Kategorija: Svijet

Evropa je pristala da odmah oslobodi ogromnu količinu dizel goriva iz svojih zaliha, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

– Evropa je upravo pristala da pusti u promet ogromnu količinu svog dizel goriva. Proces će početi odmah – napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

Izvori su ranije rekli Rojtersu da evropske zemlje diskutuju o oslobađanju 50 miliona barela dizela iz svojih rezervi, dok bi članice Međunarodne agencije za energiju istovremeno pustile u promet 50 miliona barela nafte.

Dva izvora su rekla da će Evropa osloboditi dio zaliha dizela u roku od 20 dana, reagujući na zahtjev Trampa.

Trampova administracija zatražila je ranije od Njemačke i Francuske da smanje zalihe dizela ili će se suočiti sa potencijalnom zabranom izvoza dizela iz SAD, navode izvori.

Cijene nafte pale su za više od dva odsto nakon izvještaja o ovim razgovorima.

Ruske snage su pogodile drumski i željeznički most preko Dnjepra u Kijevu i time, prema navodima Moskve, presjekle važnu vojnu rutu ukrajinske vojske. Most se koristio za logističke isporuke snagama u Donbasu, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

„Ruske oružane snage nastavljaju da napadaju objekte ukrajinske luke i energetske infrastrukture, kao i pomorske brodove raspoređene u interesu ukrajinskih oružanih snaga. Napadi dronova oštetili su u Kijevu drumski i željeznički most preko rijeke Dnjepar, koji olakšava kretanje trupa i logistiku vojnih zaliha za grupe ukrajinskih oružanih snaga u Donbasu“, stoji u saopštenju.

Ukrajinski izvori jutros navode da je u istom noćnom napadu ponovo pogođen Južni most. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je pogodak, a most je zatvoren za saobraćaj u oba smjera, prenose Nezavisne.

Ministarstvo u Moskvi tvrdi i da je u Kijevskoj oblasti pogođena električna trafostanica „Kijevska“ u naselju Nalivajkovka, koja je, kako navode, obezbjeđivala prenos i distribuciju struje objektima vojno-industrijskog kompleksa u Kijevu i Kijevskoj oblasti. U Odeskoj oblasti, prema istim navodima, pogođen je industrijski proizvodni kompleks u luci Izmail, koji je služio za prijem, skladištenje i transport vojnog tereta i goriva za Oružane snage Ukrajine. Tokom plovidbe Crnim morem oštećen je i teretni brod koji je, prema tvrdnjama ruske strane, prevozio vojnu opremu i robu dvostruke namjene namijenjenu ukrajinskim snagama u luci Odesa.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da Rusija odgovara na napade Ukrajine u Crnom moru i da će nastaviti da odgovara. Za Moskvu je, kako je istakao, ključno da prekine snabdijevanje ukrajinskih oružanih snaga vojnom opremom, municijom i gorivom morskim putem.

„Rusija odgovara na napade koje je Ukrajina počela da pokreće. Ukrajina mora da plati cijenu za to, već plaća i nastaviće da plaća“, rekao je Peskov na konferenciji za novinare, prenijela je agencija RIA Novosti.

Naveo je da Rusija nastavlja „specijalnu vojnu operaciju“ i da joj je cilj da potpuno prekine pomorsko snabdijevanje Ukrajine. Rusija je, rekao je, uvijek otvorena za pregovore, ali je situacija u Crnom moru posebna. O mirovnim pregovorima je rekao da „nije potreban“ prekid vatre već mir, pozivajući se na izjavu predsjednika Vladimira Putina sa Valdajskog diskusionog foruma.

„Kao što je predsjednik rekao juče, ne treba nam prekid vatre, potreban nam je mir“, rekao je Peskov.

Kijev, prema njegovim riječima, ne pokazuje sklonost ka sveobuhvatnim sporazumima, a fragmentarni sporazumi ne mogu da približe strane mirnom rješenju.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je danas prvu borbenu upotrebu ukrajinskog taktičkog balističkog raketnog sistema FP-7.

