Kategorija: Svijet

Moskva veoma cijeni uzdržan stav Beograda o odbijanju da uvede antiruske sankcije, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na plenarnoj sjednici kluba „Valdaj“ i dodao da se nada da će bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postati premijer.

„Pozdravljamo veoma uzdržan stav Srbije o nizu ključnih i veoma osetljivih pitanja, kao i njeno odbijanje bilo kakvih odluka koje podrazumevaju sankcije protiv Rusije“, rekao je šef države.

Dodao je i da se nada da će bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postati premijer te zemlje.

„Sadašnje rukovodstvo Srbije, Aleksandar Vučić, koji je donedavno bio predsednik i, nadam se, u budućnosti će biti premijer, vodi uzdržanu politiku i pokazuje želju za saradnjom sa Rusijom. Mi to svakako pozdravljamo i uzvratićemo istom merom“, rekao je Putin.

Ruski lider istakao je da „ne razume zašto se kolektivni Zapad proteklih nekoliko decenija nepravedno odnosi prema srpskom narodu“.

„Znate naš stav o Srbiji. Lično mi je apsolutno nejasno zašto se kolektivni Zapad tokom proteklih decenija tako nepravedno i asimetrično odnosi prema srpskom narodu. Podelili su srpski narod na nekoliko delova i Srbi su se našli u različitim državnim entitetima“, rekao je Putin.

Istovremeno je ukazao na to da su Srbi silom podijeljeni narod i da je to nepravedno.

„Pre neki dan sam se sastao sa (Miloradom) Dodikom. Oni su sami formulisali Dejtonski sporazum, a sada niko ne želi da ga sprovodi, dok u drugim slučajevima nameću neka rešenja Srbima. Srbi su postali podeljen narod u Evropi – i to podeljen silom. To je nepravedno, to je loše, jer svaka nepravda vodi ka komplikacijama i sukobima“, ocijenio je šef države, piše Sputnik.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin ocijenio je da je svijet stigao do odlučujuće prekretnice u razvoju i da se to ne svodi samo na politiku. Na plenarnoj sjednici debatnog kluba Valdaj, kako prenosi ATV, upozorio je da treba izbjeći „najkatastrofalnije scenarije“.

„Politika, kao i uvijek, proizilazi iz dubokih promjena“, napomenuo je Putin.

„Iako čovječanstvo naslućuje velike promjene, još uvijek nije u potpunosti shvatilo stvarne razmjere izazova koje one nose. Ovo je početak potpuno nove stvarnosti, u kojoj su prijetnje i opasnosti neraskidivo isprepletene sa prilikama. Ne radi se samo o promjeni odnosa snaga među državama, koliko o činjenici da te promjene utiču na samu biološku i moralnu suštinu ljudskih bića“, istakao je šef države.

Odgovornost svijeta za zajedničku budućnost, po njegovim riječima, nije apstraktan slogan, nego skup praktičnih djelovanja kojima se čovječanstvo sprečava da sklizne na ivicu opstanka i da se izbjegne nepopravljivo. Istok i Zapad, Sjever i Jug, prije ili kasnije moraće da se dogovore o principima novog svjetskog poretka.

„Uvjeren sam da će intelektualni kapital i iskustvo neposrednog dijaloga zasnovanog na povjerenju, koje je klub Valdaj stekao, svakako biti traženi – u trenutku kada ćemo svi mi, Istok i Zapad, Sjever i Jug, prije ili kasnije morati da se dogovorimo o principima formiranja novog svjetskog poretka, sposobnog da obezbijedi napredak i razvoj čovječanstva u decenijama koje dolaze“, naglasio je Putin.

Nastavak međunarodnih sukoba u bliskoj budućnosti smatra veoma vjerovatnim.

„Kakav god se scenario odvijao na globalnom nivou u narednim godinama, nastavak međunarodnih sukoba je, nažalost, veoma vjerovatan“, ocijenio je predsjednik.

Zabrinjavajući trendovi na globalnoj sceni, dodao je, tjeraju na razmišljanje o tome kako sačuvati mir i bezbjednost.

„Zabrinjavajući trendovi kojima svjedočimo na međunarodnoj sceni, nagone nas da razmišljamo, prije svega, ne o tome kako da u predstojećem periodu mudrije, efikasnije i pravednije organizujemo globalnu saradnju, iako je sve to, naravno, izuzetno važno, već o tome kako da očuvamo globalni mir i bezbjednost upravo sada, u trenutku kada su mnoge ustaljene pravne norme odbačene, a nove tek treba da nastanu“, rekao je Putin.

