Kategorija: Svijet

Iako je scenario nuklearnog napada i dalje malo vjerovatan, s obzirom na globalne napetosti tema nuklearne prijetnje povremeno se vraća u fokus javnosti.

Rat u Ukrajini, nestabilnosti na Bliskom istoku i strahovi od nuklearnog oružja dodatno podstiču rasprave o tome kako bi ljudi reagovali u kriznim situacijama.

U tom kontekstu spominje se pravilo 10-80-10, koje opisuje tri tipična obrasca ponašanja u kriznim situacijama. Prema psihologu Johnu Leachu:

10 posto ljudi reaguje smireno i racionalno: Oni procenjuju situaciju pre nego što deluju, zadržavaju prisebnost i često preuzimaju inicijativu, pomažući drugima i donoseći ključne odluke.

Oko 80 posto ljudi u takvim situacijama bude zbunjeno i dezorijentisano: Te osobe često ne znaju kako da reaguju, sporije donose odluke i teže se snalaze u haosu koji nastaje nakon katastrofe.

Preostalih 10 posto reaguje potpuno suprotno – panično ili rezignirano: Njihovo ponašanje može biti iracionalno i kontraproduktivno, što dodatno smanjuje šanse za preživljavanje.

Česte zablude

Stručnjaci upozoravaju i na uobičajene zablude o tome kako reagovati u slučaju nuklearnog napada. Jedna od njih je ideja da bi bijeg automobilom mogao povećati sigurnost, prenosi Dnevnik.

Brooke Buddemeier iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore ranije je upozorio da vozilo ne pruža stvarnu zaštitu:

“Nemojte ulaziti u auto. Ne pokušavajte voziti i ne pretpostavljajte da vas staklo i metal vozila mogu zaštititi.”

Iako su ovakvi scenariji teorijski, stručnjaci naglašavaju da prisebnost, racionalno razmišljanje i pravilna procjena situacije mogu biti presudni za preživljavanje u ekstremnim okolnostima.

Neobična krađa na ruskom dalekom istoku završila je hapšenjem 31-godišnjaka koji je, nakon što je ukrao desetine ruža iz cvjećare i poklonio ih slučajnoj prolaznici.

Muškarac je ukrao 40 ruža iz izloga cvjećare u gradu Jelizovu na Kamčatki i pobjegao, a sada mu prijeti do četiri godine zatvora, javljaju ruski mediji. Ruže je poklonio slučajnoj prolaznici na koju je naišao tokom bijega, saopštila je policija.

Policija navodi da je utvrđeno kako je muškarac bio pijan kada je prolazio pored cvjećare.

„Ugledavši izložene ruže, zgrabio ih je i istrčao na ulicu. Međutim, ubrzo je shvatio da mu cvijeće koje je ukrao nije potrebno i dao ga je prolaznici“, saopštila je lokalna policija u izvještaju o krađi, a prenijela agencija RIA Novosti.

Zahvaljujući snimcima nadzornih kamera, osumnjičeni 31-godišnji lokalni stanovnik, koji je i ranije bio poznat policiji, ubrzo je uhapšen. Protiv njega je pokrenut krivični postupak i, ukoliko bude osuđen, prijeti mu do četiri godine zatvora, prenosi Index.hr.

Iranska ambasada u Srbiji objavila je poruku povodom godišnjice NATO bombardiranja SR Jugoslavije 1999. godine, te su povukli paralelu sa aktuelnim ratom Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana.

“24. mart 1999.: datum koji će zauvijek ostati zapamćen. Prije 27 godina NATO je pokrenuo ilegalnu, 78-dnevnu agresiju na Srbiju, kršeći međunarodno pravo bez mandata Savjeta bezbjednosti UN-a”, objavila je ambasada na društvenim mrežama.

Dodaju da su u napadima “namjerno gađani civilni objekti, uključujući škole i bolnice”, te da su stradali brojni civili i djeca, prenosi Index.

