Kategorija: Svijet

  • Brodovi izbjegavaju moreuz uprkos obećanjima SAD

    Brodovi izbjegavaju moreuz uprkos obećanjima SAD

    Napetosti u Hormuškom moreuzu dodatno su pojačane nakon novih incidenata i oštrih poruka iranskih zvaničnika, dok američki plan za zaštitu brodova ne daje očekivane rezultate i unosi dodatnu nesigurnost u globalnu trgovinu energentima.

    Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf izjavio je da se „nova jednačina Hormuškog moreuza učvršćuje“, ukazujući na sve složeniju bezbjednosnu situaciju u ovom strateški važnom području. Optužio je Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike da su „kršenjem primirja i uvođenjem blokade ugrozili sigurnost plovidbe i tranzita energije“, dodajući da će se „njihovo djelovanje vremenom oslabiti“.

    Galibaf je poručio i da je Iranu jasno kako je „nastavak postojećeg stanja za Ameriku nepodnošljiv“, uz tvrdnju da Teheran „još nije ni započeo svoje poteze“, čime je dodatno podigao tenzije u regionu.

    Istovremeno, ministar vanjskih poslova Abas Aragči naglasio je da aktuelna dešavanja potvrđuju kako „ne postoji vojno rješenje za političku krizu“. Dodao je da pregovori napreduju uz angažman Pakistana, ali je upozorio da bi Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeni Arapski Emirati mogli biti „ponovo uvučeni u dugotrajan sukob od strane zlonamjernih aktera“. „Projekat sloboda je projekat zastoja“, zaključio je Aragči.

    Plan Bijele kuće, poznat kao „Projekat sloboda“, koji bi trebalo da omogući bezbjedan prolaz brodova kroz moreuz, suočio se sa kontraefektima nakon nekoliko incidenata. Iranski napadi na ciljeve povezane sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i na brod pod zastavom Južne Koreje, dodatno su uznemirili brodarske kompanije u Persijskom zalivu.

    Iako je predsjednik SAD Donald Tramp obećao siguran prolaz, najnoviji napadi doveli su u pitanje sposobnost Vašingtona da garantuje bezbjednost plovidbe. „Moreuz je i dalje izuzetno opasan i očekujem da će većina brodova nastaviti da izbjegava prolazak dok obje strane ne ponude nešto konkretnije“, rekao je Tim Haksli iz kompanije Mandarin Shipping.

    Sličan stav iznio je i Angad Banga iz The Caravel Group, koji smatra da će, čak i u slučaju sporazuma, biti potrebno vrijeme da se političke odluke pretoče u bezbjedne operativne uslove. „Desetine hiljada civilnih pomoraca i dalje rade pod rizicima koje nisu izabrali, a globalna trgovina zavisi od njih“, upozorio je Banga.

    Nakon napada nije došlo do povećanja pomorskog saobraćaja. SAD tvrde da su dva njihova trgovačka broda prošla kroz moreuz, što Iran negira, dok Vašington navodi da je uništio više iranskih plovila — tvrdnje koje Teheran odbacuje.

    Dodatnu konfuziju izaziva nedostatak jasnih informacija o samom američkom planu. „Nema preciznih podataka o tome koje su zemlje zatražile ovu misiju, niti kako bi ona mogla biti koordinisana sa Iranom“, rekao je Sajmon Kej iz NorthStandarda.

    U takvim okolnostima, pokušaji deblokade Hormuškog moreuza ostaju bez rezultata, a cijene energenata nastavljaju da rastu. To predstavlja poseban problem za Trampa uoči izbora u SAD, gdje visoke cijene goriva izazivaju nezadovoljstvo među biračima koji su očekivali njihovo smanjenje.

  • Cijene nafte skočile nakon iranskog udara na energetsku infrastrukturu Emirata

    Cijene nafte skočile nakon iranskog udara na energetsku infrastrukturu Emirata

    Cijene nafte su porasle nakon iranskog raketnog udara na energetsku infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata u ponedjeljak i nastavka eskalacije u Ormuskom moreuzu.

    Cijena nafte tipa “brent” porasla je za pet odsto i kretala se na nivou od 113 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI za tri odsto, na oko 105 dolara po barelu, preneo je Trejding ekonomiks.

