Kategorija: Svijet

Evropska komisija predložila je plan u pet tačaka koji treba da ojača otpornost i bezbjednost spoljnih granica EU, posebno kad su u pitanju masovne ilegalne migracije.

Plan je odgovor na krizu u španskoj enklavi Seuta, kad su desetine hiljada ilegalnih migranata pokušale nasilno ući. Ursula fon der Lajen utvrdila je pet ključnih oblasti.

Prvi korak je jačanje saradnje s partnerskim zemljama: praćenje, rano upozoravanje i razmjena informacija, te snažnija kriza-komponenta u partnerstvima. Predviđena je bliža saradnja Frontexa, Europola i Eurojusta s partnerskim zemljama i razvoj koordinacionih centara Evropskog sistema nadzora granica.

Drugi korak je novi Evropski okvir za odgovor na vanredne situacije, posebno kad se masovna kretanja namjerno izazivaju i koriste kao oružje. Komisija će predložiti jačanje mandata Frontexa: ojačani stalni korpus, jača uloga u vraćanju migranata i nadzor granica i područja ispred njih.

Treći korak: Frontexu omogućiti praćenje društvenih mreža radi situacione svijesti i operativne podrške. Predviđeni su brzi odgovori na nove trendove i dezinformacije kroz inicijative Globalnog saveza, fleksibilan okvir Akta o digitalnim uslugama i digitalna partnerstva za otkrivanje sadržaja koji podstiče ilegalne migracije.

Četvrti korak je razbijanje mreža krijumčarenja. Savjet EU trebalo bi brzo da usvoji režim sankcija: zamrzavanje imovine krijumčara i zabrane putovanja. Snažnija saradnja s onlajn platformama, Forumom EU za internet i finansijskim institucijama radi praćenja nezakonitih tokova novca.

Peta mjera jača protjerivanje onih koji nemaju pravni osnov da ostanu. Unapređuje se saradnja s trećim zemljama u readmisiji, uz trgovinu, razvojnu saradnju i viznu politiku. Jača se uloga Frontexa u vraćanju državljana trećih zemalja, prenose Nezavisne.

U Nizozemskoj je okončan život teško oboljelog djeteta starog nešto manje od dvije godine, nakon što su roditelji i ljekari zaključili da dijete nepodnošljivo pati bez šanse za poboljšanjem zdravstvenog stanja.

Prema pisanju medija, riječ je o najmlađoj osobi na svijetu nad kojom je izvršena eutanazija.

Dijete je rođeno prijevremeno, u 26. nedjelji trudnoće, a usljed brojnih komplikacija imalo je teška oštećenja mozga, cerebralnu paralizu, ozbiljan oblik epilepsije, poremećaj gutanja i probleme sa disanjem. Njegov procijenjeni razvojni uzrast bio je svega šest nedjelja, iako je imalo gotovo dvije godine.

Zašto je donesena odluka o okončanju života?

Nakon brojnih terapija i konsultacija sa nezavisnim ljekarima, roditelji su zatražili okončanje života djeteta.

Komisija koja je naknadno razmatrala slučaj zaključila je da je ljekar postupio pažljivo i da nije postojalo drugo razumno rješenje kojim bi patnja djeteta bila smanjena ili otklonjena.

Prema zvaničnom izvještaju, dijete je najprije putem infuzije uvedeno u sedaciju rastućim dozama midazolama i morfina, nakon čega je ljekar primijenio propofol i tiopental. Dijete je potom ušlo u veoma duboku sedaciju i preminulo.

Prije ovog slučaja, kao najmlađi poznati slučaj navodila se eutanazija devetogodišnjeg djeteta u Belgiji, nakon što je ta zemlja 2014. ukinula starosnu granicu za eutanaziju maloljetnika pod strogo propisanim uslovima.

Belgijski zvanični podaci potvrđuju da su slučajevi eutanazije maloljetnika izuzetno rijetki, a prvi je zabilježen 2016. godine, prenose “Nezavisne“.

Vlasti na Fidžiju proglasile su nacionalnu zdravstvenu vanrednu situaciju kako bi se izborile sa porastom broja slučajeva HIV-a, pri čemu se procjenjuje da jedna od 60 odraslih osoba sada živi s virusom.

