Kategorija: Svijet

Svjetske rezerve nafte se iscrpljuju rekordnom brzinom usljed vojnih dejstava SAD i Izraela protiv Irana, prenose mediji.

– Svjetske zalihe nafte se smanjuju rekordnim tempom, jer rat u Iranu ometa isporuke goriva iz Persijskog zaliva, čime se smanjuje zaštitni mehanizam koji ublažava šokove u snabdijevanju – ističe se u tekstu.

Kako se ističe, naglo smanjenje rezervi povećava rizik od još većih skokova cijena i mogućeg deficita. Zbog toga vlade i industrija imaju sve manje mogućnosti da ublaže posljedice gubitka više od milijardu barela isporuka, dva mjeseca nakon gotovo potpunog zatvaranja Ormuzskog moreuza.

– Oštro smanjenje zaliha znači da će tržište ostati ranjivo na buduće poremećaje u snabdijevanju, čak i nakon završetka konflikta – upozoravaju mediji.

SAD i Izrael su 28. februara započeli udare na ciljeve na teritoriji Irana, pri čemu je stradalo više od tri hiljade ljudi. Osmog aprila Vašington i Teheran su proglasili dvonedeljno primirje, ali su pregovori održani u Islamabadu nakon toga završeni bez rezultata.

Dvadeset prvog aprila SAD su jednostrano produžile primirje do okončanja dijaloga o rješavanju krize, istovremeno uvodeći blokadu iranskih luka, uz obećanje da će je ukinuti nakon postizanja sporazuma.

Zbog sukoba je gotovo u potpunosti obustavljen pomorski saobraćaj kroz Ormuzski moreuz — ključnu rutu za snabdijevanje svjetskog tržišta naftom i tečnim prirodnim gasom iz zemalja Persijskog zaliva.

Kruzer MV Hondius gotovo nečujno se pojavio pred obalom Tenerifa u prvim jutarnjim časovima, nakon skoro mjesec dana plutanja Atlantikom obilježenog smrću, izolacijom i strahom od širenja rijetkog andskog soja hantavirusa.

Iako je brod stigao do Kanarskih ostrva, putnicima i dalje nije dozvoljen izlazak na kopno. Oko kruzera uspostavljen je bezbjednosni pojas od jedne nautičke milje, a brod će i nakon uplovljavanja u industrijsku luku Granadilja (Granadilla) ostati usidren na moru kako bi se održala potpuna izolacija.

Više od stotinu putnika i članova posade sada čeka jednu od najsloženijih zdravstveno-bezbjednosnih operacija koje je Španija ikada organizovala.

„Operacija bez presedana“

Španska ministarka zdravlja Monika Garsija (Mónica García) cijelu akciju opisala je kao događaj „bez presedana“, naglašavajući da u operaciji učestvuju službe iz čak 23 države.

„Rizik zaraze za opštu populaciju je nizak“, ponovila je Garsija, pokušavajući da smiri zabrinute stanovnike Tenerifa.

Istovremeno je upozorila da panika i dezinformacije mogu napraviti dodatni problem.

„Širenje panike, dezinformacije i konfuzija direktno su protiv osnovnih principa zaštite javnog zdravlja“, poručila je.

Mjere bezbjednosti u luci Granadilja dodatno su pooštrene tokom vikenda. Španska vojna policija i timovi za vanredne situacije postavili su velike prihvatne šatore, dok je pristup obali gotovo potpuno zatvoren.

Llegada del MV #Hondius a las aguas territoriales españolas. Un buque de la #GuardiaCivil lo ha escoltado hasta el puerto de Granadilla, donde hay un preparado un dispositivo especial para recibir a los ocupantes del barco. pic.twitter.com/uW5QD3a28g

— Guardia Civil (@guardiacivil) May 10, 2026

Medicinski timovi prvi ulaze na brod

Prije nego što ijedan putnik kroči na kopno, na kruzer će se ukrcati medicinski timovi koji će pregledati sve putnike i članove posade i provjeriti postoje li novi simptomi virusa.

Prema posljednjim informacijama, novih slučajeva zasad nema.

Nakon pregleda, putnici će biti podijeljeni po nacionalnosti i manjim brodicama transportovani do obale, daleko od naseljenih područja.

Na lokalnom aerodromu već čekaju čarter letovi za njihovu evakuaciju.

Britanija, Sjedinjene Američke Države i više članica Evropske unije poslali su svoje avione, a u pripravnosti su i posebno opremljeni medicinski avioni za eventualni hitni transport zaraženih putnika u izolaciju.

