Kategorija: Svijet

  • Vlada će tražiti od Starmera da podnese ostavku

    Vlada će tražiti od Starmera da podnese ostavku

    Premijerska funkcija Kira Starmera je u slobodnom padu, dok se ministri u kabinetu spremaju da izvrše pritisak na njega da podnese ostavku.

    Desetine laburističkih poslanika pozvale su u ponedjeljak premijera da odstupi, nakon što njegov govor, održan u posljednjem trenutku kao pokušaj odbrane, nije uspio da uguši rastuću pobunu.

    Izvori iz Laburističke partije večeras navode da je delegacija visokih ministara ušla u Dauning strit broj 10 kako bi mu saopštila da je njegovo vrijeme isteklo. Dalji pozivi “licem u lice” očekuju se na sutrašnjem jutarnjem sastanku kabineta ukoliko on odbije da se povuče.

    Dešava se”, rekao je jedan izvor. “Premijer je rekao svoje, ljudi su ga saslušali, ali to nije promijenilo mišljenje. Krdo se pokrenulo.”

    Ser Kir je upozorio da bi borba za liderstvo uoči srijede, kada je zakazan Kraljev govor, gurnula i vladu i Britaniju u haos.

    Međutim, večeras vodeće figure, uključujući ministra zdravlja Vesa Stritinga i gradonačelnika Šireg Mančestera Endija Burnama, privatno ispituju podršku među svojim pristalicama.

    Finansijska tržišta su se uplašila perspektive da bi unutarpartijska borba mogla gurnuti Laburiste još više ulijevo, što je povećalo cijenu državnog zaduživanja.

    Gotovo trećina laburističkih poslanika koji nisu na funkcijama (tzv. backbenchers) javno je zatražila da Kim Starmer odredi datum svoje ostavke.

    Pritisak se intenzivirao nakon što je niz ministarskih pomoćnika napustio vladu, navodeći da više ne vjeruju da premijer može da preokrene situaciju.

    Pet parlamentarnih privatnih sekretara (PPS) podnijelo je ostavke u ponedjeljak, dok je više od 70 članova sopstvene partije javno pozvalo Starmera da podnese ostavku.

    Jedan od njih, Džo Moris, pomoćnik je ministra zdravlja Vesa Stritinga, koji se smatra “blerovskim” kandidatom za zamjenu premijera. Poslanik iz susjednog izbornog okruga u istočnom Londonu takođe je među pobunjenicima.

    On je pozvao premijera da odredi “brz raspored” za svoj odlazak kako bi novi lider mogao da “povrati povjerenje javnosti”.

    Odluka njih petoro – ostali su Tom Ratland, Sali Džejmson, Naušaba Kan i Melani Vord – mogla bi biti okidač za ostale članove vlade da im se pridruže.

    Melani Vord je prethodno bila pomoćnica zamjenika premijera Dejvida Lemija, a večeras je pozvala na “brz proces izbora” novog lidera.

    Sve se ovo dešava dok se rat u Laburističkoj partiji zahuktava, a frakcije postavljaju borbene linije oko toga ko će zamijeniti Starmera, koji je ostao gotovo bez ikakvog uticaja.

    Rok za imenovanje novog premijera postaje ključno pitanje dok se blerovci i tvrda ljevica bore za kontrolu nad partijom.

    Ljevica želi odlaganje kako bi gradonačelnik Mančestera Endi Burnam imao priliku da pobijedi na dopunskim izborima i vrati se u Donji dom – dok bi Striting bio favorit ako se izbori završe brzo.

    Večeras je ministarka kulture Lisa Nandi nagovijestila da je sam Starmerov kabinet podijeljen po ovim pitanjima.

    Ona je rekla da želi da ser Kir “uspije” dok se on suočava sa sve većim pitanjima o tome koliko dugo može da se drži vlasti.

    Ali u intervjuu koji će biti emitovan večeras, rekla je da to mišljenje dijeli samo “veliki dio” kabineta, a ne svi njegovi članovi.

