Kategorija: Svijet

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da mediji koje optužuje za „lažne vijesti“, uključujući Si-en-en, MS Nau i Politiko, ne bi trebalo da imaju pristup Bijeloj kući, tvrdeći da je izvještavanje o njemu skoro u potpunosti negativno, prenosi RTRS.

„Zašto bi počiniocima lažnih vijesti, poput CNN-a i MSDNC-a (pežorativni naziv koji upućuje na navodne veze između Demokratske stranke i MS now-a) trebalo dozvoliti pristup jednom tako svijetom mjestu, Bijeloj kući? Uprkos mojoj velikoj izbornoj pobjedi, gotovo 100 odsto izveštavanja o ‘Trampu’ je negativno, i tako je godinama“, naveo je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži.

Ponovio je zahtjev da „lažnim vijestima“ ne bude dozvoljen pristup Bijeloj kući, uz tvrdnju da to „traje predugo“, uz „ogromnu štetu“ po SAD.

Velike televizijske mreže potom su u znak solidarnosti prekinule zajedničko izvještavanje o predsjedniku.

Savezni sudija je u četvrtak privremeno poništio zabranu ulaska u Bijelu kuću, nakon tužbe medijskih organizacija, ali se odluka odnosila na pristup kompleksu, a ne direktno na obaveze pres-pula.

Njemačka od 1. januara 2027. planira da prepolovi godišnju kvotu za radnike sa Zapadnog Balkana, sa 50.000 na 25.000. Njemačko građevinarstvo upozorava da bi zbog toga već do kraja ove godine moglo ostati bez oko 8.000 radnika, pišu Nezavisne pozivajući se na N1.

Centralno udruženje njemačkog građevinarstva upozorilo je da bi smanjenje kvote moglo otežati brojne građevinske i infrastrukturne projekte. Oko 30 odsto radnih viza za građane Zapadnog Balkana ide u građevinu, više nego u bilo koju drugu djelatnost.

Predsjednik udruženja Feliks Paklepa rekao je da na njemačkim gradilištima svaki sedmi zaposleni ima strani pasoš i da je Zapadnobalkanska regulativa važan način dolaska radne snage iz trećih zemalja.

Potražnja je već velika. Kontingent za 2025. bio je popunjen krajem novembra, poslije čega su novi zahtjevi odbijani. Savezna agencija za zapošljavanje prošle godine izdala je 105.000 odobrenja, ali to ne znači da su svi stigli, jer utiče i čekanje na vizu.

Istraživanje udruženja pokazuje da 98 odsto radnika sa Zapadnog Balkana radi posao za koji su angažovani, a 58 odsto je stručna radna snaga, specijalisti ili stručnjaci.

Regulativa važi za državljane Albanije, BiH, Crne Gore, samoproglašenog Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. Zapošljavanje ide uz ugovor s njemačkim poslodavcem. Godišnja kvota 2024. podignuta je sa 25.000 na 50.000, pa bi smanjenje bilo povratak na stari nivo.

Građevinarstvo traži da kvota ostane najmanje 50.000, uz brže i digitalizovano izdavanje viza.

Predsjednik Kine Si Đinping i američki predsjednik Donald Tramp saglasili su se da dodatno obogate sadržaj kinesko-američkih odnosa i da zajedno izgrade „konstruktivne strateške odnose stabilnosti zasnovane na poštovanju, pravičnosti i ravnopravnosti“, prenosi RTRS pozivajući se na Srnu i Kinesku medijsku grupu.

Si i supruga Peng Lijuen razgovarali su uz čaj s Trampom i Melanijom Tramp u Bijeloj kući. Kineski predsjednik podsjetio je da je ovo njegova prva državna posjeta Vašingtonu poslije 11 godina.

„Tokom ove posjete obogatili smo definiciju odnosa Kine i SAD, složili se da zajednički gradimo konstruktivne strateške odnose stabilnosti zasnovane na poštovanju, pravičnosti i ravnopravnosti i postigli smo obostrano korisne rezultate u ekonomskoj i trgovinskoj oblasti, koje će pozdraviti narodi obje zemlje i međunarodna zajednica“, rekao je Si.

Perspektiva odnosa, kaže, svijetla je i to je istorijski trend, ali je put krivudav i na njemu će biti teškoća.

„Spreman sam da sa predsjednikom Trampom, sa hrabrošću i odgovornošću prema istoriji, ispišem značajno poglavlje u istoriji razvoja kinesko-američkih odnosa“, naglasio je Si.