Španski državljani biće prebačeni u Madrid, gdje ih čeka obavezni karantin u vojnoj bolnici Gomez Ulja (Ulla).

Karantin koji može trajati više od dva mjeseca

Najveći problem predstavlja činjenica da hantavirus ima izuzetno dugu inkubaciju.

Ljekari upozoravaju da simptomi mogu da se pojave i do devet sedmica nakon izlaganja virusu, zbog čega još nije poznato koliko će putnici morati da ostanu u izolaciji.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je riječ o rijetkom andskom soju hantavirusa, koji se, za razliku od većine drugih hantavirusa, u određenim slučajevima može prenositi među ljudima.

Na kruzeru su dosad umrle tri osobe.

Virus je povezan sa odlagalištem otpada na krajnjem jugu Argentine, mjestom koje često posjećuju ljubitelji posmatranja ptica. Prenose ga glodari, a slučajevi prenosa među ljudima veoma su rijetki.

Šef WHO stigao na Tenerife

Na Tenerife je doputovao i direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus (Tedros Adhanom Ghebreyesus), koji lično nadgleda operaciju iskrcavanja.

On je pohvalio reakciju španskih vlasti, nazvavši je „čvrstom i efikasnom“.

Istovremeno je pokušao da umiri zabrinute građane Kanarskih ostrva.

„Vaša zabrinutost je potpuno razumljiva zbog iskustva sa covidom. Ta trauma je još svježa“, rekao je Tedros.

Ipak, dodao je da je rizik šire zaraze trenutno nizak.

„To je posljedica načina na koji virus funkcioniše, ali i priprema koje je sprovela španska vlada kako bi se izbjegao bilo kakav problem“, naglasio je.

Bolnice u punoj pripravnosti

U bolnici Kandelarija (Candelaria) na Tenerifima već danima vlada vanredno stanje pripravnosti.

Desetine specijalista intenzivne medicine čekaju eventualni dolazak teško oboljelih pacijenata sa kruzera.

U posebnoj izolacionoj jedinici pripremljen je krevet opremljen respiratorom, testovima za zarazne bolesti i kompletnom zaštitnom opremom.

Glavna ljekarka intenzivne njege Mar Martin tvrdi da je osoblje spremno za najgori scenario.

„Nikada ranije nismo imali slučaj hantavirusa, ali ovo je virus sa komplikacijama kakve liječimo svakog dana. Potpuno smo obučeni za ovakve situacije“, rekla je ona.

U hodnicima bolnice već su složene velike količine zaštitnih odijela, maski i rukavica.

Stanovnici uznemireni, ali bez panike

Vijest da će upravo Tenerife postati mjesto iskrcavanja zaraženog kruzera izazvala je bijes dijela stanovnika ostrva.

Lučki radnici protestovali su ispred lokalnog parlamenta tvrdeći da bezbjednosne mjere nisu dovoljne i da ostrvo ne smije postati centar potencijalne zdravstvene krize.

Ipak, kako su vlasti objavljivale više detalja o operaciji, tenzije su počele da popuštaju.

„Virus jeste opasan, ali kažu da je za zarazu potreban veoma blizak kontakt. Ako budemo oprezni, nadamo se da posljedice neće biti ozbiljne“, rekla je Dženifer (Jennifer), koju je BBC zatekao u šetnji sa djetetom ulicama Santa Kruza (Santa Cruz).

Dio građana i dalje zamjera Madridu odluku da se upravo Tenerife odredi kao mjesto iskrcavanja putnika sa „Hondiusa“.

Mnogi podsjećaju da su vlasti i tokom početka pandemije covida slale umirujuće poruke prije nego što je situacija izmakla kontroli.

Ipak, uprkos zabrinutosti, na ostrvu zasad nema znakova panike.

Tanker sa tečnim prirodnim gasom iz Katara izgleda da je prošao kroz Ormuski moreuz, što je prvi izvoz jedne zemlje iz regiona Persijskog zaliva od početka rata u Iranu, prenosi danas Blumberg.

Tanker “Al Haraitijat”, koji je utovaren u postrojenju Ras Lafan ranije ovog mjeseca, izašao je iz moreuza i nalazi se u Omanskom zalivu, a Pakistan je naveden kao njegova sledeća destinacija, prema podacima Agencije za praćenje brodova.

