VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Iran postavio pet uslova za kraj rata

    Iran postavio pet uslova za kraj rata

    Iran je kao jedan od uslova za okončanje sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom postavio poštovanje svog prava na civilnu upotrebu nuklearne energije, izjavio je diplomatski izvor iz Islamske Republike, javlja ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

    “Među uslovima za okončanje rata je trajan mir u našoj regiji, a ne samo primirje, sa kojim već imamo gorka iskustva. Mehanizam za postizanje trajnog mira uključuje osudu agresora, ratnu odštetu za materijalnu štetu, ukidanje svih sankcija i poštovanje prava Irana  na mirnodopsku upotrebu nuklearne energije”, rekao je izvor, prenosi Index.hr.

    Iranski uslovi, prema izvoru:

    trajan mir, a ne samo primirje
    osuda agresora
    ratna odšteta
    ukidanje sankcija
    civilna upotreba nuklearne energije
    Spor oko pregovora

    Isti izvor naveo je da od početka sukoba nije bilo pregovora između Teherana i Vašingtona, iako ih Sjedinjene Američke Države navodno traže.

    Krajem marta američki predsjednik Donald Tramp tvrdio je da su dvije strane počele razgovore o rješenju sukoba.

    Međutim, iransko Ministarstvo spoljnih poslova demantovalo je da se vodi direktan dijalog, ali je potvrdilo da je Teheran preko posrednika primao poruke o želji Vašingtona da pokrene razgovore.

    Dodatni zahtjevi i američke prijetnje

    Prema izvještaju televizije Pres TV, Iran je postavio pet uslova za prekid sukoba, koji uključuju garancije da se rat neće ponoviti, kao i međunarodno priznanje kontrole Teherana nad Ormuskim moreuzom.

    Istovremeno, Sjedinjene Američke Države prebacuju sve više vojnih snaga na Bliski istok.

    Tramp je zaprijetio da će u naredne dvije do tri sedmice izvesti snažne udare na Iran, dok je ministar odbrane Pit Hegset izjavio da Vašington ne isključuje ni mogućnost kopnene operacije.

  • Bijela kuća traži rekordni vojni budžet od 1,5 biliona dolara, podrška Ukrajini se ne spominje

    Bijela kuća traži rekordni vojni budžet od 1,5 biliona dolara, podrška Ukrajini se ne spominje

    Bijela kuća zatražila je od Kongresa da odobri oko 1,5 biliona dolara za odbranu u okviru budžetskog zahteva za fiskalnu 2027. godinu, što predstavlja rekordni nivo vojne potrošnje. Prijedlog budžeta, međutim, ne uključuje odredbe za vojnu, finansijsku ili drugu podršku Ukrajini.

    Riječ „”Ukrajina” se ne pojavljuje ni u jednom dokumentu od 92 stranice. Američka administracija nije predvidjela nikakvu podršku Kijevu, ni kroz isporuku oružja i municije niti kroz dodatne finansijske tranše.

    Bokela kuća, takođe, nema planove da troši sredstva na humanitarnu pomoć Ukrajini 2027. godine, proizlazi iz dokumenta.

    Kako prenose mediji, u pitanju je povećanje vojnog budžeta za više od 40 odsto u odnosu na prošlogodišnji u trenutku kada se SAD nalaze u petoj nedkelji rata sa Iranom. To povećanje bi ojačalo sposobnost SAD da nabave dodatnu municiju i prošire mornaricu, kao i da započnu izgradnju planiranog protivraketnog sistema “Zlatna kupola”.

    Povećani budžet za odbranu, između ostalog, ima za cilj da se uloži 66 milijardi dolara u brodogradnju kako bi se kupila ukupno 34 ratna broda i pomoćna plovila.

    Od ukupno 445 milijardi dolara koje administracija želi da doda odbrambenom budžetu, Bijela kuća predlaže da se 350 milijardi usvoji u okviru predstojećeg zakonskog paketa koji republikanci planiraju da izglasaju postupkom koji zahtjeva samo prostu većinu u Senatu.

    Bijela kuća takođe traži smanjenje drugih izdataka za 10 odsto, sa predloženim smanjenjem od 73 milijarde dolara iz federalnih programa izvan odbrane.

    Kako se navodi, glavni ciljevi predloženog smanjenja potrošnje administracije su programi zaštite životne sredine u mnogim federalnim agencijama, uključujući ukidanje 15 milijardi dolara grantova za tehnologije obnovljivih izvora energije i četiri milijarde dolara sredstava za programe koji podržavaju infrastrukturu za punjenje električnih vozila.

    Prijedlog budžeta Bijele kuće uključuje i zahteve za veća izdvajanja za kontrolu imigracije, ulaganja u strateške minerale i uređenje Vašingtona – oblasti na koje je američki predsjednik Donald Tramp posvetio značajnu pažnju tokom prve godine po povratku na vlast.

