Kategorija: Svijet

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas, 10. maja, da nikada nije bilo riječi o raspoređivanju francuskih ili francusko-britanskih snaga u Ormuskom moreuzu, ističući da je Francuska spremna za djelovanje, ali da je njen prioritet sloboda plovidbe i okončanje blokada u međunarodnim pomorskim pravcima.

Makron je, prenosi BFM TV, naveo da je prije nekoliko dana odlučeno da se nosač aviona „Šarl de Gol“, zajedno sa pratećim fregatama i kompletnom vazduhoplovno-pomorskom grupom, premjesti iz istočnog Mediterana ka području izvan moreuza Bab el-Mandeb, u širem regionu blizu kriznih zona.

On je naglasio da se ne radi o raspoređivanju u smislu eskalacije, već o pripravnosti francuskih snaga.

Makron je, kako prenosi Figaro, dodao da je stav Pariza od početka krize u Ormuskom moreuzu jasan i da se zalaže za slobodu plovidbe, ukidanje blokada i deeskalaciju tenzija, uz poziv na povratak pregovorima o nuklearnim i balističkim pitanjima u skladu sa međunarodnim pravom.

„Od početka govorimo o jednoj jednostavnoj stvari – slobodi plovidbe, okončanju blokade i omogućavanju nesmetanog saobraćaja“, rekao je Makron.

On je naveo da je o tome razgovarao i sa partnerima, ističući da su posljedice krize globalne i da od nje trpe svi, uključujući i Afriku, kao i građani Francuske koji, kako je rekao, „plaćaju cijenu rata koji nisu željeli“.

Francuski predsjednik je podsjetio da Pariz nije zagovarao vojnu eskalaciju, već je u saradnji sa Velikom Britanijom pokrenuo specijalnu međunarodnu misiju koja je okupila oko 50 država i međunarodnih organizacija, sa ciljem obezbjeđivanja bezbjedne i koordinisane pomorske plovidbe.

Prema njegovim riječima, cilj je da se, čim se steknu uslovi, omogući nesmetan protok robe, uključujući energente, hranu i đubriva.

Makron je pozvao na smirivanje tenzija i uzdržanost, upozorivši da verbalna eskalacija može dovesti do daljeg pogoršanja situacije na terenu.

„Pozivam na povratak smirenosti i odgovornosti. Prioritet mora biti mirno i dogovoreno otvaranje Ormuskog moreuza“, poručio je Makron.

On je dodao da Francuska ostaje spremna da učestvuje u pronalaženju rješenja u okviru međunarodnog prava i kroz nastavak odgovornih pregovora o nuklearnim i raketnim programima.

Makronova izjava uslijedila je ubrzo nakon što je zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi izjavio da će prisustvo stranih vojnih snaga u strateškom Ormuskom moreuzu, uključujući britanske i francuske brodove, biti shvaćeno kao eskalacija i naići na odlučan odgovor.

Kako je naveo Garibabadi, svako raspoređivanje dodatnih razarača izvan regiona oko Ormuskog moreuza, pod izgovorom „zaštite brodova“, predstavlja eskalaciju krize, militarizaciju ključnog pomorskog pravca i pokušaj prikrivanja stvarnih uzroka nesigurnosti u regionu.

Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je odgovor Irana na američki prijedlog za okončanje rata, ocijenivši zahtjeve Teherana kao „potpuno neprihvatljive“.

– Upravo sam pročitao odgovor takozvanih iranskih predstavnika. Ne sviđa mi se – potpuno neprihvatljivo – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Iran je prethodno, posredstvom Pakistana, dostavio odgovor Vašingtonu na američku mirovnu inicijativu, ali detalji dokumenta u početku nisu bili objavljeni. Kasnije su iranski mediji prenijeli da Teheran traži prekid američke pomorske blokade, ukidanje sankcija, obustavu svih napada i priznanje iranskog suvereniteta nad Hormuškim moreuzom.