Tramp je posjetu ocijenio konstruktivnom i veoma uspješnom. Dvije strane su, kaže, kroz duboku komunikaciju o odnosima i važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima ostvarile brojne pozitivne rezultate. Izrazio je očekivanje da će nastaviti blisku komunikaciju sa Sijem.

Poslije čaja parovi su posjetili Nacionalni arhiv SAD i u centralnom holu saslušali predstavljanje istorije arhiva i najvažnijih dokumenata. Si je rekao da arhivska građa nosi mudrost prethodnih generacija. Američki narod je, naveo je, 250 godina gradio američki san, a kineski nasljeđuje pet hiljada godina kulture i ide ka kineskom snu o preporodu.

Kina i SAD imaju različite istorije, kulture, sisteme i puteve, ali zajedničku težnju naroda ka boljem životu.

„Ako priznamo i poštujemo međusobne razlike, razvijamo uzajamno razumijevanje i učimo jedni od drugih, ukoliko pronađemo najveći zajednički imenilac, proširimo spisak oblasti saradnje i na odgovorajući način upravljamo razlikama, odnosi između dvije zemlje mogu se razvijati stabilno i dugoročno“, istakao je Si.

Iran je u subotu saopštio da čeka zvanični odgovor SAD na prijedlog za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i prekid borbi u regionu u roku od sedam dana. Američki medij piše da Donald Tramp ponudu ne prihvata, javlja Klix.

Prijedlog su, prema iranskim zvaničnicima, iznijeli na zasjedanju Generalne skupštine UN u Njujorku i prenijeli Amerikancima preko Katara.

Ministar inostranih poslova Abas Aragči rekao je da bi dogovor pokrenuo sedmodnevno odbrojavanje do otvaranja moreuza i zastoja u regionalnim sukobima.

„Ako postoji ozbiljnost na američkoj strani da se postigne dogovor i ponovo otvori Hormuški moreuz, sve je sada pripremljeno“, dodao je Aragči.

Ako SAD pristanu, zaraćene strane mogle bi da krenu u šire razgovore o temama koje su obostrano usaglašene, uključujući iranski nuklearni program. Visoki iranski zvaničnik rekao je Rojtersu da Teheran neće popustiti oko obogaćivanja uranijuma niti slanja visoko obogaćenog uranijuma izvan zemlje.

Po iranskom planu, neprijateljstva bi stala na svim frontovima, uključujući Liban. Zauzvrat bi SAD trebale da skinu blokadu iranskih luka, odlede zamrznuta sredstva i povuku naftne sankcije.

Vol strit žurnal objavio je da je Tramp ponudu odbacio i privatno posumnjao da bi Iran ispunio njegove zahtjeve. Rojters navodi da taj izvještaj nije mogao odmah da potvrdi.

Sukob traje od 28. februara, poslije američkih i izraelskih napada, i širi posljedice na region. Iran je o sigurnim plovnim rutama u Hormuškom moreuzu razgovarao i sa Saudijskom Arabijom. Jemenski Hutiji nastavili su napade na saudijske ciljeve, uključujući dronove prema Rijadu i balistički projektil prema Hamis Mušaitu.

Saudijska Arabija, Pakistan i Turska pojačali su konsultacije o bezbjednosnoj saradnji. Unicef je upozorio da nasilje u Jemenu izaziva novu humanitarnu krizu i rast akutne pothranjenosti djece.

Marija Neira peti je kandidat za novog generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije, objavljeno je na sajtu SZO, prenosi RTRS pozivajući se na Srnu.

Ušla je u konkurenciju posljednjeg dana predviđenog za predaju kandidature. Kandidati iz pet zemalja žele da zamijene Tedrosa Adanoma Gebrejesusa.

Osim Neire, prijave su predali Hanan Muhamed el Kubari iz Katara, Hanan Balki iz Saudijske Arabije, Hans Kluge iz Belgije i Budi Gunadi Sadikin iz Indonezije.

Sastanak SZO biće u novembru, a Izvršni odbor će u januaru sljedeće godine listu svesti na tri kandidata. Tedros je na čelu SZO od 2017. godine.

Moskva ne isključuje kontakt predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o isporuci ruskog gasa Srbiji, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi RTRS pozivajući se na Srnu.

„Ne isključujemo mogućnost takvog kontakta“, rekao je Peskov novinarima.

