Kategorija: Svijet

Noeliji Kastiljo Ramos (25) iz Barselone, 26. marta 2026, ubrizgana je, na njen zahtjev, smrtonosna injekcija, a nakon što je godinama bila žrtva porodičnog i seksualnog zlostavljanja.

Gotovo pa nezapamćen slučaj u španskoj istoriji potpuno je podijelio javnost u ovoj evropskoj državi, a sve dodatno dobija na težini kada se zna da je Noelija uspjela u namjeri da pravnim putem oduzme sebi život, nakon dva neuspjela pokušaja samoubistva, naročito drugog iz 2022. prilikom čega je zadobila teške tjelesne povrede kičme usljed kojih je ostala paraplegičar.

“Želim otići u miru”

Kako pišu svjetski mediji, ovoj tragediji prethodili su psihički problemi sa kojim se Ramosova suočavala i protiv kojih se borila od ranog djetinjstva.

Naime, njeni roditelji su, kako se prenosi, bili zavisnici od psihoaktivnih supstanci, zbog čega je ona boravila u ustanovama za maloletnike, te je neprestano trpjela seksualno nasilje i silovanja.

Kastiljo je bila mentalno bolesna i zato je dva puta pokušala da se ubije.

U intervjuu za španski program Antene 3 koji je objavljen nekoliko dana pred smrt, rekla je da se drugi pokušaj samoubistva dogodio poslije seksualnog napada 2022. godine

“Ja idem, a svi vi ostajete ovdje sa bolom. Želim sada otići u miru i prestati patiti, tačka. Sav bol koji sam trpjela sve ove godine “, izjavila je Noelija u intervjuju.

Roditelji bili protiv eutanazije

U aprilu 2024. podnijela je zahtjev za eutanaziju nezavisnom odboru ljekara, advokata i stručnjaka za bioetiku iz Katalonije.

U julu 2024. dobila je odobrenje za to, jer je, kako se navodi, procijenjeno da njeno zdravstveno stanje teško i neizlječivo.

Tom prilikom je zaključeno da ona trpi tešku, hroničnu i iscrpljujuću patnju.

Međutim, njeni roditelji su od samog početka bili protiv, pa je proces obustavljen u poslednjem trenutku posle pravnih prigovora koje je podnio njen otac, uz podršku konzervativne grupe Hrišćanski advokati (Abogados Cristianos).

Njihov argument je bio da mentalna bolest čini Noeliju nesposobnom da odlučuje, a slučaj je na kraju stigao do Vrhovnog suda Španije.

Abogados Kristijanos je u posljednjem pokušaju da spriječi proceduru podnijela žalbu Evropskom sudu za ljudska prava, ali je taj zahtjev odbijen.

Noelija za sve to vrijeme nije odustajala.

Godinu i po dana se borila za “pravo da umre” i na kraju je u tome i uspjela.

Španija odobrava eutanaziju

Slučaj Noelije Ramos okupirao je špansku javnost godinama.

A u ovoj državi, zakonom iz 2021. u Španiji se odobrava pravo na eutanaziju i medicinski potpomognuto samoubistvo za pacijente koji pate od terminalnih bolesti i za osobe sa neizdržljivim stalnim stanjem.

Španija je na taj način jedna od devet zemalja Evropske unije koje po zakonu dozvoljavaju ovo pravo, a kriterijumi se razlikuju od države do države.

Od kada je Španija donijela ovaj zakon, prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravlja, , 1.123 osobe su na taj način okončale život zaključno sa 2024. godinom.

Na koji način se odvija eutanazija?

Kada je u pitanju eutanazija, pravilo je da se proces sastoji u tome da se podnose dva pisana zahtjeva, zatim konsultacije sa stručnjacima ali koji nisu povezani sa slučajem koji razmatraju.