Prema navodima agencije Tasnim, Iran zahtijeva i garancije da više neće biti vojnih napada, kao i prestanak zabrane izvoza iranske nafte. Među zahtjevima je i prekid sukoba na svim frontovima, posebno u Libanu, gdje izraelske snage vode borbe protiv Hezbolaha, saveznika Teherana.

Sjedinjene Američke Države ranije su predložile prekid borbi prije nastavka razgovora o osjetljivijim pitanjima, uključujući iranski nuklearni program. Međutim, nakon najnovijeg odgovora Teherana pregovori su ponovo zapali u zastoj.

Reakcija tržišta uslijedila je gotovo odmah, pa su cijene nafte porasle za oko tri dolara po barelu zbog straha da bi Hormuški moreuz mogao ostati blokiran. Kroz taj pomorski prolaz prije početka sukoba prolazilo je oko petine svjetske nafte.

Rat je postao i ozbiljan politički problem za Trampa, pošto ankete pokazuju da američki birači negativno reaguju na rast cijena goriva pred izbore za Kongres koji se održavaju za manje od šest mjeseci.

Prema dostupnim informacijama, Vašington nije uspio da obezbijedi širu međunarodnu podršku za vojnu operaciju otvaranja Hormuškog moreuza. NATO saveznici odbili su slanje ratnih brodova bez međunarodnog mandata i sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.

Tramp bi u srijedu trebalo da otputuje u Peking, gdje će sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom razgovarati i o Iranu. Cilj razgovora biće pokušaj da Kina iskoristi svoj uticaj na Teheran kako bi se postigao dogovor sa Vašingtonom.

Govoreći o situaciji na terenu, Tramp je izjavio da je Iran „poražen“, ali je upozorio da to „ne znači da je sve završeno“.

Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je da rat neće biti završen dok Iran ne ukloni obogaćeni uranijum, ne demontira postrojenja za obogaćivanje i ne riješi pitanje balističkih projektila i regionalnih saveznika.

– Još uvijek ima posla u Iranu – rekao je Netanjahu, dodajući da bi diplomatija bila najbolje rješenje, ali da Izrael ne isključuje ni upotrebu sile.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan poručio je da se Iran „nikada neće pokoriti neprijatelju“ i da će „snažno braniti nacionalne interese“.

U međuvremenu, bezbjednosna situacija na Bliskom istoku dodatno se pogoršava. Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su da su presreli dva drona koja su dolazila iz Irana, dok je Katar osudio napad dronom na teretni brod u svojim teritorijalnim vodama. Kuvajt je takođe prijavio ulazak neprijateljskih dronova u svoj vazdušni prostor.

Sukobi se nastavljaju i na jugu Libana uprkos primirju koje su Sjedinjene Američke Države posredovale u aprilu. Netanjahu je upozorio da eventualni kraj sukoba sa Iranom ne znači automatski i kraj rata u Libanu.

– Trebalo im je vremena da shvate koliki je to rizik, ali sada to razumiju – rekao je Netanjahu, govoreći o mogućnosti blokade Hormuškog moreuza.

Novoobjavljeni dokumenti američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) otkrivaju izvještaje o neidentifikovanim letećim objektima (NLO), uključujući svjedočenja o bićima visine oko jednog metra koja su, prema navodima svjedoka, izlazila iz letjelica, kao i opise nepoznatih metalnih materijala i navodnih ostataka srušenih objekata, u okviru programa deklasifikacije koji sprovodi administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.

Dokumenti, objavljeni u okviru inicijative Bijele kuće za transparentnost o NLO pojavama, sadrže pregled prijava iz 1960-ih godina, uključujući 1965. godinu koja je u FBI beleškama označena kao period “najvećeg broja viđenja NLO-a širom svijeta”, prenosi Tanjug.