„Ukrajinska taktička balistika FP-7. Prva borbena upotreba. Hvala vam na rezultatu. Slijedi proizvodnja“, poručio je Zelenski, prenosi Ukrinform.

Ukrajinski mediji pišu da je Zelenski potvrdio da je novi ukrajinski balistički projektil uništio ruske mete u Crnom moru, lansirne rampe za rakete i skladišta ofanzivnih dronova u Orelskoj oblasti, naftno postrojenje u Samarskoj oblasti i rusko vojno skladište u Brjanskoj oblasti.

Advokati Kriste Pajk (50), koja je preživjela pokušaj pogubljenja, zatražili su od guvernera Tenesija Bila Lija da preinači smrtnu kaznu. Neuspješno izvršenje smrtonosnom injekcijom ocijenili su „okrutnim“, „mučnim“ i „predvidljivim“, javlja B92.

„Krista je podnela veću kaznu od bilo koje druge osobe u istoriji američke smrtne kazne. Guverner mora sada da preinači Kristinu kaznu“, rekao je advokat Rendi Spajvi. Država, ukazali su, nema obavezu da traži novi datum, a električna stolica i dalje je jedna od opcija.

Pajk je u srijedu preživjela dvije doze pentobarbitala. Svjedoci su naveli da je i poslije toga disala, pričala, stenjala i glasno hrkala. Sa 18 godina osuđena je na smrt zbog ubistva 19-godišnje Kolin Slemer 1995. Pogubljenje je bilo zakazano za srijedu ujutru, ali su žalbe u posljednjem trenutku pomjerile izvršenje za kasnije tog dana. Trebala je da bude prva žena pogubljena u Tenesiju u posljednjih 200 godina.

Novinarka Tori Gesner iz VKRN-a, među medijskim svjedocima, navela je da su svjedoci uvedeni u 18.41 po lokalnom vremenu, a roletne otvorene u 19.26, kada je Pajk dala posljednju izjavu. U 19.34 rekla je da osjeća kao da će joj ruka pući. Narednih minuta, po Gesner, djelovalo je da priča, diše, stenje i hrče. Roletne su spuštene u 19.46, pa otvorene u 19.49, kada je hrkala otvorenih usta. Ponovo su spuštene u 20.05 i ostale zatvorene do 20.53, kada su svjedoci izvedeni. „Ništa od toga nije bilo normalno“, rekla je Ketrin Svini iz VPLN-a, koja je prisustvovala pogubljenjima prošle i ove godine, ali ništa slično nije vidjela.

Spajvi kaže da je timu trebalo oko sat da uspostavi venu i da je u lijevoj ruci upotrijebljeno najmanje sedam igala, od kojih je jedna izgledala savijeno kad je izvučena. Pajk je bila mirna, sarađivala je i govorila gdje bi vena mogla biti. „Molim vas, pokušajte na mom ramenu više. Molim vas, pokušajte ovde. Molim vas, pokušajte ovde. Mislim da će biti u redu“, prenio je njene riječi. Pravni tim je ranije upozorio državu da bi zbog stanja krvi i ranijih teškoća sa venama smrt mogla biti mučna.

Advokati navode da u ranijim podnescima nije tražila obustavu ili odlaganje, nego da pogubljenje bude „humano, što brže i što bezbolnije moguće“. „Nije bio u pitanju strah od umiranja, već strah od produžene, bolne, traumatske smrti“, rekao je advokat Stiv Ferel i dodao da se to i dogodilo, samo bez smrtnog ishoda.

Od četvrtka je u kritičnom stanju i prima njegu koja joj spašava život. Prognozu i dovoljno podataka o stanju, kažu, nemaju. Duhovna savjetnica dva puta je izvedena dok je zavesa bila spuštena. Protokol predviđa pet minuta za provjeru vitalnih znakova, ali advokati ne znaju šta se dešavalo između oko 20.25 i 20.50, kada im je rečeno da je vozilo Hitne pomoći na putu. Spajviju je trebalo oko sedam minuta i šest zaključanih vrata do telefona. Ferel kaže da kancelarija guvernera nije odgovorila, a hitni broj Vrhovnog suda Tenesija preusmjeravao je pozive na govornu poštu.