Eutanaziju, navodi se, sprovode ljekari ili zdravstveni radnici pod strogim uslovima, davanjem smrtonosne injekcije na izričit zahtjev pacijenta, dok se medicinski potpomognuto samoubistvo sastoji u tome da sam pacijent uzme smrtonosan hemijski napitak ili lijek takvog dejstva koji je prepisao ljekar.

Donald Tramp ponavlja da SAD ubjedljivo pobeđuju i da Iran “moli” da se postigne dogovor. Pakistan je potvrdio da indirektno posreduje u razmjeni poruka između Vašingtona i Teherana. IDF likvidirao komandanta mornarice Islamske revolucionarne garde. Benjamin Netanajhu najavljuje nastavak udara “punom snagom”. Iran razmatra otmicu američkih zvaničnika, vojnika i biznismena, prenosi tamošnja agencija “Mer njuz”.

UAE spremni da pomognu u operaciji otvaranja Ormuskog moreuza

Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su Vašingtonu i drugim zapadnim saveznicima da su spremni da učestvuju u multinacionalnoj pomorskoj operativnoj grupi čiji je cilj ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, objavio je danas Fajnenšel tajms, pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.

Kako navodi list, UAE bi se pridružili međunarodnim snagama u okviru planirane operacije.

Savjet bezbjednosti UN održaće zatvorenu sjednicu o Iranu

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) održaće danas u jutarnjim časovima zatvorenu sjednicu o Iranu.

Sastanak je zatražila Rusija, koja je pokrenula pitanje američko-izraelskih napada na civilnu infrastrukturu u toj zemlji, saopštilo je dvoje diplomata u UN kasno sinoć, pod uslovom anonimnosti, jer sjednica nije otvorena za javnost.

Sjedinjene Američke Države, koje trenutno predsjedavaju SB, zakazale su sastanak.

Američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da ga Iranci “preklinju” da se postigne dogovor. Na prvom sastanku kabineta od kako je počeo rat, 28. februara, Tramp se hvali da ubjedljivo pobeđuju.

– Oni mole da se sklopi dogovor. Ne ja. Iranci su loši borci, ali su odlični pregovarači. Pregovaraju jer su doživjeli katastrofu, poraženi su. Sada imaju šansu da trajno napuste svoje nuklearne ambicije i zacrtaju novi put naprijed. Ako to ne žele, mi ćemo biti njihova najgora noćna mora – naveo je Tramp na sjednici u Bijeloj kući.

Tvrdi da je Iran propustio 10 tankera sa naftom kroz Ormuski moreuz, ističući da je riječ o “veoma velikom poklonu”.

Smatra i da taj potez pokazuje ozbiljnost Teherana u diplomatskim naporima za okončanje sukoba.

Nakon toga, na mreži Trut Soušal, objavio je da do 6. aprila u 20 časova po istočnoameričkom vremenu produžava moratorijum na napade na iransku energetsku infrastrukturu.

SAD vjeruju da postoje jaki signali da će ubjediti Iran da je plan od 15 tačaka koji su poslali Teheranu najbolja opcija. I iranske vlasti priznaju da je bilo kontakata.

– Nije bilo pregovora niti dijaloga sa Amerikom do sada, ali je poslednjih dana američka strana poslala različite poruke preko više posrednika, nama prijateljskih zemalja. Činjenica da oni sada govore o pregovorima jeste priznanje poraza. Zar nisu tražili bezuslovnu predaju? – kaže iranski šef diplomatije Abas Arakči.

Pakistan je potvrdio da indirektno posreduje u razmjeni poruka između SAD i Irana.

Sa druge strane, navodeći da je IDF eliminisao komandanta mornarice Islamske revolucionarne garde Alirezu Tangsirija, izraelski premijer Benjamin Netanjahu kaže da nastavljaju sa napadima na “punom snagom“

Iranska novinska agencija Mer njuz piše da tamošnji zvaničnici razmatraju korišćenje otmica kao “efikasne akcije“ protiv SAD, po uzoru na događaje iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

Delegacija ruske Dume i američkog Kongresa održale su pregovore u Vašingtonu. Počinjemo dijalog na ruševinama koje su ostale poslije administracija Baraka Obame i DŽozefa Bajdena, poručio je potpredsjednik Dume Boris Černišov.

