Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp i kineski predsjednik Si Đinping u Bijeloj kući razgovarali su o Tajvanu, trgovini i vještačkoj inteligenciji. Uprkos rivalstvu, obojica su istakli saradnju i sprečavanje kriza, pišu Nezavisne.

Poslije susreta Tramp je izbjegao pitanja novinara o politici. Si je od SAD zatražio da budu „oprezne“ po pitanju Tajvana, prenose američki i kineski mediji 25. septembra.

Kineska državna agencija javlja da je Si pokrenuo Tajvan i rekao da se Kina nada da će Vašington „rješavati pitanje Tajvana sa oprezom“. To bi, prenosi Tanjug, bilo tvrđe od dugogodišnje američke formule da se nezavisnost „ne podržava“, a nema znaka da Trampova administracija mijenja tu formulaciju.

Bijela kuća nije odmah izdala izvještaj. Rojters napominje da američki zvaničnici izbjegavaju da izričito kažu da su protiv nezavisnosti ostrva i da bi svaka izmjena otvorila pitanje odlučnosti Vašingtona da ga brani i izazvala otpor u Kongresu.

Si je ponovo pomenuo „Tukididovu zamku“ — opasnost od rata kad sila u usponu ugrozi dominantnu. Rekao je da se taj rizik „može prevazići“, ali je time ponovo stavio u prvi plan strah od vojnog sukoba. Pozvao je na redovan vojni dijalog i jače mehanizme protiv kriza. Tramp se pozvao na zajedničku istoriju dvije zemlje.

Tokom obilaska, na mjestu portreta Džoa Bajdena stajao je uokvireni autopen, uređaj za automatsko potpisivanje. Tramp ga je pokazao Siju.

„Ovo je autopen… to je Bajden“, rekao je Tramp. Si se glasno nasmijao, kao i ostali iz delegacije. Snimak je objavila Bijela kuća.

O vještačkoj inteligenciji stavovi su se razišli. Tramp, koji AI zove super-inteligencijom, na mrežama je napisao da želi da je „ostavi tačno tamo gdje jeste“ i da se osloni na Ministarstvo pravde SAD, bez novih regulatornih okvira. Si je kazao da dvije vodeće nacije u toj oblasti moraju da upravljaju razvojem i da „osiguraju da je njen razvoj uvijek pod ljudskom kontrolom i da služi dobrobiti ljudi“.

SAD su ove sedmice obezbijedile produženje trgovinskog primirja. Ministar finansija Skot Besent rekao je da su se strane dogovorile da za dva mjeseca produže sporazum koji je okončao prošlogodišnji trgovinski rat, a koji ističe u novembru.

Posjetu je Tramp iskoristio i za prizor Vašingtona po svojoj mjeri: vojnici s perikama i trorogim šeširima u Ružičastom vrtu uređenom da podsjeća na njegov golf klub, niski prelet borbenih aviona i bombardera, te prikaz helikoptera „Marin 1“ i preuređenog Južnog travnjaka s velikim heliodromom.

 Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov predao je generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu izvještaj o razotkrivanju lažnih informacijama kijevskog režima o navodnom masakru civila u Buči i zatražio detaljnu istragu o tome pitanju.

“Lavrov je Guteresu predao izvještaj pod naslovom `Gebelsovi nasljednici: falsifikovanje događaja u Buči i krvave režirane predstave kijevskog režima`, koji je sastavio Međunarodni javni tribunal o zločinima ukrajinskih neonacista”, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Lavrov je zatražio da Sekretarijat UN sprovede detaljnu provjeru činjenica o ovom režiranom incidentu, koji su, kako je navedeno, počinili Kijev i njegovi NATO mentori, prenio je TASS.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastao se sa visokim predstavnicima finansijskog sektora sa Volstrita sa kojima je razgovarao o ulaganjima u obnovu Ukrajine, saopštila je ukrajinska vlada.

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je danas da će vještačka inteligencija (AI) biti „velika tema razgovora“ koje će tokom dana imati sa predsjednikom Kine Si Đinpingom, koji boravi u posjeti Vašingtonu.

„Veliki dan sa predsjednikom Kine Sijem. Super inteligencija (SI) će biti velika tema razgovora, ali želim da to ostavim tačno onako kako je sada.To je i stav Kine. Naša zaštitna ograda je Ministarstvo pravde (DOJ)“, napisao je Tramp na Truth Socialu, prenosi RTRS.