Ministarstvo za korekcije saopštilo je da je postupalo po protokolu i da je hemikalija provjerena. Protokol predviđa pentobarbital, primarnu dozu od 100 mililitara i rezervni set „ako zatvorenik nije preminuo“. Procedure ako ni drugi set ne dovede do smrti u dokumentu nema.

Bil Li naredio je da se otkaže posljednje pogubljenje u Tenesiju ove godine i najavio nezavisnu reviziju. Kancelarija je podsjetila da je 2022. već obustavio pogubljenja jer nije poštovana procedura testiranja smrtonosnih droga. Profesor Ostin Sarat kaže da je izuzetno rijetko da pogubljenje potpuno ne uspije. Presedan za preživjelo neuspješno pogubljenje postoji, ali ovaj slučaj se razlikuje jer je lijek dospio u njen sistem.

Pajk je prebačena na liječenje u Nešvil, ali bolnica nije saopštena. Centar za informacije o smrtnoj kazni navodi da nijedan zatvorenik u modernoj eri američke smrtne kazne ranije nije preživio nakon što su mu lijekovi za injekciju zaista dati. Država još nije rekla šta je sljedeći korak, a advokati bi mogli otvoriti i pitanje ponavljanja egzekucije.

Diplomatija predsjednika Milorada Dodika prema Vašingtonu, Moskvi i Tel Avivu povratak je prirodnom savezništvu srpskog naroda sa Sjedinjenim Državama i Rusijom, kakvo je postojalo u oba svjetska rata, ocijenio je Rod Blagojević, bivši guverner Ilinoisa i saradnik američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi BL Portal.

„Ovo je genijalnost diplomatije koju Dodik i njegovi ljudi vode. Riječ je o izuzetnom diplomatskom potezu, posebno kada se uzme u obzir koliko je Srpska mala u odnosu na zemlje kojima se Dodik obratio“, rekao je Blagojević za RTRS. Dodao je da je sve ovo dokaz da se pristup Vašingtona prema Republici Srpskoj definitivno promijenio, i to za samo godinu i po.

„Bila je noć pod Bajdenom i nije bilo nade. Sada, pod predsjednikom Trampom, zbog sposobnosti Milorada Dodika da se snađe kroz lavirinte američke vlade i američke političke situacije, nije samo novi dan, već je budućnost veoma svijetla i puna nade“, istakao je.

Veoma značajnim ocijenio je i nedavni susret srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović sa šefom kabineta Bijele kuće Suzi Vajls. „Ovo je važan korak u razvoju novih odnosa između SAD i Republike Srpske“, rekao je i dodao da SAD razvijaju snažne i dobre odnose sa srpskim narodom u BiH. Taj sastanak, po njemu, najvažniji je koji Cvijanovićeva može da ima u Sjedinjenim Državama, osim sa predsjednikom Trampom.

„Taj sastanak je važniji od njenog sastanka sa državnim sekretarom Markom Rubiom ili sa bilo kim u Stejt departmentu, jer je Vajlsova na ulaznim vratima, na kapiji kod predsjednika Trampa. Zato je ovo ogroman napredak za Republiku Srpsku, za srpski narod na Balkanu, za srpski narod u BiH. I nadajmo se da se to nastavi“, rekao je Blagojević.

Nastavak tih napora i bolji odnosi Srpske i SAD, kako kaže, veoma su dobri za srpski narod u Republici Srpskoj, za zaštitu njene autonomije, slobode, prava da slobodno ispovijeda svoju pravoslavnu vjeru i svega što je danas ugroženo od centralne vlasti u Sarajevu i EU. Važno je, naglasio je, da Srpska ima američke političke ličnosti i glasove koji razumiju njenu poziciju i spremni su da direktno komuniciraju sa njenim predstavnicima. „Ono što čujem u Vašingtonu govori mi da je ovo tek početak“, istakao je Blagojević.

