirodnog ciklusa klimatskog obrasca koji utiče na vremenske prilike širom svijeta.

Produženi i snažniji “El Ninjo” ima tendenciju da izazove višu globalnu temperaturu i da poremeti obrasce padavina u velikim regijama. To znači sušu u nekim područjima i obilne kiše u drugim. Obično se javlja svake dvije do sedam godina.

Prosječna globalna temperatura u avgustu dostigla je 16,96 stepeni Celzijusovih, što je izjednačeno sa julom 2023. godine kao najtoplijim mjesecom u istoriji, prema podacima službe EU za klimatske promjene “Kopernik”.

Poslije mjeseci čekanja, nagađanja i spekulacija Evropska komisija konačno je objavila dokument o tome kako EU vidi proširenje u narednom periodu. To je prvi konkretan dokaz, osim izjava političara i diplomata, da Brisel ovog puta zaista misli ozbiljno kad je riječ o širenju Unije, prenose Nezavisne.

EU je najavila konkretne korake u postepenom integrisanju kandidata prije punopravnog članstva, a paralelno će samu Uniju spremati za nove članice reformama u odlučivanju.

Donošenje odluka unutar EU i balans interesa članica i bloka kao cjeline jedno je od najosjetljivijih pitanja. U novom saopštenju Unija nije spremna da taj sistem reformiše u cijelosti, nego se fokusira na odluke vezane za proširenje. Umjesto da se veto može uložiti praktično na svakom koraku pregovora, ostao bi samo za finalnu fazu. Za zatvaranje poglavlja bila bi potrebna kvalifikovana većina, bez veta, kako je sada.

Drugo osjetljivo pitanje je budžet. Iako se o tome mnogo ne govori da se Ukrajina dodatno ne opterećuje, jer je zemlja u egzistencijalnom ratu, neke članice koje inače imaju simpatije prema njoj spremne su da je blokiraju ako bi to značilo značajno manje budžetskih sredstava za postojeće članice. Pojednostavljeno, ako kolač ostane isti, a broj članica poraste, svaka zemlja koja iz evropskog budžeta dobija više nego što uplaćuje mogla bi dobijati znatno manje ako Ukrajina uđe. Novi prijedlog Komisije cilja na to da se sredstva sadašnjim članicama ne umanjuju.

To pitanje je komplikovanije i zato što sredstva iz budžeta EU nisu zamišljena kao stalne dotacije, nego kao privremena pomoć dok zemlja ne podigne ekonomiju dovoljno da učestvuje na jedinstvenom tržištu. Tom logikom, zemlje na istoku EU, koje su proteklih desetak godina značajno uvećale bruto domaći proizvod, u jednom trenutku moraće da se odreknu dotacija u korist novih članica.

Na pitanje šta dokument znači za BiH, Delegacija EU uputila je na izjavu šefa Delegacije Luiđija Soreke na Iksu. Soreka je naglasio da je mjera praktično dokaz da je proširenje spoljnopolitički prioritet EU. Proširenje je povezao i sa evropskom bezbjednošću, argumentom koji mnogi evropski političari koriste kod kuće da je proširenje u interesu i građana skeptičnih prema prijemu novih članica, posebno siromašnih zemalja zapadnog Balkana i istočne Evrope.

BiH i njenim političarima poslao je jasnu poruku.

„Oni partneri koji su pokazali trajnu političku volju i usklađenost s evropskim standardima uskoro će dobiti indikativne mape puta s okvirnim rokovima za pristupanje. Zbog dugotrajnog političkog zastoja, BiH, nažalost, nije među njima.

Ali vrata članstva u EU ostaju širom otvorena za BiH. Nakon nedavno održanih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka ka integraciji u EU trebalo bi da bude jedan od ključnih prioriteta novoformiranih vlasti.

Na EU otpada više od dvije trećine trgovinske razmjene BiH. Naši građani povezani su dubokim kulturnim, porodičnim i ekonomskim vezama. Geografski i istorijski, BiH se nalazi u srcu Evrope. Njena budućnost je u EU“, napisao je Soreka.

Prevedeno na običan jezik, BiH zbog dugotrajne političke blokade neće biti među prvim zemljama koje će uživati nove benefite, ali mjesto u EU ima ako se politička klima promijeni. Vrata ostaju otvorena, ali zemlja mora izaći iz blokade.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da više nije posebno zainteresovan za sporazum s Iranom, u trenutku kad američki mediji javljaju da Pentagon priprema opcije za moguće nove velike napade na tu zemlju, prenosi ATV.