Prolazak ovog broda je nagovještaj da bi se mogao nastaviti veći protok tečnog prirodnog gasa, ali je to daleko od predratnih nivoa od oko tri pošiljke dnevno iz Persijskog zaliva.

Međutim, trgovački brodovi se i dalje suočavaju sa bezbjednosnim prijetnjama jer su i Iran i SAD uveli blokade.

Ovaj potez je uslijedio nakon što je Katar nekoliko puta ranije pokušao da pošalje isporuke kroz Ormuski moreuz, ali su se tankeri na kraju vratili.

Tankerom upravlja katarska kompanija “Nakilat šiping Katar”, plovi pod zastavom Maršalskih ostrva i ima kapacitet od 211.986 kubnih metara.

Iranska Revolucionarna garda zaustavila je 6. aprila dva katarska tankera za tečni prirodni gas, “Al Dajen” i “Rašida”, koji su se kretali ka Ormuskom moreuzu i naložila im da ostanu gdje su, ne navodeći razlog.

Katar je drugi najveći izvoznik tečnog prirodnog gasa na svijetu, a pošiljke uglavnom idu kupcima u Aziji.

U nedavnim iranskim napadima na Katar uništeno je 17 odsto katarskog izvoznog kapaciteta, a očekuje se da će popravke obustaviti proizvodnju 12,8 miliona tona goriva godišnje na tri do pet godina.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je sinoć da se rat u Ukrajini bliži kraju, prenijela je agencija RIA Novosti.

Ruski lider je naveo da nije predložio sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali da ga ne odbija.

– Nisam odbio. Ne predlažem taj sastanak, ali ako to neko učini, ko god želi da se sastane neka dođe u Moskvu i mi ćemo se sastati – rekao je Putin na konferenciji za medije u Moskvi.

Istakao je da eventualni sastanak sa Zelenskim treba da bude poslednja tačka u procesu okončanja rata.

– Ukrajinska strana, gospodin Zelenski, spreman je da održi lični sastanak. Da bi učestvovao u ovom događaju ili bilo šta potpisao, to mora biti konačna odluka, ne sami pregovori – rekao je Putin, ističući da je sastanak sa Zelenskim u trećoj zemlji moguć samo ako se postignu konačni dogovori o dugoročnom mirovnom sporazumu.

Naveo je da mu je slovački premijer Robert Fico prenio spremnost Zelenskog za sastanak.

– Rekao mi je da je Zelenski spreman na lični sastanak, ali to nije prvi put da to čujemo – rekao je ruski predsjednik.

Putin je istakao da američki predsjednik Donald Tramp i njegova administracija iskreno žele rješenje rata u Ukrajini, jer njima taj sukob “nije potreban”.

– Vidimo da sadašnja američka administracija i američki predsjednik iskreno teže rješenju. Njima očigledno nije potreban ovaj sukob – rekao je Putin.

Izrazio je nadu da će Rusija i Evropska unija ponovo obnoviti odnose.

– Obnavljanje odnosa između Rusije i Evrope koristiće obema stranama. Što prije se to desi, to bolje za nas, a u ovom slučaju i za evropske zemlje – rekao je Putin.

Na pitanje novinara koga bi volio da vidi u ulozi posrednika za dijalog između Rusije i Evrope, Putin je rekao da bi najviše volio da to bude nekadašnji njemački kancelar Gerhard Šreder.

Putin je ponovio da Rusija nije nikoga zvanično pozvala u Moskvu na proslavu Dana pobjede 9. maja, ali i da je naznačila da pozdravlja sve koji su prisustvovali.

– Znate, nismo nikoga pozvali na ove događaje. Ovo nisu proslave godišnjica. Ali smo svima poslali informaciju da bismo bili srećni ako neko dođe. Oni koji su stigli, svakako su pokazali izvjestan stepen hrabrosti, lično, jer su saznali za određene sporazume, uključujući i one koje je inicirao predsjednik SAD Tramp o produženju prekida vatre, o razmjeni snaga i tako dalje. Drugim riječima, saznali su za smirivanje tenzija tek nakon što su stigli. I ne znajući to, ipak su odlučili da budu ovdje. Ovo zaslužuje posebno poštovanje. Ali ponavljam, mi ne vidimo ništa posebno u tome što je neko odsutan – rekao je Putin.

Kad je riječ o ratu SAD i Izraela protiv Irana, Putin je ocijenio da je riječ o teškom i složenom sukobu, i ocijenio da više nema zainteresovanih strana za nastavak rata.

