Kategorija: Svijet

Umjesto obilježavanja prve godišnjice mandata, njemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa rekordno lošim rejtingom, ekonomskim padom i rastom podrške krajnjoj desnici, dok nove tenzije sa Vašingtonom dodatno opterećuju vladu.

Mercovu vladu potresaju i unutrašnji sukobi i međusobne optužbe partnera za nedostatak kompromisa.

Razapet između američkog predsjednika Donalda Trampa, Irana i rasta cijena goriva, s jedne strane, te rata u Ukrajini, slabe ekonomije i loših anketa, s druge strane, Merc je prvu godinu mandata dočekao odgovarajući na pitanja o mogućim prijevremenim izborima.

“Nijedan kancelar prije mene nije morao ovoliko da istrpi”, požalio se Merc u jubilarnom intervjuu za magazin “Der Spiegel”.

Ipak, sudeći po posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, teško da može računati na preveliko saosjećanje građana.

Rejting vlade je na istorijskom minimumu, Hrišćansko-demokratska unija (CDU/CSU) zaostaje pet odsto za Alternativom za Njemačku (AfD), dok se Merc nalazi pri dnu liste popularnosti političara, prenosi Atinsko-makedonska novinska agencija.

Ekonomija u slobodnom padu

Najveća evropska ekonomija nije zabilježila realni rast još od pandemije virusa korona, a trenutno se ne nazire oporavak na raniji nivo rasta.

Iako je za ovu i 2027. godinu projektovan rast između 1,0 i 1,6 odsto, uvozne tarife SAD i nova kriza na Bliskom istoku već su dovele do značajne revizije tih prognoza.

Nezadovoljstvo dolazi sa svih strana, pa čak i iz sektora privrede, koji se smatrao Mercovim “domaćim terenom”.

Govoreći na skupu Ekonomskog savjeta CDU, kancelar je značajno upitao prisutne: “Mogu li vas još uvijek zvati ‘dragi prijatelji’?”

Merc je obećavao “hrabre i brze” promjene i najavljivao “jesen reformi”. Ta jesen je odavno prošla, a ključni problemi – smanjenje birokratije, niže cijene energenata, poreske olakšice i reforma penzionog i zdravstvenog sistema, i dalje su na “listi čekanja”. Razlog? Stalna trvenja unutar koalicionih partnera.

Istovremeno, u fondu za socijalno osiguranje zjapi rupa od 16 milijardi evra. Rješenje koje se nazire podrazumijeva nepopularne mjere: skuplje lijekove, ograničenja besplatnog zdravstvenog osiguranja za članove porodice, veće doprinose za visoke plate i uvođenje poreza na šećer.

Bezbjednost po svaku cijenu

Rat u Ukrajini iz korijena je promijenio njemačku percepciju bezbjednosti.

Njemačka, nekada najuzdržaniji partner NATO-a po pitanju naoružanja, sada daje snažan finansijski paket za modernizaciju vojske. Izmijenjen je zakon o vojnoj službi, a u odbranu se ulaže više nego ikada prije.

Prošle godine vojni izdaci su porasli za 24 odsto, dostigavši 110 milijardi evra, čime je Njemačka postala četvrta vojna sila svijeta, iza SAD, Kine i Rusije. Planirano je da se ovaj iznos udvostruči do 2030. godine.

Međutim, masovno naoružavanje direktno podrazumijeva nepopularno smanjenje socijalnih davanja i uvođenje novih nameta.

Dok se vlada bori sa krizama, krajnja desnica profitira. AfD je sada jasno ispred kancelarove partije. Prema posljednjem istraživanju instituta INSA, većina ispitanika priželjkuje koaliciju CDU/CSU i AfD. Na pitanje “koja partija treba da iznjedri sljedećeg kancelara”, 25 odsto bira AfD, dok Uniju bira 19 odsto.

“Imamo problem u komunikaciji”, priznao je Merc.

Ipak, činjenica je da već nakon godinu dana na vlasti mora da odgovara na pitanja o povjerenju vladi ili formiranju manjinske vlade uz prećutnu podršku desnice, prenosi Euronews.

Odbio američki zahtjev

Nakon neprijatne posjete Ovalnoj sobi u martu ove godine, Merc je dodatno zaoštrio retoriku prema Vašingtonu.

Odbio je američki zahtjev za vojnu podršku na Bliskom istoku poručivši: “Ovo nije naš rat.” Dodao je da Iran “ponižava” SAD, koje, prema njegovim riječima, nemaju jasnu izlaznu strategiju iz krize koju su same proizvele.