    Postojali su znaci da bi Striting mogao da povuče okidač ovog popodneva, jer je Kris Kertis, predsjedavajući grupe od 50 poslanika (Labour Growth Group), dodao svoj glas pritisku za promjenu na vrhu.

    On je primjetno zatražio brži raspored od septembra – što bi praktično isključilo učešće Endija Burnama.

    Ovi zbunjujući manevri učinili su da ser Kir sve više izgleda kao nijemi posmatrač.

    Nandi je za emisiju Cathy Newman Show na TV kanalu Sky News rekla da je premijerov govor bio “prava stvar koju je trebalo uraditi u ovom trenutku – izaći i priznati greške koje su napravljene, priznati ulogu koju je lično imao u tome i frustraciju koja je lično usmjerena ka njemu”.

    Dodala je: “Želim da on uspije i veoma blisko sarađujem sa njim kako bih se osiguralo da se to desi, i mislim da je to mišljenje koje se zapravo odražava u velikom dijelu kabineta i parlamentarne Laburističke partije.”

    Ser Kir je jutros uputio posljednji apel poslanicima da ostanu uz njega nakon sloma na lokalnim izborima. U govoru je upozorio da će nastati “haos” ako bude izbačen iz Dauning strita.

    Međutim, sve više poslanika izlazi u javnost tražeći njegov odlazak od trenutka kada je završio govor, a taj broj je premašio 50.

    Drama je eskalirala kada je Anđela Rejner nagovijestila ljevičarski “tim snova” za vođstvo.

    Ona je iskoristila govor na sindikalnoj konferenciji da podrži povratak Endija Burnama na mjesto poslanika.

    Poslanica Katrin Vest je navodno pomogla Stritingovom cilju tokom vikenda neočekivanim lansiranjem “probne” kandidature protiv premijera.

    Međutim, jutros je ubijeđena da se povuče – umjesto toga, zatražila je “raspored” po kojem bi ser Kir bio zamijenjen do septembra.

    U svom govoru, ser Kir je rekao da zna da su neki ljudi “frustrirani njime” i da preuzima “odgovornost” za katastrofalne lokalne izbore.

    Insistirao je na tome da je “naučio lekciju” iz svoje prve dvije teške godine na mjestu premijera i da se neće “povući” – tvrdeći da će se boriti protiv svakog izazova za liderstvo.

    Tržišta su već uznemirena mogućnošću da Laburisti skrenu ulijevo u eri nakon Starmera. Kamatne stope na državne obveznice, jedan od glavnih načina na koji se Vlada zadužuje, porasle su jutros.

    Starmerovi saveznici upozoravaju poslanike da bi moglo doći do prijevremenih opštih izbora ako on bude smijenjen.

    Vest je rekla da nije zadovoljna premijerovim govorom, ali da će sada samo “prikupljati imena” onih koji žele njegovu zamjenu.

    To ne može direktno pokrenuti izbore za lidera, jer 81 poslanik mora da nominuje specifičnog kandidata, prenosi Telegraf.rs.

    U mejlu upućenom poslanicima ovog popodneva, Vest je napisala: “Saslušala sam jutrošnji govor premijera. Pozdravljam obnovljenu energiju i ideje. Međutim, nevoljno sam zaključila da je jutrošnji govor bio ‘premalo i prekasno’.”

    “Rezultati prošlog četvrtka pokazuju da premijer nije uspio da ulije nadu. Ono što je sada najbolje za partiju i zemlju jeste uredna tranzicija.”

    “Ovim putem obavještavam Dauning strit da prikupljam imena laburističkih poslanika kako bih pozvala premijera da odredi raspored za izbor novog lidera u septembru.”

    “Želim da zahvalim svima koji su me kontaktirali tokom vikenda i uputili lijepe želje. Potreban nam je naš najbolji tim na mjestu kako bismo se borili na sljedećim izborima. Dugujemo zaposlenim ljudima širom zemlje ništa manje od toga.”