    Energetska infrastruktura i tankeri su ponovo pogođeni ovakvom situacijom, što predstavlja produbljivanje krize zbog poremećenog globalnog snabdijevanja i potencijalnih ekonomskih posljedica.

    UAE su saopštile da su presreli nadolazeće rakete, kao i da je došlo do požara u naftnom čvorištu Fudžejra.

    To je jedan od prvih velikih udara na infrastrukturu u posljednjih nekoliko nedjelja, dok je jedan tanker takođe pogođen dronovima u blizini moreuza.

    Teheran je dodao da je ispalio upozoravajuće hice na brodove američke mornarice koji su se približavali tom području.

    Događaji su usledili nakon plana američkog predsjednika Donalda Trampa da obnovi plovidbu kroz Orumski moreuz i pomogne nasukanim brodovima.

    Centralna komanda SAD saopštila je da su dva broda pod američkom zastavom prošla dok se nastavljaju pokušaji za ponovno otvaranje saobraćaja u pomenutom prolazu.

  • Napad dronovima na Rusiju: Troje povrijeđenih, oboreno 289 letjelica

    Napad dronovima na Rusiju: Troje povrijeđenih, oboreno 289 letjelica

    Tri osobe su povrijeđene u napadu dronom u gradu Čeboksariju, dok su ruski sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći oborili ukupno 289 ukrajinskih bespilotnih letjelica širom zemlje, saopštile su vlasti.

    Rusko Ministarstvo zdravlja je navelo da je jedan povređeni hospitalizovan u umjereno teškom stanju, dok se dvije osobe liječe ambulantno sa lakšim povredama, prenijele su RIA Novosti.

    Ranije je lider regiona Oleg Nikolajev kazao da su ukrajinske snage tokom noći napale Čeboksari i okolni okrug. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći presreli i uništili 289 dronova.

    Prema navodima tog ministarstva, letjelice su oborene iznad više regiona, uključujući Brjansku, Belgorodsku, Voronješku, Kursku i Rostovsku oblast, kao i iznad Krima i Azovskog mora.

  • Rusija proglasila prekid rata

    Rusija proglasila prekid rata

    Ministarstvo odbrane Rusije јe proglasilo primirјe sa ukraјinskom stranom 8. i 9. maјa u čast pobede sovјetskog naroda u Velikom otadžbinskom ratu.

    “Očekujemo da će ukrajinska strana slediti ovaj primer”, naveli su u ministarstvu.

    Istovremeno su skrenuli pažnju na pretnje Volodimira Zelenskog da će izvesti napad na Moskvu upravo 9. maja.

    Ministarstvo je obećalo da će ruska vojska preduzeti sve neophodne mere bezbednosti tokom proslava, a u suprotnom — izvesti uzvratni, masovni raketni udar na centar Kijeva. Civili i zaposleni u stranim diplomatskim predstavništvima upozoreni su da je potrebno da na vreme napuste grad.

    Prošle godine prekid vatre trajao je od 8. do 10. maja uključujući.

    Prema rečima Vladimira Putina, Kijev se uopšte nije odazvao toj inicijativi i tokom tri dana pokušao je pet puta da probije granicu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, ali su ti pokušaji odbijeni.

  • Tragedija u Njemačkoj: Vozilo udarilo grupu ljudi u centru Lajpciga

    Tragedija u Njemačkoj: Vozilo udarilo grupu ljudi u centru Lajpciga

    Dvije osobe su poginule, a dvije teško povrijeđene kada je automobil udario u grupu ljudi u centru istočnog njemačkog grada Lajpciga.

    Policija Lajpciga potvrdila je za Rojters da je bilo povrijeđenih u incidentu s vozilom u pokretu, ali nije mogla dati više detalja.

    Emiter je, pozivajući se na svjedoke, naveo da je više tijela bilo prekriveno plahtama.

    Na mjestu događaja viđene su hitne službe, uključujući ambulantna vozila, policijske automobile, vatrogasna vozila i helikopter.

    Gradonačelnik Lajpciga Burkhard Jung potvrdio je preliminarni broj žrtava i rekao da je područje u blizini osigurano.

    „Šokantno je. Sve što trenutno mogu jeste izraziti solidarnost s porodicama žrtava. Sve ostalo će morati biti utvrđeno radom policije i istražnih organa“, istakao je on.