Zemlje koje žele da razmjeste nuklearno oružje u blizini ruskih granica „duboko se varaju“ ako vjeruju da će im to donijeti veću bezbjednost, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

„NATO im ovdje neće donijeti nikakvu bezbjednost. Naprotiv, to će biti instrument koji će dalje voditi ka eskalaciji i rastu tenzija“, rekao je Peskov.

Takođe je rekao da će Rusija u skladu sa svojim zakonodavstvom osigurati bezbjednost Kalinjingradske oblasti, koja je sastavni dio Ruske Federacije.

Istovremeno je poručio da nedavne izjave o spremnosti Rusije da zaštiti Kalinjingradsku oblast ne treba tumačiti kao konfrontacione.

Ruska ambasada u Belgiji prethodno je upozorila NATO i belgijsko Ministarstvo spoljnih poslova da aktivnosti Alijanse oko Kalinjingradske oblasti i podizanje tenzija povećavaju rizik od direktnog oružanog sukoba, navodeći da je Moskva spremna da za zaštitu svoje teritorije upotrijebi čitav raspoloživi arsenal.

Evropa je, umjesto da traži načine za smanjenje tenzija, odlučila da izgradi sopstveni bezbjednosni sistem po uzoru na NATO, izjavio je Peskov.

„Kada su shvatili da NATO na čelu sa SAD više ne može u potpunosti da garantuje njihovu bezbjednost, Evropa je, umjesto da traži puteve deeskalacije, odlučila da stvara sopstveni bezbjednosni identitet“, rekao je portparol Kremlja.

Istakao je da se sve o čemu je predsjednik Rusije Vladimir Putin govorio u svom govoru na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti 2007. godine pokazalo kao istina.

Prema njegovim riječima, Putinov govor je tada pogrešno protumačen kao konfrontacioni, iako je ruski predsjednik, kako je naveo, govorio o otvorenosti za dijalog i upozoravao na rastuće protivrječnosti i preduslove za konfrontaciju.

Putin je u Minhenu 2007. kritikovao spoljnu politiku SAD i koncept unipolarnog svjetskog poretka i usprotivio se širenju NATO-a i planovima za razmještanje elemenata američke protivraketne odbrane u istočnoj Evropi, piše RTRS.

EU i Ukrajina postigli su dogovor o pokrivanju budžetskih i odbrambenih potreba Ukrajine u 2026. godini, navodi se u zajedničkom saopštenju objavljenom na sajtu Evropske komisije.

„Danas smo kroz koordinisane zajedničke napore utvrdili sredstva za pokrivanje budžetskih i odbrambenih potreba Ukrajine za 2026. godinu. Takođe smo ponovo potvrdili korake potrebne za njihovo blagovremeno oslobađanje“, piše u saopštenju.

U tekstu se dodaje da je za 2027. godinu postignut dogovor da se „brzo krene dalje sa dodjelom 45 milijardi evra u okviru Zajma za podršku Ukrajini, pod utvrđenim uslovima“.

„Sve strane su se složile da bi i drugi partneri trebali da ispune svoje finansijske obaveze i pojačaju napore u svjetlu velikih izazova sa kojima se Ukrajina suočava“, navodi se u saopštenju.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila je na Iksu da su timovi „ostvarili dobar napredak“, a ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski napisao je da je dijalog sa Komisijom „donio dobre rezultate“, piše RTRS.

Nivo zaliha gasa u Njemačkoj je relativno nizak. Ministarka Rajhe izjavila je da se pripremaju različite mjere, a jedna od njih sada se sprovodi, piše njemačka novinska agencija (dpa).

Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe (CDU) reaguje na niske nivoe zaliha gasa u Njemačkoj dodatnim obezbjeđivanjem snabdijevanja gasom. Rajhe je naložila državnoj energetskoj kompaniji Sefe da poveća zalihe prirodnog gasa, u dogovoru sa kancelarom Fridrihom Mercom (CDU). Tu odluku objavio je portparol ministarstva.

Glavni razlog za ovaj korak leži u aktuelnim geopolitičkim rizicima.

„Sa aspekta pripravnosti za krizne situacije, ovaj korak predstavlja važan dodatni doprinos povećanju otpornosti nemačkog snabdevanja gasom.“

Portparol je dodao da je riječ o preventivnoj mjeri u slučaju dalje eskalacije geopolitičke situacije.

Usred sukoba sa SAD, Iran u velikoj mjeri blokira saobraćaj kroz Ormuski moreuz, ključni pravac za globalnu trgovinu naftom i gasom.