Nijemce trenutno više brine ono što svakodnevno osjete na novčaniku nego rat, migracije i dešavanja na svjetskoj političkoj sceni. Nova studija „Strahovi Nijemaca“ pokazala je da je 59 odsto ispitanika kao najveću brigu navelo rast životnih troškova, javljaju Nezavisne.

Istraživanje tradicionalno sprovodi osiguravajuće društvo R+V, a ovog puta rađeno je tokom maja, juna i jula. Udio građana zabrinutih zbog rasta troškova veći je za sedam odsto nego prošle godine.

„Građani iz dana u dan svjedoče o tome koliko je skupa postala svakodnevica“, kazao je Griša Brover-Rabinovič, jedan od autora studije. Politikolog Izabel Borucki, savjetnica u istoj studiji, dodaje: „Osjetno su porasle krajnje cijene energenata, stanovanja i namirnica. Time se sužava prostor za izdatke za slobodno vrijeme, odmor ili veće nabavke u opremanju doma. Ljudi sebi mogu priuštiti sve manje.“

Na drugom mjestu je strah od većih poreza i drugih nameta. Slijedi bojazan da bi broj tražilaca azila mogao preopteretiti Njemačku, čega se plaši 52 odsto građana. Domaće brige, čini se, teže od svjetskih: 45 odsto ispitanika pribojava se da politika američkog predsjednika Donalda Trampa čini svijet opasnijim. To je veliki pad u odnosu na 69 odsto u istom istraživanju 2018, kada je Tramp prvi put postao predsjednik.

„Nakon godina permanentne geopolitičke alarmiranosti nastupio je efekat privikavanja“, kaže Borucki. Prosjek svih strahova iz ankete iznosi 38 odsto, druga najmanja vrijednost od 1991, neposredno poslije ujedinjenja Njemačke, kada je studija počela. Samo 34 odsto pribojava se rata u kojem bi Njemačka učestvovala, a tek petina, manje nego ikad, strahuje od gubitka posla.

Ukupna prosječna ocjena za djelovanje njemačkih političara, i vlasti i opozicije, iznosi 4,1 po njemačkom školskom sistemu, u kojem je najbolja ocjena 1, a nedovoljna 6. Borucki to prije svega vezuje za nezadovoljstvo Vladom Fridriha Merca, koju čine demohrišćani i socijaldemokrate. „Postoji jaz između velikih obećanja i rezultata. Ljudi su razočarani i gube povjerenje.“

Donald Tramp najavio je mogućnost da Sjedinjene Američke Države zabrane izvoz dizela, uz poruku Evropi da pripremi rezerve goriva zbog poremećaja na svjetskom tržištu. Američki predsjednik rekao je da administracija „vrlo ozbiljno“ razmatra ograničavanje izvoza i da bi od evropskih zemalja mogao zatražiti da oslobode dio zaliha, javljaju Nezavisne.

„Vrlo ozbiljno razmišljamo o tome“, rekao je tokom vikenda. Ministar finansija Skot Besent otišao je dalje i pozvao evropske zemlje da to urade odmah, uz obrazloženje da američki poljoprivrednici, prevoznici i kompanije ne bi trebalo da snose teret rasta cijena goriva. „Naši evropski partneri trebalo bi da ubrzaju ispunjavanje postojećih obaveza i odmah stave na raspolaganje dodatne zalihe kako bi se riješili trenutni poremećaji“, poručio je Besent.

Ograničenje izvoza došlo je u razmatranje poslije snažnog rasta cijena dizela, izazvanog ratom u Iranu i poremećajima u globalnom snabdijevanju. Cijene goriva posebno su važne za Trampovu administraciju uoči novembarskih izbora za Kongres. SAD su jedan od ključnih svjetskih dobavljača i dnevno izvoze između 1,2 i 1,5 miliona barela. Stručnjaci upozoravaju da bi obustava američkog izvoza mogla dodatno podići cijene na međunarodnom tržištu.