Kremlj je krajem marta ove godine potvrdio razgovore i produženje gasnog aranžmana Moskve i Beograda. Vučić je tada naveo da će tromjesečno produženje osigurati stabilnost snabdijevanja.

Specijalizovano tužilaštvo u Hagu zatražilo je da nekadašnjem vođi OVK Hašimu Tačiju bude izrečeno šest godina zatvora zbog ometanja pravde i da se u tu kaznu ne uračuna vrijeme provedeno u pritvoru, prenosi RTRS pozivajući se na Srnu.

Ako zahtjev bude usvojen, Tači bi mogao da bude osuđen na ukupno 31 godinu zatvora. Tužilaštvo smatra da se pritvor može uračunati samo u predmetu u kojem je već prvostepeno osuđen na 25 godina zbog ratnih zločina.

U istom predmetu tužilaštvo traži po tri godine zatvora za Baškima Smakaja, Isnija Kiljaja i Fadilja Fazljija, a devet mjeseci za Hajredina Kučija, prenosi Kosovo onlajn.

Trilateralni sastanak Rusije, SAD i Ukrajine, na kojem bi se razgovaralo o naporima za okončanje sukoba, mogao bi uskoro biti održan, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je naveo da se izaslanik ruskog predsjednika Kiril Dmitrijev nalazi u SAD, gdje je juče razgovarao sa američkim pregovaračima, specijalnim izaslanicima američkog predsjednika Stivenom Vitkofom i DŽaredom Kušnerom.

On je dodao da za sada nema detalja o potencijalnom trilateralnom sastanku.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je ranije da bi sastanak bio održan na tehničkom nivou i da bi se mogao organizovati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Italijanska vlada usvojila je zabranu nošenja burki i nikaba u školama. Premijerka Đorđa Meloni razloge je ponovila u videu na Instagramu, piše Klix.

„Prvo, zabrana burke i nikaba u školama. Da ne bi bilo zabune, to nije marama koja pokriva glavu, to je marama koja pokriva lice, jer u školu se ide s otkrivenim licem i niko u Italiji, u ime jedne ili pretpostavljene tradicije, ne može odlučiti da djevojka mora biti prisiljena da se skriva“, rekla je Meloni.

Kaže da je iznenađuje stav ljevice.

„Iznenađuje me da se ljevica ne slaže, jer žena, ili još gore, djevojčica kojoj je nametnuto da skriva čak i pogled, jeste osoba kojoj se uskraćuju ta osnovna prava i ta integracija o kojoj se svi toliko rado izjašnjavaju. Nakon toga, naravno, postoji i pitanje sigurnosti. Naime, pravila ovog tipa, već sam ih spomenula, postoje u različitim evropskim zemljama, i kažem vam više, postoje čak i u nekim zemljama s muslimanskom većinom. Dakle, stvarno je protivljenje ovim pravilima za mene potpuno nerazumljivo. Reći ću vam da je, s nekih aspekata, to čak i zastrašujuće, po mom mišljenju“, poručila je.

Druga odluka vlade ograničava broj stranih učenika u razredima.

„Također ovdje, nije mi jasno koji su razlozi protivljenja i ljevice, koja je ovih dana počela objavljivati fotografije multikulturalnih razreda, strane djece, kao da mi imamo nešto protiv te djece, kao da mi želimo izbaciti tu djecu iz škola. Dok zapravo težimo da radimo nešto sasvim drugo, a to je omogućiti toj djeci da imaju pravu priliku za integraciju. I ljevica to zna, jer je tema ograničenja prisutnosti stranaca u razredima postavljena od svake vlade svake boje, uključujući vladu Letta, uključujući posljednju žuto-crvenu vladu na čelu s Giuseppeom Conteom. Samo što, da se promijeni, oni su govorili, a mi smo to radili“, rekla je Meloni.

Školska uredba veže se za početak školske 2026/2027, završetak intervencija Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i integraciju međunarodnih učenika. Od 2027/2028. uvodi se ograničenje od 30 odsto međunarodnih učenika u određenim razredima prvog razreda, s različitim kriterijumima za osnovne i srednje škole i mogućnošću preraspodjele upisa među susjednim školama.

Obezbijeđeni su i resursi za italijanski jezik. Ako jezičke poteškoće roditelja ometaju kontakt sa školom, mogu se ponuditi besplatni kursevi do nivoa A2, uz sankcije za nedolazak poslije upozorenja.