Paralela sa aktuelnim sukobom na Bliskom istoku

Iranska ambasada tvrdi da se “istorija danas tragično ponavlja kroz nezakonitu i kriminalnu agresiju SAD-a i Izraela protiv Irana”.

“Od Beograda do Teherana” – ista poruka

“Od Beograda do Teherana, vidljiv je isti obrazac nasilja i ignorisanja međunarodnog prava i ljudskih života”, poručuju.

U objavi se dodatno ističe da su Srbija i Iran “simboli otpornosti i prkosa” te da će “ostati snažni i ujedinjeni”.

Objavu su popratili ilustracijom na kojoj su isprepletene zastave Srbije i Irana.

Mađarska je jedina zemlja EU koja čeka da Komisija odobri zahtjev za novac za odbranu. Prema izvorima, Mađarska je pismom pozvala Brisel da donese odluku, ali plan zajma nije odobren čak ni nakon što su Francuska i Češka, koje zaostaju, dobile zeleno svjetlo.

Mađarska je čekala odobrenje za veliki plan odbrambenih troškova finansiran novcem EU, što je čini jedinom državom članicom koja nije imala koristi od jeftinih zajmova za ponovno naoružavanje.

Evropska komisija je u srijedu izjavila da je odobrila zahtjeve Francuske i Češke, posljednja dva plana na čekanju od 19 država članica koje su se prijavile za program jeftinog finansiranja poznat kao SAFE. Mađarska ostaje izostavljena.

Šemu niskih kamatnih stopa prošle je godine uveo Brisel, a osmišljena je kako bi se ojačala odbrambena industrija i vojna spremnost širom bloka kao odgovor na prijetnju koju predstavlja Rusija.

Prema planu, države članice imaju koristi od boljih uslova finansiranja u poređenju sa zaduživanjem samo na tržištima kapitala pod okriljem EU.

Češka i Francuska imaće pravo na zaduživanje od dvije milijarde evra i 15 milijardi evra nakon potpisivanja ugovora o zajmu. Prve isplate očekuju se u aprilu, navodi “EuroNews”.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da je Brisel aktivno uključen u rad stranih obavještajnih službi koje se miješaju u parlamentarne izbore u Mađarskoj.

Sijarto je naglasio da na to ukazuju i izjave visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaje Kalas, koja ponavlja izvještaje zapadnih medija da je Mađarska navodno Rusiji prosljeđivala informacije o sastancima ministara spoljnih poslova EU.

“Postalo je apsolutno jasno da Brisel, takođe, igra aktivnu ulogu u ovom miješanju stranih obavještajnih službi”, rekao je Sijarto.

On je ukazao na izjavu portparola Evropske komisije da će Kalasova razgovarati sa njim o razlogu razgovora sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom u pauzi sastanaka Savjeta EU za spoljne poslove.

“Kada se donose odluke na sastancima Savjeta EU za spoljne poslove, one utiču na mogućnosti saradnje Mađarske sa zemljama van EU, u oblastima energetike, bezbjednosti, političke saradnje i ekonomije. Sasvim je prirodno da se konsultujemo sa ovim zemljama – ako je potrebno, prije sastanka Savjeta, a ako je potrebno i poslije sastanka”, napomenuo je Sijarto.

On je dodao da je takve konsultacije vodio ne samo sa Lavrovom, već i sa svojim kolegama iz Sjedinjenih Država, Turske, Srbije i Kine, kao i zemalja jugoistočne Azije i Afrike.

Sijarto je rekao da Mađarska, uprkos svemu, neće kompromitovati svoje nacionalne interese.

Američki list “Vašington post” ranije je objavio da je Sijarto navodno redovno pozivao ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova u pauzi sastanaka organa EU.

Evropa će prije ili kasnije morati da se vrati kupovini ruskih energetskih resursa, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

“Ormuski moreuz je zatvoren i ne znamo kako će ponovo funkcionisati i kada”, podsjetio je Orban u intervjuu koji je vodio bloger Mario Navfal.

