Kategorija: Svijet

Iran je poručio da će Ormuski moreuz ostati zatvoren sve dok Sjedinjene Američke Države ne ispune sedam uslova Teherana predviđenih planom za ponovno otvaranje ovog strateški važnog plovnog puta, izjavio je glavni iranski pregovarač i predsjednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf.

Prema navodima agencije Nournews, Galibaf je rekao da je Vašington, nekoliko dana nakon odgovora na iranski diplomatski prijedlog, preko posrednika dostavio određene nove prijedloge Teheranu.

Šta Iran traži od SAD?

“Sjedinjene Države treba da znaju da je era gubljenja vremena i diktiranja jednostranih zahtjeva završena”, poručio je Galibaf, naglašavajući da je stav Teherana o Ormuskom moreuzu nepromijenjen.

“Naš stav je jasan i definitivan: Ormuski moreuz neće biti otvoren sve dok ne bude ispunjeno naših sedam uslova zasnovanih na Islamabadskoj deklaraciji”, rekao je Galibaf, dodajući da je Iran prisutan i na vojnom frontu te da će protivnike suočiti sa “novim iznenađenjima”.

On je naveo da Iran zbog najnovijih američkih prijedloga nije ni “uzbuđen” niti “zastrašen”, poručujući da će Teheran istovremeno “i ratovati i pregovarati”.

Da li prijeti novi američki napad?

Američki mediji, prema pisanju “Morning Stara”, izvještavaju da bi američki predsjednik mogao pokrenuti novu kampanju bombardovanja nakon novembarskih izbora za Kongres, dok je Donald Tramp u više navrata prijetio Iranu, uključujući i obraćanje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je, obraćajući se stranim diplomatama u Teheranu, da njegova zemlja želi diplomatsko rješenje, ali da je istovremeno spremna da se brani.

“Jednako smo ozbiljni u pronalaženju diplomatskih rješenja kao što smo ozbiljni u odbrani”, rekao je Aragči, izrazivši nadu da će Vašington izabrati diplomatski put i prihvatiti iranski prijedlog.

On je, međutim, upozorio da će Iran, ukoliko SAD ponovo pribjegnu vojnoj akciji, biti “spremniji nego ranije” i preduzeti sve što smatra potrebnim kako bi se odbranio.

O čemu su pregovarali Iran i SAD?

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai rekao je da je Teheran iskoristio prošlomjesečno zasjedanje Ujedinjenih nacija kako bi svjetskim liderima predstavio svoj stav o mogućnostima okončanja rata sa SAD i Izraelom.

Mso navodi da su američki i iranski zvaničnici tokom zasjedanja UN održali i indirektne razgovore, a Teheran je tada predstavio sedmodnevni plan koji bi trebalo da dovede do ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza i okončanja sukoba.

Tramp je, međutim, javno odbacio iranski prijedlog kao neprihvatljiv, dok je naveo da je fokus SAD i dalje na nuklearnim pregovorima, za razliku od Teherana kojem je jedan od glavnih ciljeva ponovno otvaranje strateškog plovnog puta.

Šta je trenutno glavni cilj Teherana?

“U ovoj fazi uglavnom smo usredsređeni na moreuz, a naša glavna briga je da pronađemo rješenje i ponovo uspostavimo mir i stabilnost na ovom plovnom putu”, rekao je Bagai.

Ormuski moreuz već je više od sedam mjeseci uglavnom blokiran, a “Morning Star” navodi da je zatvaranje uslijedilo nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran, prenose “Nezavisne”.

Bivši predsjednik Venecuele Nikolas Maduro nema pravo na imunitet od krivičnog gonjenja u SAD, saopštili su američki tužioci u podnesku saveznom sudu na Menhetnu, suprotstavljajući se njegovom zahtjevu da se pozove na imunitet šefa države, javljaju Nezavisne.

Naveli su da su Maduro i njegova supruga Silija Flores „bivši zvaničnici bivše odmetničke države“ koji nemaju pravo na imunitet. Advokati su u septembru zatražili odbacivanje optužnice, tvrdeći da kao šef suverene države uživa imunitet od gonjenja u SAD.

Američka vlada navodi da sud treba da poštuje odluku predsjednika Donalda Trampa da 2019. povuče priznanje Madura kao predsjednika Venecuele. Vašington sada priznaje Delsi Rodrigez kao privremenu predsjednicu, navode tužioci.

