Kategorija: Svijet

Poslanik Alternative za Njemačku Tobijas Rojš izabran je za predsjednika parlamenta u pokrajini Saksonija-Anhalt, javlja RTRS.

Rojš je dobio većinu glasova iz novog saziva u Magdeburgu, mjesec dana nakon što je AfD odnio pobjedu na pokrajinskim izborima, prenosi njemačka DPA. U parlamentu je dobio 48 glasova od 83, što ukazuje na podršku iz stranaka koje su odbijale saradnju sa AfD-om, najvjerovatnije iz Hrišćansko-demokratske unije kancelara Fridriha Merca.

Stranke ljevice u Njemačkoj izrazile su negodovanje. Hajdi Rehinek iz stranke Ljevice u Berlinu ocijenila je da je izbor Rojša naredni veliki korak ka preuzimanju vlasti stranke koju je optužila da je „duhovni nasljednik onih koji su državu odveli u najtamnije doba“.

Američko Ministarstvo odbrane prekinulo je korišćenje alata za vještačku inteligenciju kompanije Antropik, potvrdio je zvaničnik nekoliko mjeseci nakon što je kompanija proglašena rizikom za lanac snabdijevanja iz razloga nacionalne bezbjednosti, javljaju Nezavisne.

Za BBC je izjavio da je Pentagon „prekinuo upotrebu proizvoda kompanije Antropik“. Ministar odbrane Pit Hegset proglasio je u februaru Antropik rizikom za lanac snabdijevanja i najavio da će Ministarstvo do kraja avgusta prestati da koristi usluge. Ne zna se zbog čega je primjena odložena. Više izvora reklo je za BBC da se model Klod još prošle nedjelje koristio za istraživanje, analizu, prikupljanje obavještajnih podataka i vojne operacije protiv Irana.

Vlada i vojska koriste usluge od 2024, a Antropik je bio prva kompanija čiji su napredni modeli uvedeni u državne institucije na povjerljivim zadacima. Ranije ove godine Pentagon je zatražio da se uklone bezbjednosna ograničenja kako bi vojska imala neograničen pristup. Kompanija je odbila, navodeći zabrinutost zbog masovnog nadzora i autonomnog oružja. Hegset ju je potom proglasio „rizikom za nacionalnu bezbjednost u lancu snabdijevanja“, oznakom koja se najčešće primjenjuje na firme iz zemalja koje SAD smatraju prijetnjom.

Antropik je odluku ocijenio kao „nezapamćenu i nezakonitu“ i pokrenuo sudski postupak protiv administracije Donalda Trampa. Dok traje spor, Pentagon je sklopio ugovore sa drugim kompanijama, među kojima su Gugl, xAI i OpenAI. Alati OpenAI posljednjih mjeseci šire se koriste u pojedinim odjeljenjima.

Više izvora navodi da je Klod bio integrisan u platformu za obradu podataka Maven Smart sistem, kojom upravlja Palantir, jednu od glavnih za organizovanje obavještajnih i drugih podataka. Loren Kan, viša istraživačka analitičarka Centra za bezbjednost i nove tehnologije Univerziteta Džordžtaun, rekla je da ga je bilo teško brzo ukloniti jer je bio duboko integrisan. „Činjenica da je Pentagonu trebalo toliko vremena da potpuno ukloni Claude iz cijelog sistema pokazuje da ti alati nisu jednostavno zamjenljivi. Kada se jednom integrišu, njihovo uklanjanje može da bude veoma složeno“, rekla je bivša zvaničnica Ministarstva.

Tokom cijelog spora Klod se, prema izvorima, koristio za prikupljanje i analizu, između ostalog putem Mejvena. Analitičari su se oslanjali na platformu za vizuelne podatke, uključujući satelitske snimke i snimke dronova, koji su potom unošeni u Klod i druge jezičke modele radi zadataka poput identifikacije potencijalnih vojnih ciljeva.

Sve dok Evropa zavisi od nafte i gasa, njen prosperitet ostaje izložen događajima koji su van njene kontrole, izjavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Govoreći na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u okviru pripreme sastanka Evropskog savjeta, Fon der Lajen je rekla da se Evropa suočava sa visokim troškovima energije.

– Porodice i industrija plaćaju cijenu krize koja se odvija daleko izvan naših granica. Od kraja februara, cijene gasa su porasle za 140 odsto, a cijene dizela su se udvostručile. Ako posmatramo uvoz fosilnih goriva, troškovi za Evropu su veći za 100 milijardi evra, a da pritom nismo dobili ni jedan jedini dodatni molekul energije – rekla je ona.

Kako je navela, preduzeća su pod velikim pritiskom, ljudi se bore da plate račune, a situacija bi se mogla pogoršati kako ulazimo u zimu.