Ta odluka je donesena nakon nedavno objavljenih podataka UNAID-a koji su pokazali značajan porasta broja novih infekcija, sa 2.016 novih slučajeva dijagnostifikovanih u 2025. godini – što je 27 odsto više nego godinu dana ranije i 12 puta više od 2010. godine, piše Gardijan.

Prema procjenama od oko 930.000 stanovnika ostrva, njih 9.100 ljudi sada živi s virusom.

Kako se navodi, u petak uveče medicinski tim Kesaie Tuidraki testirao je 97 osoba, uglavnom tinejdžera, od kojih je svaki šesti bio pozitivan na testu.

– Djeca pate, djeca umiru, i ako vas to ne dirne, ne znam šta hoće – rekla je Tuidraki.

Vlada Fidžija proglasila je vanredno stanje jer samo mali broj stanovnika se testira i ima pristup liječenju.

Šef odjeljenja te ostrvske zemlje za odgovor na epidemiju HIV-a DŽejson Mičel rekao je da bi moglo da prođe između pet i 10 godina da se virus stavi pod kontrolu, kao i da očekuje da će u međuvremenu broj zaraženih da poraste.

Naveo je i da je kriza najviše povezana sa uzimanjem narkotika, odnosno da je više od 42 odsto novih slučajeva u 2025. godini bilo uzrokovano dijeljenjem kontaminiranih igala ili opreme.

Mičel kaže i da očekuje da će se u naredne dvije nedjelje usvojiti izmjena Zakona o HIV-u, koja će omogućiti zdravstvenim radnicima da distribuiraju igle, kao i da je vlada bila “oprezna” u objavljivanju vanrednog stanja, koje je njegova jedinica tražila još od juna.

Njegov tim planira otvaranje nove klinike, u kojoj bi se testiranje i liječenje integrisalo u usluge ljekara opšte prakse.

– Porast broja slučajeva znači da se više ljudi testira, što je pozitivno – rekao je Mičel.

Fidži je centar za trgovinu drogom u Pacifiku, odnosno za metamfetamin namijenjen australijskom i novozelandskom tržištu, ali je upotreba eskalirala tokom pandemije virusa kovida – 19, kada su granice zatvorene i metamfetamin je počeo da cirkuliše unutar zemlje.

UNAID je naveo da samo 39 odsto onih koji žive s HIV-om na Fidžiju zna svoj status, a neki poriču ili odbijaju testiranje.

Ta organizacija izrazila je zabrinutost i zbog širenja virusa na Pacifik, s porastom broja slučajeva zabilježenih na Solomonskim ostrvima i Papui Novoj Gvineji, prenosi RTRS.

Pet od sedam aviona kompanije Er Korzika, više od 70 odsto flote tog tipa, privremeno je prizemljeno nakon što su više puta registrovani neobični mirisi koji podsjećaju na isparenja ulja, posebno u pilotskoj kabini.

Avioni ATR 72-600 povučeni su iz predostrožnosti. Detaljne tehničke provjere trebalo bi da utvrde porijeklo mirisa. Tačan uzrok još nije poznat, a iz ATR navode da bi provjere mogle da potraju nekoliko nedjelja.

Predsjednik upravnog odbora Pjer Muračol rekao je da bi mirisi mogli da smetaju posadama. „Kada vam je više od 70 odsto ATR flote prizemljeno, to se u vazduhoplovstvu naziva velikom krizom.“

Pojava se povremeno javlja u vazduhoplovstvu, ali ovdje ima neuobičajene karakteristike. Član uprave Erve Pjere objasnio je: „U pilotskoj kabini ima mirisa, to se dešava u mnogim avionima, ali traje 20 sekundi i ne ometa upravljanje letom.“ Od kraja avgusta je drugačije. „Imamo mirise koji se ponavljaju, dugotrajni su i onemogućavaju upravljanje avionom.“

Ispituje se veza sa sistemom klimatizacije.

Portparolka ATR rekla je da je prizemljenje potrebno da se razumije porijeklo pojave i odrede mjere. „U ovoj fazi, istrage su i dalje u toku i tačan uzrok pojave nije utvrđen.“ Er Korzika je trenutno jedini operater koji je više puta prijavio ovu pojavu na nekoliko aviona.

Kompanija je angažovala čarter letove, uglavnom francuskih prevoznika, da održi red letenja. Pet pogođenih aviona iste su generacije, isporučeni između novembra 2022. i avgusta 2024, prenose Nezavisne.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je kubanska revolucija propala i da vlasti u Havani imaju priliku da pokrenu političke i ekonomske promjene koje bi zemlju usmjerile ka drugačijoj budućnosti.

