Kategorija: Svijet

Najmanje 26 osoba povrijeđeno je u noćašnjim ruskim napadima na ukrajinske gradove Harkov i Kijev, saopštile su ukrajinske vlasti.

U Harkovu su povrijeđene 22 osobe, među kojima je osmero djece. Napad je pogodio drugi sprat stambene zgrade u Saltivskom okrugu, pri čemu su uništena dva sprata objekta.

Gradonačelnik Harkova Igor Terehov izjavio je da su hitne službe na terenu i da rade na uklanjanju ruševina i saniranju posljedica napada.

U Kijevu su povrijeđene četiri osobe, a oštećeni su objekti u četiri gradska okruga. U Podiljskom okrugu oštećena je nestambena zgrada, djelimično je uništen krov, dok su prozori obližnje stambene zgrade popucali usljed udarnog talasa.

Dron je pogodio i privatnu dvospratnu kuću u Goloseivskom okrugu, gdje je jedna osoba povrijeđena.

Požari su izbili u poslovnim objektima u Pečerskom i Ševčenkivskom okrugu, a nadležne službe nastavljaju s intervencijama na pogođenim lokacijama, prenose “Nezavisne“.

Građani Švajcarske odbacili su danas na referendumu inicijativu o neutralnosti zemlje, pokazuju preliminarni rezultati.

Prijedlog da se u Ustav unese odredba o „uvijek važećoj“ neutralnosti dobio je oko 30 odsto glasova, a oko 70 odsto birača bilo je protiv. Izlaznost je iznosila oko 47 odsto.

Inicijativa je izazvala raspravu o budućem tumačenju tradicionalne politike neutralnosti i odnosu prema međunarodnim sukobima. Iako je švajcarska neutralnost međunarodno priznata od kraja Napoleonovih ratova 1815, način na koji je vlada sprovodi nije precizno definisan.

Kampanja za strože određivanje neutralnosti tražila je da se Ustavom propiše da Švajcarska ne može da se pridruži nijednom vojnom ili odbrambenom savezu niti da sarađuje s njima, osim u slučaju napada, kao i da se uzdrži od sankcija koje nisu odobrile Ujedinjene nacije.

Desničarska Švajcarska narodna partija navela je da je tradicionalna pozicija narušena nakon što je Bern uveo sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Većina stranaka i vlada bile su protiv, a ministar spoljnih poslova Injasio Kasis istakao je da bi usvajanje ugrozilo nacionalnu bezbjednost i onemogućilo zajedničku obuku sa NATO-om.

Da je inicijativa prošla, Švajcarskoj bi praktično bilo onemogućeno da uvede sankcije Rusiji osim ako ih ne odobri Savjet bezbjednosti UN, u kojem Moskva ima veto. Bila bi zabranjena i vojna saradnja sa savezom poput NATO-a, osim u slučaju napada ili neposredne prijetnje.

Protivnici su ocijenili da bi usvajanje ograničilo mogućnost države da fleksibilno reaguje na međunarodne krize.

Na istom referendumu odbačena je i inicijativa o prehrambenoj bezbjednosti, kojom je predviđeno da Švajcarska u roku od deset godina poveća samosnabdijevanje hranom na 70 odsto. Protiv je glasalo oko 73 odsto. Nijedna inicijativa nije dobila ni potrebnu većinu kantona, prenose Nezavisne.

Dijalog Beograda i Prištine je toliko „istorijski mrtav“ i „prevaziđen“ da ga ni riječi Kaje Kalas, evropske šefice diplomatije, da je „vrijeme da se krene naprijed“ ne mogu oživjeti, ocjenjuju analitičari.

Kalas je u Njujorku, tokom Generalne skupštine UN, odvojeno razgovarala s Aleksandrom Vučićem i Aljbinom Kurtijem, pa ponovila poznate poruke o normalizaciji odnosa i napretku na putu ka EU. Podsjetila je da su sporazumi iz dijaloga uz posredovanje Unije, posebno Ohridski, obavezujući.

Vučić je ponovo tražio da Priština formira Zajednicu srpskih opština dogovorenu još 2013. Briselskim sporazumom. Kurti je zahtijevao pritisak na Beograd da isporuči osumnjičene za napad u Banjskoj.