– Prije četiri godine, Rusija je pokušala da nas ucjenjuje. U to vrijeme, 45 odsto našeg uvoza gasa dolazilo je iz Rusije. Gotovo preko noći, skoro sve je bilo prekinuto, ali Evropa je ostala ujedinjena i izašli smo jači. Diversifikovali smo izvore snabdijevanja i masovno ubrzali ulaganja u domaću čistu energiju – navela je predsjednica EK.

Prema njenim riječima, danas je uvoz ruskog gasa pao sa 45 na 12 odsto, a do kraja godine taj udio će biti sveden na nulu.

– Kada uvozimo fosilna goriva, uvozimo i šokove i krize koji idu uz njih. Moramo da transformišemo način na koji trošimo energiju. Danas moramo doneti strateške odluke. Kako bismo osigurali našu energetsku nezavisnost u budućnosti, moramo zamijeniti fosilna goriva čistom električnom energijom proizvedenom ovde, u Evropi – ocijenila je Fon der Lajen.

Kako je ocijenila, energetski izazov sa kojim se EU suočava još jedan je podjsetnik da naredni dugoročni budžet mora biti dorastao brojnim izazovima pred kojima se Evropa nalazi, prenosi RTRS.

– Moramo da pojačamo ulaganja u odbranu i bezbjednost, konkurentnost, vještačku inteligenciju, energetsku infrastrukturu, sirovine, istraživanje, inovacije, veštine, proširenje, međunarodna partnerstva – istakla je predsjednica Evropske komisije.

Američki predsjednik Donald Tramp odobrio je da Nidal Hasan, osuđen na smrtnu kaznu zbog napada u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu 2009. godine, bude pogubljen strijeljanjem, javljaju Nezavisne.

Pentagon je saopštio da je ministar odbrane Pit Hegset preporučio takav način, što je Tramp odobrio, prenio je CNN. Hegset će odrediti vrijeme i mjesto izvršenja kazne. Portparol Šon Parnel naveo je da je Hasan tokom napada ubio 13 ljudi i ranio još 32, prenosi Tanjug.

Hasan je bio vojni psihijatar i major kopnene vojske, pa je slučaj vođen pred vojnim sudom. U vrijeme napada bio je aktivni pripadnik. Kako prenosi AP, poslije zločina izjavio je da je napad izveo kako bi spriječio američke vojnike da odu u Avganistan i ubijaju muslimane. Na suđenju 2013. rekao je i da je bio na „pogrešnoj strani“, ali da je potom „promijenio strane“.

Američka vojska posljednji put je pogubila svog pripadnika strijeljanjem 1945. godine, kada je u Francuskoj zbog dezerterstva strijeljan redov Edi Slovik.

Njemačka vlada postigla je dogovor o velikoj reformi obaveznog osiguranja za dugotrajnu njegu, a promjene koje bi trebalo da stupe na snagu od 2027. donijeće veće troškove pojedinim kategorijama, prije svega zaposlenima bez djece i osobama sa višim primanjima, javljaju Nezavisne.

Dogovor je postignut poslije teških pregovora unutar koalicije kancelara Fridriha Merca. Nacrt je usvojen nakon razgovora konzervativnog bloka predvođenog CDU-om i Socijaldemokratske partije. Sistem pokriva ljude kojima je zbog starosti, bolesti ili invaliditeta potrebna pomoć u svakodnevnom životu, ali je pod pritiskom zbog starenja stanovništva. Već ove godine prijeti deficit koji se mjeri milijardama evra. Reforma je dio šireg paketa na kojem je insistirao Merc, uprkos nezadovoljstvu dijela javnosti i nesuglasicama partnera.

Poslije prethodnog povećanja stopa zaposleni izdvajaju 3,6 odsto oporezivog prihoda, a osobe bez djece 4,2. Cilj je da se spriječi opšte povećanje za sve, ali neće svi biti pošteđeni. Zaposlenima bez djece ukupna stopa od 1. januara 2027. trebalo bi da poraste na 4,5 odsto. Dodatni doprinos raste sa 0,6 na 0,9, odnosno za 0,3 procentna poena. Prema procjenama njemačkih medija, mjera bi 2027. sistemu donijela približno 3,3 milijarde evra.

Od 2027. raste i granica prihoda do koje se obračunavaju doprinosi. U odnosu na mjesečni limit od 5.812,50 evra u 2026, prag bi trebalo da bude veći za 300 evra. Ko zarađuje iznad sadašnje granice plaćaće doprinose na veći dio prihoda, čime se sistem usklađuje sa već planiranim povećanjem granice za obavezno zdravstveno osiguranje.