Dodao je da Iran ima razloga da vjeruje Rusiji u nuklearnoj sferi.

– Nikad nismo prekršili bilo koji sporazum i nastavljamo mirnodopske nuklearne programe u Iranu – istakao je Putin.

Govoreći o odnosima SAD i Kine, Putin je kazao da je nastavak kontakata te dve zemlje važan i da ih Rusija pozdravlja.

– Mi samo imamo koristi od toga, od stabilnosti i konstruktivne interakcije između SAD i Kine – zaključio je Putin.

Posjeta premijera Slovačke Roberta Fica Moskvi povodom Dana pobjede izazvala je negodovanje među evropskim političarima, prenose mediji.

Kako se navodi, ova posjeta dolazi u trenutku kada se Ficov pokušaj da se predstavi kao nezavisan, prorusko orijentisan političar unutar Evropske unije nalazi pod sve većim pritiskom iz Brisela, ali i unutar same Slovačke.

Ističe se da je Brisel već upozorio Bratislavu na navodne probleme u finansiranju slovačke Agencije za poljoprivredu, što bi moglo da ima negativne posledice po domaće poljoprivrednike.

Takođe se podsjeća da su poslanici Evropskog parlamenta u aprilu pozvali Evropsku komisiju da obustavi isplate Slovačkoj ukoliko se utvrdi da postoje problemi sa vladavinom prava.

Reakcije su usledile i iz Nemačke. Kancelar Fridrih Merc izjavio je da Fica očekuje razgovor povodom njegove posete Moskvi, dok je zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odgovorila da bez uloge Sovjetskog Saveza ne bi bilo ni Dana Evrope.

Fico je, zajedno sa drugim stranim liderima, prisustvovao obilježavanju 81. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu.

Tom prilikom sastao se i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Kremlju, gdje su razgovarali o bilateralnoj saradnji i mogućnostima obnove rada međuvladine komisije za ekonomsku saradnju, čiji rad je prekinut 2021. godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom na Crvenom trgu u Moskvi kako bi ponovo opravdao rat u Ukrajini i optužio NATO za podršku, kako je rekao, “agresivnim akcijama Kijeva”.

Ovogodišnja vojna parada održana je u znatno smanjenom obimu, bez prikaza moderne vojne tehnike, što se prvi put dogodilo poslije gotovo dvije decenije, navodi BBC. Ruske vlasti navele su da je razlog za takvu odluku trenutna bezbjednosna situacija i angažovanje vojne opreme na frontu u Ukrajini.

Putin: Vodimo pravedan rat
Obraćajući se okupljenim vojnicima i stranim zvanicama, Putin je poručio da Rusija vodi “pravedan rat” i da se njene snage bore protiv Ukrajine koju “naoružava i podržava cijeli NATO blok”.

“Veliki podvig generacije pobjednika danas inspiriše vojnike koji izvršavaju ciljeve specijalne vojne operacije”, rekao je Putin, koristeći termin kojim Kremlj opisuje rat u Ukrajini.

Dodao je da ruski vojnici “uprkos svemu nastavljaju da napreduju”.

Pojačane mjere bezbjednosti
Iako na paradi nije bilo tenkova, raketnih sistema i druge moderne vojne tehnike, Crvenim trgom marširale su brojne jedinice ruske vojske uz pojačane mjere bezbjednosti zbog mogućih prijetnji ukrajinskih dronova.

Ruski mediji navode da su pojedine parade širom zemlje potpuno otkazane, dok su druge uključivale uglavnom tehniku iz Drugog svjetskog rata.

Primirje uz međusobne optužbe
Parada je održana u trenutku kada su Rusija i Ukrajina pristale na trodnevno primirje povodom Dana pobjede, nakon inicijative koju je podržao američki predsjednik Donald Tramp.

Ipak, obje strane međusobno se optužuju za brojna kršenja primirja na frontu.

Rat u Ukrajini traje od februara 2022. godine, a sukob je u međuvremenu prerastao u najveću bezbjednosnu krizu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Manje stranih lidera nego ranije
Za razliku od prošlogodišnje parade, kojoj su prisustvovali kineski predsjednik Si Đinping i brazilski predsjednik Lula da Silva, ovog puta u Moskvu je stigao manji broj stranih lidera.

Među prisutnima su bili predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Laosa Tontlun Sisulit i malezijski kralj Sultan Ibrahim.