  • Trampa pitali šta će napraviti ako Iranci uhvate američkog pilota, odgovor iznenadio

    Trampa pitali šta će napraviti ako Iranci uhvate američkog pilota, odgovor iznenadio

    Američki predsjednik Donald Tramp odbio je da kaže šta će preduzeti Sjedinjene Američke Države ukoliko iranske snage dođu do američkog pilota koji se katapultirao nakon što je njegov avion oboren.

    “Pa, ne mogu to da komentarišem jer, nadamo se da se to neće dogoditi”, rekao je Tramp za britanski Independent, odgovarajući na pitanje šta će SAD preduzeti ako iranska vojska zarobi ili povrijedi pilota.

    Iznad Irana u petak je oboren američki lovac F-15E, pri čemu je jedan pilot, koji se katapultirao, pronađen i spasen, dok je status drugog člana posade još nepoznat, rekao je ranije danas predstavnik američkog Kongresa koji je upoznat sa situacijom.

    Jedan pilot spasen, potraga za drugim traje
    Jedan američki pilot iz oborenog borbenog aviona spasen je uz pomoć dva američka vojna helikoptera, dok se potraga za drugim članom posade F-15E, oficirom za sisteme naoružanja, nastavlja.

    Helikopter pogođen tokom spasilačke akcije

    Helikopter koji je prevozio spasenog američkog pilota pogođen je vatrom iz lakog oružja, i tada su ranjeni članovi posade, ali je uprkos tome helikopter bezbjedno sletio.

    Dodatni incidenti tokom operacije spašavanja
    Američki zvaničnici su za CBS rekli da se još jedan američki vojni avion, A-10 “Vartog” zapalio i oštetio tokom akcije potrage i spasavanja člana posade američkog borbenog aviona koji je oboren iznad Irana.

    Pilot aviona “Vartog” se katapultirao iznad Persijskog zaliva i uspješno je izvučen iz mora.

    Iran poziva na hvatanje pilota
    Od obaranja F-15E, iranska državna televizija pozvala je stanovnike da predaju svakog “neprijateljskog pilota” policiji i obećala nagradu svakome ko to učini, dok je guverner iranske provincije Kohgilujeh i Bojer-Ahmad rekao da će svako ko zarobi ili ubije oborenog pilota biti “posebno pohvaljen”, navodi Independent, prenosi Telegraf.rs.

    Trampova šutnja i ranije izjave
    Iako su zvaničnici Bijele kuće potvrdili da je obaviješten o incidentu, Tramp još nije javno priznao rušenje aviona. U javnosti nije viđen od srijede naveče, kada je u televizijskom obraćanju naciji ponavljao opravdanja za rat s Iranom koja je već iznosio na društvenim mrežama tokom jednomjesečnog sukoba.

    Tada se predsjednik Tramp hvalio kako “nikad u istoriji ratovanja neprijatelj nije pretrpio tako očite, razorne i goleme gubitke u samo nekoliko sedmica”.

    Tvrdio je da su iranske vazdušne snage, mornarica i kapaciteti za balističke projektile redom “u ruševinama” i “nestali”. Takođe je izjavio da je SAD “porazio i potpuno desetkovao Iran” te da će “dovršiti posao, i to vrlo brzo”, prenosi Index.

    Mediji: Iran odbio prijedlog SAD za 48-časovni prekid vatre
    Teheran je odbio američki predlog za 48-časovni prekid vatre, koji je prenijela posrednička zemlja, izjavio je dobro obavješteni iranski izvor.

    Neimenovani izvor rekao je za iransku poluzvaničnu agenciju Fars da su Sjedinjene Američke Države predložile 48-časovni prekid vatre preko prijateljske zemlje.

    Izvor je naveo da je procijenjeno da je ovaj prijedlog dat nakon što je kriza u regionu eskalirala i nakon što su nastali ozbiljni problemi za američke vojne snage usljed, kako je naveo, pogrešne procjene vojnih kapaciteta Irana.

    On je kazao da odgovor Irana na ovaj predlog nije bio u pisanoj formi, već odgovorom na terenu i nastavkom teških napada.

  • Sijarto: Vratiti ruske energente na evropsko tržište

    Sijarto: Vratiti ruske energente na evropsko tržište

    Evropska komisija trebalo bi da vrati ruske energente na evropsko tržište da bi spriječila energetsku krizu, umjesto da upućuje molbe Evropljanima da štede, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    Sijarto je rekao da bi u ovoj situaciji jedini prihvatljiv korak za Evropsku komisiju bio da dozvoli jeftinoj ruskoj nafti i prirodnom gasu da se vrate na evropsko tržište.