Od 1. januara 2028. trebalo bi da bude uveden dodatni doprinos od 0,52 procentna poena za određene supružnike i životne partnere osigurane preko nosioca, koji sada ne plaćaju sopstvene doprinose. Izuzeci su ako osiguranik ili suosigurani partner ima dijete mlađe od 12 godina, brine o djetetu sa invaliditetom ili ako partner kod kuće njeguje člana porodice kojem je utvrđen najmanje drugi stepen potrebe za dugotrajnom njegom. Djeca i dalje mogu biti u porodičnom osiguranju bez doprinosa.

Mjere štednje uključivale su i strože kriterijume za procjenu potrebe za njegom i nivo pomoći, ali se SPD usprotivio dijelu prijedloga. „Ovo ne smije biti samo paket rezova“, poručio je kopredsjedavajući SPD-a, ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl, koji je kritikovao Mercov pristup i upozorio da su potrebne i sistemske promjene. Do početka sjednice nije bilo izvjesno da će partneri postići kompromis. Nacrt još mora dobiti saglasnost parlamenta.

Američki predsjednik Donald Tramp izazvao je oštre reakcije zvaničnika u Kaliforniji nakon što je na predizbornom skupu rekao da bi Iran mogao da uništi Los Anđeles i San Dijego, ocijenivši da bi to bila „mala cijena“ za očuvanje bezbjednosti SAD i svijeta. Mediji ocjenjuju da su izjave rečene u šali, ali su kalifornijski lideri ipak reagovali, javljaju Nezavisne.

„To je mala cijena koju treba platiti za očuvanje bezbjednosti svijeta, očuvanje bezbjednosti naše zemlje. Mogu da osvoje grad, neka osvoje Los Anđeles, neka osvoje San Dijego. Ovo je veoma mala cijena koju treba platiti“, rekao je, objavio je Los Anđeles tajms. Na skupu u Grand Ajlendu rekao je da želi „ogromnu pobjedu“ na novembarskim izborima, jer bi ona potvrdila ono što je administracija uradila. Rat je nazvao „vještačkim“ i „malo pretjerano napetim“.

Guverner Gevin Njusom kritikovao ga je na Iksu, navodeći da predsjednik govori da bi strani neprijatelji trebalo da „unište“ Los Anđeles i San Dijego. Iz kancelarije za štampu saopšteno je da se zalaže za napad na više od 10 miliona stanovnika u dva najveća američka grada. Gradonačelnik San Dijega Tod Glorija poručio je da grad „nije kolateralna šteta“ i da nije „potrošna roba“. Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bas izjave je nazvala „opasnim“ i ocijenila da bi mogle da ugroze bezbjednost grada. Senator Adam Šif rekao je da predsjednika ne brine cijena ako bi rat u Iranu doveo do napada na dva velika grada.

Nije jasno da li su riječi zasnovane na obavještajnim podacima, niti da li Iran ima mogućnost raketnog napada na SAD. Los Anđeles tajms navodi da je Iran u martu lansirao rakete prema Dijego Garsiji, ali da je program balističkih raketa, prema tadašnjem izvještaju AP-a, imao domet ograničen na oko 2.000 kilometara, dok je Dijego Garsija van tog dometa. Američki zvaničnici dugo tvrde da bi svemirski program mogao da omogući interkontinentalne balističke rakete. U martu su agencije širom Kalifornije upozorene da bi rat mogao da dovede do iznenadnog napada dronom, ali su izvori rekli da nema vjerodostojnih podataka koji bi to potkrijepili. Tramp je na skupu rekao i da će cijene gasa uskoro biti niže.

Ruske vlasti uvele su opsežne mjere predostrožnosti nakon što je 28-godišnja Darja Šipilova, zaposlena u Irkutskom institutu za istraživanje kuge u Sibiru i na Dalekom istoku, umrla od misteriozne upale pluća, dok su zasad nepotvrđene sumnje da je bila zaražena plućnom kugom, javljaju Nezavisne.

Rospotrebnadzor je saopštio da je dijagnostikovana „upala pluća nepoznate etiologije“, da testiranjem nisu pronađeni mikroorganizmi povezani sa profesionalnim radom i da istraga nije utvrdila incident sa patogenima u laboratoriji. Uzrok smrti još nije javno utvrđen.

Bolnica u Šelehovu u kojoj je liječena stavljena je u karantin i privremeno je obustavila prijem i otpuštanje pacijenata. Svi poznati kontakti stavljeni su pod medicinski nadzor. Nezvanični izvještaji navode da je više od 60 zaposlenih ostalo zatvoreno u institutu i da se prati gotovo 200 ljudi, iako te brojke ruske vlasti nisu zvanično potvrdile.