– Detaljno smo se pripremali za susrete koje ćemo imati u okviru ove radne posjete. Predviđeno je nekoliko krugova razgovora sa članovima Kongresa SAD, susreti sa lokalnim ekspertima i politikolozima, našom ambasadom – naveo je Černišov za ruske medije.

On je poslije sastanak rekao da je ruska delegacija argumentovano i dostojanstveno iznela sagovornicima stavove građana Rusije.

– Naš glavni zadatak je da prenesemo svoju poziciju, da iznesemo istinu. I uvjeren sam da smo u tome uspjeli – rekao je Černišov nakon sastanka.

Posjeta ruske delegacije odvija se na poziv Ane Pauline Lune, člana Kongresa.

U sastavu delegacije je pet ruskih poslanika.

Riječ je o prvom kontaktu Dume i Kongresa u posljednjih 12 godina.

Sjedinjene Američke Države će podići dodatne optužnice protiv svrgnutog lidera Venecuele Nikolasa Madura, rekao je danas, 26.marta, američki predsjednik Donald Tramp na početku sjednice vlade u Bijeloj kući.

Maduro već suočen sa optužbama u SAD

Maduro, koji je uhapšen tokom racije američkih snaga u Venecueli u januaru, trenutno se u Njujorku suočava sa optužbama za narko-terorizam i krivična djela povezana sa trgovinom drogom, prenosi Rojters.

Pokušaj odbacivanja optužbi pred sudom

Svrgnuti predsjednik Venecuele pokušaće danas pred saveznim sudom u Njujorku da izdejstvuje odbacivanje optužbi za narko terorizam tvrdnjom da mu američke vlasti onemogućavaju pravičnu odbranu, piše CNN.

Maduro i njegova supruga Silija Flores su se izjasnili da nisu krivi i nalaze se u saveznom pritvoru u Bruklinu, u posebno obezbjeđenom odjeljenju koje se opisuje kao “zatvor unutar zatvora”, namijenjenom najrizičnijim pritvorenicima, navode izvori iz policije.

Posebni uslovi pritvora u Bruklinu

Njega drže pod takozvanim posebnim administrativnim mjerama (SAMs), u jedinici koju čuvari nazivaju “SAMs odjeljenje” bruklinskog zatvora, prenosi CBS njuz.

Ove mjere služe da ograniče kontakte zatvorenika sa spoljnim svijetom u slučajevima kada vlasti procijene da bi njihove komunikacije mogle da predstavljaju opasnost, prenosi Tanjug.

Šefica vanjske politike EU, Kaja Kalas, izjavila je u četvrtak da su sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku međusobno povezani, pozivajući SAD da izvrši pritisak na Rusiju kako bi zaustavila iranske napade u regiji i okončala rat u Ukrajini.

“Ako Amerika želi da rat na Bliskom istoku zaustavi Iran, da prestane napadati Iran, trebala bi izvršiti pritisak i na Rusiju, kako im ona ne bi mogla pomoći u tome”, rekla je Kalasova novinarima u Francuskoj uoči sastanka G7 o vanjskim poslovima.

Tvrdila je da Rusija Iranu pruža obavještajne podatke i podršku dronovima, omogućujući napade na susjedne zemlje i američke vojne baze.

Kalas je naglasila hitnu potrebu za okončanjem rata u Ukrajini, upozoravajući da se kontinuirani ruski napadi na civile i infrastrukturu svakodnevno pojačavaju.

“Porast cijena nafte takođe daje Rusiji mogućnost da ponovo finansira ovaj rat, što stvarno nije dobro za Ukrajince. Moramo povećati našu bilateralnu podršku”, rekla je. “Ako mi, zajedno s Amerikancima, izvršimo pritisak na Rusiju, onda bismo mogli imati kraj ovog rata, a također i održivi mir na duži rok.”