„Mislim da sporazum zapravo nije nešto što želim, ali oni su nam spremni ponuditi bilo šta da prestanemo“, rekao je Tramp sinoć na predizbornom skupu republikanaca u San Antoniju u Teksasu.

Dodao je da njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i dalje radi na pregovorima i da „radi veoma dobro“.

„Ali oni nikada neće imati nuklearno oružje“, poručio je Tramp.

Izjava dolazi poslije izvještaja En-Bi-Si njuza i Aksiosa da administracija razmatra obnavljanje velikih američkih vojnih operacija protiv Irana. En-Bi-Si njuz, pozivajući se na američkog zvaničnika i osobu upoznatu s razgovorima, objavio je da su Tramp i tim za nacionalnu bezbjednost razgovarali o mogućim novim operacijama u narednim sedmicama.

Poslije sastanka u Kemp Dejvidu vojska je pripremila nove opcije koje predsjednik može razmotriti. Odluka o napadu još nije donesena.

Aksios navodi da je Pentagon prije nekoliko dana naložio američkoj Centralnoj komandi da završi pripreme za mogući nastavak velikih borbenih operacija. Prema izvorima, eventualni napadi mogli bi uključivati intenzivno bombardovanje iranske energetske infrastrukture, drugih infrastrukturnih objekata i nuklearnih postrojenja. Izvori Aksiosa kažu i da bi do napada moglo doći prije američkih međuizbora 3. novembra, ali Tramp još nije donio konačnu odluku.

SAD i Iran u junu su postigli memorandum o razumijevanju kojim je uspostavljeno primirje i predviđen niz koraka ka ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza. Dogovor se raspao prije nego što su ozbiljno počeli pregovori o iranskom nuklearnom programu. Vašington sada traži sveobuhvatniji sporazum, Teheran posljednjih sedmica predlaže kraći, sličan junskom.

Tramp je ranije ove sedmice tvrdio da je problem u pregovorima to što se ne zna „ko vodi Iran“. Teheran je to odbacio i optužio američku administraciju za protivrječne poruke.

Istovremeno, rat s Iranom i visoke cijene goriva postali su važna politička tema uoči međuizbora. Asošijeted pres navodi da se Tramp suočava s nezadovoljstvom dijela birača upravo zbog visokih cijena goriva i nastavka sukoba.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi trebalo da dobije Nobelovu nagradu za mir, ali je priznao da sumnja u svoje šanse.

– Ne znam kakva će biti njihova odluka. Oni imaju reputaciju da je možda ne daju ljudima poput mene – rekao je Tramp o nagradi za 2026. godinu, koju će Norveški Nobelov komitet objaviti u petak, prenosi Rojters.

Od svog povratka u Bijelu kuću prošle godine, Tramp je više puta ponovio da zaslužuje da dobije ovo prestižno priznanje.

– Vrijeme je za to. Bio sam veoma počastvovan što sam je prošli put primio indirektno od dobitnice, koja je rekla da niko u istoriji to ne zaslužuje više od predsjednika Trampa – rekao je predsjednik SAD novinarima u Ovalnom kabinetu.

Liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado predala je u januaru svoju medalju Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu američkom predsjedniku u trenutku dok je tražila podršku SAD za svoje napore u Venecueli.

Tramp je rekao da bi trebalo da dobije nagradu nakon što se uključio u osam globalnih konflikata otkako je stupio na dužnost prošlog januara.

Lideri Kambodže, Izraela i Pakistana izjavili su da su nominovali Trampa, iako ne postoji način da se to provjeri.

Strane u pojedinim konfliktima za koje Tramp tvrdi da ih je riješio osporavaju diplomatsku ulogu američkog predsjednika, a borbe su ponovo buknule u nekim od tih regiona, uključujući Demokratsku Republiku Kongo i duž granice između Kambodže i Tajlanda.

Rješenje za rat u Ukrajini izmaklo je Trampu, koji je obećao da će ga okončati prvog dana svog drugog mandata u Bijeloj kući.

Udari SAD i Izraela na Iran doveli su do sedmomjesečnog konflikta koji je poremetio globalno snabdevanje energentima i podigao cijene goriva prije novembarskih međuizbora za Kongres, prenosi RTRS.