    – Da se to dogodilo, Evropa je mogla da izbjegne vrtoglavi rast cijena energije, nestašicu energenata ili pogoršanje energetske bezbjednosti. Ali nažalost, oni su nefleksibilni po ovom pitanju – rekao je Sijarto.

    Nakon što je komesar EU za energetiku Dan Јorgensen rekao da se EU sprema za dugoročni energetski šok, Sijarto je naveo da je on dobar u nečemu, ali da to nije energija.

    – Uputio je dramatičan apel narodu Evrope. Ovaj dramatičan apel bi se mogao nazvati smiješnim ili patetičnim, kada ne bismo znali koliko je situacija zaista dramatična – rekao je Sijarto u video poruci objavljenoj na društvenim mrežama.

    On je dodao i da jeЈorgensen zamolio Evropljane da ne idu na posao već da rade od kuće, manje voze, da dijele vožnje i smanje maksimalne brzine na auto-putevima za deset kilometara čas.

    Iznenađen je, kaže Sijarto, što je Brisel tek sada shvatio da kriza na Bliskom istoku ima dramatičan uticaj na globalno tržište energenata, dok Mađarska već sedmicama upozorava na to.

  • Orban: Neviđen strani pritisak na Mađarsku

    Orban: Neviđen strani pritisak na Mađarsku

    Mađarski premijer Viktor Orban saopštio je da je Mađarska izložena neviđenom stranom pritisku zato što odbija naftnu blokadu, članstvo Ukrajine u EU i plaćanje ratnih kredita.

    Orban je objavio na Iksu da su tri evropske obavještaje službe učestvovale u pokušaju diskreditovanja mađarske vlade, zajedno sa novinarom Šabolsom Panijem i rukovodstvom opozicione stranke Tisa.

    – Ne smijemo dozvoliti proukrajinskim agentima da ovdje formiraju vladu. Mađari 12. aprila moraju da odluče. Fides je siguran izbor – naveo je Orban i zaključio da je “uvijek najmračnije prije vaskrsenja”.

  • Tramp: Obaranje aviona neće uticati na razgovore sa Teheranom

    Tramp: Obaranje aviona neće uticati na razgovore sa Teheranom

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da obaranje borbenog aviona “F-15E” iznad Irana neće uticati na razgovore sa Teheranom.

    Tramp je odbio da komentariše detalje operacije potrage i spasavanja koja je u toku u Iranu, prenose američki mediji.

    On je rekao da je frustriran zbog izvještavanja medija o onome što je nazvao intenzivnom i osjetljivom vojnom operacijom.

    U međuvremenu, iranska novinska agencija Fars javila je, pozivajući se na neimenovani izvor, da je odbijen američki prijedlog za prekid vatre na 48 časova.

  • Hag: Produžen pritvor Tačiju u postupku po optužnici za ometanje pravde

    Hag: Produžen pritvor Tačiju u postupku po optužnici za ometanje pravde

    Sudija Specijalizovanih veća u Hagu produžio je za još dva mjeseca pritvor jednom od bivših komandanata tzv. OVK Hašimu Tačiju u predmetu koji se protiv njega i još četvorice pripadnika tzv. OVK vodi zbog ometanja pravde i pokušaja uticaja na svjedoke.

    Sudija Kristofer Gosnel je zaključio da i dalje postoji stvaran rizik da bi optuženi, ukoliko bi bio pušten na slobodu, mogao da ometa tok postupka i počini nova krivična djela, objavljeno je na sajtu Specijalizovanih veća.

    Suđenje Hašimu Tačiju, Baškimu Smakaju, Isniju Kiljaju, Fadilju Fazljijuu i Hajredinu Kučiju po optužnici za ometanje pravde i pokušaj uticaja na svjedoke počelo je 27. februara, a biće nastavljeno 14. aprila.

    Prema optužnici, u periodu od 12. aprila do 2. novembra 2023, tokom odvojenih, neprivilegovanih posjeta u pritvorskom objektu, Hašim Tači je pružio Smakaju, Kiljaju, Fazljijuu i Kučiju povjerljive informacije o svjedocima tužilaštva u odvojenom predmetu koji se protiv Tačija vodi po optužnici za ratne zločine, naložio im da utiču na svjedočenje svjedoka tužilaštva i davao im detaljna uputstva kako to da učine.

    Tači je u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, a u odvojenom postupku mu se sudi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

    U postupku po optužnici za ratne zločine protiv Tačija i još trojice bivših vođa tzv. OVK, tužilaštvo je u završnoj reči zatražilo po 45 godina zatvora za svu četvoricu optuženih.