Portparol kompanije Sefe potvrdio je da je kompanija primila uputstvo Ministarstva privrede o nabavci i skladištenju 8 teravat-sati gasa do 15. decembra.

Za poređenje, prema podacima industrijskog udruženja Initiative Energien Speichern, postrojenja za skladištenje gasa u Njemačkoj imaju ukupan kapacitet od oko 247 teravat-sati.

Nivoi zaliha gasa trenutno su na relativno niskom nivou od nešto manje od 58 odsto. To je izazvalo zabrinutost u pogledu snabdijevanja gasom tokom zime.

Uobičajeno je da veletrgovci kupuju prirodni gas po niskim cijenama tokom ljeta. Oni ga skladište i zimi preprodaju uz profit, čime pokrivaju i troškove skladištenja. Ta takozvana razlika u cijeni između ljeta i zime predstavlja ključni ekonomski podsticaj za punjenje skladišta gasa. Međutim, blokada Ormuskog moreuza dovodi do rasta veleprodajnih cijena.

Posljedično, prema ranijim izjavama Njemačkog udruženja energetske i vodne industrije (BDEW), ubrizgavanje gasa u skladišta ekonomski je manje privlačno jer nabavna cijena tokom ljeta premašuje cijenu po kojoj se očekuje prodaja gasa tokom zime.

Portparol ministarstva izjavio je da je Rajhe dosljedno naglašavala kako ministarstvo pomno prati kretanja na tržištu gasa i priprema mjere za različite scenarije, mjere spremne za sprovođenje ukoliko bude potrebno, posebno imajući u vidu geopolitičku situaciju. „Ta potreba se sada pojavila.“ Davanje naloga kompaniji Sefe za nabavku dodatnih količina jedna je od tih pripremljenih mjera.

Sefe će samostalno odlučivati o tome koje će količine i kada skladištiti, nabavljajući gas putem dodatnih isporuka, rekao je portparol. Očekivanje da svi ostali učesnici na tržištu ispune svoju obavezu skladištenja gasa za zimu ostaje na snazi „bez ikakvih ‘ako’ ili ‘ali'“.

Prije tri sedmice Rajhe je naglasila sposobnost vlade da djeluje.

„Preduzeli smo mere predostrožnosti za svaki scenario“, rekla je političarka CDU-a u Bundestagu. U izvještaju koji je Ministarstvo privrede pripremilo za posebnu sjednicu Odbora za privredu Bundestaga sredinom septembra navedeno je da se, na osnovu trenutnih informacija, ne očekuje nestašica gasa tokom predstojeće zime.

Sredinom septembra takođe je objavljeno da ministarstvo pregovara sa Sefeom kako bi podstaklo kompaniju da skladišti veće količine gasa. U to vrijeme Sefe je potvrdio da kupuje gas, ali je naveo da nije dobio nikakvu direktivu od ministarstva.

Sefe je prethodno bio poznat pod nazivom Gazprom Germania i bio je podružnica ruske državne korporacije Gasprom. Kompanija je nacionalizovana kao posljedica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i energetske krize. Evropska komisija naložila je saveznoj vladi da u velikoj mjeri ponovo privatizuje Sefe do kraja 2028. godine.

Njemačko udruženje industrije energije i vode (BDEW) ocijenilo je ovaj potez razumnim.

„Najavljenom merom savezna vlada stvara dodatnu zaštitu snabdevanja gasom za predstojeću zimu“, rekla je izvršna direktorka Kerstin Andreae. „Snabdevanje gasom u Nemačkoj bilo je, jeste i ostaće pouzdano. Trgovci gasom i dobavljači obezbeđuju svoje ugovorne obaveze isporuke putem pojedinačnih portfelja nabavke; to uključuje i uskladištene količine gasa.“ Između ostalog, istakla je važnost terminala za tečni prirodni gas (LNG). Osim toga, gas stiže gasovodima, posebno iz Norveške.

„Nakon meseci umanjivanja ozbiljnosti situacije, ministar konačno preduzima mere“, rekao je Mihael Kelner, stručnjak za energetsku politiku iz stranke Zelenih. „Bilo bi bolje da je to urađeno ranije. Zbog kašnjenja ceo poduhvat postaje skup, a nisam uveren ni da će to biti dovoljno.“

Rajhe planira uspostavljanje strateške rezerve gasa radi pokrivanja rizika. Ministarka je navela krizne situacije u kojima je dolazilo do prekida snabdijevanja Njemačke gasom. Portparol ministarstva izjavio je da će uspostavljanje zaliha gasa početi 2027. godine, nakon donošenja potrebnih zakonskih izmjena.

