Kategorija: Svijet

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa saopštila je da će službenik za imigraciju i carinsku primjenu Dejvid Venturela, koji je radio u privatnoj zatvorskoj kompaniji prije ponovnog pridruživanja ICE-u (Immigration and Customs Enforcement), biti novi vršilac dužnosti direktora agencije.

“Dejv Venturela biće vršilac dužnosti direktora ICE nakon odlaska Toda Lajonsa“, navodi se u saopštenju američkog Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, koje nadgleda ICE.

Agencija od 2017. bez zakonitog direktora
ICE već godinama funkcioniše sa direktorima koji obavljaju funkciju “vršioca dužnosti”. Agencija je od početka 2017. bez direktora kojeg je potvrdio Senat.

Od preuzimanja dužnosti početkom prošle godine, Tramp je pooštrio mjere protiv imigracije, a grupe za ljudska prava tvrde da vladine akcije krše pravičan postupak i prava na slobodu govora, kao i da stvaraju nesigurno okruženje, posebno za etničke manjine.

U centru ICE represije
ICE je bio u centru Trampove represije svojim imigracionim pritvorima i pokušajima deportacija. Ubistvo dvoje američkih državljana u Minesoti, Aleksa Pretija i Rene Gud, koje su počinili agenti ICE u januaru, izazvalo je proteste širom zemlje.

Tramp je opravdao rad agencije rekavši da je cilj smanjenje ilegalne imigracije i poboljšanje unutrašnje bezbjednosti.

Venturela je radio u ICE-u pod republikanskom i demokratskom administracijom. Takođe je radio u GEO Group, privatnoj zatvorskoj kompaniji koja upravlja sa više od deset saveznih centara za pritvor civilnih imigranata širom zemlje. Prošle godine ponovo se pridružio ICE-u.

Zagovornici ljudskih prava izrazili su zabrinutost zbog uslova pritvora u ICE-u. Najmanje 18 smrtnih slučajeva prijavljeno je u pritvoru ICE-a u prva četiri mjeseca 2026., nakon 31 smrtnog slučaja prošle godine, što je najviše u dvije decenije, prenosi Index.hr.

Belgijski premijer Bart De Vever upozorio je da se evropska i globalna industrija trenutno nalaze usred duboke transformacije koja mijenja način proizvodnje, trgovine i ekonomskog razvoja.

Govoreći o stanju evropske privrede, De Vever je istakao da se proizvodni sektor “fundamentalno preoblikuje” pod pritiskom geopolitičkih sukoba, visokih cijena energije, tehnoloških promjena i rastuće konkurencije iz SAD i Kine.

Kako prenosi agencija “Anadolija”, belgijski premijer smatra da Evropa više ne može funkcionisati po starim ekonomskim pravilima i da evropske kompanije moraju brzo prilagoditi poslovanje novim globalnim okolnostima. “Svijet se promijenio”, poručio je De Vever tokom ekonomskih razgovora uoči belgijske trgovinske misije u Turskoj.

Geopolitičke promjene mijenjaju industriju
Belgijski premijer naglasio je da se globalni ekonomski odnosi ubrzano mijenjaju zbog sve većih geopolitičkih tenzija i trgovinskih sukoba između velikih sila. Prema njegovim riječima, kompanije više ne mogu donositi odluke isključivo na osnovu cijene proizvodnje, već moraju voditi računa o sigurnosti lanaca snabdijevanja, političkoj stabilnosti i strateškim partnerstvima.

Analitičari navode da evropska industrija posljednjih godina trpi snažan pritisak zbog visokih troškova energije, posebno nakon energetske krize izazvane ratom u Ukrajini i nestabilnostima na Bliskom istoku. Belgija, kao jedna od industrijski razvijenijih država Evropske unije, posebno je osjetljiva na poremećaje u energetskom sektoru i međunarodnoj trgovini.

De Vever je ranije upozorio da bi Evropa mogla postati “industrijski muzej” ukoliko hitno ne sprovede reforme koje bi smanjile troškove proizvodnje i povećale konkurentnost evropskih kompanija.

Fokus na nove tehnologije i održivu proizvodnju
Premijer Belgije smatra da će budućnost evropske industrije zavisiti od ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju i održivu proizvodnju. Posebno je naglasio značaj vještačke inteligencije, automatizacije i modernizacije fabrika kako bi evropske kompanije ostale konkurentne na globalnom tržištu.

