Kategorija: Svijet

Grčka bi, u slučaju neposredne i neizbježne prijetnje napadom Turske, mogla da izvede „preventivne udare“ kako bi spriječila izbijanje dugotrajnog i iscrpljujućeg rata, navode vojni analitičari i izvori sa kojima je razgovarao grčki portal Ta Nea.

Riječ je o hipotetičkom operativnom scenariju, drugačijem od tradicionalne pasivne odbrane, koji se oslanja na aktivno odvraćanje – pokušaj da se protivničke snage onesposobe prije nego što uspiju da izvedu napad. Grčki medij naglašava da je to jedan od mogućih scenarija, a ne zvanično objavljen plan za napad na Tursku.

Rasprava je pokrenuta nakon što je načelnik Generalštaba nacionalne odbrane Grčke Dimitrios Hupis u decembru 2025. govorio o mogućnosti izvođenja „preventivnih udara strateškog karaktera na velikoj dubini“.

Preventivni udar bio bi odbrambena akcija u situaciji u kojoj je protivnik već pokrenuo nepovratan proces pripreme napada. Mogao bi biti aktiviran ako bi prijetnja bila procijenjena kao „neposredna i neizbježna“. Kao primjer navodi se masovno premještanje turskih snaga, snabdijevanje desantnih brodova, podizanje borbene gotovosti, te stavljanje dronova i balističkih raketa Bora i Tajfun u maksimalnu pripravnost. Obavještajni podaci morali bi da pokažu da su turske snage dobile konačna operativna naređenja i da je počelo ukrcavanje marinaca.

Potreban bi bio koordinisan rad grčkih obavještajnih i vojnih službi i podaci savezničkih satelita u realnom vremenu. Veliki rizik: ako bi podaci bili pogrešni, država koja prva izvede napad mogla bi biti označena kao agresor i izgubiti diplomatsku podršku.

Operacija bi počela pokušajem „osljepljivanja“ protivnika. Sistemi za elektronsko ratovanje ometali bi radare, telekomunikacije i stanice za navođenje dronova Bajraktar i Anka duž obale Male Azije.

Istovremeno bi eskadrille lovaca Rafal i F-16 Vajper, bez ulaska u turski vazdušni prostor, lansirale rakete velikog dometa prema odabranim ciljevima. Kao potencijalni ciljevi navode se piste aerodroma u Dalamanu, Balikesiru i Čigliju. Sa istočnih egejskih ostrva baterije Spajk NLOS i Egzoset mogle bi da gađaju turske desantne brodove dok su još u lukama.

Nijedan preventivni udar ne može da uništi sve protivničke snage, pa bi sljedeća faza bila odbrana od turskog odgovora. Aktivirala bi se protivraketna i protivdronska infrastruktura, radari SiFajer na fregatama klase Kimon u koordinaciji s kopnenim baterijama Patriot, sa zadatkom presretanja raketa i bespilotnih letjelica.

Cilj scenarija bio bi da se u periodu kraćem od 24 sata spriječi prerastanje sukoba u dugotrajan rat iscrpljivanja. Pretpostavlja se da bi tursko vazduhoplovstvo bilo značajno ograničeno, mornarica pogođena, a ofanzivne sposobnosti umanjene. To su pretpostavljeni ishodi analitičara, a ne potvrđene procjene.

U toj fazi očekivalo bi se uključivanje međunarodne zajednice, prije svega SAD, NATO-a i Evropske unije, radi prekida vatre. Ta Nea zaključuje da je ovo samo jedan od mogućih operativnih scenarija kojim se objašnjava koncept aktivnog odvraćanja, prenose Nezavisne.

Stranka Nacionalno okupljanje na čijem je čelu Marin le Pen je na jučerašnjim izborima osvojila dovoljno glasova da formira poslaničku grupu u francuskom Senatu.

Portal “Politiko” navodi da je ta stranka krajnje desnice dobila sada mnogo bolje pozicije za rukovodeće uloge i odbore u Gornjem domu Parlamenta Francuske.

“Ovo je istorijska pobjeda i veliki kamen temeljac”, naglasila je Lepenova u poruci objavljenoj na društvenoj mreži “Iks”.

Prema rezultatima izbora, Nacionalno okupljanje je sa tri prešla na 15 poslaničkih mjesta u Senatu, čime je prešla cenzus od 11 članova neophodnih za formiranje grupe. Polovina Senata bira se svake tri godine i to čini 42.000 lokalna zvaničnika, prenosi Srna.

Le Penova, koju rezultati anketa stavljaju kao glavnog kandidata na predsjedničkim izborima naredne godine, ističe da će nova grupa u Senatu “služiti kao ključna platforma tokom predsjedničke kampanje”.

