Kategorija: Svijet

Američki ratni brod “Tripoli” na kojem se nalazi 3.500 marinaca stigao je na Bliski istok, objavila je danas američka Centralna komanda (CENTCOM).

CENTCOM je naveo na platformi X da je brod USS “Tripoli” amfibijski jurišni brod i da se u njegovoj pratnji nalaze transportni i jurišni lovci.

Izvor je ranije rekao za CNN da prisustvo ekspedicione jedinice marinaca daje komandantima dodatne mogućnosti za niz mogućih nepredviđenih situacija.

IDF: Narednih dana će se završiti gađanje ključnih vojnih postrojenja Irana
Izraelske odbrambene snage (IDF) iznijele su danas procjenu da će u narednim danima završiti gađanje gotovo svih ključnih postrojenja iranske vojne industrije.

Izraelsko ratno vazduhoplovstvo do sada je tokom rata gađalo hiljade ciljeva poveznih sa iranskom vojnom industrijom, odnosno oko 70 odsto, a IDF navode da su sada blizu toga da obuhvate oko 90 odsto ključnih lokacija koje se koriste za razvoj oružja koje predstavlja pretnju Izraelu, prenosi Tajms of Izrael.

Odbrambena industrija Irana je veoma razvijena i obuhvata brojne vojne strukture i privatne kompanije koje proizvode sisteme naoružanja ili njihove komponente, uključujući balističke rakete, protivvazdušnu odbranu, pomorsko naoružanje, sajber kapacitete, pa čak i špijunske satelite, navodi izraelski portal.

CENTCOM odbacio tvrdnje Irana o pogibiju američkih vojnika
Centralna vojna komanda SAD (CENTCOM) odbacila je tvrdnje Revolucionarne garde Irana da su iranske snage napale nekoliko lokacija u Dubaiju gde se nalazi više od 500 američkih vojnika i prouzrokovale teške gubitke.

“Nijedna lokacija u Dubaiju sa američkim osobljem nije napadnuta”, navodi CENTCOM na svom X nalogu i optužuje Teheran da “proizvodi laži”.

Ovaj demanti CENTCOM dolazi nakon što je i zvanični Kijev negirao tvrdnje Irana da je ciljao i uništio ukrajinski depo PVO sistema protiv dronova u UAE, nazivajući to lažima i dezinformacijom.

“Ovo je laž, zvanično opovrgavamo ovu informaciju. Iranski režim često sprovodi takve operacije dezinformacije i u tome se ne razlikuje od Rusa”, izjavio je portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihim.

Iran: U izraelsko-američkim napadima ubijeno više od 230 djece
Iransko ministarstvo zdravlja saopštilo je danas da je do sada u izraelsko-američkim napadima ubijeno više od 230 djece, a približno 1.800 ih je povrijeđeno.

U saopštenju se navodi da je u provincijama Teheran i Hormozgan zabilježen najveći broj smrtnih slučajeva, dodajući da je među ranjenima 4.163 žena, prenosi iranska državna televizija PressTV. Među povrijeđenima je 1.731 dijete mlađe od osam godina i 61 dijete mlađe od dve godine. Ministarstvo je dodalo da su među poginulima 244 žene, 214 dece mlađe od 18 godina i 17 dece mlađe od pet godina. Prema podacima ministarstva, tokom napada oštećeno je 50 objekata hitne pomoći, 41 medicinski centar i 199 zdravstvenih ustanova, a evakuisano je šest bolnica, dok je 38 vozila hitne pomoći pretrpelo štetu.

U izvještaju se takođe navodi da su na prvim linijama fronta poginula 24 zdravstvena radnika tokom obavljanja medicinskih intervencija.

Američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost da članicama NATO saveza koje nisu u mogućnosti da povećaju svoje vojne izdatke do pet odsto oduzme pravo da koriste član pet Povelje Alijanse, piše list “Telegraf”.