Belgijska ekonomska delegacija, koja ovih dana boravi u Turskoj, fokusirana je upravo na sektore poput zelene energije, digitalnih tehnologija, logistike, farmaceutske industrije i odbrambenog sektora. De Vever smatra da evropske kompanije moraju biti prisutne na tržištima gdje postoje nove razvojne prilike.

“Naše kompanije moraju biti tamo gdje su mogućnosti, a danas su te mogućnosti i u Turskoj”, izjavio je belgijski premijer.

U Njujorku je počela polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN o BiH.

Očekuje se da će fokus tokom sjednice biti stavljen i na ulogu OHR-a nakon ostavke Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

Nebenzja pozvao na hitno gašenje OHR-a

Pozivam na hitno gašenje OHR-a, jer je on privatizovan i glavni fator nestabilnost, rekao je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja, tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN.

“Uspostavljen je protektorat u BiH. Imali smo nezakonito imenovanje Kristijana Šmita. On je pokušao da optuži Republiku Srpsku za nestabilnosti u BiH”, rekao je Nebenzja.

On je spomenuo i, kako je naveo, uplitanje Berlina, Londona i Pariza u unutrašnja pitanja BiH koja su donijela nestabilnosti.

“Zapad žrtvuje napore za stabilizacijom. Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma je predmet manipulacije da bi se narušio mir građanima. Oni koji su skloni da zaboravljaju, 90-ih godina smo imali Zapadne aktere koji su podsticali sukob u BiH, a koji su bili u suprotnosti sa očuvanjem teritorijalnog integriteta Јugoslavije”, naglasio je Nebenzja.

“U BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu”
“U BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu”, poručila je predstavnica SAD u Savjetu bezbjednosti UN Tami Brus, na sjednici u Njujorku na kojoj se raspravlja o BiH.

“SAD smatraju da naredni izabrani visoki predstavnik treba da radi na prebacivanju nadležnosti upravljanja institucijama domaće izabrane političare i mora da ima i unutrašnji i međunarodni konsenzus”, izjavila je Brus.

Ona je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH naglasila da “OHR nikada nije trebao da bude trajna misija, te da će naredni izabrani visoki predstavnik imati ograničena ovlaštenja”.

Brusova je podsjetila da se “predsjednik Milorad Dodik povukao sa funkcije, te da su u Republici Srpskoj povučeni zakoni koje su SAD smatrale ‘spornim’, uz napomenu da će u oktobru biti održani izbori”.

Ona je ocijenila da se međunarodna misija u BiH kreće ka novoj fazi, te da uskoro neće biti potrebna funkcija visokog predstavnika.

Prema njenim riječima, poenta je da se pragmatična rješenja traže kroz dogovor, a ne kroz diktat.

Ona je naglasila da će SAD procjenjivati kandidate u smislu povjerenja i nepristrasnosti, te da Amerika ima i svoje kandidate “ukoliko to bude potrebno”.

Brusova je navela da je poruka liderima u BiH da se usredsrede na pragmatično upravljanje, a ne na dramatične promjene.

“Važno jačanje demokratske otpornosti”

Velika Britanija poziva političare u BiH da se usredsrede na agendu reformi, a međunarodnu zajednicu da podrži BiH na tom putu, izjavio je zamjenik ambasadora Velike Britanije u UN Džejms Karijuki.

On je na sjednici Savjete bezbjednosti UN naveo da je London “zabrinut zbog situacije u BiH”, uz napomenu da je u izbornoj godini važno “jačanje demokratske otpornosti”, kao i to da se na izborima koristi savremena tehnologija.

“Dejtonski mirovni sporazum obavezuje na poštovanje političke nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i suverenosti BiH”, naglasio je Karijuki.

On je još jednom ponovio stav Londona da “treba da se podrži funkcija visokog predstavnika, kao i puna ovlaštenja na toj funkciji”.

Rusija se usprotivila prisustvu Šmita

Odmah na početku sjednice Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se raspravlja o BiH, Rusija se usprotivila tome da na sjednici prisustvuje Kristijan Šmit.

“Imamo prisustvo Kristijana Šmita. On nikada nije imao, niti ima pravo da se obraća međunarodnoj zajednici. Ne treba da predaje ikakve dokumente ovom vijeću. Tražimo da se njegove riječi uzmu kao lično gledište jednog građanina Njemačke. Šmit je navodno odstupio sa pozicije koju nikada nije ni imao”, naglasila je Ana Јevstingejeva, zamjenik stalnog predstavnika Moskve u UN, prenosi RTRS.

