Kategorija: Svijet

Iran je predstavio jednu od svojih podzemnih baza protuzračne odbrane, otkrivajući opsežne kapacitete za skladištenje projektila, njihovo brzo ponovno punjenje i skrivanje ključnih vojnih sistema. Prema dostupnim informacijama, riječ je o kompleksu smještenom duboko ispod planinskih masiva, na dubinama od oko 80 do 100 metara, što ga čini izuzetno otpornim na udare teških bombi za uništavanje bunkera i značajno povećava zaštitu strateških resursa.

Podzemni tuneli, koji se protežu desetinama kilometara, sadrže velike količine balističkih i krstarećih projektila, među kojima su modeli Sejil, Haj Qasem i Khaybar Shekan. Poseban naglasak stavljen je na mogućnost brzog transporta i ponovnog punjenja, što ovim bazama daje visoku operativnu fleksibilnost. U sklopu kompleksa nalaze se i skriveni sistemi protuzračne odbrane, uključujući sistem 3rd Khordad, koji se mogu brzo izvući na površinu radi djelovanja i potom ponovo skloniti u podzemlje, čime se otežava njihovo otkrivanje i uništavanje.

Iran je ranije predstavio i druge podzemne vojne kapacitete, uključujući zrakoplovne baze poput Oghab 44, koje mogu primiti borbene avione, kao što je F-4 Phantom, ali i bespilotne letjelice. Postoje i podzemne mornaričke baze namijenjene za raketne čamce, čime Iran dodatno razvija složen sistem skrivenih vojnih infrastruktura.

U isto vrijeme, dok se rat između SAD-a, Izraela i Irana intenzivira, raste i zabrinutost oko mogućnosti kopnene operacije SAD-a u Iranu, za koju vojni izvori upozoravaju da bi bila „apsolutna katastrofa“. Kako prenosi američki HuffPost, intervjui s aktivnim vojnicima, rezervistima i organizacijama za zaštitu prava vojnika ukazuju na ozbiljnu krizu morala u američkim trupama.

Vojnici prijavljuju osjećaj ranjivosti, ogroman stres i razočaranje, a mnogi razmišljaju o napuštanju vojske. Jedan vojni zvaničnik koji radi na liječenju evakuisanih vojnika u Njemačkoj upozorio je na „neadekvatnu zaštitu i planiranje“, dok je naglasio da bi kopnena operacija bila izuzetno rizična, jer se ne može u potpunosti zaštititi ni jedna baza na tom ratištu.

Iranski balistički projektili i dronovi već su pogodili američke vojne objekte, a prema dostupnim podacima, 13 američkih vojnika je ubijeno, dok je najmanje 232 ranjeno. Uz to, među trupama se širi nezadovoljstvo, a pojedini vojnici poručuju da „ne žele umrijeti za Izrael“ i da ne žele biti politički pijuni.

Istovremeno, bilježi se ogroman porast zahtjeva za status prigovarača savjesti. Organizacije koje pomažu vojnicima navode da su zahtjevi porasli za čak 1000 posto, što ukazuje na duboku krizu povjerenja i motivacije. Kao ključni prelomni trenutak navodi se i napad 28. februara na školu u iranskom gradu Minabu, u kojem je, prema navodima izvora, poginulo najmanje 175 osoba, uključujući i desetine djevojčica, a za koji pojedini izvori navode da SAD snose odgovornost.

Nezadovoljstvo dodatno raste zbog šire percepcije američke uloge na Bliskom istoku i podrške Izraelu, posebno među mlađim generacijama vojnika i građana. Takođe, unutrašnje politike Ministarstva odbrane, uključujući korištenje vojske unutar SAD-a, ukidanje programa raznolikosti i prekid partnerstava sa institucijama, dodatno doprinose nezadovoljstvu.

Predstavnici veteranskih organizacija upozoravaju da se vojska koristi za političke ciljeve, što, prema njihovim riječima, stvara destabilizirajući efekat. Sve to dovodi do sve češće preporuke među vojnicima da razmotre izlazak iz službe ukoliko se njihovi moralni stavovi ne poklapaju s politikom države.

Dolazak dodatnih američkih snaga na Bliski istok i prijetnje predsjednika Donalda Trampa da će „zbrisati“ iransku energetsku infrastrukturu označavaju moguću završnicu trenutnog sukoba.