Što se tiče diplomatskih napora, Kalasova je rekla da svako rješenje rata u Ukrajini mora uključivati ​​jasne ustupke Rusije.

Dodala je da je blok “zabrinut” zbog toga što SAD pritišće Kijev da ustupi teritoriju u pregovorima, ponavljajući riječi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenosi “Anadolija”.

Cijena zlata porasla je s otprilike 5.040 dolara na 5.423 dolara u tri sesije nakon napada na Iran 28. februara. Unutar tri sedmice palo je na najniži nivo ciklusa od 4.090 dolara – pad od 27 odsto u odnosu na rekordnih 5.595 dolara od 29. januara – čak i dok su tranziti tankera preko Ormuskog moreuza pali s nekih 60 dnevno na otprilike pet, a Brent sirova nafta premašila 112 dolara po barelu.

Rat nije promijenio predznak.

Dominantni put prenosa na tržištu jeste. Ono što je spustilo cijenu zlata nije bila odsutnost geopolitičkog rizika, već dinamika inflacije i stopa koju je geopolitički rizik proizveo – i isti mehanizam sada se pokreće obrnuto jer signali prekida vatre počinju rastvarati ratnu premiju.

Spot zlato trgovalo se blizu 5.040 dolara u danima prije napada 28. februara. Unutar tri sesije dostiglo je 5.423 dolara – klasičan odgovor sigurnog utočišta na akutni geopolitički događaj, s institucionalnim kapitalom koji se premješta u nedržavnu imovinu kako razmjere vojne operacije postaju jasnije.

Taj potez bio je upravo ono što je istorijski priručnik predvidio i trajao je otprilike 72 sata.

Do 3. marta, spot se povukao na 5.085 dolara, nadoknadivši većinu početnog dobitka. Do sredine marta pao je na najniži nivo ciklusa od otprilike 4.090 dolara.

Kretanje cijena nije kontradiktorno. Zlato ne reaguje na rat kao jedna varijabla. Reaguje na ono što rat čini s dva makro uslova koji utiču na njegov trošak vlasništva: realnim prinosima i dolarom.

Kada se te dvije varijable kreću u odnosu na zlato, ponuda sigurnog utočišta gubi na vrijednosti zbog troškova prenošenja – bez obzira na to šta se događa na terenu na Bliskom istoku.

Struktura cijene od 28. februara do 26. marta je kontinuirani usmjereni pad, a ne konsolidacija. Zlato je progresivno postavljalo niže vrhove i niže minimume tokom tri uzastopne sedmice nakon početnog skoka na približno 5.423 dolara, što razlikuje pogoršanje trenda od korektivne buke.

21-dnevni SMA zatvorio se ispod 50-dnevnog SMA 25. marta, potvrđujući Medvjeđi krst koji formalizuje ono što je struktura cijene već komunicirala; oba varijabilna prosjeka sada se naginju prema dole i nalaze se znatno iznad trenutne cijene na približno 4.937 dolara, odnosno 4.965 dolara, pružajući dodatnu ponudu upravo na nivoima gdje su prethodni pokušaji oporavka zastali.

RSI blizu 31 nije preprodan u klasičnom smislu oporavka – približava se pragu povezanom s iscrpljenošću prodaje, što je drugačije stanje od pozitivnog signala preokreta.

MACD histogramske trake se sužavaju na negativnoj strani, što ukazuje na to da prodajni momentum gubi snagu bez da još mijenja smjer. 200-dnevni SMA blizu 4.100 dolara je strukturna referenca oko koje se konvergiraju i tehnički i makro argumenti: ispod njega, okvir korekcije unutar uzlaznog trenda zahtijeva reviziju, navodi “Investing“.

 Rusija mora da ojača sopstveni suverenitet, a značaj toga je nesumnjiv, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Mislim da sada niko ne sumnja u to šta suverenitet znači u savremenom svijetu”, rekao je Putin na kongresu Ruskog saveza industrijalaca i preduzetnika.