Senat i dalje ostaje pod kontrolom saveza poslanika iz konzervativne stranke Republikanci i centralnih stranaka, mada je taj blok ostao bez nekoliko mandata.

Odnosi Rusije i Srbije će se razvijati uprkos ostavci Aleksandra Vučića na funkciju predsjednika Srbije, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Odnosi Rusije i Srbije daleko su značajniji od odnosa sa pojedinačnim ličnostima. Zbog toga smo uvjereni da će se naši odnosi i dalje razvijati na veoma konstruktivan način u svim mogućim oblastima”, rekao je Peskov novinarima, odgovarajući na pitanje da li Rusija očekuje da će zadržati bratske odnose sa Srbijom.

On je dodao da će Rusija nastaviti kontakte sa političkim rukovodstvom Srbije i predstavnicima privrede.

Vučić je juče potpisao ukaz o ostavci uoči predsjedničkih izbora u Srbiji, prenosi Srna.

Američki predsjednik Donald Tramp ponudio je prodaju oružja kineskom lideru Si Đinpingu kao odgovor na njegovu zabrinutost zbog prodaje naoružanja Tajvanu, izjavio je američki ambasador u Kini Dejvid Perdju.

Perdju je istakao da je to pitanje ponovo postavljeno tokom nedavne posjete kineskog lidera Americi.

“Američki predsjednik je rekao da prodaju naoružanje svima širom svijeta i kineskog lidera je pitao da li želi da kupi. Tokom njihovog susreta, bilo je više razgovora i o drugim prodajama, a kineski predsjednik prilikom svakog njihovog susreta iznese to sporno pitanje”, rekao je Perdju.

On je naglasio da se američki stav nije promijenio.

Kina smatra Tajvan svojom teritorijom i prodaja naoružanja iz SAD tom ostrvu već dugo je sporno pitanje u odnosima Pekinga i Vašingtona. Amerika, prema Zakonu, mora da Tajvan snabdjeva oružjem za odbranu.

Ministar spoljnih poslova Njemačke Johan Vadephul otkrio je detalje razgovora sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom. Bio je to njihov prvi razgovor nakon četiri godine.

Susret na marginama 81. Generalne skupštine UN u Njujorku iznenadio je mnoge zbog napetosti na relaciji Zapad–Moskva. Vadephul je za ARD objasnio razloge sastanka.

„Ključni razlog bila je nedavna upotreba naoružanih dronova na aerodromu u Leipzigu. Srećom, ništa ozbiljno se nije dogodilo. Međutim, pređena je granica. Želio sam jasno staviti do znanja da će se Njemačka suprotstaviti i braniti“, rekao je.

Stavovi o aktuelnim problemima nisu se približili. „Postale su očigledne fundamentalne razlike u procjeni rata. Diskusija je bila vrlo teška i vrlo iskrena. Ipak, vjerujem da je ispravno da razgovaramo jedni s drugima.“

Pored incidenata s dronovima, razgovaralo se i o izvozu žitarica. Zemlje globalnog juga zamolile su Vadephula da razgovara s Rusijom jer više nisu primale isporuke iz Rusije ili Ukrajine, pa glad prijeti tom dijelu svijeta. U regionu Crnog mora potreban je prekid vatre da bi se izvoz nastavio.

Diplomatska šutnja nakon ruskog napada na Ukrajinu bila je ispravna, rekao je Vadephul, ali sada je vrijeme za ponovni razgovor. Pregovori s Rusijom ne bi trebalo da budu prepušteni isključivo SAD. Njemačka i Evropa imaju svoje interese. Još uvijek nema razloga za povratak u normalu, prenosi Klix.

Viši upravni sud savezne zemlje Hesen sa sjedištem u Kaselu donio je presudu s mogućim dalekosežnim uticajem na praksu azila i deportacije u cijeloj Njemačkoj.

Prema odluci, radno sposobni, odrasli i zdravi muškarci iz Avganistana više nemaju pravo na dodjelu supsidijarne zaštite. Ukinuti su i zakonski osnovi za automatsku zabranu njihovog protjerivanja u domovinu.

Konkretan postupak odnosio se na jednog tražioca azila, ali pravno obrazloženje služi kao presedan za niz sličnih predmeta. Krajem prošle godine za oko 117.500 državljana Avganistana u Njemačkoj bila je na snazi zabrana deportacije, a oko 16.100 osoba imalo je status supsidijarne zaštite.

Supsidijarna zaštita je dopunski oblik međunarodne zaštite za one koji ne ispunjavaju uslove za izbjeglički status ili politički azil, ali kojima prijeti ozbiljna opasnost po život ili tjelesni integritet u slučaju povratka. Donosi boravišnu dozvolu na godinu dana s mogućnošću produženja.