Riječ je o izjavama „reda radi“, jer Brisel očigledno nema ozbiljan plan. Na to ukazuje i ranija izjava Petera Sorensena, specijalnog izaslanika EU, da „dijalog nema vremenski rok“. To znači da je dijalog praktično istorijski mrtav, prevaziđen i deplasiran, analizira politikolog Ognjen Gogić.

Nekulturno je, kaže, da evropski zvaničnici i dalje tako govore o toj temi. „To vrijeđa inteligenciju. Šta znači to da je ’vrijeme da se krene naprijed’. Šta, prije godinu dana nije bilo vrijeme?“ Dijalog je zaglavljeni sukob, poput Kiprа ili Izraela i Palestine.

Ne zna šta bi uopšte moglo da ga pokrene s mrtve tačke. „Sad da u Briselu kažu Beogradu i Prištini ’nađite dogovor pa ćete ući u EU’, mislim da opet ne bi bilo napretka.“

Kalas je ipak u jednoj rečenici izgovorila nešto novo. Prvi put je evropski zvaničnik poručio da će EU biti „nepristrasni arbitar“. Arbitriranje nije isto što i medijacija, ističe Gogić. Moguće da su u Briselu do te mjere nezainteresovani da ne mare ni za rječnik.

Vučić i Kurti posljednji put su sjeli za isti sto u Briselu 14. septembra 2023. Srpska Info podsjeća da je tema tada bila primjena sporazuma iz februara i aneksa s Ohrida iz marta te godine.

Ministar odbrane Velike Britanije Ves Striting pozvao je stanovnike da kod kuće drže zalihe gotovine, flaširane vode i konzervisane hrane za slučaj rata ili prirodnih katastrofa.

Zemlja je, prema njegovim riječima, izložena većem riziku od požara, poplava, sajbernapada i drugih prijetnji. Potreban je pristup koji obuhvata „cijelo društvo“ kako bi se povećala otpornost, ali građani na prijetnje treba da budu „oprezni, a ne uznemireni“.

U razgovoru za list San Striting je istakao da priprema ne predstavlja veliki zahtjev, već osnovne mjere predostrožnosti. „Da li kod kuće imaju ono što im je potrebno ako na neko vrijeme izgube pristup elektronskom bankarstvu? Šta ako dođe do nestanka struje?“, rekao je.

Građani bi trebalo da budu spremni i za opasnost od šumskih požara ili poplava. „To znači imati nešto gotovine kod kuće, zalihu flaširane vode i konzervisanu hranu kojoj možete da pristupite ako nestane struje i ne možete da kuvate na šporetu ili u mikrotalasnoj“, poručio je ministar.

Velika Britanija se suočava s rizicima od neprijateljskih država i terorističkih grupa, ali i sa sve ekstremnijim vremenskim pojavama. Nezavisne prenose da je pozvao pojedince da razmisle kako da budu spremni za prirodne nepogode, terorističke napade ili, u ekstremnim okolnostima, rat.

Takve poruke mogu izazvati pretjerane reakcije, ali otpornost društva je „uvijek važna za jednu zemlju“. Vlada je objavila i spisak potrepština za hitne slučajeve, među kojima su komplet za prvu pomoć, baterije, baterijska lampa i radio-prijemnik.

Najmanje deset ljudi vodi se kao nestalo nakon što je lavina pogodila bazni kamp na udaljenoj planini Himlung Himal u Nepalu, gdje su se penjači i pomoćno osoblje pripremali za ekspediciju, piše “Katmandu post”.

Zvaničnici planinske službe rekli su da je loše vrijeme onemogućilo da helikopteri dosegnu vrh na visini od 7.126 metara.

Šerpasi i kuhinjsko osoblje popravljali su konopce i pripremili bazni kamp za dolazak grupe iz Ujedinjenih Arapskih Emirata 1. oktobra u trenutku kada je lavina zahvatila planinsku padinu. Većina nestalih su Nepalci.

Katastrofa se dogodila nedugo nakon velike poplave koja je pogodila granicu Nepala i Kine poslije urušavanja glečera.

Oko 1.300 ljudi je poginulo, a više od 5.000 osoba se vodi kao nestalo u toj tragediji.

Lavina se pokrenula nakon što su objavljena upozorenja na nepovoljne vremenske uslove u pojedinim dijelovima zemlje.

 Britanska policija proglasila je stanje velikog incideta u vazduhoplovnoj bazi “Ferford”, koju koriste američke snage na jugozapadu Engleske, i uhapsila nekoliko muškaraca zbog sumnje da su počinili krivična djela po Zakonu o eksplozivima.