  • Iran tvrdi da je oborio američki F-15

    Iran tvrdi da je oborio američki F-15

    Iran je navodno oborio američki borbeni avion F-15, a sada su u toku operacije potrage za članovima posade, prenosi Axios pozivajući se na izvore i iranske medije.

    Američka vojska i Bijela kuća zasad nisu komentarisali ove navode.

    Iranski državni mediji ranije danas objavili su fotografije i snimke na kojima se navodno vide dijelovi srušene letjelice, kao i jedno od sjedišta za katapultiranje. Prema snimcima, pretpostavlja se da je riječ o borbenom avionu F-15.

    Na društvenim mrežama takođe su se pojavili snimci američkih vazdušnih snaga C-130 Hercules i helikoptera UH-60 Black Hawk kako jutros sprovode operacije borbenog traganja i spasavanja (CSAR) iznad južnog Irana, nakon izvještaja o srušenom borbenom avionu F-15E Strike Eagle, prenosi Index.hr.

    Nude nagradu za pilota
    Lokalni kanal iranske državne televizije za pokrajinu Kohgiluje i Bojer-Ahmad objavio je da se američki borbeni pilot katapultirao iznad jugozapadnog Irana. Voditelj je u programu pročitao obavještenje u kojem se nudi nagrada za pomoć u hvatanju.

    “Ako neprijateljskog pilota ili pilote uhvatite žive i predate policiji, dobićete vrijednu nagradu”, poručeno je gledaocima.

    Isti kanal, međutim, isprva je pozivao gledaoce da Amerikance “upucaju čim ih vide”. To uputstvo je kasnije promijenjeno te je, na osnovu saopštenja policije, zatražena saradnja građana u njihovom hvatanju.

    Pokrajina Kohgiluje i Bojer-Ahmad izrazito je ruralno područje, smješteno oko 500 kilometara jugozapadno od glavnog grada Teherana. Iako je Vašington ranije demantovao slične iranske tvrdnje o oborenim američkim avionima, ovo je prvi put da Iran putem televizije poziva javnost u potragu za navodno oborenim pilotom.

    F-15 jedan od najuspješnijih lovačkih aviona u istoriji
    F-15 je američki višenamjenski borbeni avion koji proizvodi Boeing (ranije McDonnell Douglas), a u operativnoj je upotrebi još od 1970-ih. Riječ je o jednom od najuspješnijih lovačkih aviona u istoriji, poznatom po izuzetnoj brzini (preko 2,5 Maha), snažnom radaru i velikom borbenom radijusu.

    Osnovna verzija razvijena je kao lovac za vazdušnu nadmoć, ali kasnije su nastale naprednije varijante poput F-15E Strike Eagle, koja može istovremeno napadati ciljeve na zemlji i voditi vazdušne borbe.

    F-15E Strike Eagle posebno je važan jer ima dva člana posade (pilota i oficira za naoružanje), napredne sisteme za precizne udare i sposobnost nošenja velikog broja bombi i projektila.

    Za razliku od „nevidljivih“ (stealth) aviona, F-15 nije dizajniran da izbjegava radare, već se oslanja na brzinu, visinu leta i snažno naoružanje. Upravo zato često učestvuje u složenim borbenim operacijama duboko iza neprijateljskih linija, gdje je izložen većem riziku od protivvazdušne odbrane.

  • Pentagon: 365 američkih vojnika ranjeno u operacijama protiv Irana

    Pentagon: 365 američkih vojnika ranjeno u operacijama protiv Irana

    Ukupno 365 američkih vojnika povrijeđeno je u američkim operacijama protiv Irana, pokazali su novi podaci Pentagona.

    Prema objavljenim informacijama, među povrijeđenima je 247 pripadnika kopnene vojske, 63 iz mornarice, 19 marinaca i 36 iz vazduhoplovstva, prenio je Si-Bi-Es.

    Većina ranjenih vojnika vratila se na dužnost, saopštila je Centralna komanda SAD. Broj poginulih američkih vojnika ostao je 13, navode vojni podaci.

  • Glasanje UN o Ormuskom moreuzu odloženo za sljedeću nedjelju

    Glasanje UN o Ormuskom moreuzu odloženo za sljedeću nedjelju

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odložio je glasanje o rezoluciji o obezbeđivanju tranzitnog prolaza kroz Ormuski moreuz za sqedeću nedjelju, saopštile su diplomate za Rojters.

    Prvobitno glasanje bilo je zakazano za petak, a potom pomjereno za kasnije isti dan, ali datum sqedeće sednice još nije određen, prenio je Skaj njuz.

    Ako rezolucija bude usvojena, omogućila bi zemljama da koriste “sva neophodna odbrambena sredstva” kako bi obezbijedile tranzit kroz moreuz, uključujući i pomorske akcije u oblasti koja je praktično zatvorena od početka rata.