Nakon Putinovog govora ispaljene su počasne artiljerijske salve, dok je vojni orkestar izvodio patriotske kompozicije.

Proevropski konzervativac Peter Mađar trebao bi u subotu službeno trebao položiti zakletvu kao premijer pred mađarskim parlamentom, nešto manje od mjesec dana nakon uvjerljive pobjede na parlamentarnim izborima protiv nacionalista Viktora Orbana.

Obećao “promjenu režima”
Nakon euforije pobjede, u kojoj su Mađari plesali i pjevali na ulicama Budimpešte, očekivanja su velika za čovjeka koji je obećao “promjenu režima” kako bi se okončala korupcija i napadi na slobode koji su obilježili Orbanovu 16-godišnju vladavinu.

Mađarska se takođe suočava s brojnim ekonomskim izazovima, počevši od privrede koja stagnira i pogoršanja javnih usluga, što zahtijeva strukturne reforme koje će potrajati.

Za sada Mađari pokazuju “veliko strpljenje i dobru volju prema novoj vladi”, napominje Andrea Virag, direktorica za strategiju u liberalnom think tanku Republikon.

“Očekivanja su ogromna”
“Ali očekivanja su ogromna i moraju se ispuniti i u kratkom roku”, rekla je za AFP.

Peter Mađar (45) položiće zakletvu na inauguracijskoj sjednici parlamenta, koja počinje u 10 sati po lokalnom vremenu i biće emitovana na velikim ekranima postavljenim oko zgrade, čija golema neogotička silueta dominira Dunavom.

Svjestan da period medenog mjeseca možda neće potrajati, željan je usvojiti reforme kako bi se vratila evropska sredstva zamrznuta zbog kršenja vladavine prava.

Mađarska bi mogla izgubiti 10 milijardi evra iz plana oporavka nakon kovida
To je posebno važno jer se Mađarska suočava s rokom u avgustu, kada bi mogla izgubiti 10 milijardi evra iz plana oporavka nakon kovida.

Prošle sedmice Peter Mađar otputovao je u Brisel, gdje je održao neformalne sastanke s čelnicima EU-a nadajući se da će osigurati isplatu tih sredstava do kraja maja, na što računa kako bi ispunio svoja predizborna obećanja.

Iako ga dočekuje raširenih ruku, Brisel bi ipak mogao pričekati usvajanje konkretnih reformi prije nego što ispuni njegova očekivanja.

Mađar se već obavezao pridružiti Kancelariji evropskog javnog tužioca, boriti se protiv korupcije i osigurati nezavisnost pravosuđa i medija.

Da bi to postigao, ima znatnu slobodu zahvaljujući svojoj dvotrećinskoj većini u parlamentu, gdje je njegova stranka Tisza osvojila 141 od 199 mjesta.

Takođe je zaprijetio izmjenom Ustava kako bi prisilio predsjednika Tamasa Suloka, bliskog saveznika Viktora Orbana, na odlazak ako odbije dati ostavku, te smjenom “svih marioneta koje je Orbanov sistem imenovao na ključne pozicije”, uključujući glavnog tužioca i predsjednika Ustavnog suda, prenosi Glas Slavonije.

Svečanosti povodom njegove inauguracije u subotu, kako unutar tako i izvan Parlamenta, ispunjene su simbolikom, a zastave i muzika odaju počast članstvu Mađarske u EU, njenoj velikoj romskoj manjini i mađarskim manjinama koje žive u susjednim zemljama.

Američki predsjednik Donald Tramp posljednjih sedmica sve otvorenije insistira na okončanju sukoba sa Iranom, a analitičari smatraju da iza toga stoje tri ključna razloga – rast cijena nafte, strah od globalne ekonomske krize i sve veći uticaj Kine u regionu Bliskog istoka.

 

Prema analizi agencije “Anadolija”, rat sa Iranom postao je mnogo komplikovaniji i skuplji nego što je administracija u Vašingtonu prvobitno očekivala, dok zatvaranje Ormuskog moreuza prijeti ozbiljnim poremećajima na svjetskom energetskom tržištu.

Ormuski moreuz ključ globalne trgovine

Ormuski moreuz jedan je od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu jer kroz njega prolazi oko petine ukupne svjetske trgovine naftom. Zbog toga svaki vojni sukob u tom području automatski izaziva rast cijena energenata i zabrinutost na globalnim tržištima.

Analitičari navode da Tramp pokušava izbjeći scenario u kojem bi dugotrajan rat izazvao skok cijena goriva u SAD, što bi moglo imati ozbiljne političke posljedice uoči predsjedničkih izbora.