Šmit napušta BiH

OHR je saopštio da je Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.

Šmit je o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIC) od kojeg je, kako se navodi, zatražio da započnu rad na pronalaženju njegovog nasljednika.

Iz OHR-a navode da će Šmit ostati u BiH “dok traje potraga za njegovim nasljednikom”.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je ranije da vjeruje da će Rusija na sjednici tražiti da sve Šmitove odluke budu proglašene pravno nevažećim.

Vlada Republike Srpske usvojila je 1. maja 35. izvještaj Savjetu bezbjednosti UN u kojem je istakla dosljednu podrška Republike Srpske Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH koji je tim dokumentom uspostavljen, a ukazano je na problem da pojedinci u BiH i van nje ne prihvataju dejtonski kompromis.

Republika Srpska je pozvala Savjet bezbjednosti UN i njegove članice da se založe za dosljednu primjenu Dejtonskog sporazuma, uključujući i poštovanje prava na samostalno upravljanje, u skladu sa Ustavom BiH, prenosi Srna.

Iran je upozorio da bi mogao podići nivo obogaćivanja uranijuma na čak 90 odsto ukoliko dođe do novih vojnih napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na njegovu teritoriju.

Kako prenosi agencija “Anadolija“, upozorenje je stiglo usred rastućih tenzija na Bliskom istoku i sve krhkijeg primirja između Teherana i zapadnih saveznika.

Izjavu je dao Ebrahim Rezaei, portparol Odbora za spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost iranskog parlamenta, koji je poručio da će iranske vlasti “razmotriti” mogućnost podizanja nivoa obogaćivanja uranijuma do granice koja se smatra pogodnom za proizvodnju nuklearnog oružja. “O tome ćemo razgovarati u parlamentu”, napisao je Rezaei na društvenoj mreži Iks.

Tenzije rastu nakon američko-izraelskih udara

Regionalna kriza dodatno je eskalirala nakon zajedničkih američkih i izraelskih udara na iranske ciljeve, koji su počeli krajem februara. Iran je potom uzvratio napadima na Izrael, ali i na pojedine američke saveznike u Persijskom zalivu, dok je istovremeno došlo do ozbiljnih poremećaja u Ormuskom moreuzu, jednoj od najvažnijih ruta za svjetsku trgovinu naftom.

Prema procjenama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran trenutno raspolaže značajnim zalihama uranijuma obogaćenog do 60 odsto, što je nivo veoma blizu granice potrebne za izradu nuklearnog oružja. Stručnjaci navode da bi prelazak na 90 odsto predstavljao ogroman korak ka mogućnosti proizvodnje nuklearne bombe.

Zapad zabrinut zbog mogućeg nuklearnog razvoja

Izrael i SAD već dugo optužuju Iran da pokušava razviti nuklearno oružje, dok Teheran insistira da je njegov nuklearni program isključivo civilne prirode i namijenjen proizvodnji energije. Ipak, posljednje izjave iranskih zvaničnika dodatno su pojačale zabrinutost Zapada zbog mogućnosti nove nuklearne eskalacije.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nedavno je izjavio da sukob sa Iranom neće biti završen dok se ne ukloni iranski obogaćeni uranijum. Prema njegovim riječima, izraelske i američke operacije usporile su iranski nuklearni program, ali ga nisu potpuno zaustavile.

Pregovori i dalje bez konkretnog rješenja

Paralelno sa vojnim tenzijama vode se i diplomatski pregovori između Vašingtona i Teherana, ali bez većeg napretka. Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je najnoviji iranski prijedlog za smirivanje sukoba, nazivajući ga “potpuno neprihvatljivim”.

Iran je, s druge strane, poručio da neće pristati na potpuno odustajanje od obogaćivanja uranijuma, što ostaje jedna od glavnih prepreka za postizanje sporazuma. Teheran tvrdi da bi odustajanje od nuklearnog programa predstavljalo “predaju” pod pritiskom Zapada.

Strah od nove regionalne eskalacije

Analitičari upozoravaju da bi eventualno povećanje obogaćivanja uranijuma na 90 odsto moglo izazvati novu vojnu reakciju Izraela i SAD, ali i dodatno destabilizovati cijeli Bliski istok. Posebna zabrinutost postoji zbog mogućnosti širenja sukoba na zemlje Persijskog zaliva i novih poremećaja na globalnom tržištu energenata.

