Kategorija: Svijet

  • Sedmoro povrijeđeno u napadu nožem u srednjoj školi

    Sedmoro povrijeđeno u napadu nožem u srednjoj školi

    Najmanje sedam lica povrijeđeno je u napadu nožem u srednjoj školi u poljskom gradu Ostrolenka, saopštila je policija.

    Iz policije navode da je napadač priveden.

    “Došlo do napada i nekoliko lica je povrijeđeno. Najvažnija informacija je da je situacija stavljena pod kontrolu”, rekao je Gradonačelnik Ostrolenke Pavel NJevjadomski.

    Televizija Er-Em-Ef objavila je da je napadač devetnaestogodišnji učenik te škole i da su dva lica zadobila teške povrede.

    Prema navodima televizije, većina žrtava bili su učenici, a povrijeđen je i jedan nastavnik.

  • Peskov: Razgovor Putina i Trampa može brzo biti dogovoren

    Peskov: Razgovor Putina i Trampa može brzo biti dogovoren

    Razgovor predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina biće brzo koordinisan ako se pojavi takva inicijativa, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je napomenuo da telefonski razgovor još nije suštinski dogovoren.

    Tramp je ranije ove sedmice najavio da planira da razgovara sa Putinom u bliskoj budućnosti, podsjeća RIA Novosti.

  • Rubio: Isporuke nafte gotovo na nivou od prije početka sukoba

    Rubio: Isporuke nafte gotovo na nivou od prije početka sukoba

    Isporuke nafte kroz Ormuski moreuz gotovo da su se vratile na nivo od prije početka sukoba između SAD i Irana, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

    On je novinarima nakon sastanka sa grčkim ministrom spoljnih poslova Јorgosom Gerapetritisom rekao da je Iran izgubio punu kontrolu nad moreuzima i svojom ekonomijom.

    – Ormuski moreuz je otvoren i kroz njega prolazi gotovo onoliko nafte koliko je prolazilo prije nego što je sukob počeo – naveo je Rubio.

  • Nizak rizik od epidemije kuge, saopštila SZO

    Nizak rizik od epidemije kuge, saopštila SZO

    Rizik od epidemije kuge u Rusiji nizak je poslije smrti laboratorijske tehničarke u Irkutsku, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija. Znakova daljeg širenja zaraze nema otkako je prošle nedjelje preminula Darija Šipilova, prenosi ATV.

    „Rizik od epidemije u Rusiji nizak je nakon iznenadne smrti laboratorijske tehničarke koja je radila u institutu za istraživanje kuge u Sibiru“, navodi se u saopštenju SZO.

    Šipilova je imala 28 godina i preminula je prošle nedjelje, dva dana pošto se razboljela. Ruski mediji sugerišu da se možda zarazila poslije incidenta na radnom mjestu, gdje se čuvaju i proučavaju opasni patogeni.

    Ruske vlasti umanjuju značaj i navode da je Šipilova preminula od „upale pluća nepoznate etiologije“. Stroge karantinske mjere ipak su uvedene u istraživačkom centru u Irkutsku i u nekoliko susjednih bolnica.

    Portparol SZO Kristijan Lindmajer kaže da nema znakova šireg izbijanja.

    „Svi kontakti pacijentkinje su identifikovani i njihovo zdravstveno stanje se prati, ali niko do danas nije pokazao simptome bolesti“, rekao je Lindmajer.

    Evropska komisija i države članice Evropske unije u srijedu razgovaraju o sumnji na izbijanje plućne kuge u Sibiru. Ruske vlasti navode da nema dokaza da je bolest izazvana patogenima sa kojima je radila. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti saopštio je da sumnja na izbijanje kuge „još nije potvrđena“.

    Lindmajer je naveo i da ruski zvaničnici i dalje ispituju da li je virusna plućna kuga uzrok smrti Šipilove. SZO je zdravstveni rizik ocijenila kao „umjeren do nizak“ za Irkutsk, „nizak“ za ostatak Rusije i „veoma nizak“ za Evropu.

    Šipilova je, prenijeli su ranije lokalni mediji, 25. septembra polomila epruvetu sa patogenom plućne kuge. U bolnicu je primljena 29. septembra sa simptomima teške upale pluća i preminula u noći između 1. i 2. oktobra.

    Ruske vlasti saopštile su da nisu pronašle dokaze da je bolest izazvao neki od patogena sa kojima je radila i da je situacija pod kontrolom. Bolnica u kojoj je liječena stavljena je u karantin, a oko 200 osoba koje su bile u kontaktu s njom pod strogim je medicinskim nadzorom.

    Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan uveli su, odvojeno, preventivne mjere na granicama da spriječe moguće širenje zaraznih bolesti. Istu vijest prenio je i RTS.

  • Vens: Teheran mora da umanji kapacitete za obogaćivanje uranijuma

    Vens: Teheran mora da umanji kapacitete za obogaćivanje uranijuma

    Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens izjavio je da Iran mora znatno da smanji svoje kapacitete za obogaćivanje uranijuma da bi zadovoljio zahtjeve Amerike i okončao sedmomjesečni rat.

    Vens je u intervjuu Rojtersu nakon predizborne posjete Aljasci rekao da je stvarno smanjenje kapaciteta ono što Vašington traži umjesto garancije o smanjenju nuklearnih kapaciteta u budućnosti.

    “Ako ne želite nuklearno oružje, zašto vam je onda potrebno obogaćeno gorivo od 60 procenata? A ako želite da pokažete posvećenost tome da ne pravite nuklearno oružje, nemojte proizvoditi visoko obogaćeno gorivo. To je osnovno pitanje rata”, rekao je Vens.

    Iran i SAD su posljednjih sedmica razmijenili prijedloge usmjerene na okončanje rata i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, vitalne globalne rute za isporuku energenata.

    Predsjednik SAD Donald Tramp je odbio najnoviju ponudu Teherana i upozorio da bi vojne operacije mogle da budu pojačane nakon izbora za Kongres SAD.

    Vens je rekao da SAD ostaju otvorene za sporazum, ali da zahtijevaju konkretne ustupke od Irana.

    “Nećemo mijenjati riječi za djela”, naglasio je potpredsjednik SAD.

    Vens, dugogodišnji skeptik prema učešću SAD u ratovima u svijetu, preuzeo je vodeću ulogu u pregovorima o rješavanju sukoba i posredovao je u postizanju privremenog mirovnog sporazuma u junu, koji se brzo raspao.

  • EU se oglasila o izborima

    EU se oglasila o izborima

    Evropska unija ponovo potvrđuje nedvosmislenu opredijeljenost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, cjelovite i suverene zemlje. To stoji u zajedničkoj izjavi visoke predstavnice i potpredsjednice Kaje Kalas i komesarke za proširenje Marte Kos povodom opštih izbora u Bosni i Hercegovini, prenosi BN.

    U izjavi se navodi da su građani Bosne i Hercegovine u nedjelju, 4. oktobra 2026, ostvarili demokratsko pravo da izaberu predstavnike koji će odlučivati kojim će putem zemlja ići narednih godina.

    „Evropska unija prima na znanje preliminarne nalaze i zaključke Izborne posmatračke misije OSCE-a/ODIHR-a, prema kojima je postojala istinska konkurencija, a kandidati su najvećim dijelom bili u prilici doprijeti do birača. Izborni dan je protekao uredno, premda su uočene poteškoće s izbornim tehnologijama, složeni postupci u procesima glasanja i brojanja te problemi u pogledu tajnosti glasanja“, kaže se u izjavi.

    „Evropska unija pozdravlja činjenicu da su po prvi put u cijeloj zemlji korištene izborne tehnologije, u odgovoru na višegodišnje zabrinutosti po pitanju integriteta izbora. Međutim, kašnjenja i nedostaci su ograničili transparentnost u fazi sprovođenja. Evropska unija cijeni značajne napore Centralne izborne komisije u izvršavanju njenih zadataka, uprkos kontinuiranim institucionalnim i operativnim ograničenjima sa posljedicama na efikasnost i blagovremenost njenog rada.“

    Kalas i Kos naglašavaju da, po potvrdi konačnih rezultata, izabrani predstavnici treba da preuzmu punu odgovornost za formiranje vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, bez odlaganja.

    „Evropska unija očekuje od svih političkih lidera da se u ovaj proces uključe na konstruktivan način, u dobroj vjeri i sa interesima svih građana na umu.

    Evropska unija poziva sve lidere da jačaju povjerenje među narodima i zajednicama te grade konsenzus u cilju napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.

    Evropska unija će nastaviti pružati podršku zemlji na njenom evropskom putu i sarađivati s novim vlastima na svim reformama povezanima s Evropskom unijom. Evropska unija poziva Bosnu i Hercegovinu da preduzme sve relevantne korake utvrđene u preporuci Komisije iz 2022. godine, u skladu s odlukom Evropskog vijeća iz marta 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora.