“Nafta je i dalje centralni dio američke globalne strategije”, izjavio je profesor međunarodnih odnosa Bulent Gokaj za “Anadoliju”. “Kontrola energetskih tokova oduvijek je bila važan element američke hegemonije.”

Kina kao ključni faktor

Jedan od glavnih razloga zbog kojih Vašington želi smirivanje sukoba jeste i Kina, najveći kupac iranske nafte i jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Teherana.

Peking je tokom sukoba pokušavao zadržati neutralnu poziciju, ali je istovremeno nastavio diplomatske kontakte sa Iranom i državama Persijskog zaliva kako bi zaštitio svoje energetske interese.

Američki mediji navode da Tramp želi postići dogovor prije planirane posjete Kini, jer bi nastavak rata dodatno ojačao kineski uticaj u regionu i ugrozio globalne lance snabdijevanja.

Tramp traži izlaz iz sukoba

Iako je američka administracija ranije koristila agresivnu retoriku prema Teheranu, posljednjih dana Tramp sve češće govori o potrebi za “trajnim sporazumom” i mogućem produženju primirja.

Prema pisanju međunarodnih medija, Pakistan trenutno posreduje u pregovorima između Vašingtona i Teherana, a cilj je postizanje privremenog sporazuma kojim bi se otvorio Ormuski moreuz i smanjile tenzije u regionu.

Profesor Ilan Kapur sa Univerziteta Jork smatra da sukob sa Iranom pokazuje koliko su energija i geopolitika i dalje usko povezani.

“Iran predstavlja paradoks moderne energetske politike – istovremeno je meta pritiska, ali i neophodan dio globalnog energetskog sistema”, rekao je Kapur.

Strah od ekonomskih posljedica

Ekonomisti upozoravaju da bi produženi rat mogao izazvati novu globalnu inflaciju i ozbiljne poremećaje na tržištu goriva, transporta i industrije.

Već sada su pojedine aviokompanije počele mijenjati rute zbog nestabilnosti na Bliskom istoku, dok cijene nafte rastu nakon svakog novog sukoba u regionu.

Analitičari zaključuju da Tramp pokušava pronaći balans između vojnog pritiska na Iran i potrebe da stabilizuje tržišta, jer bi dugotrajni sukob mogao nanijeti veliku štetu američkoj ekonomiji i međunarodnom položaju SAD.

Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je za pregovore sa svim stranama, uključujući i evropske lidere, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, nakon navoda da se u Evropskoj uniji razmatra mogućnost direktnih razgovora sa Moskvom o okončanju rata u Ukrajini.

Peskov je rekao da je Putin više puta ponovio da je otvoren za dijalog, ali da inicijativa za obnovu kontakata mora doći iz Brisela.

– Putin je spreman pregovarati sa svima. To je više puta ponovio – rekao je Peskov novinarima, komentarišući pisanje „Fajnenšel tajmsa“, prenosi Rojters.

Iz Kremlja poručuju da će Rusija biti spremna da nastavi dijalog onoliko daleko koliko budu spremne evropske zemlje, ali da Moskva neće prva pokretati kontakte zbog ranijih stavova Evropske unije prema Rusiji.

– Ruska strana nije bila inicijator potpunog prekida odnosa sa EU. To su učinili Brisel i pojedine evropske zemlje – naveo je Peskov.

„Fajnenšel tajms“ je objavio da se u vrhu Evropske unije razmatra mogućnost direktnih pregovora sa Putinom zbog sve većeg nezadovoljstva sporim napretkom mirovnog procesa za Ukrajinu.

Prema navodima lista, evropski lideri smatraju da pregovori između SAD, Rusije i Ukrajine donose minimalne rezultate, dok je Evropska unija ostala po strani.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta izjavio je da postoji „potencijal“ za razgovore između Evropske unije i Rusije, uz podršku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Mogući pregovori dolaze u trenutku kada evropski lideri i dalje insistiraju da Rusija mora biti poražena u ratu u Ukrajini, dok Moskva evropske zemlje optužuje da su „sponzori rata“ zbog vojne i finansijske pomoći Kijevu.

Putin je ranije više puta kritikovao evropske države zbog isporuke oružja, pomoći i obavještajnih podataka Ukrajini, dok Rusija odbacuje optužbe Zapada da bi nakon Ukrajine mogla ugroziti i zemlje članice NATO-a.