Papa Lav XIV, Međunarodni krivični sud i specijalni izvjestilac za Palestinske teritorije nalaze se među favoritima za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, navodi Rojters.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da ima zakazan razgovor sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

– Danas je rođendan Vladimira Putina i imam dogovoren razgovor – izjavio je Tramp odgovarajući na novinarsko pitanje da li je razgovarao sa ruskim predsjednikom.

Nešto ranije, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će razgovor između dva lidera biti veoma brzo dogovoren ukoliko bude postojala slična inicijativa.

Putin danas slavi 74. rođendan.

Skupi borbeni avioni, građeni da ih neprijateljski radari teško uoče, dobijaju neočekivanog rivala u svemiru. Sve je više analiza po kojima bi masovne satelitske konstelacije poput Starlinka mogle znatno otežati skrivanje i najmodernijim stelt letjelicama, prenosi Klix.

Na Iksu su pažnju privukle simulacije fizičara koji objavljuje pod nadimkom A Weird Physicist. Pokazao je kako bi pri radarskom posmatranju u Ka-band opsegu, na 35 GHz, mogli izgledati američki F-15 i stelt F-117. U narednim simulacijama uporedio je širi spektar, uključujući Su-34, Su-25, F-16, helikopter Ka-52 i dronove Šahed.

Te slike ponovo su rasplamsale raspravu o tome bliži li se kraj ere aviona koji se uspješno kriju od radara. Stvarnost je složenija. Snimci nisu pravi radarski zapisi Starlink satelita, nego kompjuterski modeli. Ni 35 GHz nije zvanično potvrđena kao parametar Starlinka.

Ideja ipak nije puka internet fantastika. Sateliti ka Zemlji neprekidno šalju radio-signale koji mogu služiti kao izvor za pasivni radar. Prijemnik na zemlji tada ne emituje svoje impulse, pa ga teže otkriti, nego prati poremećaje u signalu koji već dolazi iz svemira.

Naučne studije bave se tim konceptom. Jedna, u časopisu Telecom, predstavila je pasivni radar koji emitovanje Starlinka koristi kao „signal prilike“. Izvodljivost je za sada potvrđena simulacijama.

Praktični ogled uradili su i kineski istraživači, prenio je South China Morning Post. Umjesto stelt lovca u testu je bio komercijalni dron DJI Phantom 4 Pro. Starlink je bio spoljni izvor signala, prijemnik na zemlji bilježio je promjene od kretanja drona, po principu pasivnog forward-scatter radara. Ogled je potvrdio da se signal može iskoristiti za detekciju objekata u vazduhu.

To još ne znači da se tako pouzdano prate stelt avioni poput F-35. Otkrivanje prisustva nije isto što i tačna lokacija, neprekidno praćenje ili podaci dovoljno precizni za navođenje oružja.

Priča dobija drugu dimenziju sa Staršildom, vojnim derivatom Starlinka. Tehnologija je slična, ali je sistem zaseban i namijenjen državnim agencijama i nacionalnoj bezbjednosti. SpaceX navodi da ti sateliti mogu nositi specijalizovanu senzorizaciju, uključujući opremu za posmatranje Zemlje.

Autor simulacija ističe da bi velika konstelacija u niskoj orbiti, sa radarima sa sintetičkim otvorom i infracrvenim senzorima, mogla efikasno detektovati i klasifikovati letjelice u vazduhu.

SpaceX nikad nije zvanično potvrdio da Staršild vidi stelt letjelice, niti su objavljene specifikacije senzora. Da projekat nije samo teorija, Reuters je potvrdio još 2024, pozivajući se na pet izvora: SpaceX za američku Nacionalnu izviđačku kancelariju gradi mrežu od stotina špijunskih satelita.

Ugovor vrijedan 1,8 milijardi dolara zaključen je 2021. Izvori navode da bi sistem dramatično poboljšao sposobnost američke vojske i vlade da brzo lociraju mete bilo gdje na svijetu. Detaljne mogućnosti tajnog projekta ostaju nepoznate.

Ako se tehnologije masovnih konstelacija usavrše do vojne primjene, problem bi imale vojske koje ogromna sredstva ulažu u stelt. Danas ga primarno koriste američki F-22 i F-35, kineski J-20 i ruski Su-57. F-35 je, pored SAD, nabavilo ili naručilo još 19 zemalja, među njima Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Izrael, Japan i Češka, koja je naručila 24 aparata F-35A.