Tramp smatra da bi zadržavanje većih količina dizela u SAD moglo spustiti cijene na američkim pumpama i olakšati vozačima i kompanijama. Dejvid Fajf, glavni ekonomista Argus Medije, ipak upozorava da bi prekid američkih isporuka vjerovatno dodatno podigao međunarodne cijene.

Benzin i dizel širom svijeta snažno su poskupjeli nakon izbijanja američko-izraelskog rata u Iranu u februaru. Tržište je dodatno poremetilo zatvaranje Ormuskog moreuza, rute kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i gasa, a pritisak je pojačala i zabrana izvoza iz Rusije, jednog od velikih dobavljača dizela. Dizel je već dostigao istorijski visoke cijene u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama. Za razliku od benzina, potražnju je teže smanjiti jer se u velikoj mjeri koristi u transportu i poljoprivredi.

Velika Britanija već je razgovarala s evropskim partnerima o koordinisanom oslobađanju rezervi ako Vašington zaista zaustavi izvoz. Izvor upoznat s razgovorima rekao je za Bi-Bi-Si da ima smisla pripremiti zajednički odgovor s drugim državama, uključujući članice Evropske unije. Britanska vlada navodi da zemlja ima raznovrsne i otporne izvore snabdijevanja i da trenutno nema razloga za strah od nestašice, iako se očekuje dalji rast cijena. Iz Evropske komisije 2. oktobra poručeno je da se o dizelu vode „brojni razgovori i sastanci“, uključujući kontakte na visokom nivou s američkom administracijom.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin ocijenio je da se Zapad ponaša kao da je nekažnjiv i da mu je sve dozvoljeno, a taj pristup, kako je naveo, krenuo je vojnom intervencijom NATO-a protiv Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine. Govorio je 1. oktobra na plenarnoj sjednici Međunarodnog diskusionog kluba Valdaj, o pomjeranjima u međunarodnom poretku poslije raspada Sovjetskog Saveza i o posljedicama napada na Jugoslaviju, prenose Nezavisne.

Po njegovoj ocjeni, od te intervencije međunarodna politika sve češće radi po principu djelovanja sa pozicije sile. „Svaki naredni korak predstavljao je vid pritiska – bilo vojnog, ekonomskog ili finansijskog. Sve se to svodi na djelovanje sa pozicije sile“, zaključio je.

Na pitanje odakle je krenulo, odgovorio je direktno. „Kako je sve počelo? Napadom NATO-a na Jugoslaviju. Da, sukob je bio težak. Ali da li je zaista bilo neophodno pokrenuti vojne operacije na teritoriji nezavisne države u srcu Evrope bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN? Da li je bilo neophodno početi bombardovanje glavnog grada, Beograda?“

Podsjetio je i da je tadašnji predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin pokušavao da se dogovori oko Jugoslavije, ali da njegovi stavovi nisu uvaženi. „Sjećam se kako je Boris Nikolajevič Jeljcin pokušavao da se dogovori u vezi sa Jugoslavijom, da riješi razna pitanja i kako je isticao da svakako treba uvažavati težnje naroda koji žive na toj teritoriji, ali da to treba učiniti mirnim putem. Međutim, ništa ga nisu slušali, radili su šta su htjeli, koristeći silu“, rekao je Putin.

Sistem uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, kako ga je tumačio, počivao je na ravnoteži snaga, a ta ravnoteža je, po njemu, pala s raspadom Sovjetskog Saveza. Zapadne zemlje su potom, tvrdi, same počele da pišu pravila međunarodnih odnosa prema sopstvenim interesima i da se ponašaju kao da im je „sve dozvoljeno“, uz logiku da „ako je nešto dozvoljeno jednima, onda je dozvoljeno i svima ostalima“.

„Zašto bismo se mi pridržavali tih pravila? Sada ćemo sami krojiti pravila koja nam odgovaraju, kako god poželimo, kako bismo ostvarivali svoje interese na međunarodnoj sceni. I to je bilo to – počeo je proces. Korak po korak“, opisao je promjenu pristupa Zapada.