  • Kalas otkrila kada će biti izabran Šmitov nasljednik

    Kalas otkrila kada će biti izabran Šmitov nasljednik

    Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je danas da bi funkcionisanje BiH, nakon odlaska Kristijana Šmita, moglo postati komplikovanije, a da je u interesu EU da ta zemlja ostane na evropskom putu.

    Kristijan Šmit, koji u Republici Srpskoj nije priznat za visokog predstavnika, odlazi iz BiH. Njegov odlazak potvrđen je ranije danas iz OHR.

    Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN kako je to predviđeno dejtonskim mirovnim sporazumom.

    Šmitovog nasljednika u junu trebalo da izabere Vijeće za sprovođenje mira.

    – Ministri se slažu da je u interesu Evropske unije da ne dopusti da zemlja skrene s evropskog puta i da se treba držati zajedno u pronalaženju Šmitovog nasljednika – rekla je Kalas nakon završetka sastanka evropskih ministara spoljnih poslova.

    Dodala je da bi Šmitovog nasljednika u junu trebalo da izabere Vijeće za sprovođenje mira, tijela čiji Upravni odbor čine Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, EU i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska, prenosi Hina.

    – Mislim da funkcionisanje ove zemlje može postati komplikovanije. Da, mislim da zapravo može – rekla je Kalas.

    Iz OHR je saopšteno da Šmit ostaje u BiH do izbora “njegovog nasljednika”.

  • Njemačka reagovala na povlačenje Šmita

    Njemačka reagovala na povlačenje Šmita

    Johan Vadeful, ministar spoljnih poslova Njemačke, zahvalio je Kristijanu Šmitu na službi na mjestu visokog predstavnika u BiH.

    On je na zvaničnoj stranici Ministarstva spoljnih poslova Njemačke naglasio da je Šmit pet godina služio posvećen miru.

    “Tokom tog perioda ostvaren je značajan napredak u provođenju Dejtonskog sporazuma i jačanju državnih institucija. Kancelarija visokog predstavnika i dalje igra ključnu ulogu za budućnost zemlje”, naglasio je on.

    Dodao je da je Šmit tokom karijere služio svojoj zemlji i kao poslanik u Bundestaghu i kao državni sekretar i savezni ministar.

    “Vođen jasnim principima i kao posvećen hrišćanin, dao je istaknuti doprinos našoj zemlji”, napisao je Vadeful.

    Podsjećanja radi, Šmit je danas na stranici OHR-a najavio da dobrovoljno podnosi ostavku na ovu funkciju, ali da će ostati sve dok ne bude imenovan njegov nasljednik.

  • Najmanje dvoje ljudi ubijeno, troje ranjeno u pucnjavi u Nici

    Najmanje dvoje ljudi ubijeno, troje ranjeno u pucnjavi u Nici

    Najmanje dvoje ljudi je ubijeno, a najmanje tri osobe su ranjene danas u pucnjavi u francuskom gradu Nici, prenio je Figaro.

    Pucnjava je izbila u zapadnom kvartu Mulen, dva dana nakon pucnjave u istom dijelu grada u kojoj nije bilo povrijeđenih.

    Kako se navodi, dvije osobe su iz motorgnog vozila u pokretu otvorile nasumičnu vatru na centralni trg u naselju, nakon čega je vozilo pobjeglo sa mjesta događaja.

    Gradonačelnik Nice Erik Sioti osudio je napad.

  • Zaharova: Vrijeme da London zatraži psihijatrijsku pomoć

    Zaharova: Vrijeme da London zatraži psihijatrijsku pomoć

    Vrijeme je da zvaničnici Vlade Velike Britanije zatraže psihijatrijsku pomoć, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući odluku Londona da uvede sankcije prihijatrijskoj bolnici na Krimu.

    “Kada vlada premijera Velike Britanija Kira Starmera uvodi sankcije psihijatrijskoj bolnici, vrijeme je da London pozove u pomoć psihijatrijske medicinske sestre”, navela je Zaharova.

    Velika Britanija uvela je ranije danas sankcije za 85 pojedinaca i organizacija, uključujući “Petu kliničku psihijatrijsku bolnicu” u Sevastopolju, Državni univerzitet u Sevastopolju i sanatorijum “Zdravnica” u gradu Jevparotija na Krimu.