Stelt avioni nisu doslovno nevidljivi. Konstrukcija i materijali prvenstveno otežavaju pravovremeno otkrivanje i praćenje klasičnim radarima. Ako satelitski signali otvore nove metode pasivne detekcije, dosadašnja pravila vazdušne superiornosti mogla bi se znatno promijeniti.

Članice Međunarodne agencije za energiju spremne su da na tržište puste dodatne količine nafte iz strateških rezervi ako to bude potrebno, rekao je danas direktor IEA Fatih Birol, prenosi BL Portal.

Birol je naveo da članice i dalje imaju dovoljno sirove nafte i prerađenih proizvoda i da su spremne da te zalihe puste ako zatreba.

Članice G7, uz saradnju sa IEA, krajem prošle sedmice složile su se da odmah oslobode 100 miliona barela dizela i sirove nafte, da ublaže globalne energetske zabrinutosti izazvane posljedicama američko-iranskog sukoba.

IEA je tokom vikenda saopštila da su članice do sada iz strateških rezervi na tržište pustile 325 miliona barela nafte i naftnih derivata.

Generalni štrajk u Španiji protiv stambene krize zakazan je za 11. novembar. Dogovor su postigli sindikati i predstavnici organizacija koje vode protest protiv stanja na tržištu nekretnina, izjavio je danas generalni sekretar španskog Opšteg sindikata radnika (UGT) Pepe Alvares, prenosi RTRS.

Konfederacija sindikata stanara, koja okuplja sindikate stanara u raznim gradovima, ranije je potvrdila da će 11. novembar predložiti danas poslijepodne na sastanku sa drugim organizacionim grupama, zakazanom za 19 časova, prenio je Pajs.

Alvares je rekao da će se UGT štrajku 11. novembra pridružiti.

To je prvi generalni štrajk koji su glavni sindikati podržali u posljednjih 14 godina. Biće održan samo dvije i po sedmice prije opštih izbora i dan prije zvaničnog početka izborne kampanje.

Glavna španska opoziciona partija Narodna stranka (PP) i Voks oštro su kritikovali sindikate što proteste drže pred izbore.

Slovački premijer Robert Fico izjavio je danas da Evropska unija ima velike probleme sa naftom i gorivom, i da očekuje da će naknade za emisiju štetnih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte dovesti do poskupljenja goriva, stanovanja i energije, zbog čega će jesen i zima biti teške.

Fico je, na video konferenciji grupe Prijatelji konkurentnosti, kojoj je prisustvovalo 19 evropskih lidera, rekao da Slovačka, zajedno sa zemljama Višegradske grupe, insistira da se sistem ETS2 koji predviđa da se emisija štetnih gasova na prostoru EU do 2030. godine smanji za 42 odsto, u odnosu na 2025. godinu, uvede tek poslije 2030. godine, prenosi Ta3.

On je naglasio da su visoke cijene energije, dozvola za emisiju i goriva za Slovačku, kao industrijsku zemlju sa otvorenom ekonomijom, ključna pitanja u pogledu ekonomskog rasta i očuvanja radnih mjesta.

– Konkurentnost evropske industrije je neraskidivo povezana sa cijenama energije – rekao je Fico.

Fico je podržao pojednostavljivanje evropskih pravila i smanjenje administrativnih i regulatornih opterećenja, navodeći da bi evropska preduzeća trebalo da se suoče sa manje birokratije kako bi mogla bolje da se takmiče sa kompanijama iz drugih velikih ekonomija, prenosi RTRS.

– Ako Evropska unija želi da opstane u globalnoj konkurenciji, mora da stvori uslove u kojima će evropska industrija moći da proizvodi po konkurentnim cijenama. Za Slovačku je pitanje cijena energije i industrijske zaštite stoga apsolutni prioritet – zaključio je Fico.

Evropa očigledno zauzima popustljiv stav prema ponovnom bujanju nacizma, koji se pojavljuje u čitavom nizu država, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Lavrov je učestvovao na sjednici Savjeta šefova diplomatija država članica ZND u Turkmenistanu.

– Dijelimo zajednički stav o potrebi očuvanja istorijskog sjećanja, posebno s obzirom na to da Evropa trenutno zauzima izrazito popustljiv stav prema oživljavanju nacizma – pojavi koja se uočava u nizu zemalja uz prećutno odobravanje vladajućih krugova – rekao je Lavrov na konferenciji za novinare poslije sastanka.

On je istakao da se temi istorijskog sjećanja uvijek pridaje prioritetan značaj među zemljama ZND, prenosi RTRS.