U izvještajima se, kako piše Dejli mejl, navode opisi metalnih objekata koji navodno mogu da lebde bez zvuka, dostižu velike brzine i utiču na elektromagnetne sisteme, kao i tvrdnje o više slučajeva pronalaska ostataka navodno srušenih “letećih tanjira”, uključujući materijale opisane kao nepoznati metali sa mikroskopskim sferama.

“Neki svjedoci prijavili su da su vidjeli članove posade koji su izašli iz objekata, visine oko jednog metra, obučene u odijela nalik svemirskim skafanderima i kacige”, navodi se u dokumentu FBI.

Dio stotina stranica, fotografija i snimaka

Dokumenti su dio stotina stranica, fotografija i snimaka objavljenih u okviru šireg programa deklasifikacije, koji obuhvata i vojne izvještaje i arhivsku građu NASA.

Kongresmen iz Tenesija Tim Berčet, koji se godinama zalaže za objavljivanje podataka o NLO, naveo je na društvenoj mreži X da je “ovo tek početak”, navodeći da su ranije tvrdnje da takvi podaci ne postoje bile netačne.

Novoobjavljeni memorandum FBI datiran je na 19. oktobar 1966. godine i poslat je iz kancelarije biroa u San Francisku tadašnjem direktoru FBI pod naslovom “Neidentifikovani leteći objekti”.

“Poslati iz svemira da posmatraju Zemlju”

U dokumentu se pominju i tvrdnje autora Frenka Edvardsa, koji je NLO opisivao kao objekte navodno “poslate iz svemira da posmatraju Zemlju”, kao i navodi o navodnom prikrivanju informacija američkog ratnog vazduhoplovstva.

FBI je u bilješkama naveo da su prijavljeni objekti različitih oblika, uključujući diskove, cilindrične i jajolike formacije, kao i da su u nekim slučajevima nakon njihovog navodnog slijetanja pronađeni tragovi izgorjelog tla.

U izveštaju se navodi da su objekti opisivani kao uglačane metalne letjelice koje emituju toplotu i svjetlost, a pojedini svjedoci tvrdili su da su zadobili opekotine usljed blizine objektima.

U memorandumu se navodi da je tadašnji kongresmen i budući predsednik SAD Džerald Ford javno pozivao na održavanje kongresnih saslušanja o incidentima povezanim sa NLO.

Objavljivanje dokumenata dio je šire odluke administracije Donalda Trampa o deklasifikaciji materijala vezanih za NLO i navodne vanzemaljske pojave, dok su zvaničnici ranije upozorili da svjedočenja ne predstavljaju dokaz postojanja vanzemaljskog života.

Nema sumnje da nacizam doživljava preporod u Evropi, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

– Nema sumnje da nacizam oživljava u Evropi, da se njegovi postulati aktivno i ideološki promovišu u javnom mnjenju i u praksi, pa se tako otvoreno podržava nacistički režim. Evropa sve to gura naprijed – rekao je Lavrov novinaru Pavelu Zarubinu.

Lavrov je ranije upozorio da se ideologija i praksa nacizma ponovo pojavljuju u Njemačkoj i zemljama koje su nekada stajale na strani nacista u ratu protiv Sovjetskog Saveza.

On je dodao da takav trend može da se vidi i u Finskoj, Estoniji, Letoniji, Litvaniji.

Mađari ne smiju dozvoliti stranim elitama da umjesto njih donose odluke o njihovoj budućnosti, istakao je bivši premijer Mađarske Viktor Orban.

– Nova ekipa mora veoma jasno da shvati jednu stvar: ako se ne borite za Mađarsku u Briselu, oni će vas zgaziti – napisao je Orban na “Iksu”.

Orban je naglasio da bi odustajanje od patriotskog stava i prodavanje suverenosti za novac ili političko odobravanje bila istorijska greška.

– Stranim elitama se ne smije dozvoliti da umjesto nas odlučuju o našoj budućnosti – zaključio je Orban.