U emisiji Haniti na Foks njuzu govorio je o Kubi, politici administracije Donalda Trampa i sporazumu u vezi s Grenlandom.

„Kubanska revolucija je propala. Propada već više od 60 godina. Ona je i sada neuspješna“, rekao je, dodajući da i unutar kubanskog sistema postoji svijest da dosadašnji model nije uspio.

Ključno je šta bi moglo da zamijeni postojeći sistem. Kubanske vlasti, ocijenio je, imaju priliku da krenu putem koji bi bio nepovratan prema napretku. Taj proces, prema stavu Vašingtona, morao bi da obuhvati političke i ekonomske slobode.

SAD daju prednost političkim i pregovaračkim rješenjima. O vojnoj akciji nije želio da spekuliše. Tramp je u UN rekao da se administracija zalaže za „fundamentalnu promjenu“ situacije na Kubi i potvrdio da Rubio vodi pregovore s Kubom.

Osvrnuvši se na sporazum SAD s Danskom i Grenlandom, Rubio je rekao da je Vašington dobio trajna prava vezana za vojno prisustvo i bezbjednost na tom arktičkom ostrvu.

„Greenland će zauvijek biti dio strateške odbrambene zone Sjeverne Amerike i isključiće svakog protivnika iz nje i okolnog područja.“

Sporazum, prema Foks njuzu, sprečava Kinu, Rusiju i druge zemlje van NATO-a da uspostavljaju vojne baze na Grenlandu i predviđa ograničenja ulaganja u osjetljive sektore. Rubio je rekao da Danska i Grenland nemaju finansijske mogućnosti da samostalno obezbijede odbranu ostrva, prenose Nezavisne.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp demantovao je navode da je spreman da Iranu ponudi ublažavanje sankcija i odmrzavanje zamrznutih sredstava u zamjenu za konkretne ustupke u vezi sa nuklearnim programom.

Aksios je, pozivajući se na američke zvaničnike, objavio da Trampova administracija razmatra takvu ponudu, dok je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Istina naveo da to “nije istina” i da Iranu “nije ponudio ništa”.

Navodi o mogućem ekonomskom olakšanju pojavili su se u trenutku kada posrednici iz Katara i Pakistana pokušavaju da posreduju u pregovorima između SAD i Irana.

Dvije strane i dalje imaju različite stavove o ključnim pitanjima: – Iran želi da se pregovori usredsrede na Ormuski moreuz i pomorsku blokadu SAD, dok Vašington traži ustupke u vezi sa iranskim nuklearnim programom.

Posrednici su se u Njujorku sastali sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem kako bi razgovarali o katarskom prijedlogu, a očekuju se i razgovori sa zvaničnicima Trampove administracije.

Američki zvaničnik upoznat sa indirektnim pregovorima rekao je da su oni “pozitivni i konstruktivni” i da je Iran pokazao fleksibilnost u vezi sa nuklearnim pitanjima, ali je naglasio da i dalje postoje neslaganja, uključujući oko vremenskog okvira za ispunjavanje obaveza i pitanja koja strana bi trebalo prva da preduzme određene korake.

Isti zvaničnik je rekao da SAD neće postići sporazum dok se ne riješe pitanja u vezi sa nuklearnim programom i da Vašington traži uvjeravanja da je Iran ozbiljan u pregovorima.

Tramp je, međutim, odbacio navode Aksiosa, nazivajući ih “obmanom” i pozvao taj portal da povuče tekst, prenosi RTRS.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su zvaničnici SAD razgovarali sa posrednicima koji pokušavaju da okončaju rat Vašingtona sa Iranom i da će Amerika vrlo brzo pobijediti u ratu protiv Teherana.

– Pobijedićemo, što se mene tiče, biće na ovaj ili onaj način. Desiće se vrlo brzo – rekao je Tramp novinarima.

On je dodao da će cijene goriva pasti nakon što SAD pobijede u ratu, prenosi Srna.

Tramp smatra da će trgovinski sporazum sa Kanadom biti postignut jer Kanada želi takav sporazum.

Čistke među vojnim rukovodiocima možda su oslabile borbenu spremnost Kine, ali su vjerovatno ojačale kontrolu predsjednika Si Đinpinga nad institucijom koja je jedan od ključnih izvora moći Komunističke partije, ocjenjuju diplomate i analitičari.