Današnji sastanak Sija i Trampa uslijediće u jeku trke u naoružanju SAD i Kine zbog razvoja AI, u trenutku kad mnogi pozivaju na međunarodnu regulativu. Tramp se dosad opirao tim pozivima, a svjetskim liderima je na Generalnoj skupštini UN ranije ove sedmice rekao: „Pobjednik je onaj ko pobijedi AI“.

Si je stigao u trodnevnu državnu posjetu SAD, tokom koje će posjetiti i Bijelu kuću, gdje će biti svečana večera s predstavnicima tehnološkog sektora.

Obraćanje ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o Ukrajini vratilo je sve prisutne na zemlju, izjavila je predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

– Kada bi se te izjave (izrečene prije govora Lavrova) poslušale izolovano od istorijskog konteksta, vjerovatno se u tom govoru ne bi našlo ništa sporno; nego samo veoma dobro. Međutim, Sergej Viktorovič Lavrov je počeo da govori i odmah sve vratio u taj istorijski kontekst, pobrinuvši se da se, nakon tako uzvišenog misaonog uzleta, nečeg tako uzvišenog i teorijski utemeljenog, svi spuste na zemlju – rekla je Zaharova za ruske medije.

Zaharova je dodala da su govori poput Lavrovljevog važan dio cjelokupne slike međunarodnog prava jer se, kako je rekla, odmah arhiviraju i postaju dio istorije, prenosi RTRS.

Govoreći na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o Ukrajini, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Rusija spremna za pregovore o dugoročnom i održivom rješenju za Ukrajinu, ali da dok traju pregovori neće obustavljati Specijalnu vojnu operaciju.

Predsjednik SAD Donald Tramp negirao je pisanje američkih medija da razmatra mogućnost da stavi svoje ime na čuveni “Fordov teatar” u Vašingtonu, u kojem je ubijen bivši američki predsjednik Abraham Linkoln.

“Priča da Bijela kuća ili ja želimo da stavimo moje ime na `Fordov teatar` u Vašingtonu, u kojem je ubijen Abraham Linkoln, je smiješna laž. To je lažna vijest. Ko bi želio da njegovo ime nosi tako tragično mjesto?”, upitao je Tramp na u objavi na mreži “Trut sošl”.

On je optužio demokrate da “pate od ozbiljnog sindroma poremećenosti zbog Trampa” i nazvao ih “degenericima i gubitnicima”, koji izmišljaju laži jednu za drugom.

“Ta podvala u vezi sa `Fordovim teatrom` je još jedna od njihovih beskrajnih, zlobnih laži, kojima pokušavaju da diskredituju i ponižavaju”, dodao je Tramp.

Zemljotres magnitude 5,1 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je istočnu Tursku, saopšteno je iz Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra /EMSC/.

Potres se dogodio jutros oko 9.00 časova po lokalnom vremenu, 29 kilometara od mjesta Šanlijurf.

Epicentar je bio na dubini od 10 kilometara, prenosi Srna.

Prema podacima EMSC-a, podrhtavanje tla osjetilo se u nekoliko provincija, uključujući Dijarbakir, Adijaman i Šanlijurfu, pri čemu je najjači intenzitet prijavljen u Dijarbakiru.

Zemljotres se osjetio i u Siriji i Iraku.

Sjeverna Koreja izvela je probno gađanje unaprijeđene vođene rakete za višecijevni raketni sistem kalibra 240 milimetara, objavila je državna agencija KCNA. Test je dio petogodišnjeg plana modernizacije artiljerijskih i raketnih snaga, a gađanje je nadgledao predsjednik Drugog ekonomskog komiteta Ko Pjong-hjon.

Prema KCNA, raketa ima autonomni sistem preciznog navođenja. Domet je do 100 kilometara u balističkom letu, odnosno do 115 kilometara u kombinovanom režimu s jedrenjem. Tokom probe, tvrdi agencija, potvrđene su preciznost i karakteristike unaprijeđenog sistema, pišu Nezavisne.