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da SAD „pažljivo prate i nadgledaju“ situaciju i da zasad nema razloga za uzbunu, ali je upozorio da bi se takva bolest, ukoliko izađe iz kontrolisanog okruženja, mogla brzo širiti. Stejt department slučaj prati zajedno sa američkim Centrom za kontrolu i prevenciju bolesti i poziva Moskvu da brzo i otvoreno objavljuje tačne informacije.

Plućna kuga je težak oblik bolesti koju izaziva bakterija Yersinia pestis i može se prenositi sa čovjeka na čovjeka respiratornim kapljicama pri bliskom kontaktu, ali se može uspješno liječiti antibioticima ako terapija počne dovoljno rano. Ruske vlasti insistiraju da nema dokaza o epidemiji i da je epidemiološka situacija stabilna.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je danas da su Sjedinjene Države povukle bombardere B-1 iz baze u Britaniji zbog prijetnji za koje je uvjeren da dolaze od Irana, javlja ATV.

„Bilo je određenih prijetnji“, rekao je novinarima u Bijeloj kući. Pentagon je nešto ranije potvrdio da su povučeni svi bombarderi B-1 iz baze Ferford u oblasti Gločeksteršir, prenosi AP. Ti bombarderi korišteni su u napadima na Iran.

Policija je pozvana u bazu na jugozapadu Engleske 27. septembra, nakon što je lokalni farmer prijavio grupu muškaraca sa nekoliko kombija koji su se bavili „sumnjivom aktivnošću“. Iz predostrožnosti je evakuisano 85 kuća u blizini vazduhoplovne baze, koju su SAD koristile za napade na Iran. Istražioci nisu pronašli eksploziv u kombijima, ali je pronađena određena količina benzina.

Uhapšeno je šest Britanaca iz Londona, uključujući lice sa dvojnim britansko-iranskim državljanstvom. Svi muškarci, u srednjim dvadesetim, pušteni su uz kauciju, što je naišlo na osudu iz Vašingtona, prenosi Srna.

Snage jemenske vlade koje podržava Saudijska Arabija u ponedjeljak su izvele ofanzivu kako bi ponovo preuzele obalu oko moreuza Bab el-Mandeb sve do grada Moče, saopštila je vlada, potisnuvši Hute iz većeg dijela područja koja su zauzeli prošlog mjeseca, piše Klix.

Huti su saopštili da su napali ključne lokacije u Saudijskoj Arabiji, uključujući Međunarodni aerodrom kralj Halid u Rijadu, rafineriju Aramka u Rabigu, međunarodni aerodrom u Abhi i vojnu bazu u Hamis Mušaitu.

Jemenske snage međunarodno priznate vlade, uz snažne saudijske vazdušne napade, stigle su kasno u ponedjeljak do predgrađa Moče, dok su se borci povlačili prema visoravnima, saopštila su četiri izvora iz vlade. Ministarstvo odbrane objavilo je da je grad pao. Ako se potvrdi, napredovanje bi oslabilo kontrolu Huta nad naftnom rutom u Crvenom moru, što već potresa energetska tržišta zajedno sa iranskim zatvaranjem Ormuskog moreuza, iako bi grupa i dalje mogla napadati plovila dronovima sa drugih položaja.

Borbe traju sedmicama, otkako je uspavani građanski rat ponovo izbio kao posljedica prelivanja sukoba između SAD i Irana. Huti nastoje da kontrolišu Bab el-Mandeb i ispaljuju projektile i dronove na saudijske gradove i infrastrukturu. Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom saopštila je kasno u ponedjeljak da su pomorske snage izvele operaciju u pokrajini Hodeida. Vladine snage prethodno su zauzele ključne položaje, uključujući uzletište u okrugu Dubab na ulazu u moreuz. Kada su ga Huti zauzeli prije nekoliko sedmica, to je izazvalo šok na tržištima.

Sami Huti ostvarili su napredovanja u blizini Taiza, trećeg najvećeg grada, zauzevši dijelove planinskog puta i ostavivši vladine snage pod opsadom. Zaprijetili su i napadima na saobraćaj u saudijskom vazdušnom prostoru.

Eskalacija je podstakla saveznike Rijada. Saudijska Arabija, Turska i Pakistan dogovorili su na hitnom sastanku u Rijadu da će brzo rasporediti vojne snage i kapacitete u okviru sporazuma o odbrani Meke. Međunarodno priznati predsjednik Rašad al-Alimi zakleo se u nedjelju da će se boriti dok zemlja ne bude „oslobođena iz ruku terorističke milicije“.

Saudijska Arabija je saopštila da je napala stotine ciljeva radi zaštite moreuza i jemenskih kopnenih snaga. Jemenska vlada s