Putin je i ranije javno tvrdio da je intervencija NATO-a protiv Jugoslavije izvedena bez odluke Savjeta bezbjednosti UN, dok je NATO svoju intervenciju obrazlagao potrebom za zaustavljanjem nasilja i humanitarne krize na Kosovu.

Evropska automobilska industrija nalazi se u dubokoj krizi i njena preduzeća se zatvaraju, dok će ljudi u Evropi uskoro uglavnom voziti kineske automobile, izjavio je sinoć, u četvrtak, 1.oktobra, predsjednik Rusije Vladimir Putin.

“Automobilska industrija Evrope, pa gdje je ona? U dubokoj krizi. Preduzeća se zatvaraju. Uskoro ćemo svi voziti kineske automobile. Da li je to dobro ili loše, ne znam, ali su jeftini i kvalitetni”, rekao je Putin na plenarnoj sjednici Međunarodnog diskusionog kluba „Valdaj“ u Moskvi, prenosi “Komersant”.

Putin je naveo da se kineski automobili već uveliko koriste u Rusiji i ocijenio da je saradnja dvije zemlje obostrana, prenose “Nezavisne“.

On je dodao da udio ruske industrijske robe na kineskom tržištu stalno raste, prenosi Tanjug.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je moguće da će Sjedinjene Američke Države nakon novembarskih izbora pojačati bombardovanje Irana, navodeći da najnovija ponuda Teherana za prekid sukoba nije dovoljno dobra.

– Moguće je – odgovorio je Tramp u četvrtak u intervjuu za američki magazin “Tajm” na pitanje da li razmatra pojačavanje bombardovanja Irana nakon izbora za Kongres 3. novembra.

Komentarišući najnoviji iranski prijedlog za prekid vatre, Tramp je rekao da neće prihvatiti prijedlog koji ne bi prihvatio ni prije godinu dana.

– Stvari koje prije godinu dana ne bih odobrio, ne bih ni danas – rekao je on, dodajući da je Iran ponudio da ponovo otvori Ormuski moreuz, ali da to “jednostavno nije dovoljno dobro”.

Tramp je ocijenio da je američka vojna operacija protiv Irana već ozbiljno oslabila tu zemlju.

– Uništio sam njihov nuklearni kapacitet. Uništio sam njihovu mornaricu, njihovo ratno vazduhoplovstvo i radar – rekao je Tramp i dodao da su stotine “iranskih brodova uništene”.

On je rekao da je prvobitno planirao kraću vojnu operaciju, ali da je odlučio da nastavi akciju kako bi spriječio Iran da obnovi svoje vojne i nuklearne kapacitete.

– Mogao sam tada da stanem, ali sam želio da idem dalje – rekao je Tramp.

Na pitanje o ranijoj izjavi da bi mogao da “uništi” Iran, Tramp je odgovorio: “Da, uradio bih to. Moguće je”.

Na pitanje kako predsjednik koji sebe naziva predsjednikom mira može da govori o uništenju čitave zemlje, Tramp je rekao: “Uništavanjem Irana stvorili smo mir u svijetu. Sa Iranom, mislim da nikada ne možete imati mir”.

Tramp je pritom tvrdio da je iranska vlada tokom protesta ubila između 72.000 i 75.000 ljudi, navodeći da su te brojke, kako je rekao, dokumentovane. Tramp je ponovio da Iran više nije u stanju da predstavlja istu vojnu prijetnju.

– Njihova ekonomija je gotova. Njihova inflacija je 300 odsto ili tako nešto. Njihova mornarica je nestala, njihovo vazduhoplovstvo je nestalo. Sve je nestalo – rekao je.

Tramp je ocijenio da će, ukoliko SAD i Iran postignu sporazum, cijena nafte ponovo pasti, prenosi RTRS.

– Čim sklopim dogovor, cijene nafte će pasti na ono što su bile – rekao je.

Govoreći o odnosu prema medijima, Tramp je rekao da poštuje slobodu štampe, ali da ne poštuje ono što naziva “lažnim vijestima”.

– Vjerujem u slobodnu štampu. Vjerujem u poštenu štampu, ali ne vjerujem u lažne vijesti – rekao je Tramp.