Tramp je uzvratio kritikama na račun njemačkog kancelara i ponovo zaprijetio smanjenjem američkog vojnog prisustva u Njemačkoj.

Bilans nakon 365 dana

Fridrih Merc nakon 365 dana na čelu vlade drži dva nepopularna rekorda: postao je najstariji kancelar koji je stupio na dužnost i prvi koji je morao ići u drugi krug glasanja u Bundestagu da bi bio izabran.

Godinu dana kasnije, on upravlja “polikrizom” i bori se sa lošim imidžom u javnosti.

“Nismo još tamo gdje želimo da budemo. Ono što smo postigli nije dovoljno. I dalje zaostajemo… Sigurno bih mogao biti bolji u komunikaciji”, priznao je Merc.

Najnoviji pokušaj američkog predsjednika Donalda Trampa da okonča rat s Iranom suočava se s ozbiljnim preprekama, a analitičari upozoravaju da plan koji Vašington trenutno razmatra ima više dubokih nedostataka koji bi mogli dovesti do njegovog brzog propadanja.

Iako Bijela kuća posljednjih dana šalje poruke optimizma i tvrdi da postoji “veoma dobra šansa” za dogovor s Teheranom, stručnjaci za bezbjednost i diplomatiju upozoravaju da je prijedlog previše nejasan, politički rizičan i teško održiv na terenu.

Prema navodima medija i diplomatskih izvora, plan podrazumijeva privremeni prekid vatre, djelimično ublažavanje sankcija Iranu, otvaranje Ormuskog moreuza i pokušaj vraćanja pregovora o nuklearnom programu za pregovarački sto. Međutim, iza optimističnih izjava krije se niz problema koji bi mogli ugroziti čitavu inicijativu.

1. Ne postoji stvarno povjerenje između Vašingtona i Teherana
Prva i možda najveća prepreka jeste gotovo potpuno odsustvo međusobnog povjerenja između SAD-a i Irana.

Iran smatra da je Vašington već više puta prekršio prethodne sporazume, posebno nakon američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma iz 2018. godine tokom Trampovog prvog mandata. Zbog toga Teheran sada insistira na čvrstim bezbjednosnim garancijama i ukidanju sankcija prije bilo kakvih većih ustupaka.

S druge strane, američka administracija i dalje zahtijeva ograničenja iranskog nuklearnog programa i želi da Teheran trajno odustane od mogućnosti razvoja nuklearnog oružja.

Analitičari upozoravaju da je upravo duboko nepovjerenje razlog zbog kojeg prethodni pokušaji diplomatskog rješenja nisu dali rezultate.

2. Sporno pitanje iranskog nuklearnog programa ostaje neriješeno
Iako se u prijedlogu govori o mogućem “zamrzavanju” obogaćivanja uranijuma, detalji tog dijela sporazuma ostaju nejasni.

Prema pojedinim izvještajima, Iran bi mogao pristati na višegodišnje ograničenje nuklearnih aktivnosti, ali odbija potpuno uništavanje svoje nuklearne infrastrukture, navodi “iNews”. Teheran takođe insistira da se pitanje nuklearnog programa rješava kasnije, a ne kao preduslov za završetak rata.

To je direktno suprotno zahtjevima Vašingtona, koji nuklearni program smatra centralnim pitanjem čitavog sukoba.

Jedan zapadni diplomata upozorio je da “nije jasno kako dvije strane mogu postići dogovor kada imaju potpuno različite prioritete”.

3. Tramp šalje kontradiktorne poruke
Dodatni problem predstavlja činjenica da Tramp istovremeno govori o miru i prijeti novim vojnim udarima.

Američki predsjednik posljednjih dana izjavljivao je da postoji mogućnost brzog završetka rata, ali je paralelno upozoravao Iran da će SAD “pojačati bombardovanje” ukoliko Teheran odbije američke uslove.

Takve izjave izazvale su konfuziju među saveznicima SAD-a, ali i skepticizam u Iranu, gdje pojedini zvaničnici tvrde da Vašington koristi pregovore kao sredstvo pritiska, a ne kao iskren pokušaj postizanja mira.

Stručnjaci ocjenjuju da ovakve kontradiktorne poruke otežavaju stvaranje ozbiljne pregovaračke atmosfere.