Kako piše američki list Washington Post, glavni cilj američko-izraelskih operacija sada je preuzimanje kontrole nad Hormuškim moreuzom i ključnim energetskim postrojenjima.

Otvaranje ovog moreuza, koji predstavlja ključni kanal za globalno snabdijevanje energijom, postalo je najvažniji cilj rata. Američki i izraelski zvaničnici smatraju da bi razbijanje iranske kontrole nad ovim područjem omogućilo Trampu da privede sukob kraju uz proglašenje pobjede i zaustavi rastuću globalnu energetsku krizu.

Očekivanja da će nova faza rata uskoro početi dodatno su pojačana dolaskom masovne američke vatrene moći. Fokus je na specijalizovanim jedinicama koje su već na putu.

Prema navodima Washington Posta, kontingent od 4.500 američkih mornara i marinaca kreće se prema Bliskom istoku. Ove snage uključuju pješadijski desantni bataljon, podršku borbenih helikoptera, eskadrilu borbenih aviona F-35 i oklopna amfibijska vozila.

Pentagon je dodatno ubrzao raspoređivanje 11. marinske ekspedicione jedinice iz San Diega. Jedan visoki izraelski zvaničnik za Washington Post je, pod uslovom anonimnosti, izjavio: „Ti marinci sigurno nisu došli za ukras.“

Novo američko raspoređivanje signalizira plan preuzimanja ostrva i kontrole nad moreuzom, tvrdi isti zvaničnik, misleći na ostrvo Harg, ključno iransko čvorište za izvoz nafte.

Rastuća zabrinutost SAD-a i Izraela dodatno je pojačana Trampovim ultimatumom objavljenim na platformi Truth Social, gdje je zaprijetio da će, ukoliko Iran ne otvori Hormuški moreuz u roku od 48 sati, SAD „udariti i zbrisati“ iransku energetsku infrastrukturu.

Iako Trampova administracija traži dodatna sredstva od Kongresa za finansiranje operacija, njegovi saveznici ga ohrabruju da ide do kraja. U međuvremenu, operacije osiguranja moreuza mogle bi trajati sedmicama i izložiti američke snage ozbiljnim rizicima.

Iran je odgovorio porukom da će na napade uzvratiti udarima na američke i regionalne energetske ciljeve, kao i postrojenja za desalinizaciju vode.

Iranska strana već je izvela snažan zračni udar na Izrael, pri čemu su pogođena dva grada na jugu zemlje, uključujući Dimonu, a povrijeđeno je više od stotinu ljudi.

Iranska Islamska revolucionarna garda poručila je da „nestrpljivo čeka“ dolazak američkih snaga i da je spremna za „pomorska iznenađenja“.

U međuvremenu, zaljevske zemlje izražavaju zabrinutost zbog situacije i upozoravaju da Hormuški moreuz mora ostati otvoren kao globalni transportni pravac.

Pilot i kopilot kanadskog aviona koji se sudario sa vatrogasnim vozilom na aerodromu “La Gvardija” u Njujorku podlegli su povredama, javila je mreža En-Bi-Si.

Ranije je javljeno da su četiri osobe povrijeđene u sudaru aviona kompanije “Er Kanada i vatrogasnog vozila prilikom slijetanja na aerodrom “La Gvardija” u Njujorku, nakon čega je aerodrom zatvoren.

🚨#BREAKING: At this time, at least 70 people have been injured following a collision involving a plane and a fire truck at LaGuardia Airport in New York. Officials at the on-site have confirmed that two individuals have been pronounced dead at the scene. pic.twitter.com/2ovwJ7wf8i

— R A W S A L E R T S (@rawsalerts) March 23, 2026

Desetine drugih povrijeđene su u ovom incidentu.

Na osnovu preliminarnog spiska putnika, koji treba da bude potvrđen, avion “Er Kanade” “CRЈ-900” prevozio je 72 putnika i četiri člana posade iz Montreala.

Avion je udario u vatrogasno vozilo brzinom od oko 40 kilometara na čas.

Avion “CRЈ-900”, koji je dolazio iz Montreala, udario je u vozilo brzinom od oko 40 kilometara na čas.