Upravni sud u Vizbadenu 2021. priznao je tužiocu zaštitu jer je u regionu porijekla Herat bjesnio rat između bivše vlade i talibana. Viši upravni sud sada je zauzeo suprotno stanovište.

Predsjedavajući sudija 12. vijeća Martin Zander pojasnio je da u Avganistanu od preuzimanja vlasti talibana u avgustu 2021. više nema unutrašnjeg oružanog sukoba koji bi opravdavao opštu zaštitu civila. Povremeni pogranični sukobi s Pakistanom ili geopolitičke napetosti, prema sudu, nisu dovoljan stepen opasnosti za civile u Heratu.

Novo pravilo odnosi se na odrasle, zdrave i radno sposobne muškarce koji govore barem jedan od službenih jezika Avganistana, socijalizovani su u tamošnjem kulturnom krugu i na terenu imaju porodičnu mrežu podrške. Sud je utvrdio da takve osobe, uprkos teškim socioekonomskim prilikama, neće dospjeti u bezizlaznu egzistencijalnu opasnost.

Portparol poslaničkog kluba CDU/CSU Aleksander Trom pozdravio je odluku i rekao da potvrđuje da je Avganistan za ovu grupu sigurna zemlja za povratak. Organizacije za ljudska prava poput Amnesti internešenela i Pro Azila oštro kritikuju praksu, podsjećajući na humanitarno stanje i režim talibana.

Presuda ne znači automatsko protjerivanje svih Avganistanaca. Sudovi i imigracione vlasti i dalje moraju da provjeravaju svaki slučaj, uzimajući u obzir starost, zdravlje, invaliditet, porodicu i eventualni rizik od individualnog progona, prenose Nezavisne.

Kancelarija predsjednika Južne Koreje Li Dže Mjunga zatražila je u nedjelju zvanično objašnjenje i izvinjenje od Ukrajine. Optužila je Kijev da je jednostrano objavio informacije o prebacivanju sjevernokorejskih ratnih zarobljenika u Južnu Koreju, uprkos prethodnom dogovoru da se to pitanje zadrži u tajnosti.

Naknadno ukrajinsko negiranje postojanja takvog dogovora o povjerljivosti kancelarija ocjenjuje netačnim i kaže da je narušilo povjerenje između dvije vlade.

Posebno se ukazuje na „lažno“ negiranje ukrajinske kancelarije predsjednika Volodimira Zelenskog da je postojao dogovor o povjerljivosti, postignut nakon što je južnokorejska strana objavila informacije o bilateralnom sporazumu.

Južna Koreja navodi da je ukrajinska vlada tražila da transfer ostane povjerljiv, uz obrazloženje da bi u suprotnom mogla biti izložena kritikama u zemlji zbog odustajanja od razmjene sjevernokorejskih zarobljenika za ukrajinske.

Viši sekretar južnokorejskog predsjednika za odnose s javnošću Song Gi-hong objasnio je da je Seul pristao na tajnost zbog bezbjednosti zarobljenika i njihovih porodica, kao i zbog diplomatskih i bezbjednosnih pitanja. Zelenski je, uprkos dogovoru, objavio informaciju bez prethodnog objašnjenja i konsultacija.

Južnokorejski zvaničnik izrazio je i „duboko žaljenje“ zbog pojedinaca u Južnoj Koreji koji su „politizovali osjetljivo bezbjednosno pitanje“ u korist Ukrajine. Ocijenio je da to šteti nacionalnom interesu i pozvao na prestanak širenja „neosnovanih neistina“.

Zelenski je prošle sedmice u UN rekao da je Ukrajina dvojicu sjevernokorejskih vojnika, zarobljenih prošle godine, prebacila u Južnu Koreju. Predsjednik Li Dže Mjung i njegova kancelarija potom su saopštili da je Ukrajina prekršila sporazum o povjerljivosti, čiji je cilj bio zaštita zarobljenih vojnika, prenose Nezavisne.

Slovački premijer Robert Fico izjavio je sinoć da bi u toj zemlji već u januaru mogli da budu održani vanredni parlamentarni izbori ukoliko koalicioni partneri ne budu mogli da garantuju stabilno funkcionisanje vlade i većinu u parlamentu.

Fico je, gostujući na televiziji TA3, rekao da od lidera Slovačke narodne stranke (SNS) Andreja Danka i ministra životne sredine Tomasa Tarabe očekuje garancije da će vlada moći nesmetano da funkcioniše.

– Mogu mirno da računam na to da će izbori biti u januaru – rekao je Fico, dodajući da će, ukoliko koalicioni partneri odluče da destabilizuju vladu, morati da računaju i na mogućnost vanrednih izbora.