4. Situacija na terenu i dalje je izuzetno nestabilna
Iako formalno primirje uglavnom traje, sukobi i incidenti nisu potpuno prestali.

Ormuski moreuz ostaje jedna od najopasnijih tačaka na svijetu, a napadi na brodove i dalje prijete globalnoj trgovini energentima. Američke i iranske snage nastavljaju vojno prisustvo u regionu, dok Izrael i Hezbollah povremeno razmjenjuju udare u Libanu.

U takvim okolnostima, analitičari upozoravaju da bi i manji incident mogao potpuno srušiti pregovore.

Jedan evropski bezbjednosni zvaničnik ocijenio je da je situacija “previše krhka da bi se moglo govoriti o stabilnom miru”.

5. Tramp se suočava i s političkim problemima kod kuće
Američki predsjednik suočen je i s rastućim pritiskom u Kongresu zbog načina na koji vodi rat i pokušava da zaobiđe zakonska ograničenja.

Kritičari tvrde da Bijela kuća pokušava formalno proglasiti kraj rata kako bi izbjegla obavezu traženja kongresnog odobrenja za nastavak vojnih operacija nakon isteka roka predviđenog Zakonom o ratnim ovlašćenjima.

Pravni stručnjaci upozoravaju da administracija pokušava “okončati rat na papiru, ali ne i u stvarnosti”, jer američke snage i dalje ostaju raspoređene u regionu.

To dodatno komplikuje Trampovu poziciju i povećava politički rizik ukoliko pregovori propadnu ili dođe do nove eskalacije.

Diplomatski optimizam uprkos brojnim preprekama
Uprkos svemu, diplomatski kontakti između Vašingtona i Teherana se nastavljaju, uglavnom preko posrednika iz Pakistana i drugih regionalnih država.

Obje strane za sada ostavljaju otvorena vrata za dogovor, ali stručnjaci upozoravaju da će za trajni mir biti potrebno mnogo više od privremenog primirja i političkih izjava.

Kako ocjenjuju zapadni diplomati, pravi izazov neće biti postizanje kratkoročnog sporazuma, već stvaranje održivog rješenja koje može spriječiti novi rat u regionu.

Vladimir Zelenski je prijetnjama Paradi pobjede jasno stavio do znanja da ga ne zanima sjećanje na borce protiv nacista, uključujući i one u njegovoj sopstvenoj porodici, izjavila je na nedjeljnom brifingu Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

– Među tim ljudima za koje ga nije briga, jer ga nije briga ni za istoriju svog naroda, bili su Ukrajinci, Rusi, Bjelorusi, Јevreji, Јermeni, Azerbejdžanci, Gruzini, Kazahstanci, Kirgistanci, Moldavci, Uzbeci, Tadžici, Turkmeni i mnogi drugi predstavnici raznih naroda bivšeg SSSR-a. Njegov djeda, djeda Zelenskog, nosilac dva Ordena Crvene zvezde, takođe je bio član ovog “Besmrtnog puka” – kazala je Zaharova.

Diplomata je izjave Zelenskog o primirju 5-6. maja nazvala “krvavim pi-ar-om”, istakavši da nema sumnje da su njegove riječi izazvane teškom situacijom ukrajinskih oružanih snaga i pokušajima da se potkopa ruska inicijativa 9. maja.

– Nema sumnje da ovaj potez (primirje od 5. do 6. maja) nije samo pokušaj da se medijski zasjeni tema ruskog režima tišine povodom Dana pobjede od 8. do 9. maja, već i posljedica teške situacije Oružanih snaga Ukrajine na frontu. Kijevskom režimu je očajnički potreban predah radi pregrupisanja i pripreme za nastavak borbenih dejstava i terorističkih napada – naglasila je Zaharova.

Ona je dodala da Zelenski nije izdao naređenje o prekidu vatre ukrajinskim oružanim snagama u periodu od 5. do 6. maja.

– Nismo gajili iluzije u pogledu pregovaračkih sposobnosti kijevskog režima. Ponovo su se riječi Zelenskog razišle s njegovim djelima. Kao što vidite, nijedan od boraca ukrajinskih oružanih snaga nije namjeravao da ispoštuje prekid vatre koji je on navodno naredio. Odavno je jasno da Zelenski ne teži miru – konstatovala je diplomata.

Prema riječima diplomate, ruska inicijativa za prekid vatre 8. i 9. maja izazvala je histeričnu reakciju u Kijevu. Ona je napomenula da je američki predsjednik Donald Tramp podržao ovu inicijativu za prekid vatre u Ukrajini.