Međunarodna zajednica za sada poziva na hitnu deeskalaciju i nastavak diplomatskih pregovora, dok IAEA pokušava da obnovi nadzor nad iranskim nuklearnim postrojenjima nakon višemjesečnih sukoba i ograničenog pristupa inspektorima.

Zamjenik direktora Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) Lars Gerds upozorio je na moguće krijumčarenje oružja iz Ukrajine nakon završetka rata, navodeći da bi Evropa mogla da se suoči sa scenarijem sličnim onom poslije ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Govoreći za njemački „Welt“, Gerds je rekao da će Frontex biti značajno proširen i da se razmatra povećanje operativnih snaga na čak 30.000 službenika.

„Suočavamo se sa novim hibridnim prijetnjama“

„Suočavamo se sa potpuno novom hibridnom prijetnjom na granicama, poput namjerne instrumentalizacije migranata“, rekao je Gerds.

Dodao je da Frontex sve više ulaže u nove tehnologije, uključujući dronove i savremeni vazdušni nadzor.

„Dronovi mogu ostati u vazduhu mnogo duže i nadzirati veća područja nego, na primjer, helikopteri. Istovremeno, senzori i tehnologija kamera postaju sve napredniji. Tako brže otkrivamo migrantska kretanja, aktivnosti krijumčara i slučajeve opasnosti na moru“, objasnio je.

Strah od krijumčarenja oružja

Gerds je posebno upozorio na mogućnost šverca oružja iz Ukrajine nakon eventualnog primirja ili mira.

„Za to se pripremamo od početka rata. Smatram da je rizik posebno visok nakon primirja ili mira. Tada će u zemlji biti velike količine oružja, municije i eksploziva, ali i mnogo ljudi kojima će trebati novac“, rekao je.

Prema njegovim riječima, krijumčarenje oružja moglo bi postati ozbiljan bezbjednosni problem za Evropu, posebno ako ratno naoružanje završi u kriminalnim mrežama ili kod terorističkih grupa.

„Moguć je scenario kao poslije ratova u Jugoslaviji“

Na pitanje da li bi mogao da se ponovi scenario sličan onome nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji, Gerds je odgovorio potvrdno.

„To je sasvim moguće, ali ovaj put i sa oružjem najnovije generacije. Na to se moramo preventivno pripremiti“, rekao je.

Naime, nakon raspada Jugoslavije i ratova u BiH, Hrvatskoj i na samoproglašenom Kosovu, ogromne količine vojnog naoružanja završile su na crnom tržištu. Dio oružja ostao je kod civila, dio je krijumčaren preko granica, a veliki dio završio je u rukama organizovanog kriminala širom Evrope.

Gerds je dodao da je Frontex već sada snažno prisutan na zapadnoj granici Ukrajine sa dodatno obučenim snagama koje pažljivo prate razvoj situacije.

Pritisak raste na istočnim granicama Evrope

Gerds je naveo da se najveći pritisak trenutno osjeća na istočnim granicama Evropske unije, posebno u Poljskoj, Finskoj i baltičkim državama.

„Vidimo hibridne prijetnje, odnosno instrumentalizaciju migracija od strane državnih aktera poput Bjelorusije i Rusije. Istovremeno dolazi do stalnog preusmjeravanja migrantskih ruta. Kada se jedna ruta zatvori, pritisak se premješta na drugo područje“, rekao je on, prenosi Večernji list.

Vozači sa B kategorijom u Evropskoj uniji uskoro će moći upravljati težim vozilima nego do sada.

Predsjednik SAD Donald Tramp je sve više frustriran načinom na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata, a neki Trampovi pomoćnici kažu da sada ozbiljnije razmatra nastavak velikih borbenih operacija nego što je to činio posljednjih sedmica.

Kako piše CNN, Tramp je postao nestrpljiv zbog kontinuiranog zatvaranja Ormuskog moreuza, kao i zbog onoga što doživljava kao podjelu u iranskom rukovodstvu koja ih sprečava da naprave značajne ustupke u nuklearnim pregovorima, rekli su izvori upoznati sa diskusijama.

Najnoviji odgovor Irana, koji je Tramp ocijenio i “potpuno neprihvatljivim” i “glupim”, naveo je nekoliko zvaničnika da se zapitaju da li je Teheran spreman da zauzme ozbiljnu pregovaračku poziciju, rekli su oni.