     

  • Optuženi za pokušaj ubistva Trampa rekao da nije kriv

    Optuženi za pokušaj ubistva Trampa rekao da nije kriv

    Kol Alen, optužen za pucnjavu i pokušaj ubistva predsjednika SAD Donalda Tampa na večeri za dopisnike iz Bijele kuće, izjasnio se da nije kriv ni po jednoj tački optužnice, prenose američki mediji.

    Alen je 27. aprila optužen u tri tačke, uključujući pokušaj atentata na američkog predsjednika, pucanje i transportovanje vatrenog oružja.

    Prošle sedmice, sudski dokument je pokazao da je savezna velika porota proširila optužnicu i dodala tačku za napad na saveznog službenika smrtonosnim oružjem.

  • Kina ima više rezervi od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kina ima više rezervi od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kina danas drži najveće strateške rezerve nafte na svijetu – procjenjuje se na čak 1,4 milijarde barela, što je više od ukupnih zaliha narednih devet najvećih rezervi zajedno.

    Ovaj podatak pokazuje koliko se velike sile ubrzano pripremaju za moguće energetske šokove, ratove, sankcije i poremećaje na globalnom tržištu goriva, prenosi Investitor.me.

    Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), strateške rezerve nafte postale su jedno od ključnih oružja država u periodu rastućih geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na tržištu energenata.

    Situacija je dodatno eskalirala nakon zatvaranja Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, što je prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA) izazvalo jednu od najvećih kriza u snabdijevanju energijom u modernoj istoriji.

    Kina ima više nafte od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kineske strateške zalihe procijenjene su na 1,397 milijardi barela, čime Peking dominira globalnom listom energetskih rezervi.

    Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države sa 413 miliona barela, dok Japan zauzima treću poziciju sa 263 miliona.

    OECD Evropa raspolaže sa 179 miliona barela strateških rezervi.

    Ukupno, ove zemlje drže oko 70 odsto ukupnih svjetskih zaliha nafte uskladištenih na kopnu.

    Zašto Kina gomila ogromne količine nafte?

    Analitičari smatraju da ogromne kineske rezerve nisu slučajne. Kina je izrazito zavisna od uvoza energenata i pomorskih ruta poput Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom.

    Što država ima veće zalihe, to može duže izdržati poremećaje na tržištu i ublažiti rast cijena goriva i energije.

    Amerika i dalje ima jednu od najvećih rezervi

    SAD i dalje drže drugu najveću stratešku rezervu nafte na svijetu kroz svoj poznati Strategic Petroleum Reserve (SPR), sistem ogromnih podzemnih skladišta nastalih nakon velike naftne krize 1973. godine.

    Japan, iako gotovo u potpunosti zavisi od uvoza nafte, godinama agresivno gradi energetske rezerve upravo zbog straha od prekida snabdijevanja.

    Naftne krize promijenile energetsku politiku svijeta

    Globalna energetska strategija značajno je promijenjena nakon naftne krize 1973–1974, kada su velike zemlje proizvođači uvele embargo, što je dovelo do skoka cijena nafte od čak 300 odsto.

    Upravo tada osnovana je International Energy Agency, sa ciljem da države razviju strateške rezerve kako bi bile spremnije za buduće krize.

    Od 1974. do danas zabilježeno je šest velikih koordinisanih oslobađanja strateških rezervi: tokom Zalivskog rata, nakon uragana Katrina i Rita, zbog građanskog rata u Libiji, nakon ruske invazije na Ukrajinu, drugog talasa oslobađanja rezervi zbog energetske krize te nakon zatvaranja Ormuskog moreuza – najvećeg oslobađanja rezervi do sada.

    Kako rastu globalne tenzije i nestabilnost energetskog tržišta, sve više država ubrzano povećava skladišne kapacitete i strateške rezerve nafte kako bi se zaštitile od budućih šokova.