Zaharova je istakla da bi Kijev mogao biti podvrgnut raketnom napadu ako pokuša da spriječi proslavu Dana pobjede.

– Pozivamo ukrajinske građane i strani diplomatski kor da ozbiljno shvate preporuku Ministarstva odbrane da odmah napuste Kijev, koji bi mogao biti izložen masovnom raketnom uzvratnom napadu, ako kijevski režim pokuša da sprovede svoje kriminalne planove da poremeti proslavu 81. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu – rekla je Zaharova.

Rusija će suzbijati sve provokacije kijevskog režima i još jednom obraća pažnju na upozorenja Ministarstva odbrane o uzvratnim koracima, poručila je diplomata.

Otprilike dva mjeseca nakon što je kardinal Robert Fransis Prevost, rodom iz Čikaga, postao papa Lav Četrnaesti, nazvao je svoju banku u domovini.

Ovu anegdotu prošle sedmice ispričao je njegov bliski prijatelj, velečasni Tom Makarti, na okupljanju katolika u Nejpervilu u američkoj saveznoj državi Ilinois, piše “Njujork tajms”.

Neuspješan poziv banci

Novi papa predstavio se kao Robert Prevost i rekao da želi da promijeni svoj telefonski broj i adresu u evidenciji banke, ispričao je velečasni Makarti.

Papa je zatim tačno odgovorio na sva sigurnosna pitanja.

Međutim, službenica iz banke rekla mu je da to nije dovoljno te da će morati lično da dođe u poslovnicu.

“Čujte, to nikako neću moći da uradim”, prepričao je Makarti rastuću frustraciju novog pape, na šta se publika nasmijala, kako se vidi na snimku podijeljenom na društvenim mrežama. “Odgovorio sam vam na sva sigurnosna pitanja.”

Službenica se izvinila, a papa je tada pokušao sa drugačijim pristupom.

“Ja sam papa Lav”

“Da li bi vam išta značilo kada bih vam rekao da sam ja papa Lav?”, upitao je, prema riječima velečasnog Makartija.

Nakon toga mu je spustila slušalicu.

Čak i dok vode više od milijardu katolika širom svijeta i žive u pozlaćenom sjaju okruženi neprocjenjivom umjetnošću, pape se ponekad, slučajno ili namjerno, mogu uplesti u svakodnevne zavrzlame.

U prva 24 časa svog pontifikata 2013. godine, papa Franjo je, kao gest poniznosti prema kleru, insistirao na tome da sam plati svoj hotelski račun i preuzme prtljag.

Papa Lav potiče iz skromne porodice iz Doltona, malog predgrađa nedaleko od Čikaga. Prije nego što je prije gotovo godinu dana izabran za papu, služio je kao biskup u Peruu te na uticajnom položaju u Vatikanu.

Priču potvrdio papin prijatelj

Velečasni Makarti potvrdio je u imejlu da je priča o problemima sa bankom istinita. Ispričao ju je na edukativnom susretu za muškarce i dječake u crkvi u Nejpervilu, govoreći o svom prijateljstvu sa papom Lavom.

Makarti je poznati sveštenik među katolicima na južnoj strani Čikaga, avgustinac i voditelj u srednjoj školi Svete Rite od Kasije.

Papu Lava prvi put je sreo osamdesetih godina u Čikagu, gdje su obojica odrasli u sličnim radničkim četvrtima. Posjetio ga je i u Vatikanu.

Problem riješen “preko veze”

Portparol Vatikana nije odmah odgovorio na upit za komentar o ovom događaju. Problem je na kraju riješen intervencijom drugog sveštenika koji je imao vezu sa predsjednikom banke, rekao je Makarti, prenosi Telegraf.

Šta se dogodilo sa službenicom koja je prekinula poziv najpoznatijem klijentu banke, nije poznato.

“Možete li da zamislite da ostanete zapamćeni kao žena koja je spustila slušalicu papi?”, zaključio je Makarti.

SAD i Iran održali su veoma dobre razgovore u posljednja 24 časa i vrlo je moguće da će strane postići sporazum o prekidu sukoba, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

On je novinarima rekao da Teheran “želi da postigne sporazum”.

Međutim, Tramp je naglasio da ne postoji krajnji rok za postizanje sporazuma, ali je izrazio uvjerenje da će se to uskoro dogoditi.

Tramp je još jednom ponovio da Iran “ne može niti će imati nuklearno oružje”, te da je Teheran, između ostalog, pristao i na taj uslov, prenio je Sputnjik.