Evropski parlament usvojio je nova pravila o vozačkim dozvolama koja će važiti u cijeloj Evropskoj uniji. Cilj je povećanje bezbjednosti i ujednačavanje propisa.

Reformom se uvodi digitalna dozvola, stroža pravila za prekršioce i niža uzrasna granica za profesionalne vozače.

Odluka je donesena nakon dugih pregovora u Briselu, a primjena počinje postepeno od 2028. godine, dok će digitalna dozvola zaživjeti do 2030. godine. Promjene će zahvatiti sve vozače u EU, donoseći i obaveze i olakšice u svakodnevnom saobraćaju.

Novi evropski okvir za vozačke dozvole

Evropski parlament postigao je dogovor o novim pravilima vezanim za vozačke dozvole unutar Evropske unije, donoseći niz promjena koje će uticati na milione vozača. Cilj reforme je povećati bezbjednost na putevima, ali i pojednostaviti administrativne procese i uvesti modernija rješenja.

Prema podacima koje prenosi Tagesschau, u Evropskoj uniji svake godine pogine oko 20.000 ljudi u saobraćaju. Italijanski evroparlamentarac Mateo Rič (Matteo Ricci) istakao je da je to „daleko previše“, naglašavajući potrebu za ujednačenim bezbjednosnim standardima.

Stroža pravila za zabrane vožnje

Jedna od ključnih novosti odnosi se na zabrane upravljanja vozilom. Ubuduće će vozači koji dobiju zabranu vožnje u jednoj državi članici automatski izgubiti pravo upravljanja vozilom i u svim ostalim državama EU. Time se značajno jača prekogranična saradnja među državama članicama.

S druge strane, saobraćajne kazne koje ne uključuju zabranu vožnje i dalje će ostati u nadležnosti države u kojoj je prekršaj počinjen. Takođe, jedinstveni evropski sistem bodovanja prekršaja neće biti uveden.

Digitalna vozačka dozvola

Velika promjena dolazi i u obliku digitalizacije. Vozačka dozvola više neće morati da bude fizički dokument – uvodi se digitalna verzija dostupna putem pametnog telefona, slično kao bankovne kartice ili lične karte.

Evroparlamentarka Juta Paulus istakla je da je riječ o posebno korisnoj novosti za mlađe generacije. Digitalna vozačka dozvola trebalo bi da bude dostupna u cijeloj EU od 2030. godine, dok će klasična verzija i dalje biti dostupna na zahtjev.

Olakšice za vozače kamp-vozila

Ljubitelji putovanja kamperima dobiće dodatne pogodnosti. S običnom vozačkom dozvolom kategorije B ubuduće će biti moguće upravljati vozilima težine do 4,25 tona, umjesto dosadašnjih ograničenja. Međutim, za to će biti potrebno dodatno osposobljavanje ili polaganje posebnog ispita.

Niža starosna granica za profesionalne vozače

Kako bi se riješio manjak radne snage u transportnom sektoru, EU snižava granicu za profesionalne vozače:

• za kamione sa 21 na 18 godina
• za autobuse sa 24 na 21 godinu

Očekuje se da će ova mjera podstaći zapošljavanje u logistici i preduzetništvu.

Obavezni probni rok i zdravstveni pregled

Nove mjere uključuju i obavezni probni rok od najmanje dvije godine za sve nove vozače. Takođe, vožnja uz pratnju za 17-godišnjake biće omogućena u svim državama članicama.

Prije polaganja vozačkog ispita biće obavezan ljekarski pregled ili samoprocjena zdravstvenog stanja. Ipak, obavezni redovni pregledi za starije vozače nisu uvedeni, nakon što su neke države članice, uključujući Njemačku, izrazile protivljenje toj ideji.

Rok važenja vozačke dozvole

Vozačke dozvole u EU ubuduće će važiti 15 godina. Nakon isteka, države članice mogu zahtijevati novi ljekarski pregled, ali to neće biti obavezno na nivou EU.