    Time bi se otvorio put Vijeću da usvoji pregovarački okvir i održi dugoočekivanu prvu međuvladinu konferenciju o pristupanju.

    Bosna i Hercegovina takođe se podstiče da u potpunosti iskoristi Plan rasta EU-a za Zapadni Balkan. Da bi se izbjeglo dalje gubljenje sredstava, potrebno je da zemlja bez odlaganja dovrši pravni i institucionalni okvir i pristupi primjeni reformi na koje se obavezala, a koje doprinose poboljšanju kvaliteta života svih građana Bosne i Hercegovine, u skladu s njihovim težnjama ka članstvu u EU“, stoji u zajedničkoj izjavi Kaje Kalas i Marte Kos.

  • Bivši visoki čovjek CIA priznao tešku prevaru i krađu zlatnih poluga

    Bivši visoki čovjek CIA priznao tešku prevaru i krađu zlatnih poluga

    Bivši visoki zvaničnik CIA David J. Rush priznao je u utorak u Virdžiniji krivicu za elektronsku prevaru, pokazuju sudski dokumenti. Položaj i državna sredstva, prema podnesku, zloupotrijebio je da kupi nekretnine na Floridi i stotine zlatnih poluga vrijednih više od 40 miliona dolara. Ministarstvo pravde SAD navodi da je saveznu vladu to koštalo oko 194 miliona dolara, prenosi Klix.

    Tužilaštvo tvrdi da je izmislio „visoko povjerljiv“ vladin program da opravda kupovinu luksuznih nekretnina na jugu Floride, koje je htio preprodati za ličnu dobit. Odvojeno je, navodi se, izmislio lažnu „osjetljivu vladinu aktivnost“ da bi došao do zlatnih poluga.

    U gubitke ulaze i privatno unajmljeni letovi vrijedni više od 1,8 miliona dolara, koje je Rush odobrio za sebe o trošku države. Istražiteljima je priznao i da je zvaničniku strane vlade dao identitet tajnog izvora američke vlade. U podnesku nije navedeno koju zemlju je taj zvaničnik predstavljao.

    Rush, 49-godišnjak iz Ašberna u Virdžiniji, priznao je krivicu po jednoj tački za elektronsku prevaru. Maksimalna kazna je 20 godina zatvora. Sudija Michael Nachmanoff kaznu bi trebalo da izrekne 28. januara u Aleksandriji u Virdžiniji.

    Tužilaštvo tvrdi da je prije nekoliko mjeseci pokušao prevarom odobriti oslobađanje 100 miliona dolara iz vladinog ugovora. Takođe je, prema podnesku, naložio drugoj osobi da oko 145 miliona dolara prebaci holding kompaniji osnovanoj po njegovom nalogu, pa je tim novcem kupio četiri luksuzne nekretnine u Palm Biču i Houp Saundu na Floridi.

    U ranijim podnescima tužioci su naveli da je u kući u Virdžiniji držao zlatne poluge federalne vlade vrijedne oko 46 miliona dolara. Poslije pretresa istražitelji su zaplijenili približno 300 zlatnih poluga, oko dva miliona dolara u gotovini i oko 35 luksuznih satova, navodi se u izjavi agenta FBI.

    „Federalni službenici imaju povjerenje da služe američkom narodu, a ne sebi“, rekao je državni tužilac Todd Blanche. Direktor CIA John Ratcliffe naveo je da je agencija slučaj odmah proslijedila FBI pošto je interna istraga otkrila dokaze o Rushovim zločinima.

    „David Rush je zloupotrijebio svoj položaj i izdao povjerenje javnosti te treba u potpunosti odgovarati za svoja djela“, rekao je Ratcliffe.

    Rushova advokatica Jessica Carmichael ranije je na ročištu u junu tvrdila da njen klijent prvobitno nije bio optužen ni za jedno djelo vezano za pronađene zlatne poluge, koje je nazvala „u suštini nebitnim pitanjem“ i „ničim više od senzacionalnog detalja“. Poslije utoračkog ročišta odbila je da komentariše priznanje krivice.

  • MMF poziva na brže smanjenje duga i regulaciju vještačke inteligencije

    MMF poziva na brže smanjenje duga i regulaciju vještačke inteligencije

    Direktorka MMF-a Kristalina Georgieva poručila je u srijedu u Singapuru da bogate i siromašne zemlje moraju brže djelovati protiv duga i nejednakosti. Govor je održala uoči jesenjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke, koji će naredne sedmice biti u Bangkoku, prenosi Klix.