Fotografije agencije Rojters pokazuju vidljiva oštećenja na nosu aviona.

Savezna uprava za vazduhoplovstvo SAD /FAA/ saopštila je da je aerodrom zatvoren vjerovatno do večeras.

Prema veb-sajtu aerodroma “La Gvardija”, svi avioni su presumjereni na druge aerodrome ili vraćeni na mjesto polaska.

Komandant Centralne komande vojske SAD-a (CENTCOM), admiral Bred Kuper, komentarisao je dešavanja na Bliskom istoku i poručio da će američka vojska nastaviti udare na Iran i u narednim sedmicama.

U razgovoru za Iran International, Kuper je govorio o iranskim napadima širom regiona, ocijenivši da su motivisani očajem.

„Djeluju iz očaja. U posljednjih nekoliko sedmica vrlo namjerno su gađali civilne ciljeve, više od 300 puta. Na početku sukoba viđali smo desetine dronova i raketa, ali toga sada više nema. Napadi se dešavaju pojedinačno ili u manjim brojevima“, rekao je Kuper.

Istakao je da američke i savezničke snage rade na zaštiti plovnih puteva u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, te da istovremeno slabe iranske pomorske kapacitete.

„Hormuški moreuz je fizički otvoren za prolaz. Razlog zašto brodovi trenutno ne prolaze jeste to što ih Islamska Republika gađa dronovima i raketama“, naveo je.

Kuper je optužio Teheran za nastavak sukoba, naglašavajući da takvi potezi ugrožavaju civile.

„Ovaj rat bi mogao odmah da se zaustavi ako bi oni to odlučili. Moraju prestati da dovode iranski narod u opasnost ispaljivanjem raketa i dronova iz naseljenih područja. Takođe, moraju odmah obustaviti napade na civile širom Bliskog istoka“, rekao je.

Na kraju je poručio da su SAD i saveznici uspostavili najveći protivvazdušni odbrambeni „kišobran“ u regionu.

„Izrael presreće dronove i balističke rakete usmjerene ka arapskim zemljama i uspješno ih neutralizuje. Vojna kampanja napreduje brže nego što se očekivalo“, zaključio je Kuper.

Iran je u ponedjeljak ujutro, 23. marta, ispalio nove rakete prema Izraelu, a izraelska vojska saopštila je da su aktivirani sistemi protivvazdušne odbrane i da su projektili presretani iznad više područja.

Istovremeno, Izrael je pokrenuo novi talas širokih udara na ciljeve u Teheranu, što dodatno pojačava strah od širenja sukoba na cijeli region.

Prema dostupnim izvještajima, tokom noći i jutra aktivirane su uzbune i u drugim dijelovima regiona, uključujući pojedine zalivske države, dok je sve više signala da sukob ulazi u novu, opasniju fazu. Američki admiral Brad Cooper izjavio je da je kampanja protiv Irana „ispred plana ili po planu“, dok Teheran nastavlja da prijeti odmazdom ukoliko budu gađane njegove elektrane i druga ključna infrastruktura.

Teheran pod udarima, raste rizik od šire regionalne eskalacije
Izraelska vojska ranije je saopštila da izvodi „široki talas udara“ na, kako tvrdi, infrastrukturu iranskog režima u Teheranu. Iranski mediji prijavili su eksplozije u više dijelova prijestonice, dok su pojedini izvještaji govorili i o udarima na druge gradove. Dio navoda o pogođenim lokacijama i žrtvama nije mogao biti odmah nezavisno potvrđen.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da Iran upozorava da bi svaki napad na njegove elektrane mogao biti odgovoreno udarima na energetske objekte u Izraelu, ali i u drugim državama regiona povezanim sa američkim vojnim prisustvom. Francuski predsjednik Emanuel Makron zato je pozvao na moratorijum na napade na civilnu i energetsku infrastrukturu, kao i na obnovu slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz.

Ormuski moreuz ostaje ključna tačka krize
U središtu međunarodne zabrinutosti i dalje je Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih prolaza. Predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je da će SAD napasti iranske elektrane ako Teheran u roku od 48 sati ne omogući potpuno otvaranje moreuza za plovidbu, dok Iran uzvraća da bi u tom slučaju mogao dodatno pojačati udare i potpuno zatvoriti prolaz.