Sjevernokorejski zvaničnici razvoj raketa većeg dometa sa navođenjem opisuju kao „veliku promjenu“ u vatrenoj spremnosti duž južne granice. KCNA navodi da Pjongjang namjerava prioritetno da razvija artiljerijske i raketne jedinice. Portal NK Njuz iz Seula ocjenjuje da testirano oružje izgleda kao unaprijeđena varijanta rakete s hipersoničnom kliznom bojnom glavom.

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan poručio je pred Generalnom skupštinom UN da je Teheran spreman za dijalog i diplomatiju, ali ne i za „jezik sile“. Američki državni sekretar Marko Rubio kaže da će za dogovor s Iranom biti potrebno vrijeme i da Vašingtonu stoje na raspolaganju i vojne opcije. U Ormuskom moreuzu jedna osoba je poginula u napadu na trgovački brod.

Pezeškijan je kritikovao dvostruke standarde Zapada: Izrael ima nuklearno oružje i uživa nekažnjivost, a Iran je pod stalnim inspekcijama i sankcijama. „Atomska bomba i drugo oružje za masovno uništenje u ovom regionu nalaze se u rukama izraelskog režima, a ipak se inspekcije zahtijevaju od Irana“, rekao je, kako prenose ATV.

Naglasio je da je Iran žrtva Izraela i SAD i da Sjedinjene Države koriste Ormuski moreuz „kako bi nametnule svoju agresiju“. „Nikada nećemo pognuti glavu niti pasti na koljena. Gospodin Tramp i oni koji pokušavaju da nas zastraše moraju da shvate da je Iran spreman za dijalog, diplomatiju i pregovore, ali bez prihvatanja jezika sile.“

Rubio je u Njujorku novinarima rekao da će postizanje dogovora zahtijevati naporan rad tokom određenog perioda i da predsjednik SAD „ima na raspolaganju više opcija, uključujući i vojne“.

Jedan član posade poginuo je, a 27 ljudi evakuisano je s trgovačkog broda pogođenog projektilom u Ormuskom moreuzu kod Omana. Nekoliko zemalja obustavilo je letove iranskih avio-kompanija prema svojim aerodromima poslije novih američkih sankcija vazduhoplovnom sektoru. Iranske kompanije i dalje obavljaju dio međunarodnih letova po planu.

Evropski zvaničnici upozorili su Veliku Britaniju da može da ugrozi popravljanje odnosa s Unijom ako budući samit veže za garancije da britanske firme neće stradati zbog politike „Made in Europe“. Takve garancije Brisel sada ne može da da, jer Zakon o industrijskom ubrzanju još nije završen. Jedan zvaničnik EU ocijenio je da bi vezivanje tog propisa za samit i njegovo odgađanje bilo „prilično kontraproduktivno“.

Samit EU i Velike Britanije prvobitno je planiran za jul, da se zaključe pregovori o sporazumu za poljoprivredno-prehrambene proizvode, programu za mlade i povezivanju sistema trgovanja emisijama. Odgođen je poslije pada vlade Kira Starmera, a novi datum nije određen. Ni susret novog britanskog premijera Endija Bernama i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen na marginama Generalne skupštine UN nije donio termin, iako se ranije računalo na novembar, pišu Nezavisne.

Diplomata iz zemlje koja podržava uključivanje Britanije u „Made in Europe“ savjetovao je Londonu da se „ne dovodi u ćošak“ povezivanjem napretka u odnosima s tim zakonom. Drugi zvaničnik je upozorio da Britanija igra rizičnu igru, jer joj je „Made in Europe potrebniji nego što je Britanija potrebna programu Made in Europe“.

Prijedlog Komisije trenutno bi Britaniju u većini sektora tretirao kao dio evropskog sistema, uz izuzetak automobilske industrije. Konačan oblik još nije poznat, jer pregovaraju članice, Komisija i Evropski parlament. Francuska, Poljska, Italija i Grčka, prema riječima diplomate EU, traže stroži tretman zemalja izvan Unije. London tvrdi da bi nove prepreke kršile trgovinski sporazum poslije Bregzita i kaže da ne traži poseban izuzetak, nego poštovanje već postignutih dogovora.

Portparol premijera poručio je da London blisko razgovara s EU o programu i želi da ostane pouzdan partner u ekonomskoj i bezbjednosnoj saradnji. Bivši premijer Toni Bler pozvao je Bernamovu vladu da u desetogodišnjem planu zacrta put ka ponovnom formalnom odnosu s reformisanom Evropskom unijom.