    Na tim sastancima ministri finansija i guverneri centralnih banaka 191 zemlje članice procjenjivaće stanje svjetske ekonomije i razgovarati o strategijama za finansijsku stabilnost i održiv rast.

    Georgieva je upozorila da se ekonomije istovremeno nose sa posljedicama ubrzanog razvoja vještačke inteligencije, visokog zaduživanja i šokova izazvanih ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini.

    „Pred nama su neke veoma teške političke odluke“, rekla je Georgieva.

    Poruka kreatorima ekonomskih politika, dodala je, jeste da se nužne mjere više ne mogu odlagati.

    „Ne možemo nastaviti odgađati neophodno djelovanje u politikama – imate alate, sada imajte mudrosti da ih upotrijebite“, poručila je.

    Prekomjerni dug, kaže, sve je teži teret i za bogate zemlje poput SAD, Japana i Njemačke, i za zemlje sa niskim prihodima, koje biraju između javne potrošnje i otplate skupih kredita uz visoke kamate.

    Ukazala je i na rizike brzog širenja centara za podatke potrebnih za vještačku inteligenciju, što je podiglo cijene dionica i korporativne zarade.

    „Volite je, mrzite je ili je se plašite, AI je ovdje i brzo postaje ključni pokretač relativne pozicije zemalja u svjetskoj ekonomiji“, rekla je.

    Upozorila je da između velikih ulaganja i koristi od vještačke inteligencije postoji kašnjenje, a da bi slabiji prihodi razočarenje mogli pretvoriti u širi globalni šok.

    Države je pozvala da obuzdaju javnu potrošnju, po potrebi poskupe zaduživanje radi kontrole inflacije, zaštite najugroženije i usvoje politike za regulaciju vještačke inteligencije, obuku radnika, fleksibilnija tržišta rada, preduzetništvo i energetsku sigurnost.

  • Google finansira jačanje 11 nuklearnih reaktora zbog potražnje za vještačkom inteligencijom

    Google finansira jačanje 11 nuklearnih reaktora zbog potražnje za vještačkom inteligencijom

    Google i američka energetska kompanija Constellation Energy potpisali su ugovor na 20 godina kojim u američku mrežu ulazi 890 megavata nove nuklearne snage. Constellation za to izdvaja 4,3 milijarde dolara, prenosi Klix.

    Struja ne dolazi iz novih nuklearki. Constellation modernizuje 11 svojih blokova u Ilinoisu, Pensilvaniji i Nju Džerziju. Dodatnih 890 megavata, navode u kompaniji, ravno je jednom velikom konvencionalnom reaktoru. Prva povećanja snage očekuju se 2028.

    Uz to ide i ugovor na 15 godina o isporuci 2.700 megavata iz postojećih kapaciteta, da te elektrane ostanu isplative. Zbir je više od 3.500 megavata.

    Povod je nagli rast potrošnje koju vuču centri za podatke za vještačku inteligenciju i elektrifikacija industrije. Struja ide u PJM, najveći elektroenergetski sistem u SAD, koji snabdijeva 67 miliona ljudi na istoku zemlje.

    „Ovo partnerstvo će ojačati PJM mrežu i istovremeno očuvati pristupačnost energije“, izjavila je Amanda Peterson Corio iz Googlea. Izvršni direktor Constellationa Joe Dominguez ugovor je opisao kao model odgovorne saradnje tehnoloških kompanija i energetskog sektora.

    Prema podacima kompanija, projekat čuva oko 4.400 postojećih radnih mjesta i otvara oko 7.200 u građevinskoj fazi.

    Dio dogovora je i tehnologija. Constellation će koristiti Google Cloud i Googleov model Gemini da brže dobija dozvole, prati stanje postrojenja i štiti kritičnu infrastrukturu.

    Investitori su vijest dočekali s oduševljenjem. Dionice Constellation Energyja na njujorškoj berzi danas su porasle više od 12 posto.

    Constellation je najveći proizvođač nuklearne energije u SAD i već ima slične ugovore sa Majkrosoftom i Metom.

  • Tramp: Uskoro ću razgovarati sa Putinom

    Tramp: Uskoro ću razgovarati sa Putinom

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da namjerava da uskoro razgovora sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

    – Imam planirani telefonski razgovor. On će biti vrlo skoro – rekao je on novinarima u Merilendu.

    Podsetimo, ruski predsjednik danas slavi 74. Rođendan, prenosi RTRS.

    Iz Kremlja je najavljeno da će on tokom dana obaviti niz međunarodnih telefonskih razgovora.