On je dodao da će prije ili kasnije evropski lideri “morati da se okrenu Rusiji”.

Neobične i izuzetno vrijedne trgovine naftom zabilježene su svega nekoliko minuta prije objave Donalda Trampa o navodnim razgovorima s Iranom, što je izazvalo sumnje da je neko unaprijed znao da će se predsjednik SAD oglasiti i da će njegova objava uticati na tržište.

Portparol iranske vojske Ebrahim Zolfaghari izjavio je da Sjedinjene Američke Države „pregovaraju same sa sobom“, odbacujući navode o američkom planu za okončanje sukoba na Bliskom istoku i poručujući da Teheran ne prihvata ponuđene uslove.

Njegova reakcija uslijedila je nakon izjave američkog predsjednika Donald Trump da Iran želi sporazum o završetku rata u regionu. Prema dostupnim informacijama, Vašington je Teheranu dostavio plan od 15 tačaka koji predviđa široke ustupke kada je riječ o nuklearnom i raketnom programu Irana, kao i regionalnom uticaju.

Zolfaghari je poručio da je „završena era američkih obećanja“, naglasivši da stabilnost na Bliskom istoku, prema stavu Teherana, može biti obezbijeđena isključivo snagom iranskih oružanih snaga. „Ljudi poput nas nikada ne mogu da se slože sa ljudima poput vas“, naveo je on, ističući da se situacija neće vratiti na prethodni poredak dok ne nestane, kako kaže, ideja o djelovanju protiv Irana.

Prema američkom planu, Iran bi morao demontirati ključne nuklearne kapacitete, uključujući postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordu, obustaviti obogaćivanje uranijuma i predati postojeće zalihe Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju. Takođe se traži ograničavanje raketnog programa i prekid podrške regionalnim saveznicima i proksi snagama.

Zauzvrat, Sjedinjene Države nude ukidanje međunarodnih sankcija, pomoć u razvoju civilnog nuklearnog programa i uklanjanje mehanizma za automatsko ponovno uvođenje sankcija.

S druge strane, prema navodima medija, Iran je odgovorio sopstvenim zahtjevima koji uključuju zatvaranje američkih vojnih baza u regionu, odštetu za napade, ukidanje svih sankcija i pravo naplate prolaza kroz Hormuški moreuz. Teheran takođe insistira na zadržavanju balističkog raketnog programa bez ograničenja i prekidu izraelskih napada na Hezbolah u Libanu.

Američki zvaničnici ove zahtjeve ocjenjuju kao „nerealne“, dok izvori navode da Iran pokazuje duboko nepovjerenje prema pregovorima nakon prethodnih iskustava tokom razgovora sa administracijom Donalda Trampa.

Uprkos razmjeni prijedloga, stavovi dvije strane ostaju duboko suprotstavljeni, što dodatno komplikuje mogućnost postizanja dogovora o smirivanju sukoba u regionu.

Cijene dizela u američkoj državi Kaliforniji porasle su na rekordno visok nivo, saopšteno je iz Američkog automobilskog udruženja /AAA/.

Prosječna cijena dizela u Kaliforniji dostigla je 7,018 američkih dolara po galonu, što je najviši nivo zabilježen u bazi podataka AAA.

Trenutna prosječna cijena dizela u SAD je oko 5,345 dolara po galonu.

Rast cijena dizela američki mediji pripisuju smanjenim kapacitetima za preradu nafte i poremećajima u globalnim isporukama energije usljed rata u Iranu.

Kalifornija je izgubila dvije rafinerije od oktobra 2025. godine, eliminišući otprilike 20 procenata svojih kapaciteta za preradu, podsjeća Sinhua.

Povećanje cijena dizela povećava troškove transporta, sa potencijalnim dodatnim efektima na hranu, građevinski materijal i maloprodajnu robu koju prevoze kamioni na dizel pogon.