Maduro i Floresova uhapšeni su 3. januara u američkoj vojnoj akciji u Karakasu i prebačeni u Njujork. Suočavaju se sa optužbama za zavjeru radi uvoza kokaina, zavjeru za narko-terorizam, te za posjedovanje mitraljeza i razornih naprava. Tužioci tvrde da su Maduro i drugi visoki venecuelanski zvaničnici sarađivali sa grupama koje su SAD označile kao strane terorističke organizacije i da su položaje koristili za omogućavanje trgovine narkoticima.

Oboje su se izjasnili da nisu krivi i nalaze se u federalnom pritvoru u Bruklinu, prenosi Tanjug. Ako zahtjev za odbacivanje optužnice ne bude prihvaćen, suđenje je po ranije utvrđenom rasporedu predviđeno za 1. jun 2027.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je danas formiranje nove savezne kancelarije „Super Intelligence Force“ (SIF), javlja B92.

Kancelarija će koordinirati napore američke vlade da SAD zadrže vodeću poziciju u razvoju vještačke inteligencije koju šef Bijele kuće naziva „superinteligencijom“. Za prvog čovjeka za AI imenovao je direktora Nacionalne obavještajne službe Džeja Klejtona.

SIF će koordinirati saradnju savezne vlade sa potrošačima, organizacijama od javnog interesa i vjerskim grupama, pružaocima usluga kritične infrastrukture i tehnološkim kompanijama, objavio je Tramp na Trut sosijalu. „SIF ima zadatak da koordinira napore savezne vlade kako bi Amerika nastavila da predvodi svet u superinteligenciji“, napisao je.

Klejton će preuzeti novouspostavljenu funkciju američkog koordinatora za vještačku inteligenciju, uz zadržavanje položaja direktora Nacionalne obavještajne službe. Zajedno sa još nekoliko zvaničnika predvodiće kancelariju čiji je cilj, po Trampovim riječima, da SAD ostanu svjetski lider u oblasti „superinteligencije“, tehnologije za koju pojedini stručnjaci ocjenjuju da bi mogla imati veći uticaj od industrijske revolucije i interneta, navodi Politiko.

U vođenju će sa Klejtonom učestvovati predsjednik Federalne trgovinske komisije Endru Ferguson, podsekretar odbrane za istraživanje i inženjering Emil Majkl i direktor Kancelarije za upravljanje kadrovima Skot Kupor. Četvorica zvaničnika odgovaraće direktno Trampu i šefici njegovog kabineta Suzi Vajls.

Funkciju koordinatora Tramp je najavio prošlog mjeseca, u vrijeme rastuće zabrinutosti u Vašingtonu i Silicijumskoj dolini da se AI modeli razvijaju prebrzo i da bi mogli izmaći ljudskoj kontroli. Tada je rekao da SAD neće „ni na koji način ometati ili gušiti“ razvoj industrije, iako je Bijela kuća od tada preduzela mjere za sprovođenje novih dobrovoljnih smjernica za kompanije koje razvijaju AI.

Klejton, potvrđen u avgustu na funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe, sada dobija ovlašćenje da kao zvaničnik na nivou člana vlade učestvuje u oblikovanju politike cijele administracije prema tehnologiji koja bi mogla da utiče na sve dijelove američke privrede, pojašnjava Politiko. Direktor te službe formalno je glavni savjetnik predsjednika za obavještajna pitanja i rukovodi aparatom vrijednim više od 80 milijardi dolara. Služba nadgleda budžete i koordinira rad 17 drugih obavještajnih agencija. Nova funkcija omogućava vojsci i obavještajnoj zajednici snažan uticaj na nacionalnu politiku u oblasti vještačke inteligencije.

Policija je uklonila migrantski kamp sa plaže u španskoj sjevernoafričkoj enklavi Seuti, u koju su prije više od dva mjeseca iz Maroka ušle desetine hiljada ljudi, saopšteno je iz Vlade Španije, prenosi RTRS.

Više od 72.000 ljudi prešlo je špansko-marokansku granicu i ušlo u Seutu krajem jula. Većina se kasnije vratila, ali je najmanje 10.000 ostalo, što opterećuje lokalne resurse i podstiče tenzije.

Policija je premjestila migrante sa plaže Trampolin, gdje je oko 3.000 ljudi živjelo u šatorima i improvizovanim kućama tokom prethodna dva mjeseca. Prebačeni su u privremeni smještaj, gdje će im biti uzeti podaci, a mogu se vratiti i u Maroko.

Tenzije su i dalje prisutne zbog migranata koji spavaju na otvorenom u enklavi u kojoj živi 80.000 ljudi. Mještani su juče održali demonstracije i pozvali migrante da odu. Španski kralj Felipe i kraljica Letisija trebalo bi da posjete Seutu 13. i 14. oktobra.