Pojavili su se novi ratni snimci koji prikazuju kako Korpus čuvara islamske revolucije ispaljuje balističke projektile sa ravne i potpuno nezaštićene lokacije.

Cijela misija, kako se vidi na snimcima, protekla je bez incidenata uprkos prijetnjama neposrednim napadom.

Newly released wartime footage reveals the IRGC launching ballistic missiles from an unshielded, flat launch zone, executing the mission without incident despite imminent attack threats.

Follow: https://t.co/B3zXG74hnU pic.twitter.com/GhXjOSSJnl

— Press TV 🔻 (@PressTV) May 7, 2026

Strane snage moraju otići

Mohsen Rezaei, bivši komandant Korpusa čuvara islamske revolucije, a danas član iranskog Savjeta za razboritost, poručio je kako Iran “neće ni sa kim pregovarati o nuklearnom pitanju” te da kontrola nad Ormuskim moreuzom mora ostati u iranskim rukama.

Njegove izjave prenijela je iranska novinska agencija ISNA, piše Al Jazeera.

Strateška važnost moreuza

“Ako kontrola i upravljanje Ormuskim moreuzom ispadnu iz ruku Irana, neprijatelj će to ponovo iskoristiti kao oružje protiv naše zemlje i naroda”, upozorio je Rezaei.

Poziv na odlazak stranih sila

Naglasio je da se iranski pristup bezbjednosti zasniva na regionalnoj samodovoljnosti.

“Naš model je jasan: region mora sam osigurati sopstvenu bezbjednost. Strane snage – bile one američke ili evropske – moraju otići”, zaključio je Rezaei.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan u razgovoru sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom dodatno je zaoštrio retoriku prema Vašingtonu, optuživši SAD da je “diplomatiju zamijenio prijetnjama, pritiskom i sankcijama”.

Kako prenosi Al Jazeera, Pezeškijan je poručio da Teheran zbog takvog ponašanja više ne može vjerovati Sjedinjenim Državama.

“U oba navrata kada smo ulazili u dijalog sa SAD paralelno su se događale vojne agresije na Iran. Takvo ponašanje je poput zabijanja noža u leđa”, rekao je iranski predsjednik.

Uslovi za pregovore

Pezeškijan je naglasio da ozbiljni pregovori mogu biti mogući jedino uz prekid rata i čvrste garancije da se neprijateljski potezi protiv Irana neće ponoviti.

Takođe je odbacio optužbe da je Iran preduzeo vojne akcije protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Govoreći o Ormuskom moreuzu, poručio je da je Iran decenijama bio garant bezbjednosti na tom strateškom plovnom putu, ali da su američke akcije, uključujući pomorsku blokadu, destabilizovale region.

“Svaki pregovor o potpunom otvaranju Ormuskog moreuza zahtijeva ukidanje američke pomorske blokade”, rekao je.

Makron podržao prekid vatre

Prema saopštenju iranskog predsjedničkog kabineta, Makron je tokom razgovora izrazio podršku okvirnom sporazumu o prekidu vatre te priznao da američka pomorska blokada i izraelski napadi na Liban predstavljaju njegovo kršenje, prenosi Index.

Francuski predsjednik navodno je takođe poručio kako je Pariz spreman pomoći u nastavku pregovora i učestvovati u procesu postepenog ukidanja sankcija Iranu.

Zamjenik sekretara Sajveta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je da bi rat između Rusije i Njemačke doveo do potpunog uništenja njemačke industrije i ugrožavanja postojanja evropske civilizacije u cijelosti.

– Naš jasan signal njemačkim elitama je upozorenje da najozbiljniji scenario čini obostrano garantovano uništenje veoma vjerovatnim. U stvarnosti, to okončava istoriju evropske civilizacije, dok bi se naše sopstveno postojanje nastavilo – napisao je Medvedev u članku za “Rašu tudej” o militarizaciji Njemačke.

On je naglasio da “hvaljena njemačka industrija” ne bi bila samo oštećena, već potpuno uništena i da bi se njemačka ekonomija urušila u mjeri sa koje nema oporavka.

Prema njegovim riječima, preostalo zdravorazumsko i kvalifikovano osoblje tada bi pobjeglo u Rusiju, SAD, Kinu i druge azijske zemlje.