Spor između Danka i Tarabe traje već nekoliko mjeseci. SNS zahtjeva Tarabin odlazak sa funkcije ministra životne sredine, dok je Fico naveo da želi da povuče predlog za njegovo razrješenje koji je ranije uputio predsjedniku Petru Pelegriniju.

– Zaboravite na mene, da ću ja ovo rješavati. Previše ste veliki momci da ne biste to sami riješili – poručio je Fico Danku i Tarabi.

Slovački premijer je ocijenio i da problemi postoje u poslaničkim klubovima Slovačke narodne stranke (SNS) i stranke Glas, dok je za svoju stranku Smer naveo da je stabilna. Kao dodatni rizik za funkcionisanje vlade označio je moguće dalje prelaske poslanika iz koalicionih klubova. Fico je rekao i da je njegova stranka spremna da, ukoliko dođe do vanrednih izbora, ode u opoziciju.

– Smjer je spreman da bude i u opoziciji. Sačekaćemo u opoziciji na sljedeći dobar rezultat, to je normalno – rekao je Fico.

Fico je rekao da bi vanredni izbori mogli biti održani usvajanjem ustavnog zakona kojim bi se skratio izborni mandat.

– Ova situacija može da se riješi samo standardnim ustavnim putem, a to su vanredni izbori – rekao je Fico.

On je naveo da, ukoliko Danko i Taraba žele da redovni izbori budu održani u septembru 2027. godine, moraju da se ponašaju u skladu s tim i obezbijede stabilnost vladajuće koalicije. Fico je najavio da će se danas sastati sa predsjednikom Slovačke Peterom Pelegrinijem i zatražiti povlačenje prijedloga za smjenu ministra životne sredine Tomaša Tarabe. Prema njegovim riječima, ukoliko koalicioni partneri ne pruže potrebne garancije i dođe do raspada vlade, odgovornost za vanredne izbore snosiće Danko i Taraba. Danko je na Ficove izjave reagovao video-snimkom, optuživši premijera za “demagogiju i laž”.

– Prihvatamo da ćemo biti budale kada zajedno sa opozicijom smijenimo Tarabu. Ali vi nećete biti budale kada zajedno sa opozicijom izglasate vanredne izbore – poručio je Danko.

SNS i dalje insistira na Tarabinom odlasku sa čela Ministarstva životne sredine, a Danko je ranije najavio mogućnost da njegova stranka iskoristi parlamentarnu proceduru za glasanje o Tarabinom razrješenju, prenosi RTRS.

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan izjavio je da Sjedinjene Američke Države mogu samo da sanjaju o brisanju Irana sa mape ili njegovom uništenju, istakavši da će iranski narod snagom i odlučnošću prevazići sve prepreke.

Osvrćući se na učešće na 81. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku i diplomatske aktivnosti tokom posjete, Pezeškijan je osudio, kako je naveo, neosnovane pretnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će uništiti Iran.

Iranski predsjednik kritikovao je i Trampov odnos prema ljudskim pravima i međunarodnom i humanitarnom pravu, ocijenivši da ti principi za američkog predsjednika izgleda nemaju značenje kada preti uništenjem iranskog naroda.

Pezeškijan je istakao da će iranski narod ponosno da prevaziđe teškoće i ograničenja i nastavi da doprinosi proizvodnji i razvoju zemlje.

– Amerika će sanjati o brisanju, uništenju i rušenju Irana – rekao je on, ističući da iranski narod djeluje snagom i odlučnošću i da će prevazići sve prepreke.

Pezeškijan je to rekao tokom onlajn otvaranja 246 projekata Ministarstva kulturnog nasljeđa, turizma i zanatstva, u koje je uloženo 35 biliona rijala (oko 22 miliona evra) i kojima je predviđeno otvaranje 3.200 radnih mjesta, prenosi Tasnim.

On je naglasio potrebu za proširenjem kulturne i turističke saradnje sa susednim zemljama, ocijenivši da američka ograničenja Iranu nameću potrebu za razvojem kulturnih, turističkih i trgovinskih odnosa sa susjedima, što bi, kako je naveo, moglo da doprinese razvoju i prosperitetu zemlje.

Pezeškijan je istakao i potrebu za maksimalnim korišćenjem mogućnosti u oblasti turizma i razvoja infrastrukture, navodeći da sankcije uvedene Iranu treba pretvoriti u priliku za jačanje regionalnih odnosa i otvaranje novih radnih mjesta, prenosi RTRS.

– Naši susjedi predstavljaju važan potencijal – rekao je Pezeškijan i dodao da širenje sveobuhvatne saradnje sa njima može da otvori novi put za razvoj zemlje.