U nekoliko bolnica u Irkutsku uveden je tromjesečni karantin nakon smrti 28-godišnje radnice Instituta za borbu protiv kuge Rospotrebnadzora, dok ruska služba za zaštitu potrošača i nadzor zdravlja tvrdi da je preminula od upale pluća nepoznate etiologije, javlja B92. Epidemiološka situacija u Irkutskoj oblasti je stabilna, pišu danas ruski mediji.

Portal „Ljudi Bajkala“ objavio je da je karantin uveden u gradskim bolnicama broj 1, 3 i 10, kao i u jednoj dječjoj bolnici, i u jednom porodilištu, što je porodica jedne porodilje potvrdila novinarima. Izvor iz zdravstvenog sektora rekao je da ljekari u Irkutsku „već otvoreno govore o kugi“, ali da se ta dijagnoza ne navodi u dokumentima pacijenata koji stižu u bolnice.

Rospotrebnadzor je ubrzo saopštio da je „sanitarno-epidemiološka situacija u Irkutskoj oblasti, kao i u gradovima Irkutsku i Šelehovu, stabilna“ i da je organizovan „poseban kompleks mera“. Povod je bio slučaj obolijevanja zaposlene u Irkutskom institutu za borbu protiv kuge od „upale pluća nepoznate etiologije“. Služba je posebno istakla da u organizmu preminule nisu pronađeni „mikroorganizmi povezani sa njenom profesionalnom delatnošću“.

U Šelehovu, gradu kraj Irkutska, 28-godišnja Darija Šipilova, hospitalizovana 29. septembra, preminula je dva dana kasnije. Bila je laborantkinja instituta. U ruskim medijima su se pojavile dvije verzije: po jednoj je oboljela od plućne kuge poslije povratka sa Tajlanda, po drugoj je slučajno razbila epruvetu sa uzročnikom. Rospotrebnadzor tvrdi da u institutu nije bilo vanrednih situacija povezanih sa patogenim mikroorganizmima.

Guverner Irkutske oblasti Igor Kobzev saopštio je 2. oktobra da je održao sastanak sa glavnom ruskom sanitarnom inspektorkom Anom Popovom, koja je lično doputovala u Irkutsk. Razlog je, naveo je, „pojava informacije o sumnji na slučaj obolevanja stanovnika regiona od posebno opasne infekcije“.

Predsjednik susjedne Burjatije Aleksej Cidenov objavio je da žena koja je, kako je prvobitno naveo, „preminula od kuge u Irkutskoj oblasti“ nije dolazila u Burjatiju. Objava je naknadno izmijenjena u „žena koja je moguće preminula od kuge“.

Prema izvorima ruskih medija, od 1. oktobra vozila hitne pomoći kojima su na preglede vožene osobe u kontaktu sa Šipilovom navodno su počeli da prate pripadnici Federalne službe bezbjednosti. Prema „Izvestijama“, do 2. oktobra u karantin je bilo smješteno 197 osoba.

Ovogodišnji “Oktoberfest” u Minhenu privukao je rekordnih 7,4 miliona posjetilaca, čime je nadmašen prethodni rekord od 7,2 miliona postavljen 2023. godine, saopštila je gradska uprava.

Gužva je porasla, kao i prodaja piva. Prema podacima grada, potrošeno je ukupno 6,7 miliona litara piva, što je 2,7 odsto više nego prošle godine, kada su posjetioci popili 6,5 miliona litara.

Prodavci hrane prijavili su povećanje prodaje od dva do tri procenta i rekli da je to djelimično rezultat popularnosti pečene piletine, prenijela je agencija DPA.

Od 7,4 miliona posjetilaca, 447.000 je obišlo i dio festivala koji rekreira “Oktoberfest” kakav je bio prije jednog vijeka.

Evropi je za opstanak potrebna ruska energija, izjavio je specijalni izaslanik predsjednika Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev, javlja B92.

„Zima je blizu. Kao što je i predviđeno, uporne ideološke greške koje je EU napravila u oblasti energetike već su dovele do ozbiljnih posledica. Evropi je potrebna ruska energija da bi preživela“, napisao je na Iksu, komentarišući objavu o rastu cijena gasa u Evropi.

Prema podacima RIA Novosti, sukob na Bliskom istoku doveo je do značajnog rasta cijena gasa. Prosječne berzanske cijene u martu porasle su gotovo 60 odsto u odnosu na februar i premašile 600 dolara za 1.000 kubnih metara.

Moskva je ranije u više navrata saopštavala da je odustajanje Evropske unije od ruskih energenata nanijelo štetu evropskoj privredi, dovelo do povećanja troškova energije i smanjenja konkurentnosti evropske industrije, navodi ruska agencija.