– Izgleda da samo direktna izjava o tako teškim posljedicama može da urazumi pretjerane nacističke nasljednike i njihove njemačke saveznike, spasavajući milione života na obje strane fronta – napisao je Medvedev.

Savezni sudija u Njujorku dopustio je objavljivanje dokumenta koji navodno sadrži oproštajnu poruku pokojnog finansijera i seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, ali nije prokomentarisao da li je zaista riječ o njegovoj autentičnoj poruci.

“Istraživali su me mjesec dana – nisu pronašli ništa! Zato su ponovo pokrenute optužbe koje su stare 15 godina. Privilegija moći je odabrati kada ćeš se oprostiti. Šta želite da učinim — da se rasplačem! Nije zabavno, nije vrijedno toga!”, piše u poruci, prema fotografiji objavljenoj u sudskom spisu.

Epstin je pronađen mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji na Menhetnu u avgustu 2019, a njegova smrt proglašena je samoubistvom.

Vjeruje se da je rukom pisanu poruku pronašao osuđeni ubica i bivši policajac Nikolas Tartaljone, s kojim je Epstin dijelio ćeliju.

To se desilo nakon prvog navodnog pokušaja samoubistva Epstina nekoliko sedmica prije smrti, takođe u zatvoru.

Američki okružni sudac Kenet Karas, koji je bio zadužen za Tartaljoneov slučaj, objavio je tu oproštajnu poruku nakon što je to zatražio list New York Times, koji je o dokumentu pisao prošle sedmice.

Sudija nije pronašao nikakav pravni razlog zbog kojeg bi dokument ostao tajan.

Međutim, nije potvrdio vjerodostojnost poruke niti se bavio time ko ju je i kada pronašao, već je ta pitanja smatrao nevažnima za donošenje odluke o njenoj objavi.

“Nijedna stranka nije identifikovala nikakav suprotstavljeni razlog koji bi opravdao da se poruka zapečati”, presudio je Karas.

Poruku su priložili advokati koji zastupaju Tartaljonea, koji je bio Epstinov cimer otprilike dvije sedmice u julu 2019, kada su obojica bili u zatvoru na Menhetnu.

Epstin je priznao krivicu 2008. za podsticanje maloljetnica na prostituciju, što je dovelo do kontroverzne nagodbe i kratke zatvorske kazne. Ponovo je uhapšen u julu 2019. te optužen za seksualno iskorištavanje maloljetnika.

Oproštajna poruka pojavila se u julu 2019. nakon što je Epstin pronađen živ u svojoj ćeliji s tragovima na vratu, što su vlasti kasnije opisale kao pokušaj samoubistva.

Prema Tartaljoneu, poruka je bila u knjizi u njihovoj zajedničkoj ćeliji. Epstin je umro nekoliko sedmica kasnije u odvojenom incidentu 10. avgusta.

Tartaljone je spomenuo poruku u intervjuu prošle godine, ali pitanje je ponovo dobilo pažnju javnosti nakon što je Times pisao o njoj prošlog četvrtka.

Times je objavio da savezni istražioci nikada nisu vidjeli poruku te da nije bila uključena u milione dokumenata koje je ministarstvo pravde objavilo proteklih mjeseci.

Muškarac optužen da je pucao na pripadnike policije u blizini Vašingtonskog spomenika kretao se duž trase automobila američkog potpredsjednika Džejmsa Dejvida Vensa neposredno prije incidenta, navodi se u sudskom podnesku koji je danas, 6. maja, objavljen.

Osumnjičeni Majkl Marks (45) iz Teksasa ranjen je u ponedjeljak u okršaju sa policijom i prebačen u bolnicu, gdje je, prema iskazu agenta Tajne službe uzvikivao uvrede na račun Bijele kuće i tražio da bude ubijen, prenosi AP.

Incident se dogodio u blizini kompleksa Bijele kuće. Policija je reagovala na dojavu da se na toj lokaciji nalazi muškaarac sa skrivenim oružjem.

Prema navodima iz prijave, Marks je izvadio pištolj dok je bježao i zapucao na jednog službenika, pri čemu je slučajno ranjen tinejdžer koji se nalazio iza policajca.

Policija je uzvratila vatru i pogodila osumnjičenog u stomak, ruku i šaku, prenosi Srna.

Američki tužilac Žanin Piro najavila je da će njena kancelarija podići najozbiljnije tužbe protiv svakoga ko pokrene oružano nasilje na ulicama, posebno ako se to dešava na par koraka od sjedišta Vlade i na ruti potpredsjednika SAD.