Policija je objavila da pripadnici vojske vrše pregled brojnih vozila nakon što su u bazi pojačane mjere obezbjeđenja.

Britanska Vlada je dala ovlaštenje Americi da koristi bazu “Ferford” za izvođenje napada na iranske raketne položaje sa kojih se gađaju brodovi u Ormuskom moreuzu.

Očevidac je rekao Rojtersu da naoružani pripadnici policije blokiraju pristup glavnoj kapiji baze.

Oko 30 vozila hitne pomoći, policijskih i vatrogasnih vozila stacionirano je u selu u blizini baze.

Policija je objavila da je u toku evakuacija niza objekata u oblasti Velford nakon što je proglašen veliki incident.

Specijalini tim vojske za uklanjanje eksplozivnih sredstava trenutno provjerava određeni broj vozila.

Velika Britanija je u julu saopštila da su njene oružane snage spremne da zaštite zemlju od bilo kakvog napada nakon što je Iranska revolucionarna garda upozorila London da ne dozvoli američkim bombarderima da lete iz “Ferforda”.

„Dobro jutro. Unesko je obavijestio mene i Frančeska da je naš rad u Komisiji obustavljen zbog unutrašnjih problema na vašoj strani, nakon pisma pritužbe jednog od članova Komisije. Naše učešće biće nastavljeno tek nakon što ti unutrašnji problemi budu riješeni. Stoga se bojim da nećemo biti dostupni dok nas Unesko ne obavijesti. Možete provjeriti sa Uneskom ukoliko niste obaviješteni. Hvala vam mnogo, Džordž i Frančesko.“

To je 7. septembra u mejlu napisao Džordž Okelo Abungu iz Kenije, jedan od dvojice međunarodnih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, objavljuje Glas Srpske pozivajući se na Istragu.

Time je, kako se navodi, formalno potvrđeno da je Unesko obustavio učešće svojih predstavnika u Komisiji uspostavljenoj po Aneksu 8 Dejtonskog sporazuma. Unesku je pisala član Komisije iz RS Anđelina Ošap Gaćanović.

Oba međunarodna člana, italijanski profesor Frančesko Bandarin i Abungu, povukla su se do daljeg, dok BiH ne riješi probleme koji su, prema tekstu, nastali usljed postupaka predsjedavajućeg Predsjedništva Denisa Bećirovića.

Da su se međunarodni članovi povukli prva je saopštila Željka Cvijanović. Iz kabineta Bećirovića tvrde da to nije tačno. U petak su za RSE rekli da su se članovi Komisije dogovorili da neće držati sjednice u predizbornom periodu i da iz RS „10 godina miniraju rad Komisije“.

Mejl koji je u posjedu Istrage, međutim, kaže da je Unesko obavijestio Abungua da obustavlja rad „zbog unutrašnjih problema u BiH“, na koje je ukazao „jedan član Komisije“.

U januaru je Bećirović pokrenuo proceduru vraćanja stranih članova. Željko Komšić upozorio je da bi to moglo ugroziti rad Komisije ako Unesko odustane, pa je zatim podržao prijedlog.

Odlukom Predsjedništva od 12. januara 2026. Komisiju čini pet članova: dva iz FBiH, jedan iz RS i dva koje nominuje generalni direktor Uneska. Imenovanje je na pet godina, bez konkursa. Odluka je donesena preglasavanjem Cvijanović. Komisija odlučuje većinom ukupnog broja članova.

Krajem juna, opet preglasavanjem Cvijanović, imenovani su Mirzah Fočo (prijedlog Bećirovića), Zoran Mikulić (Komšić), te Bandarin i Abungu. Cvijanović nije imenovala predstavnika RS, pokrenula je zaštitu vitalnog entitetsog interesa, a NSRS je dvotrećinskom većinom podržala veto.

Kabinet Bećirovića kaže da odluka nije pitanje inostrane politike i da će ići pred Ustavni sud. Odluka nije objavljena u „Službenom glasniku BiH“. Bećirović tvrdi da Cvijanović nije imala pravo na VEI, ona da imenovanje stranih članova ima i inostranopolitičku dimenziju.

Predstavnici Uneska povukli su se dok se pitanje ne razriješi. Komisija tako ne može da radi u punom sastavu: odluka o imenovanju u sporu, RS nije imenovala predstavnika, Unesko se povukao. Od pet mjesta aktivna su samo dva člana.