Putin je istakao da će se Rusija pridržavati konzervativnog pristupa u budžetskoj sferi i ispunjavati obaveze prema građanima.

“U današnjem svijetu su uspješni na globalnim tržištima oni koji ulažu u tehnološke inovacije i stalno rade da podignu svoju efikasnost na kvalitativno nov nivo”, naveo je Putin.

On je dodao da će Rusija posebno podržati razvoj vještačke inteligencije, autonomnih sistema i digitalnih platformi, kao i poslovna ulaganja u modernizaciju zasnovanu na domaćoj tehnološkoj bazi.

Iran je poručio posrednicima da Liban mora biti uključen u svaki sporazum o prekidu vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, navelo je šest regionalnih izvora upoznatih s iranskim stavom, povezujući kraj rata s obustavom izraelske ofanzive protiv Hezbolaha.

Iranski Pres TV je u sredu citirao jednog zvaničnika koji je rekao da Teheran želi da svaki dogovor sa SAD osigura kraj rata kako protiv Irana, tako i protiv drugih otporničkih grupa u regionu.

Visoki iranski zvaničnik rekao je za Rojters da Teheran i dalje razmatra američki predlog za okončanje regionalnog rata koji traje skoro mesec dana.

Šest regionalnih izvora, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti teme, rekli su da je Teheran još sredinom marta obavestio posrednike da želi sporazum koji bi takođe zaustavio izraelske napade na libansku oružanu grupu Hezbolah.

Visoki zvaničnik administracije Donalda Trampa rekao je da su okončanje iranskih posredničkih aktivnosti i razoružavanje Hezbolaha ključni za osiguranje mira i stabilnosti u Libanu i širom regiona.

Jedan od regionalnih izvora rekao je za Rojters da je Hezbolah dobio iranske garancije da će biti uključen u svaki širi sporazum.

„Iran daje prioritet Libanu, neće prihvatiti izraelska kršenja u Libanu kao što se desilo nakon primirja 2024. godine“, rekao je izvor, aludirajući na nastavak izraelskih napada uprkos primirju koje je okončalo prethodni rat između Hezbolaha i Izraela.

Takvo povezivanje bi ponovo potvrdilo veze Teherana i Hezbolaha u trenutku političkih previranja u Bejrutu, gde je odluka šiitske grupe da uđe u rat dodatno pojačala dugotrajne tenzije među različitim sektama.

Hezbolah je dugo bio dominantna snaga u libanskoj državi, ali je njegov uticaj značajno oslabljen nakon što je teško pogođen u izraelskim napadima 2024. godine. Nova vlada u Libanu postavila je bez presedana zahteve za njegovo razoružavanje i zabranila njegove vojne aktivnosti.

Libansko ministarstvo spoljnih poslova je u utorak proglasilo imenovanog iranskog ambasadora personom non grata. Hezbolah i druge vodeće šiitske figure u zemlji osudile su taj potez i poručile da ambasador treba da ostane.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da Izrael nije vodio niti vodi pregovore s iranskim terorističkim režimom.

Izvor upoznat sa izraelskom vojnom strategijom rekao je da će se izraelski napadi na Hezbolah verovatno nastaviti i nakon završetka vazdušnog rata s Iranom, opisujući ta dva fronta kao nepovezana.

Prema četiri libanska izvora, Hezbolah je svoju odluku o ulasku u sukob temeljio na pretpostavci da će iransko versko vođstvo preživeti rat i da će doći do regionalnog primirja koje uključuje i tu libansku grupu.

Prema navodima libanskih vlasti, izraelski napadi od 2. marta ubili su više od 1.000 ljudi u Libanu i raselili više od milion ljudi.

Američki predsjednik Donald Tramp pokušao je da opravda napad na Iran, nazivajući ga „vojnom operacijom“, dok istovremeno rastu ekonomske posljedice i političke kritike, uključujući i one iz redova njegove Republikanske stranke.