Kada stupaju na snagu nova pravila

Iako je politički dogovor postignut, primjena novih pravila neće biti trenutna. Države članice imaju rok od tri godine za prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva, uz dodatnu godinu prelaznog perioda.

Digitalna vozačka dozvola očekuje se do 2030. godine, dok bi promjene vezane za profesionalne vozače trebalo da stupe na snagu već do 2028.

Sažetak najvažnijih promjena

• Digitalna vozačka dozvola od 2030.
• Zabrane vožnje važe u cijeloj EU
• Vožnja kampera do 4,25 tona s B kategorijom
• Kamioni od 18, autobusi od 21 godine
• Probni rok od najmanje 2 godine
• Vožnja uz pratnju od 17 godina u cijeloj EU
• Važenje vozačke dozvole: 15 godina
• Obavezni zdravstveni pregled ili samoprocjena prije ispita

Ove promjene predstavljaju jedan od najvećih zahvata u saobraćajnim pravilima EU posljednjih decenija, s ciljem bezbjednijih puteva i jednostavnijeg života za vozače širom Evrope, prenosi Fenix magazin.

Ruska strana je čvrsto posvećena nastavku plodne saradnje sa Republikom Srpskom, rekao je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin na sastanku sa delegacijom Srpske.

“Uspostavili smo konstruktivnu, redovnu interakciju sa gospodinom Miloradom Dodikom. Važno je da ste svi istomišljenici”, rekao je Putin, objavio je Kremlj.

Šta je rekao Putin?

Putin se u Kremlju sastao sa predsjednikom Republike Srpske Sinišom Karanom, predsjednikom Narodne skupštine Nenadom Stevandićem i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, kao i predstavnikom Republike Srpske u Ruskoj Federaciji Duškom Perovićem.

“Pozdravljam Vas u Moskvi u Vašoj prvoj posjeti kao predsjednika Republike Srpske. Takođe mi je drago što ovdje sa Vama vidim gospodina Stevandića, i našeg dobrog, dugogodišnjeg prijatelja Milorada Dodika”, istakao je Putin.

Zajednički praznik

Putin je naveo da cijeni učešće u obilježavanju 81. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu.

“Ovo je naš zajednički praznik. Znamo da se u Republici Srpskoj 9. maj zvanično slavi i kao Dan pobjede nad fašizmom. Poštujemo sjećanje na one koji su, uz ogroman trud i po cenu sopstvenih života, branili pravo na mir, slobodu i nezavisnost”, naveo je Putin.

Istakao je da su veze između Republike Srpske i Rusije zasnovane na vjekovnim tradicijama prijateljstva i duhovne srodnosti dva naroda.

“Dijelimo zajedničku viziju istorije i zajednički pristup situaciji u BiH, na Balkanu i u Evropi. Zajednički se zalažemo za formiranje pravednijeg svjetskog poretka i unapređenje obostrano korisne saradnje bez spoljnog miješanja u naše unutrašnje poslove”, dodao je Putin.

Naglasio je da će se nastaviti razvijati partnerstvo u političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i humanitarnoj sferi.

Ponovio je da između srpskog i ruskog naroda, između Srba i Rusa, pa i drugih naroda Rusije, vijekovima postoje posebni bliski odnosi i potpuno međusobno razumevanje.

“Veoma nam je drago što vas vidimo u Moskvi. Dobrodošli”, rekao je Putin.

Karan: Vežu nas istorijske okolnosti

Karan je naveo da su srpski narod i Republika Srpska uvijek bili posvećeni istorijskoj saradnji sa Rusijom.

“Vežu nas istorijske okolnosti i činjenice naših višestrukih odnosa, koji su se razvili na osnovu naših veza, identiteta i duhovnih veza. Na taj način smo ojačali osjećaj bratstva i prijateljstva između naših naroda”, rekao je Karan.

Saglasio se i da su se dva naroda oduprla genocidu, odnosno da su pobijedili fašizam.