Britanski premijer Keir Starmer i Trump razgovarali su o potrebi ponovnog otvaranja tog pomorskog pravca, a evropski lideri prethodnih dana takođe su tražili obnovu slobodne plovidbe i obustavu napada na energetsku i vodnu infrastrukturu.

Tržišta već reaguju: Padaju azijske berze, nafta nestabilna
Eskalacija sukoba već se osjeća na svjetskim tržištima. Azijske berze oštro su pale na početku sedmice, dok cijene nafte ostaju visoke i veoma nestabilne zbog straha od dugotrajnog poremećaja isporuka iz Zaliva. Međunarodna agencija za energiju upozorila je da je aktuelna energetska kriza teža od naftnih šokova iz sedamdesetih godina prošlog vijeka.

To znači da posljedice više nisu samo vojne i političke, nego i ekonomske: skuplja energija, veći troškovi transporta i novi pritisak na inflaciju mogli bi se vrlo brzo preliti i na evropska tržišta.

Region na ivici još šireg sukoba
Osim razmjene udara između Irana i Izraela, sve je više znakova da rat prijeti da zahvati i šire područje Bliskog istoka. U pojedinim zalivskim državama prijavljeni su presretnuti projektili i dronovi, dok izraelska vojska paralelno najavljuje nastavak i moguće širenje operacija protiv Hezbolaha u Libanu.

Zbog toga raste bojazan da bi naredni dani mogli donijeti još snažnije udare, ali i dodatni pritisak međunarodne zajednice da se spriječi nekontrolisana eskalacija koja bi ugrozila civilnu infrastrukturu, energetsku bezbjednost i pomorski saobraćaj.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će ishod ultimatuma koji je uputio Iranu u vezi sa energetskim postrojenjima biti “veoma dobar”, uz kritike na račun zemalja NATO-a da “ne rade ništa” i upozorenje Teheranu na “potpuno uništenje”.

U razgovoru za izraelski Kanal 13, Tramp se osvrnuo na rat sa Iranom i ultimatum koji se odnosi na energetska postrojenja Islamske Republike, navodeći da će posljedice uskoro biti poznate.

– Uskoro ćete vidjeti šta će se desiti sa ultimatumom o energetskim postrojenjima, rezultat će biti veoma dobar – rekao je Tramp, dodajući da će uslijediti “potpuno uništenje Irana” i da će plan “odlično funkcionisati”.

On je istovremeno uputio oštre kritike NATO savezu, navodeći da Alijansa nije učinila dovoljno u odnosu prema Iranu.

– Zemlje NATO-a ne rade ništa, što je velika šteta – rekao je Tramp i dodao da je “Iran bio veoma loš 47 godina” i da sada “dobija zasluženu kaznu”.

Iako su uoči sukoba upozoravale predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da ne pokreće rat protiv Irana, većina Zalivskih država sada poziva Vašington da nastavi vojne udare, izjavila su četiri visoka zvaničnika iz regiona za Tajms of Izrael.

Sagovornici iz više prestonica Persijskog zaliva navode da, uprkos izvesnom nezadovoljstvu načinom na koji SAD i Izrael vode rat, postoji jasna namjera, posebno u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Saudijskoj Arabiji, Bahreinu i Kataru, da Iran iz sukoba izađe sa značajno oslabljenim vojnim kapacitetima, kako više ne bi predstavljao prijetnju regionu.

Kako navode zvaničnici, zemlje Zaliva očekivale su napade Irana kao odgovor na američko-izraelsku agresiju na Islamsku Republiku, što je bio jedan od razloga njihovog protivljenja američko-izraelskom pokretanju rata.

– Postojala je ozbiljna sumnja da li će vojni udari imati željeni efekat i okončati destabilizujuće aktivnosti Irana u regionu – rekao je jedan visoki zalivski diplomata, dodajući da je u regionu preovladavalo mišljenje da je diplomatsko rješenje sigurniji način očuvanja bezbjednosti.

Kako se ocjenjuje, Teheran je računao da će napadima na zemlje Perijskog zaliva podstaći države da izvrše pritisak na Trampa za prekid vatre, ali je efekat bio suprotan, jer su zemlje regiona neposredno osjetile opasnost od Irana kao vojne prijetnje.