Prema prijedlozima koje Tramp razmatra, saveznicima iz NATO-a koji ne ispunjavaju nove ciljeve vojnih izdataka može da bude uskraćeno i pravo odlučivanja o proširenju zajedničkih misija, piše u tekstu.

Američki zvaničnici su promovisali ovaj model na nekoliko sastanaka, rekli su izvori, ali ideja nije zvanično razmatrana u sjedištu Alijanse u Briselu, dodaje list.

Tramp je ranije rekao da bi Vašington mogao da prestane da podržava NATO zbog postupaka Alijanse.

Tramp je više puta optužio Evropu da ne ulaže dovoljno u sopstvenu odbranu i zahtijeva da evropske članice povećaju ulaganja na pet odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/.

U junu 2025. godine, na samitu Alijanse u Hagu, članice su se složile da povećaju svoje vojne izdatke na 3,5 odsto BDP-a za oblasti kao što su kibernetička bezbjednost i ključna putna infrastruktura.

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da će SAD uskoro izaći iz rata u Iranu.

“Još malo”
Vens je, u intervjuu za konzervativnog podkastera Benija Džonsona rekao da, iako su SAD postigle većinu svojih vojnih ciljeva, američki predsjednik Donald Tramp planira da nastavi rat “još malo”, kako bi bilo sigurno da je iranska vlada ozbiljno uzdrmana.

“Predsjednik će nastaviti s tim još malo kako bi osigurao da kada odemo, ne moramo ponovo da radimo ovo veoma, veoma dugo vremena. Moramo da ih neutrališemo veoma, veoma dugo i to je svrha”, kazao je Vens.

Cijene gasa
Vens je kazao da su cijene gasa porasle kao rezultat sukoba u Iranu, ali je naveo da će uskoro pasti.

“Ovo je veoma, veoma privremena reakcija na ono što će na kraju biti kratkoročni sukob. Mislim da je predsjednik bio veoma jasan po ovom pitanju, nismo zainteresovani da budemo u Iranu za godinu dana, za dvije godine. Mi se brinemo o poslu, uskoro ćemo izaći odatle, a cijene gasa će ponovo pasti”, kazao je Vens.

Najvjerovatniji glavni pregovarač
Džej Di Vens je najvjerovatniji glavni pregovarač u potencijalnim mirovnim pregovorima sa Iranom, saopštili su ranije zvaničnici Bele kuće, zbog njegovog iskustva u administraciji, i njegovog dokumentovanog protivljenja otvorenim konfliktima u inostranstvu.

Prema riječima zvaničnika Bijele kuće, Vens je spreman da “zauzme svoje mjesto na sceni”, ali samo ako i kada počnu direktni pregovori sa Iranom, prenosi Tanjug.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, u govoru o vojnim uspesima Sjedinjenih Američkih Država, da je “Kuba sljedeća”, iako nije precizirao šta planira da uradi sa tom ostrvskom državom.

Tramp je, tokom govora na investicionom forumu u Majamiju, u kojem je hvalio uspehe američke vojne akcije u Venecueli i Iranu, rekao da je “izgradio sjajnu vojsku”, koja “ponekad mora da se koristi”, prenosi Rojters.

“Izgradio sam ovu sjajnu vojsku. Rekao sam – nikada nećete morati da je koristite. Ali ponekad morate da je koristite. I Kuba je, uzgred budi rečeno, sljedeća. Ali pretvarajte se da to nisam rekao”, kazao je Tramp.

Iako Tramp nije precizirao šta tačno planira da uradi sa Kubom, ranije je često govorio da vjeruje da je vlada u Havani, koja se suočava sa teškom ekonomskom krizom, na ivici kolapsa.

Njegova administracija je posljednjih nedjelja otvorila pregovore sa nekim predstavnicima kubanskog rukovodstva, a Tramp je nagovijestio da bi američka brza vojna akcija mogla biti moguća.

Kubanski predsednik Migel Dijaz Kanel je ranije kazao da ta zemlja pregovara sa SAD, u pokušaju da izbegne potencijalni vojni sukob.

Ekonomija Kube je pogođena poremećajima u uvozu nafte, na koju se ta zemlja oslanja za rad elektrana i transport, piše Tanjug.

Iranska vojska saopštila je da je pogodila ukrajinsko skladište za sistem protiv dronova u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) koji je korišten za pomoć američkim snagama.

U saopštenju koje je prenijela državna televizija navodi se da se skladište nalazilo u Dubaiju.

Prethodno je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao tokom nenajavljene posjete Emiratima da su dvije zemlje postigle dogovor o saradnji u oblasti odbrane, prenosi Srna.

„Dogovorili smo se da sarađujemo u oblasti bezbjednosti i odbrane. Naši timovi će finalizovati detalje“, rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama.

On je dodao da je prije sastanka sa predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata šeikom Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom u UAE imao razgovore sa ukrajinskim stručnjacima koji zajedno sa predstavnicima bezbjednosnih i odbrambenih snaga UAE, kako je naveo, “rade na jačanju zaštite od vazdušnih prijetnji”, prenosi Tanjug.

“Već postoji jasno razumijevanje kako se zaštita vazdušnog prostora i kritične infrastrukture u UAE može ojačati integracijom ukrajinskog iskustva. To se tiče sveobuhvatnih rješenja koja su dokazala svoju efikasnost”, napisao je Zelenski na mreži Iks.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć da je svijet bliži nego ikad Bliskom istoku koji je “konačno slobodan od iranskog terora i nuklearne ucjene”.

– Već 47 godina Iran je poznat kao nasilnik Bliskog istoka, ali oni više nisu nasilnici. Oni su u bjekstvu – rekao je Tramp, prenosi Skaj njuz.

On je ponovio svoje tvrdnje da je američka vojska najmoćnija na svijetu, kao i da bi Iran upotrebio nuklearno oružje da ga je razvio i da je iranska vojska “desetkovana”.

Rekao je da Vašington i Teheran trenutno vode pregovore i da bi “bilo sjajno kad bismo nešto mogli da uradimo”.

Pozvao je Iran da ponovo otvori Ormuski moreuz.

– Moraju da otvore Trampov moreuz, hoću reći, Ormuski moreuz. Lažni mediji će reći da sam slučajno to rekao, ali ne, kod mene nema slučajnosti – rekao je Tramp.

Američki predsjednik je rekao da vrhovni lider Irana Modžtaba Hamnei “više nije vrhovni” i da je Iran “jedina zemlja u kojoj niko ne želi da bude lider”.

Govoreći o “poklonu” za koji tvrdi da je Iran poslao SAD-u, Tramp je rekao da je riječ o 10 brodova sa naftom kao dio pregovora o okončanju rata, sugerišući da je to oblik izvinjenja.

– Ispostavilo se da sam bio u pravu. Pregovaraju, što su i priznali dva dana kasnije. I da bi nadoknadili svoju pogrešnu izjavu, rekli su da će poslati još osam brodova sa naftom, iako je trebalo da pošalju samo dva – rekao je Tramp.

Govoreći o NATO-u, rekao je da ga je razočarala odluka Alijanse što nije pomogla u ratu protiv Irana.

– Oduvjek sam govorio da je NATO papirni tigar. Da se ​​ikada desi veliki rat, garantujem vam da ne bi bili tamo – rekao je Tramp, aludirajući na potencijalni Treći svjetski rat.

Francuskog predsjednika Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Fridriha Merca nazvao je prijateljima, ali i izrazio nezadovoljstvo što su se ogradili od rata protiv Irana.

– Ni Ukrajina nije bila naš rat, ali smo im pomogli – rekao je on.

Mala količina antimaterije je ranije ove sedmice transportovana, što je prvi put da se najskuplja, najisparljivija i najrjeđa supstanca na svijetu premjesti. Time je omogućeno proučavanje ove nedokučive materije.

Zapravo je riječ o antimateriji, koja je odraz u ogledalu obične materije. Naime, ima suprotan električni naboj i obrnuta subatomska svojstva. Kada su materija i antimaterija u kontaktu, one se međusobno poništavaju (anihiliraju) i nestaju u bljesku energije.

Zbog toga je antimaterija u središtu jedne od najvećih misterija svemira: Veliki prasak je trebao stvoriti jednake količine materije i antimaterije, što bi stvorilo ili svemir u kojem uopće nema materije zbog potpune anihilacije ili svemir s jednakim količinama materije i antimaterije.

Svemir se sastoji od materije, ali gotovo nikako od antimaterije, koja prirodno nastaje u samo malim količinama, i to usljed radioaktivnog raspada i sudara kosmičkih zraka.

Fizičari ovaj problem nazivaju asimetrijom materije i antimaterije. Trenutna teorija je da je materija nastala u blagom višku u odnosu na antimateriju – samo je jedna dodatna čestica materije na milijardu čestica antimaterije. Ostaje nepoznato zašto je to tako.

Proučavanje antimaterije može pomoći naučnicima da razumiju prirodu ove asimetrije, ali to nije lako izvodljivo. Instrumenti za stvaranje antimaterije proizvode smetnje (interferenciju), koje otežavaju njeno proučavanje. Transport antimaterije dalje od ovih smetnji omogućio bi naučnicima da preciznije izmjere ove supstance.

“Ova mjerenja trebate posmatrati kao nešto što je, u izvjesnom smislu, slično mikroskopiji”, izjavio je Stefan Ulmer, fizičar u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja, poznatijoj kao CERN.

Transport antimaterije izvršen je u CERN-ovim objektima u blizini Ženeve, na lokaciji najveće laboratorije za fiziku čestica na svijetu.

“Postrojenje u kojem radimo stvara fluktuacije. To je pomalo kao da gledate kroz mikroskop, a predmet koji posmatrate vibrira, pa slika postaje mutna. Transportom čestica izvan tog okruženja dobit ćemo mnogo oštriju sliku”, ukazao je Ulmer.

Prema njegovim riječima, kamionom je prevezen dragocjeni teret rutom dugom 10 kilometara unutar CERN-a, što je trajalo 30 minuta, dostižući maksimalnu brzinu od 47 kilometara na sat.

Na kamionu je bio posebno konstruiran kontejner, težak 800 kilograma i visok skoro 1,80 metara, a u njemu je uspješno prevezen teret od 92 antiprotona, piše CNN.

Prema podacima berze ICE, broj ugovora sa rokom dospijeća krajem aprila, koji omogućavaju kupovinu junskih fjučersa na Brent po cijeni od 150 dolara, u mjesec dana je skoro desetostruko porastao – sa 3.400 na 28.900 lotova, prenosi Biznis.rs.

U isto vrijeme, mnoge zemlje širom svijeta uvele su mjere štednje goriva. Od početka rata u Iranu cijena nafte je porasla za oko 50 posto, dostigavši 110 dolara po barelu za Brent, a cijene i dalje ostaju vrlo nestabilne, padaju kada se pojavljuju znakovi mogućih pregovora i završetka sukoba, a rastu kada se situacija zaoštri, prenosi Reuters.

Tim Skirou, šef odjeljenja za derivate i energetiku u analitičkoj kompaniji Energy Aspects, istakao je da „investitori sve češće pokušavaju da upravljaju rizicima“ povezanim sa ratom u Iranu. Prema njegovim riječima, cijena od 150 dolara po barelu bi sigurno pogodila potražnju, ali dok se nafta ne može slobodno izvoziti iz Persijskog zaliva, postoje rizici od direktnog manjka na tržištu.

Prema procjeni rukovodstva kompanije Shell, bez obnove isporuka sirove nafte iz Persijskog zaliva kroz ključni Ormuski moreuz, Evropa bi se mogla suočiti sa nestašicama fosilnih goriva već za nekoliko sedmica.

Kriza je najprije pogodila Južnu Aziju, potom se proširila na jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a u aprilu se očekuje i u Evropi, prenosi Guardian.