Regionalni vojni atašei pažljivo prate obračun u vojnim strukturama dok Kina ubrzava modernizaciju oružanih snaga i pojačava prisustvo oko Tajvana, te u spornim dijelovima Južnog i Istočnog kineskog mora.

Vladajući Politbiro ove sedmice isključio je dvojicu visokih vojnih zvaničnika, Džanga Jousjaa i Liju Dženlija, iz Partije i vojske. To je najnoviji potez u dugotrajnoj kampanji čistki.

Džang, sin bliskog prijatelja Sijevog oca, dugo je važio za njegovog najbližeg saveznika u vojsci i bio je njegov zamjenik u Centralnoj vojnoj komisiji.

Desetine oficira drugog ranga popunile su ključne pozicije, ali pet mjesta i dalje je upražnjeno u sedmočlanom rukovodećem tijelu komisije. Ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Pozicija Sija dodatno je ojačana uklanjanjem štićenika Džanga i Mjao Hue, nekada najvišeg političkog oficira vojske u uniformi, rekao je Džejms Čar, stručnjak za kinesku bezbjednost iz Singapura.

„Možemo očekivati da Si nastavi da ima odlučujuću kontrolu i uticaj na kineska vojna pitanja, a time i dominaciju nad partijom i državom, jer onaj ko kontroliše Narodnooslobodilačku vojsku kontroliše i partiju.“

Od dolaska na vlast 2012. Si je predvodio jednu od najobimnijih kampanja protiv korupcije i nediscipline. Zbog toga ga opisuju kao najmoćnijeg kineskog lidera od Mao Cedunga. Milioni ljudi u državnom i partijskom aparatu bili su predmet istraga, a desetine visokih zvaničnika uklonjene su sa funkcija.

„Iskorjenjivanje korumpiranih elemenata jača, a ne slabi političke temelje, koheziju i ukupnu borbenu sposobnost oružanih snaga“, rekao je Tjen Šičen, predsjednik kineskog Instituta za globalno upravljanje.

Istrage protiv Džanga i Liua prvi put su objavljene u januaru, a formalne kazne još nisu saopštene.

Opsežne smjene znače da Kina zadržava sadašnji odbrambeni kurs, testiranja naoružanja i složene vježbe. Ostaju pitanja kako čistke utiču na sposobnost vođenja rata, posebno oko Tajvana.

Džang je bio najviši oficir sa stvarnim borbenim iskustvom iz graničnog rata sa Vijetnamom 1979, kada je Kina posljednji put učestvovala u stvarnim borbenim operacijama.

„Teško je zamisliti da potresi ovakvih razmjera ne bi stvorili probleme za složenije operacije, uključujući i scenario rata punog obima oko Tajvana“, rekla je analitičarka Rubi Osman. Narodnooslobodilačka vojska uspjela je da redovne operacije zaštiti od previranja, ali „Si očigledno smatra da je kratkoročni poremećaj cijena koju vrijedi platiti za dugoročnu disciplinu i borbenu spremnost.“

Kampanja je u početku ciljala korupciju, uključujući nabavke u Raketnim snagama. Sve više dobija političku dimenziju. „Osnovni princip vojske oduvijek je bio apsolutno rukovodstvo Partije nad vojskom“, rekao je Tjen.

Džang i Liu su „ozbiljno doprinijeli političkim i korupcijskim problemima koji podrivaju apsolutno rukovodstvo Partije nad vojskom“, objavio je PLA Daily. Nanijeli su „ogromnu štetu političkom razvoju vojske, njenom političkom okruženju i borbenoj sposobnosti“.

Čar ne očekuje da će najviše tijelo Centralne vojne komisije biti u potpunosti popunjeno prije kongresa Partije krajem 2027, kada se očekuje da Si učvrsti četvrti petogodišnji mandat.

Kineski ministar odbrane Dong Jun i dalje je na funkciji, ali nije član Politbiroa ni Centralne vojne komisije. Nije jasno ko će zamijeniti Džanga u kontaktima sa stranim vojskama.

Si možda neke odluke donosi samostalno, rekla je Boni Glejzer iz Njemačkog Maršalovog fonda SAD. „Vojska i dalje može da izvršava naređenja preko združenog štaba, regionalnih komandi, pojedinačnih rodova vojske i partijskog aparata“, prenose Nezavisne.