“Vi, gospodine predsjedniče, danas ste nekoliko puta rekli da ne smijemo dozvoliti da se istorija, patnja ili uspostavljanje istorijske nepravde ponovo preispituju. Republika Srpska, kao što ste s pravom rekli, istorijski je odgovor na patnju, kako se tragedija srpskog naroda nikada više ne bi ponovila”, naveo je Karan.

Istakao je da podrška koju daje Rusija velika čast za Srpsku i za njenu delegaciju i cijeli srpski narod.

“Zahvaljujemo vam na gostoprimstvu. Veoma smo zahvalni što imamo priliku da budemo ovdje u Ruskoj Federaciji. Naša posjeta Ruskoj Federaciji je dokaz da dijelimo zajednički pristup nasljeđu Velikog otadžbinskog rata i da smo pravi prijatelji”, naveo je Karan.

Napomenuo je i da su odnosi tokom godina postali posebno jaki, zasnovani na međusobnom poštovanju i da postoje redovni kontakte između ruskog predsjednika i Dodika.

Putinu je zahvalio i na činjenici da je Ruska Federacija najvažniji strateški partner Srpske na međunarodnoj sceni, te se nada da će i ostati i da će se nastavutu graditi još jači temelj.

“Naše partnerstvo se zasniva na iskrenom prijateljstvu, ravnopravnosti i odsustvu političkih uslova. To je dokaz da Rusija i dalje podržava Dejtonski mirovni sporazum. Zahvaljujemo se gospodinu Lavrovu i svim Vašim predstavnicima, posebno u Savjetu Federacije, kroz Savjet za sprovođenje mira, na poštovanju nasleđa Dejtonskog mirovnog sporazuma”, naveo je Karan.

Sa ruske strane na sastanku su bili ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, potpredsjednik Vlade Aleksandar Novak, pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov i Anton Šalajev, šef Federalne agencije za tehničku regulaciju i metrologiju i predsjednik ruske strane Međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju, piše Srna.

Evropska unija više ne govori o svom učešću u pregovorima o Ukrajini, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri OEBS-u Dmitrij Poljanski.

Diplomata je naveo da se u izjavama zemalja EU u Beču i dalje može uočiti iluzija da su u stanju da nanesu Rusiji “strateški poraz”.

Prema njegovim riječima, Evropljani su “podigli moral” nakon manevara SAD u pregovorima, u trenutku kada nije bilo odlučnih dejstava ruskih snaga u zoni Specijalne vojne operacije.

– Kada sam tek došao, mnogi Evropljani su u svojim nastupima govorili da moraju biti za pregovaračkim stolom, da garancije bezbijednosti mogu biti obezbijeđene samo zajedno sa Evropskom unijom i da Rusija mora “zaustaviti rat”. Sada se iz posljednjih izjava to više ne vidi – rekao je on.

U februaru je predsjednik Francuske Emanuel Makron najavio pripremu dijaloga sa Rusijom na tehničkom nivou. U isto vrijeme, njegov diplomatski savjetnik Emanule Bon posjetio je Rusiju radi razgovora sa pomoćnikom predsjednika Rusije Јurijem Ušakovim. Kasnije je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da ti razgovori “nisu donijeli pozitivne signale” po pitanju Ukrajine.

U martu je ministar spoljnih poslova Švajcarske Ignjacio Kasis izrazio nadu u obnovu odnosa sa Moskvom, naglasivši da odnosi dve zemlje traju više od dva vijeka.

Istog mjeseca, premijer Belgije Bart de Vever pozvao je na normalizaciju odnosa sa Rusijom radi “jeftinijih resursa”, ali je kasnije dodao da to nije moguće dok traje sukob u Ukrajini.

Kremlj je više puta saopštio da je Rusija otvorena za dijalog. Predsjednik Vladimir Putin je istovremeno ocijenio da Evropa “nema mirovnu agendu” i da se nalazi “na strani rata”.