    Policija je naknadno objavila da je vozač uhapšen i da od njega ne prijeti opasnost.

  • EK: Nije donijeta odluka o zamrzavanju sredstava namijenjenih Srbiji niti bilo šta slično

    EK: Nije donijeta odluka o zamrzavanju sredstava namijenjenih Srbiji niti bilo šta slično

    Evropska komisija nije donijela odluku o zamrzavanju sredstava namijenjenih Srbiji niti bilo šta slično, izjavio je danas portparol Evropske komisije Markus Lamert, dodajući da EK kontinuirano procjenjuje da li su ispunjeni relevantni uslovi za podršku u okviru finansijskih instrumenata Evropske unije.

    – To je dio normalne implementacije ovih instrumenata i važi tokom cijelog procesa, uključujući i fazu svakog zahtjeva za isplatu u okviru Plana rasta. Procjene su u toku – rekao je Lamert.

    Na pitanje novinara da li će Srbiji biti zaustavljena isporuka sredstava iz pretpristupnih fondova, on je ponovio da se “ništa nije promijenilo”.

    – To smo više puta ponovili danas, konstantno procjenjujemo i posmatramo, to je sve dio procesa – rekao je Lamert.

    On je istakao da su stalne procjene EK o tome da li su relevantni uslovi ispunjeni, i da to uključuje fazu svakog zahtjeva za isplatu u okviru Plana rasta.

    – Do sada smo izrazili zabrinutost zbog nedavnog usvajanja pravosudnih zakona u Srbiji, i sada očekujemo da Srbija u potpunosti sprovede hitno mišljenje Venecijanske komisije o ovim zakonima, i pažljivo pratimo naredne korake. Istovremeno, nastavljamo da podržavamo Srbiju na njenom putu ka EU i očekujemo napredak u ključnim reformama, naročito u oblasti vladavine prava, osnovnih prava i demokratskih principa – rekao je portparol EK.

    Prethodno je evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila da EK i dalje razmatra da li će Beogradu isplatiti novac predviđen Planom rasta.

  • Tramp: Iran će biti “zbrisan sa lica zemlje” ako napadne američke brodove

    Tramp: Iran će biti “zbrisan sa lica zemlje” ako napadne američke brodove

    Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Teheranu totalnim uništenjem u slučaju napada na brodove američke mornarice koji će pratiti plovila kroz Ormuski moreuz u okviru operacije “Sloboda”.

    – Iranci će biti zbrisani sa lica Zemlje ako napadnu američke brodove – rekao je Tramp za televiziju “Foks njuz”.

    Tramp je juče najavio pomorsku operaciju “Sloboda”, u kojoj će brodovi američke ratne mornarice poslužiti kao oružana pratnja trgovačkim brodovima koji su blokirani u Ormuskom moreuzu i nastoje da isplove iz blokade.

    Iranska državna televizija objavila je da je iranska vojska spriječila ulazak američkih brodova u moreuz pogodivši ratni brod sa dvije rakete, što je kasnije demantovala Centralna komanda SAD.

  • Rute: Evropljani shvatili Trampovu poruku

    Rute: Evropljani shvatili Trampovu poruku

    Evropske zemlje su “shvatile poruku” američkog predsjednika Donalda Trampa i sada osiguravaju realizaciju sporazuma o korištenju vojnih baza, izjavio je generalni sekretar NATO saveza Mark Rute.

    – Da, bilo je izvjesnog razočaranja, ali Evropljani su ga saslušali. Sada vode računa da se svi bilateralni sporazumi o bazama sprovode – rekao je Rute novinarima na samitu Evropske političke zajednice u Јermeniji.

    Rute je dodao da “sve više” evropskih zemalja unaprijed priprema sredstva poput minolovaca blizu Persijskog zaliva, da bi bile spremne za “sljedeću fazu”.

    Više evropskih zemalja objavilo je da su spremne da učestvuju u misiji da bi se osigurala sloboda plovidbe kroz Ormuski moreuz nakon završetka rata.

    Tramp je optužio pojedine članice NATO-a da ne čine dovoljno da podrže SAD u ratu protiv Irana.