Podjele unutar američke administracije oko daljih poteza

Postoje različiti tabori unutar administracije koji preporučuju naizmijenične puteve za dalje postupanje, rekli su izvori. Neki, uključujući zvaničnike u Pentagonu, zalagali su se za agresivniji pristup pritisku na Irance za pregovarački sto – uključujući ciljane udare koji dodatno slabe poziciju Teherana. Drugi, međutim, i dalje insistiraju na tome da se diplomatiji da fer šansa, rekli su izvori.

Pakistan pod pritiskom zbog uloge posrednika

Mnogi u Trampovoj orbiti žele da pakistanski posrednici budu daleko direktniji u komunikaciji sa Irancima. Neki Trampovi zvaničnici dugo su dovodili u pitanje da li Pakistanci agresivno prenose Trampovo nezadovoljstvo stanjem pregovora. Neki zvaničnici administracije takođe vjeruju da Pakistan često dijeli pozitivniju verziju iranskog stava sa SAD nego što odražava stvarnost, rekla su dva izvora.

Zemlje širom regiona i Pakistan intenzivno nastoje da Irancima prenesu da je Tramp frustriran i da je ovo posljednja šansa da se ozbiljno uključe u diplomatiju, ali ne čini se da Iran sluša ili shvata bilo koga ozbiljno, rekao je regionalni zvaničnik u ponedjeljak.

Ovaj zvaničnik je rekao da SAD i Iran djeluju na osnovu dvije različite tolerancije i vremenskog okvira u svom pristupu pregovorima, a Teheran je decenijama odolijevao ekonomskom pritisku.

Tramp se ponovo sastao sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući u ponedjeljak kako bi razgovarali o opcijama za dalje djelovanje. Izvori upoznati sa razgovorima kažu da je malo vjerovatno da će se donijeti važna odluka o tome kako dalje postupati prije predsjednikovog odlaska u Kinu, koji je zakazan za utorak popodne.

SAD nude milionsku nagradu zbog finansiranja IRGC-a

Trampova administracija nudi nagradu do 15 miliona dolara “za informacije koje vode do poremećaja finansijskih mehanizama” moćnog iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, dok Sjedinjene Države nastoje da pojačaju pritisak na Teheran.

Nagrada se nudi u okviru programa Nagrade za pravdu Stejt departmenta i dolazi usred napora administracije da uguši iransku ekonomiju i izvrši pritisak na Teheran da postigne sporazum.

Program Nagrade za pravdu nudi nagradu za informacije “o izvorima prihoda za IRGC, IRGC-(Kuds snage), njene filijale ili njene ključne mehanizme za finansijsko olakšavanje”, uključujući paravan kompanije, ljude koji pomažu IRGC-u da izbjegne sankcije ili finansijske institucije koje posluju sa njima.

Takođe se traže informacije o tome “kako IRGC prenosi sredstva i materijale svojim terorističkim i milicijskim punomoćnicima i partnerima”, “finansijskim institucijama ili menjačnicama koje olakšavaju transakcije IRGC-a” ili preduzećima u vlasništvu IRGC-a.

Ranije u ponedjeljak, Trampova administracija je uvela sankcije protiv 12 pojedinaca i entiteta zbog njihove uloge u navodnom omogućavanju prodaje i isporuke iranske nafte Kini od strane IRGC-a.

Američki predsjednik Donald Tramp je saopštio da se “veoma raduje svom putovanju u Kinu”, kako je rekao, “nevjerovatnu zemlju”, i susretu koji će imati sa “liderom, predsjednikom Si Đinpingom koga svi poštuju”.

– Velike stvari će se desiti za obje zemlje – napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova je ranije saopštilo da će, na poziv kineskog predsjednika, Tramp boraviti u zvaničnoj posjeti Kini od 13. do 15. maja.

Predsjednici Kine i SAD razmijeniće mišljenja o bilateralnim vezama, svjetskom miru i razvoju tokom predsetojećeg susreta u Pekingu, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Guo Điakun.

Ranije su visoki američki zvaničnici za Blumberg izjavili da bi Tramp trebalo tokom sastanka sa predsjednikom Kine Si Đinpingom u Pekingu da pokrene pitanje kineskog odnosa prema Iranu, kao i teme vještačke inteligencije, trgovine i energetike, ali i rijetkih zemnih metala.