  • Evakuisani putnici pod nadzorom nakon izbijanja hantavirusa na brodu

    Evakuisani putnici pod nadzorom nakon izbijanja hantavirusa na brodu

    Evakuisani Amerikanac sa kruzera „MV Hondius“ testiran je pozitivno na hantavirus, dok je francuski državljanin razvio simptome patogena na odvojenom letu.

    Jedan od 17 američkih putnika pozitivan je na hantavirus, ali ne pokazuje nikakve simptome, saopštili su američki zdravstveni zvaničnici u nedjelju uveče, prenosi AP.

    Ranije je jedan od pet francuskih putnika razvio simptome tokom leta nazad, a ostali putnici su u strogoj izolaciji do daljnjeg, saopštio je francuski premijer Sebastijan Lekorni, dodajući da će četiri putnika uskoro biti testirana.

    Japansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je japanski državljanin stigao u Britaniju čarter letom koji je organizovala britanska vlada i da će biti pod zdravstvenim nadzorom britanskih vlasti do 45 dana.

    U Velikoj Britaniji vlasti su saopštile da će putnici biti hospitalizovani 72 časa u karantinu, nakon čega slijedi šest sedmica samoizolacije.

    Među 26 putnika na brodu bilo je osam holandskih državljana, kao i ljudi iz Indije, Njemačke, Argentine, Belgije, Grčke, Portugala, Ukrajine, Gvatemale, Filipina i Crne Gore, saopštilo je holandsko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Tri osobe preminule su od početka epidemije, a pet ljudi koji su ranije napustili brod zaraženo je hantavirusom.

    Hantavirus se najčešće prenosi kontaktom sa urinom ili izmetom zaraženih glodara, ali se u rijetkim slučajevima može prenositi i među ljudima.

    Simptomi se obično javljaju između jedne i osam sedmica nakon izlaganja.

  • Tramp: Uništićemo svakog ko priđe iranskom uranijumu

    Tramp: Uništićemo svakog ko priđe iranskom uranijumu

    Sjedinjene Američke Države uništiće svakoga ko se približi iranskim zalihama obogaćenog uranijuma, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
    – To nadgledamo veoma dobro. Ako se neko približi tom mjestu, znaćemo i dići ćemo ga u vazduh – rekao je Tramp u intervjuu novinarki Šeril Etkison.

    Američki zvaničnici rekli su ranije da je jedan od uslova za mirovni sporazum sa Iranom taj da Teheran ne može da posjeduje atomsko oružje.

    Obogaćeni uranijum je materijal koji može da se iskoristi za pravljenje atomske bombe.

    Iran je sprovodio obogaćivanje uranijuma u prethodnih nekoliko godina, ali nije poznato koliko je tačno tog materijala posjedovao prije početka vojne intervencije SAD i Izraela 28. februara.

  • Haos u Letoniji nakon udara ukrajinskih dronova: Ministar odbrane podnio ostavku

    Haos u Letoniji nakon udara ukrajinskih dronova: Ministar odbrane podnio ostavku

    Letonski ministar odbrane Andris Spruds podnio je danas, 10. maja, ostavku nakon što su u četvrtak dva ukrajinska drona pogodila skladišta nafte.

    Ranije danas letonska premijerka Evika Silina zatražila je njegovu ostavku, rekavši da protivdronovski sistemi nisu bili dovoljno brzo raspoređeni.

    Za novog ministra odbrane imenovala je pukovnika letonske vojske Raivisa Melnisa, prenosi Index.hr.

    Letonija i Litvanija u četvrtak su pozvale NATO da pojača protivvazdušnu odbranu u njihovoj regiji nakon što su dva drona preletjela rusku granicu i pogodila skladište nafte u Letonija.

    Ukrajina razmatra slanje stručnjaka
    Ukrajinski ministar odbrane Andrij Sibiha potvrdio je da su dronovi ukrajinski. Napomenuo je da su dronovi uletjeli u Letoniju zbog “ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjerilo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji”.

    Kao odgovor na incidente s dronovima, Ukrajina razmatra slanje stručnjaka koji bi pomogli u jačanju vazdušne bezbjednosti iznad baltičkih država.