  • Novi sistem kontrole granica EU doživio pravi fijasko

    Novi sistem kontrole granica EU doživio pravi fijasko

    Novi sistem ulaska i izlaska u EU (EES), koji je trebalo da postane revolucija u kontroli granica, pretvorio se u pravi fijasko.

    Nakon što je Grčka prva “probila led” i suspendovala biometrijske provjere za Britance do septembra, stručnjaci vjeruju da će njen primjer slijediti Italija i Portugal, a potencijalno i Hrvatska.

    Iako je EES postao potpuno operativan prošlog mjeseca u 25 zemalja Šengena, uključujući i Hrvatsku, njegova primjena izazvala je haos, višesatna zadržavanja i propuštene letove.

    Sistem zahtijeva od putnika izvan EU da daju biometrijske podatke – skeniranje lica i otiske prstiju – na posebnim kioscima, što se u praksi pokazalo kao nepremostiva prepreka za aerodrome usred sezone.

    Grčka je odlučila da stopira primjenu pravila do septembra kako bi zaštitila svoju ekonomiju od “traljavog” uvođenja sistema, s obzirom na to da britanski turisti tamošnjoj privredi donose 3,5 milijardi evra godišnje.

    Turistički stručnjaci procjenjuju da Portugal i Italija neće sjediti skrštenih ruku dok im Grčka “otima” goste lakšim prolaskom granice.

    “Nijedna zemlja ne želi da gleda kako joj turisti odlaze drugdje samo zato što se pridržava EU pravila koja ne funkcionišu”, poručuju stručnjaci iz kompanije Holiday Extras, prenosi Dnevnik hr.

    Prema njihovim procjenama, sistem bi se mogao srušiti kao kula od karata prije vrhunca sezone, a među zemljama koje bi mogle popustiti navode se i Španija, Francuska te Hrvatska, piše Daily Mail.

    Ryanair: “IT sistem je polupečen”

    Oštre kritike stižu i iz Ryanaira, odakle pozivaju vlade da hitno suspenduju EES do septembra. Neil McMahon iz uprave Ryanaira tvrdi da vlade pokušavaju uvesti “polupečen IT sistem” usred najprometnije putničke sezone, zbog čega putnici plaćaju cijenu čekajući satima u redovima.

    Vjeruje se da je Evropska komisija trenutno nemoćna. Čak i ako bi EU pokrenula postupke protiv zemalja koje krše pravila, bilo kakve finansijske kazne bile bi zanemarive u poređenju s prihodima od turizma koje bi te zemlje izgubile zbog haosa na aerodromima.

    Putnicima koji ipak moraju prolaziti kroz EES sistem, udruženja turističkih agencija savjetuju korištenje zvanične mobilne aplikacije kako bi unaprijed registrovali svoje podatke i barem donekle ubrzali proces.

  • Rudolf Đulijani u kritičnom stanju

    Rudolf Đulijani u kritičnom stanju

    Bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf Đulijani hospitalizovan je i nalazi se u “kritičnom, ali stabilnom stanju”, rekao je njegov portparol Ted Gudmen.

    Gudmen nije dao više detalja o Đulijanijevom stanju niti je rekao koliko je dugo u bolnici.

    “Gradonačelnik Đulijani je borac koji se suočio sa svakim izazovom u svom životu sa nepokolebljivom snagom i sada se bori istom tom snagom. Molimo vas da nam se pridružite u molitvi za američkog gradonačelnika Rudija Đulijanija”, naveo je Gudmen u saopštenju.

    Đulijani (81) je dobio priznanja zbog svog odgovora na napad Al Kaide na NJujork 11. septembra 2001. godine, zaradivši nadimak “američki gradonačelnik”.

    Đulijani je radio kao advokat predsjednika SAD Donalda Trampa u njegovim neuspješnim pokušajima da poništi rezultate izbora 2020. godine, što je dovelo do krivičnih prijava protiv Đulijanija u dvije američke države i tužbe za klevetu od strane izbornih službenika, peronosi Srna.

    Đulijani je negirao da je na bilo koji način prekršio zakon.

    Tramp je, u objavi na društvenim mrežama, nazvao Đulijanija “najboljim gradonačelnikom u istoriji Njujorka” i rekao da su ga demokrate proganjale.

    Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja