Kategorija: Svijet

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je po povratku iz posjete Kini da bi Vašington i Peking mogli da potpišu desetine sporazuma.

Na pitanje “Foks njuza” da li je njegov sastanak sa predsjednikom Kine Si Đinpingom bio uspješan u smislu postavljanja temelja za moguće sporazume, Tramp je odgovorio da je to “prošlo još bolje nego prošli put”.

– Znate da smo prošli put potpisali oko 36 sporazuma, a ovaj put će biti mnogo više – rekao je Tramp.

Prema njegovim riječima, Si je pristao da kupuje naftu iz SAD.

– Rekao sam mu da bih volio da oni kupuju naftu iz Teksasa i Luizijane, iz SAD, sa Aljaske. Imamo dosta toga i on je rekao da mu se sviđa ideja, da bi volio da razgovara o tome. Mislim da će se to dogoditi – naveo je Tramp.

Rusija se ne nameće u bilo kakve pregovaračke procese sa Evropom i neće moliti za dijalog, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je naveo da je Moskva spremna za razgovore, ali da neće “trčati i preklinjati” za njih.

Prema Lavrovljevim riječima, izjave evropskih zvaničnika o potrebi dijaloga sa Rusijom ne mogu se shvatiti ozbiljno poslije njihovih ranijih tvrdnji o neophodnosti nanošenja strateškog poraza Moskvi.

On je ocijenio da su se u Evropi “iznenada probudili” i shvatili da će jednog dana morati da obnavljaju dijalog sa Rusijom, ali da i dalje žele sami da određuju teme tog razgovora.

Lavrov je, takođe, izjavio da Njemačka ponovo predvodi pokret podrške nacizmu u Evropi, dok je, kako je naveo, Vladimiru Zelenskom dodjeljena uloga “firera”.

Prema njegovim riječima, novo okupljanje evropskih zemalja pod okriljem Kijeva i uz vodeću ulogu Njemačke “podsjeća na istoriju” i izaziva zabrinutost.

Cijene nafte porasle su danas za više od jedan odsto nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da Kina planira da kupuje sirovu naftu iz Sjedinjenih Američkih Država.

Cijena sirove nafte Brent porasla je za 1,17 dolara, odnosno 1,11 odsto, na 106,89 dolara po barelu, prenijela je Al DŽazira.

Cijena američke sirove nafte “West Texas Intermediate” porasla je za 1,10 dolara, odnosno 1,09 odsto, na 102,27 dolara po barelu.

Rast cijena dodatno je podstaknut zabrinutošću zbog napada na brodove i zaplena u Ormuskom moreuzu, jednoj od ključnih ruta za globalni transport nafte.

Do skoka cijena došlo je uprkos izvještajima iz Irana da je oko 30 brodova prošlo kroz Ormuski moreuz tokom četvrtka.

​Izbijanje smrtonosnog hantavirusa na kruzeru “MV Hondius”, koji je plovio Atlantskim okeanom, izazvalo je talas dezinformacija i panike na društvenim mrežama, upozorava AFP u svojoj analizi.

Prema tvrdnjama koje su se širile internetom, među putnicima koji su ranije napustili brod navodno su bili državljani Australije, Tajvana, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Nizozemske, a objave su sugerisale da su se oni vratili u svoje zemlje bez ozbiljnih mjera izolacije.

Međutim, AFP navodi da su te informacije netačne i da ih nisu potvrdile zdravstvene vlasti niti operater broda.

Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da su na brodu zabilježena tri smrtna slučaja, dok je osam osoba bilo pozitivno na Andes virus – jedini poznati soj hantavirusa koji se može prenositi između ljudi. Hantavirus se inače najčešće prenosi kontaktom sa urinom, pljuvačkom i izmetom zaraženih glodara, a trenutno ne postoji vakcina niti specifična terapija za ovu bolest.

Tajvanske vlasti demantovale tvrdnje

Posebnu pažnju izazvale su tvrdnje da se među putnicima nalazio i državljanin Tajvana, ali je tajvanski Centar za kontrolu bolesti saopštio da je, nakon provjera sa nizozemskim i argentinskim vlastima, kao i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, utvrđeno da na brodu nije bilo tajvanskih državljana.

Tajvanske zdravstvene vlasti ocijenile su izvještaj anonimnog putnika, na koji su se pozivale pojedine objave, kao “netačan”. AFP navodi da je pokušao dobiti komentar i od španskog lista “El Pais”, kao i “New York Posta”, ali odgovori nisu stigli.

Operater kruzera “Oceanwide Expeditions” saopštio je da su ukupno 32 putnika napustila brod na ostrvu Sveta Jelena sedmicu prije nego što je epidemija zvanično prijavljena, što je više od broja koji se pojavljivao u viralnim objavama.

Australijanci ostali na brodu do evakuacije

Kompanija je dodatno precizirala da među putnicima koji su ranije iskrcani nije bilo četvoro australijskih državljana koji su se nalazili na kruzeru. Prema spisku dostavljenom AFP-u, putnici koji su napustili brod dolazili su iz Kanade, Švajcarske, Njemačke, Danske, Velike Britanije, Nizozemske, Novog Zelanda, Singapura, Švedske, Turske, SAD-a i Čilea.

Kruzer “MV Hondius” kasnije je dobio dozvolu da pristane kod Tenerifa, najvećeg ostrva Kanarskih ostrva, gdje je organizovana evakuacija više od 120 ljudi.

Australijski ministar zdravlja Mark Batler izjavio je da je šest putnika povezanih sa epidemijom 15. maja stiglo u Australiju, gdje su podvrgnuti jednoj od “najstrožih karantinskih procedura na svijetu”.

Putnici su, prema navodima vlasti, bili negativni na testiranju prije ukrcavanja na čarter let za Australiju.

Kolona vozila američkog predsjednika Donalda Trampa stigla je jutros, 15. maja, u kompleks Džongnanhai, sjedište kineske Komunističke partije, posljednjeg dana njegove posjete Kini.

Više od deset vozila sa crvenim i plavim rotacionim svjetlima uputilo se ka jednom od najčuvanijih kompleksa u Pekingu, pokazuju snimci objavljeni u kineskim medijima.

Šetnja kroz carski vrt i oduševljenje ružama

U nekadašnjem carskom vrtu, smještenom nadomak Zabranjenog grada, Tramp se sastao sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, prenosi CNN.

Dvojica lidera najprije su prošetala vrtovima kompleksa, a Tramp nije krio oduševljenje ambijentom i cvijećem, posebno ružama.

Si je tokom šetnje objasnio da je Džongnanhai mjesto gdje “lideri centralne vlade Kine rade i žive”, uključujući i njega lično.

“Ovo mjesto je nekada bilo dio carskog vrta, ovdje je prisutno mnogo istorije”, rekao je Si, ističući da jedno od stabala u vrtu ima čak 490 godina.

Poklon koji je oduševio američkog predsjednika

Kineski predsjednik najavio je da će Trampu pokloniti sjeme kineskih ruža koje su zajedno razgledali tokom šetnje.

“To je sjajno, dopada mi se”, odgovorio je Tramp, dodajući da nikada ranije nije vidio ljepše ruže.

Nakon šetnje, dvojica lidera rukovala su se i pozirala fotografima prije bilateralne čajanke i radnog ručka iza zatvorenih vrata.

Si: Postigli smo novu prekretnicu

Tokom zajedničkog obraćanja, Si Đinping je poručio da su Kina i SAD uspostavile “novi bilateralni odnos” koji je opisao kao konstruktivan.

“Ovo predstavlja prekretnicu”, rekao je kineski lider.

Današnji razgovori održavaju se u užem formatu, uz prisustvo manjih delegacija i bez prisustva medija, a očekuje se da će fokus biti na ključnim političkim i trgovinskim pitanjima.

Uži timovi za intenzivne razgovore

Sa američke strane sastanku prisustvuju državni sekretar Marko Rubio, ministar odbrane Pit Hegset, ministar finansija Skot Besent, trgovinski predstavnik Džejmison Grir i ambasador SAD u Kini Dejvid Perdu.

U kineskoj delegaciji su šef kabineta Caj Ći, ministar spoljnih poslova Vang Ji, potpredsjednik vlade i glavni trgovinski izaslanik He Lifeng, zamjenik ministra spoljnih poslova Ma Džaosu i ambasador Kine u SAD Sje Feng.

Džongnanhai – kineska verzija Bijele kuće

Tramp bi u kompleksu Džongnanhai trebalo da provede oko tri sata.

Ovaj kompleks, koji se smatra kineskim ekvivalentom Bijele kuće, obuhvata jezera, paviljone, vrtove i administrativne kancelarije, a važi za jedno od najtajanstvenijih i najstrože čuvanih mjesta u Kini, pod stalnim nadzorom bezbjednosnih službi.

Pandemija kovida 19 odnijela je oko 22,1 milion života širom svijeta u periodu od 2020. do 2023. godine, što je više od tri puta od zvanično prijavljenog broja od oko sedam miliona, pokazuje nova procjena Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Prema godišnjem izvještaju SZO, ovaj revidirani broj uključuje ne samo direktne smrti od korona virusa, već i posljedice preopterećenosti zdravstvenih sistema, kao i šire društvene i ekonomske posljedice pandemije.

Organizacija navodi da je 2021. godina bila najteža, sa do 10,4 miliona dodatnih smrtnih slučajeva.

SZO upozorava i na dugoročne posljedice pandemije, uključujući pad očekivanog trajanja života na globalnom nivou – sa 73 godine u 2019. na oko 71 godinu u 2021. godini, što predstavlja povratak na nivoe iz prethodne decenije.

Istovremeno, u izvještaju se navodi da je u pojedinim oblastima ostvaren napredak, uključujući smanjenje infekcija HIV-om, kao i pad potrošnje alkohola i duvana u mnogim zemljama.

Takođe se ističe da je između 2015. i 2024. godine, 961 milion ljudi dobio pristup vodi za piće, 1,2 milijarde sanitarnim uslovima, 1,6 milijardi osnovnim higijenskim mjerama i 1,4 milijarde bezbjednim metodama kuvanja.

Međutim, SZO upozorava da i dalje postoje ozbiljni globalni izazovi poput malarije, koja je porasla za 8,5 odsto, i teoretski sprečivi problemi poput anemije, koja i dalje pogađa skoro jednu od tri žene u reproduktivnom dobu.

U izvještaju se ističe i rodno zasnovano nasilje, koje pogađa jednu od četiri žene širom svijeta, kao i gojaznost kod djece, problem koji je već pogodio 5,5 djece mlađe od pet godina u 2024. godini.

Istovremeno se ukazuje na nedovoljno prikupljanje podataka o smrtnosti u mnogim državama, što otežava precizno praćenje zdravstvenih trendova.

Direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus ocijenio je da izvještaj pokazuje “istovremeno napredak i nejednakost” i apelovao na zemlje da ojačaju zdravstvene sisteme i unaprede prikupljanje podataka.

Rast organizovanog kriminala i spornih političkih praksi predstavljaju sve veći izazov za stabilnost Albanije i njen evrospki put, piše “Washington Examiner”, dodajući da ta zemlja postaje značajan centar organizovanog kriminala i trgovine narkoticima i dovodeći to u vezu sa politikom premijera Edija Rame, legalizacijom uzgoja kanabisa i navodnom politizacijom državnih institucija.

U tekstu se navodi da je Albanija, kojoj organizovani kriminal “nije stran” sve češće u fokusu zbog, kako se ističe, jačanja kriminala i šverca narkotika, pri čemu se tvrdi da su određene zakonske promene, poput legalizacije uzgoja kanabisa, doprinijele stvaranju prostora za miješanje legalnih i nelegalnih tokova novca.

Premijer Rama, za kojeg list tvrdi da je “podigao kriminal na novi nivo”, legalizovao je uzgoj marihuane, a kako piše vašingtonski list, taj postupak “pružio je pokriće za pranje profita od droge”, jer prema njihovim tvrdnjama, Albanija tako postaje evropski centar za drogu, “ne samo za marihuanu, već i za heroin, kokain i metamfetamin”.

U tekstu se pominje i djelovanje specijalizovanih antikorupcijskih struktura SPAK, uz tvrdnje da postoji zabrinutost zbog njihove navodne politizacije, odnosno transformacije u “Raminu privatnu policiju”, tako što optužuju bivešg zamjenika premijera Albanije Arbena Ahemtaja i gradonačelnika Tirane Eriona Veliaja “koji mu stoje na putu”, zarađivanju na osnovu konfiskacije zemljišta za izgradnju.

Vašingtonski list navodi i da organizovani kriminal i trgovina narkoticima predstavljaju bezbjednosni izazov koji, prema ocjeni autora analize, prevazilazi granice Albanije i može da ima posljedice i po širi evropski prostor, uz ocenu da “ono što se dešava u Albaniji, neće ostati u Albaniji”.

U tekstu se navodi i da politička i ekonomska saradnja sa međunarodnim akterima, poput investitora Aleksa Soroša i privrednika DŽareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući investicije i diplomatske veze, dodatno komplikuje unutrašnju situaciju i “daju Rami osećaj nekažnjivosti”.

Kao poređenje i ilustracija, u tekstu se navode primjeri drugih država u kojima su male zemlje bile izložene spoljnim uticajima i kriminalnim strukturama, uključujući Liban i Kipar.

Na kraju, autor teksta napominje da Albanija može da izgleda kao mala zemlja, ali upozorava da “Rama predstavlja gangrenu” za koju tvrdi da mora da “bude amputirana kako se njen otrov ne bi širio dalje”.

Američki predsjednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping saglasili su se da Ormuski moreuz mora biti otvoren za slobodan protok energenata, saopšteno je iz Bijele kuće.

U saopštenju se navodi da su Tramp i Si razgovarali o napretku u okončanju protoka hemikalija koje služe kao prekursori za proizvodnju fentanila u SAD, kao i o povećanju kineske kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda.

Tajvan nije pomenut u rezimeu sastanka Bijele kuće, koji je opisan kao “dobar”.

Neimenovani zvaničnik Bijele kuće rekao je novinarima da su SAD i Kina postigle dogovor da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje, prenosi “En-Bi-Si njuz”.

Isti izvor navodi da se Kina usprotivila “militarizaciji moreuza i svakom pokušaju naplate putarine za njegovo korišćenje” kao i da je Peking zainteresovan za kupovinu veće količine nafte od SAD kako bi ublažila svoju “zavisnost od moreuza u budućnosti”.

Tramp i Si razgovarali su i o potencijalnom jačanju ekonomskih i trgovinskih odnosa SAD i Kine, uključujući podsticanje poslovanja i ulaganja.

Si Đinping i Donald Tramp susreli su se u Pekingu. Kineski predsjednik pozvao je američkog kolegu da “zajedno grade svijetlu budućnost” i poručio je da je oduvijek vjerovao da Kina i SAD imaju više zajedničkih interesa nego razlika. Tramp je Siju rekao da mu je čast da bude njegov prijatelj i da će odnosi SAD i Kine biti bolji nego ikada ranije.

Nakon bilateralnog susreta, Si i Tramp uputili su se u Nebeski hram, drevni kompleks hramova u Pekingu koji su jedna od glavnih turističkih atrakcija kineske prestonice.

Dvojica predsjednika napravila su zajedničku fotografiju u Nebeskom hramu nakon čega su započeli obilazak kompleksa.

Sastanak trajao oko dva sata, dvostruko duže od planiranog

Susret dvojice predsjednika trajao je više od dva sata, što je, kako javlja Bi-Bi-Si, dvostruko duže od planiranog.

Večeras će Tramp prisustvovati velikom državnom banketu koji se organizuje u njegovu čast.

Predsednik SAD Donald Tramp započeo je trodnevnu posjetu Kini. U Pekingu se susreo sa predsjednikom Kine Si Đinpingom.

Trampu je ispred Velike dvorane naroda u Pekingu priređen spektakularan doček nakon čega su započeli bilateralni susret. U uvodnom obraćanju, Si Đinping je poručio da njihov sastanak prati cijeli svijet.

– Trenutno se transformacija koja nije bila viđena čitavog veka pokreće širom svijeta, a međunarodna situacija je fluidna i turbulentna – rekao je Si.

Dodao je da je svijet stigao do nove prekretnice.

– Mogu li Kina i SAD da prevaziđu Tukididovu zamku i stvore novu paradigmu odnosa? Možemo li ići u susret globalnim izazovima zajedno i da obezbijedimo više stabilnosti svijetu? Možemo li, u interesu našeg svijeta, naših dvaju naroda i budućnosti čovječanstva, da izgradimo svijetlu budućnost naših bilateralnih odnosa – upitao je Si Đinping.

Istakao je da su ta pitanja važna za istoriju, svet i ljude.

– To su pitanja našeg vremena na koja Vi i ja moramo da odgovorimo kao lideri velikih zemalja – naveo je kineski predsjednik.

Čestitao je 250. godišnjicu nezavisnosti SAD i dodao da veruje da Kina i SAD imaju više zajedničkih interesa nego razlika.

Tramp: Vi ste sjajan lider, kada je bilo teškoća, riješili bismo ih

U svom uvodnom govoru, Tramp je rekao da mu je čast što se danas sastaje sa Sijem.

– Slagali smo se, kada je bilo teškoća, riješili bismo ih. Јa bih vas zvao, a vi biste mene zvali. Ljudi ne znaju, kad god bismo imali problem, riješili bismo ga veoma brzo. Svima kažem, vi ste sjajan lider – kaže Tramp.

Američki predsednik je rekao da je sa sobom na ovo putovanje poveo “najbolje (poslovne lidere) na svijetu”, prenosi Bi-Bi-Si.

Sjedinjene Države se nadaju da će Moskva i Kijev uskoro nastaviti pregovore o rješavanju sukoba u Ukrajini, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

“Nadamo se da ćemo uskoro doći do momenta kada će se obje strane ponovo angažovati”, rekao je Rubio za televiziju “Foks njuz”.

On je naglasio da je Vašington spreman da nastavi da igra posredničku ulogu u okončanju sukoba u Ukrajini.

“Mislim da smo mi jedina zemlja na svijetu koja to može. Ako neko drugi želi da pokuša, neka to uradi, ali obje strane nam stalno govore da smo mi jedini koji to na kraju mogu”, naveo je Rubio.

On je dodao da će proces obnove Ukrajine nakon završetka sukoba trajati najmanje dvije decenije.