Pitanje finansiranja zaliha gasa još nije riješeno. Rajhe je za dpa izjavila da postoje dvije opcije finansiranja: namet za potrošače gasa ili finansiranje iz saveznog budžeta. Moguć je i hibridni model, piše B92.

Sud u Tokiju zaštitio je ljudski glas od neovlaštenog generisanja vještačkom inteligencijom i korištenja u komercijalne svrhe, nakon presude u korist poznatog japanskog glumca Kendžira Cude protiv administratora stranice na “Tiktoku”.

Japanski glumac, poznat po svom raskošnom i dubokom glasu koji pozajmljuje junacima popularnih anime serija, rekao je da je vlasnik jednog naloga na “Tiktoku” nezakonito ostvarivao prihod privlačeći gledaoce njegovim prepoznatljivim glasom, koji je korišten u više od 180 video-snimaka o urbanim legendama i paranormalnim pojavama, te je zatražio da se taj sadržaj obriše, prenosi AP.

Cuda je, nakon što se “Tiktok” oglušio o njegov zahtjev, pokrenuo tužbu protiv ove društvene mreže, s ciljem da glas javnih ličnosti bude zaštićen od kopiranja bez saglasnosti.

“LJudski glas je simbol individualnosti, baš kao i nečiji lik. Očigledna je namjera da se iskoristi komercijalna privlačnost Cudinog glasa”, rekla je predsjedavajuća sudija Aja Takahaši, istakavši da neovlašteno korištenje glasa poznatog glumca predstavlja povredu prava.

Presuda je dobra vijest za mnoge glumce koji pozajmljuju glas, a koji su sve više zabrinuti zbog korištenja njihovih glasova generisanih vještačkom inteligencijom na društvenim mrežama.

Kontakti Rusije sa predstavnicima SAD na radnom nivou se nastavljaju i predstavljaju pozitivan proces, istakao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Komentarišući radnu posjetu SAD specijalnog izaslanika ruskog predsjednika za ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kirila Dmitrijeva, Peskov je novinarima rekao da Dmitrijev obavještava ruskog predsjednika Vladimira Putina o kontaktima sa američkim zvaničnicima.

“U ovom slučaju kontakti se nastavljaju, dijalog se nastavlja – i to je veoma pozitivan proces”, naglasio je Peskov.

Prema njegovim riječima, zajednička realizacija velikih ekonomskih projekata koje je Dmitrijev predložio američkim zvaničnicima biće od koristi i za Rusiju i za SAD.

On je napomenuo da potpuna obnova ekonomskih veza SAD sa Rusijom zavisi od rješavanja sukoba u Ukrajini, iako Moskva smatra da bi početak obnove odnosa mogao da počne odmah.

“Ukrajina se u proteklom periodu nije približila pregovorima, dok Evropa i dalje ometa pregovarački proces”, odgovorio je Peskov na zahtjev da ocijeni promjenu te dinamike tokom protekle godine.

Prema riječima portparola Kremlja, ogromna većina evropskih zemalja učestvuje u sukobu na strani Ukrajine, što za njih ne može proći bez posljedica.

“Rusija će nesumnjivo osigurati bezbjednost Kalinjingradske oblasti”, dodao je Peskov, upozoravajući da će Moskva zaštititi svoju zapadnu pokrajinu svim raspoloživim sredstvima.

Američka vojska mogla bi da poveća intenzitet napada na Iran nakon izbora za Kongres SAD, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

Odgovarajući na pitanje časopisa “Tajm” u vezi sa nastavkom intervencija na Bliskom istoku nakon izbora, Tramp je naveo da je odbacio prijedlog Irana da otvori Ormuski moreuz, prenosi Srna.

“Oni su ponudili da otvore moreuz. To jednostavno nije dovoljno dobro”, zaključio je američki predsjednik.

Američki državni sekretar Marko Rubio naložio je iranskoj delegaciji koja je prisustvovala Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da odmah napusti Sjedinjene Američke Države, izjavili su američki zvaničnici.

„Sekretar Rubio je udaljio iransku delegaciju, jer su prekoračili dozvoljeni boravak. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je završena, tako da je bilo vreme da odu“, rekao je jedan zvaničnik za Foks njuz didžital.

Iranska diplomatska delegacija stigla je u Njujork 22. septembra radi učešća na godišnjem samitu, a tokom boravka sastala se sa američkim timom na razgovorima na marginama skupa, piše RTV BN.