Govoreći na donatorskoj večeri u Vašingtonu, Tramp je izbjegao da koristi riječ „rat“, ističući da bi takva formulacija zahtijevala dodatna odobrenja. „Neću koristiti riječ rat jer kažu da to nije dobro“, rekao je, dodajući da SAD „pobjeđuju u velikom stilu“, uprkos rastu cijena goriva i troškova života.

On je priznao da sukob ima uticaj na svakodnevni život građana, ali je poručio da su kratkoročne posljedice prihvatljive kako bi se spriječilo da Iran razvije nuklearno oružje. Istovremeno, ankete pokazuju rastuće nezadovoljstvo – većina Amerikanaca smatra da su napadi bili pretjerani, dok mnogi strahuju od daljeg rasta cijena energenata.

Kritike dolaze i iz redova republikanaca. Senatorica Lisa Murkowski upozorila je da javnost ne dobija dovoljno informacija o planovima administracije, posebno kada je riječ o mogućem slanju kopnenih trupa. Slične primjedbe iznio je i kongresmen Mike Rogers, naglašavajući da Pentagon nije pružio dovoljno detalja tokom brifinga.

Dodatnu zabrinutost izrazila je i kongresmenka Nancy Mace, koja je poručila da neće podržati slanje američkih vojnika na teren, ukazujući na nesklad između javnih izjava i informacija iz zatvorenih sastanaka.

U međuvremenu, Tramp tvrdi da su pregovori o okončanju sukoba u toku i da je dogovor blizu, iako Iran negira da pregovara. Prema dostupnim informacijama, američki prijedlog uključuje ograničenje iranskog nuklearnog programa i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, dok Teheran traži prekid neprijateljstava, ratnu odštetu i garancije da neće biti novih sukoba.

Na terenu, sukob se i dalje širi. Iran i dalje ima sposobnost izvođenja napada u regionu, a zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno destabilizuje globalno tržište nafte. U napadima i protivnapadima pogođeni su ciljevi širom Irana, uključujući područje Isfahana, dok su zemlje Zaliva aktivirale protivvazdušnu odbranu zbog raketnih i dron napada.

Američka vojska tvrdi da je pogodila više od 10.000 ciljeva i značajno oslabila iransku vojnu infrastrukturu, uključujući mornaricu i fabrike za proizvodnju oružja. Ipak, Iran i dalje zadržava kontrolu nad ključnim pomorskim pravcima, što dodatno komplikuje situaciju.

Sukob je već odnio veliki broj žrtava i izazvao masovna raseljavanja u regionu, dok pojedine države, poput Australije, uvode restrikcije za iranske državljane zbog neizvjesnosti oko trajanja rata.

Evropski zvaničnici upozoravaju na šire posljedice. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius ocijenio je sukob kao ekonomsku „katastrofu“, ističući da Njemačka ne želi biti uvučena u rat, ali je spremna da podrži mirovne napore.

Uprkos Trampovim tvrdnjama da će sukob biti kratkotrajan i uspješan, razvoj događaja ukazuje na produbljivanje krize, rast političkih podjela u SAD i sve ozbiljnije globalne ekonomske posljedice.

Cijena nafte jutros je ponovo premašila granicu od 100 dolara po barelu. Sirova nafta Brent, koja važi za svjetski standard, poskupjela je za 1,61 odsto i dostigla cijenu od 103,87 dolara po barelu, prenosi Skaj njuz.

Kako se navodi, cijena nafte juče je pala ispod 100 dolara nakon najave predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa o mogućem postizanju mirovnog sporazuma sa Iranom.

Međutim, Iran je porekao da su ikakvi pregovori u toku, pa je nafta ponovo poskupjela.

U međuvremenu, cijene zlata i srebra su opale, prenosi Asošiejted pres.

Zlato je pojeftinilo za 0,8 odsto, a srebro za 0,9 odsto.

Vrijednost američkog dolara opala je u odnosu na japanski jen, a vrednost evra je “skočila” u odnosu na dolar.