Mnoge zemlje uvode hitne mjere kako bi ublažile krizu. Australija bilježi značajan rast cijena goriva, Španija smanjuje PDV na struju, gas i gorivo, a Južna Koreja udvostručuje olakšice na gorivo. Sukob, koji traje već četiri sedmice, uticao je i na snabdijevanje avionskim gorivom, čija je cijena udvostručena, dok bi dizel i benzin mogli biti sljedeći na udaru, posebno pred ljetnu sezonu putovanja u SAD i Evropi.

Zbog situacije, vlade širom Azije, Afrike i Evrope uvode vanredne mjere: neradne dane, obavezni rad od kuće, racionalizaciju goriva i obustavu dijela industrije. Šri Lanka je uvela obavezne neradne dane za škole, univerzitete i dio državnih službenika, dok su privatna vozila ograničena na 15 litara goriva sedmično putem sistema sa QR kodovima. Bangladeš je prebacio obrazovanje na online nastavu i uveo višesatne restrikcije struje radi zaštite elektroenergetskog sistema i podrške izvozu tekstila.

U Butanu je zabranjena prodaja goriva u kanisterima, prioritet imaju hitne službe. Pakistan je uveo četvorodnevnu radnu sedmicu za državne službenike i prepolovio potrošnju goriva u javnom sektoru, dok su na Filipinima slične mjere uvedene za državne zaposlene i službena putovanja.

U Mjanmaru je uveden sistem par-nepar za točenje goriva, mnoge pumpe su zatvorene, a u Kambodži je oko trećine benzinskih pumpi prestalo sa radom. Laos uvodi obavezan rad od kuće za državne službenike i rotacione smjene.

U Africi, Egipat je skratio radno vrijeme tržnih centara i restorana i ugasio osvjetljenje na reklamama radi uštede energije. Kenija je zabranila izvoz i uvela racionalizaciju goriva, jer postojeće zalihe mogu trajati samo do aprila, dok Južna Afrika kontroliše raspodjelu dizela.

U Evropi, Slovačka uvodi kvote za kupovinu dizela, a u Sloveniji je drugi najveći distributer ograničio količine koje mogu kupiti vozači i prevoznici kako bi očuvali zalihe.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp iznio je pet ključnih ciljeva koje Washington želi postići prije okončanja rata s Iranom. Mjesec dana nakon početka sukoba, čini se da administracija razmišlja o postepenom povlačenju iz operacije, iako neki od tih ciljeva ostaju nedefinisani ili djelimično neispunjeni. To stvara paradoks u Trumpovoj strategiji: s jedne strane, tvrdi da operacija „ide po planu“, a s druge strane sugeriše mogućnost ograničenog angažmana u situaciji gdje rezultati još uvijek nisu konačni.

Pet ciljeva koje je predsjednik naveo ranije obuhvata uništavanje iranskog raketnog kapaciteta, uspostavljanje kontrole nad pomorskim prolazima, zaštitu saveznika, smanjenje sposobnosti Teherana da podržava regionalne proxy snage, i neutralizaciju nuklearnog arsenala. Iako administracija tvrdi da je napredak evidentan, stvarnost na terenu je znatno kompleksnija. Iran i dalje ispaljuje rakete i dronove, a pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz ostaje pod stalnom prijetnjom.

Trump je u više navrata tvrdio da je uništio 90 posto iranskih raketa i da su fabrike za proizvodnju dronova i projektila „značajno svedene“. Pentagon i Centralna komanda SAD-a (CENTCOM) potvrđuju da su mete uključivale pogone za proizvodnju oružja, raketa i dronova, dok iranske raketne i pomorske snage i dalje demonstriraju sposobnost napada, pokazujući da taktički uspjesi ne garantuju strateško ispunjenje ciljeva.

Jedan od najosjetljivijih elemenata Trumpove strategije ostaje nuklearni program Irana. Predsjednik je prvi put najavio mogućnost preuzimanja oko 970 funti obogaćenog uranija, zakopanog duboko u iranskim planinskim kompleksima, ali je jasno naglasio da bi to zahtijevalo dogovor s Teheranom ili znatno rizikovanje američkih kopnenih snaga. Ovdje se ogleda suštinski problem američke strategije – ambiciozni ciljevi koji često prelaze realne operativne mogućnosti.

SAD i Izrael su uspostavili dominantnu zračnu nadmoć, a američke snage kontroliraju i značajan dio pomorskog prostora. Ipak, iranske rakete i dalje remete trgovinu kroz Hormuški moreuz, a proxy grupe povezane s Teheranom djeluju u Iraku, Libanu i širom regiona. Administracija još uvijek ne daje jasne odgovore na pitanje kako će trajno zaustaviti ovu podršku.

Kolumnistički gledano, Trumpova strategija u Iranu pokazuje klasični sukob između političkih ambicija i realnih vojnih mogućnosti. S jedne strane, predsjednik nastoji demonstrirati odlučnost i jačinu SAD-a pred domaćom i globalnom publikom. S druge strane, pragmatični izazovi – od opstanka iranskog raketnog arsenala do nemogućnosti potpuno neutraliziranja nuklearnog programa – diktiraju suptilniji pristup i moguće odlaganje nekih ciljeva.

Posebno zanimljivo ostaje pitanje „promjene režima“, koje Tramp ponekad aludira, a nikada formalno ne definiše. Uprkos likvidaciji iranskog vrhovnog vođe i visokih zapovjednika, Iran i dalje funkcioniše kao centralizovana država. Ciljevi vezani za stabilizaciju regiona, osiguranje saveznika i nadzor Hormuškog moreuza tek su djelimično ostvareni. Ovo ukazuje na napetost između deklarativne strategije i stvarnog uticaja američkih operacija.

U političkom smislu, eventualno povlačenje SAD-a prije potpunog ispunjenja ciljeva nosi značajan rizik. Iako Trump insistira da je operacija „ispred plana“ i „neometano se odvija“, neispunjeni ciljevi mogli bi dovesti do unutrašnjih kritika i destabilizacije međunarodnih odnosa. Analitičari bi rekli da je ovo klasičan primjer kako ambicije nadmašuju operativne realnosti, a politički PR često dominira nad surovim podacima s terena.

U konačnici, američka strategija u Iranu ostaje balans između demonstracije sile i stvarnih ograničenja. Trumpovi ciljevi su jasni, ali njihova realizacija – posebno u kontekstu nuklearnih kapaciteta, raketnog arsenala i regionalnih proxy grupa – pokazuje da su izazovi daleko od jednostavnih. Povlačenje ili prerano smanjenje angažmana moglo bi postaviti opasan presedan i ostaviti neispunjene strateške obaveze koje će buduće administracije morati riješiti.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je tokom govora na ekonomskoj konferenciji na Floridi da je iransko rukovodstvo teško pogođeno, iznoseći tvrdnje da su ključne figure vlasti eliminisane.

„Njihove vođe su mrtve. Njihov vrhovni vođa više nije vrhovni – on je mrtav“, rekao je Tramp, dodajući da je i sin iranskog lidera, Mojtaba Hamenei, „ili mrtav ili u veoma lošem stanju“, uz napomenu da nema potvrđenih informacija o njegovom statusu.

Tramp je ocijenio da je Iran trenutno u situaciji u kojoj, kako je naveo, „niko ne želi da vodi tu zemlju“, ukazujući na navodnu nestabilnost unutar političkog vrha.

Dan ranije, tokom događaja za prikupljanje sredstava Republikanske stranke, Tramp je iznio i tvrdnju da mu je iransko rukovodstvo neformalno predložilo da preuzme funkciju vrhovnog vođe Islamske Republike, što je, kako je rekao, odbio.

„Kažu: ‘Voljeli bismo da budete sljedeći vrhovni vođa.’ Ne, hvala. Ne želim to“, izjavio je Tramp na godišnjoj večeri Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta.

Za ove tvrdnje nije bilo nezavisnih potvrda, a zvanični Teheran se nije oglašavao povodom izjava američkog predsjednika.