Kategorija: Svijet

  • Moskva i Beograd usaglašavaju parametre novog gasnog ugovora

    Moskva i Beograd usaglašavaju parametre novog gasnog ugovora

    Rusija i Srbija trenutno usaglašavaju parametre novog ugovora o isporuci ruskog prirodnog gasa, saopštilo je Ministarstvo ekonomskog razvoja Rusije.

    U saopštenju se navodi da je Rusija godinama garant energetske bezbjednosti Srbije i da ostaje njen glavni snabdjevač energentima, dok “Gasprom” i Ministarstvo energetike Srbije sada razrađuju detalje novog ugovora.

    Ministar ekonomskog razvoja Rusije boravi u zvaničnoj posjeti Beogradu, a predskednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se u narednim danima nada razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o novom sporazumu o isporukama gasa.

    Ranije je direktor “Srbijagasa”, Dušan Bajatović, izjavio da očekuje potpisivanje novog ugovora sa “Gaspromom” 20. marta.

    Kako prenose ruski mediji, Srbija po važećem ugovoru sa “Gaspromom” do 31. marta dobija 10 miliona kubnih metara gasa dnevno, što, uz isporuke iz Azerbejdžana i Mađarske, u potpunosti pokriva njene potrebe.

  • U Americi uhapšen Hamdija Alukić zbog zločina nad civilima u okolini Prijedora

    U Americi uhapšen Hamdija Alukić zbog zločina nad civilima u okolini Prijedora

    Hamdija Alukić /70/ uhapšen je u Alabami zbog optužbi da je 1992. godine počinio ratne zločine nad civilima u okolini Prijedora.

    Alukiću se na teret stavlja da je učestvovao u napadima na dva automobila u kojima su se nalazili civili, kao i da je zapalio nekoliko kuća dok su ljudi u njima boravili, javili su američki mediji.

    Prema dokumentima američkog federalnog suda, zločini su se desili u okolini Prijedora 1992. godine.

     

    Na optužnici, koja ima 261 stranicu, navedeno je da su Alukić i “muslimanska paravojna formacija” planirali te napade, iako su znali da se u kućama i automobilima nisu vojnici.

    Njega je uhapsila američka federalna policija, a sud u Alabami razmatra da li će biti izručen BiH.

    Alukić je sa porodicom živio u mjestu Vilmer u Alabami, nedaleko od granice sa Misisipijem.

  • FT: EK pozvala članice EU da smanje ciljeve skladištenja gasa zbog rata sa Iranom

    FT: EK pozvala članice EU da smanje ciljeve skladištenja gasa zbog rata sa Iranom

    Evropska komisija pozvala je države članice Evropske unije da smanje ciljeve skladištenja prirodnog gasa i počnu ranije da dopunjavaju rezerve kako bi ublažile rast potražnje i stabilizovale tržište energije, objavio je Fajnenšel tajms, pozivajući se na pismo komesara EU za energetiku Dana Јorgensena.

    Kako je prenio Rojters, Јorgensen je državama članicama naložio da cilj popunjenosti skladišta gasa smanje na 80 odsto kapaciteta, što je za 10 procentnih poena manje od zvaničnog cilja Evropske unije.

    Prema navodima lista, zemlje EU su, takođe, pozvane da počnu sa dopunjavanjem rezervi “što je ranije moguće tokom sezone punjenja” kako bi se tržištu pružila veća sigurnost i stabilnost.

  • Dmitrijev: Evropljani će se suočiti sa teškim životom zbog EU i britanske rusofobije

    Dmitrijev: Evropljani će se suočiti sa teškim životom zbog EU i britanske rusofobije

    Predsjednik Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev upozorio je da će se obični stanovnici Evrope suočiti sa teškoćoma, jer, kako je naveo, rusofobične evropske i britanske birokrate odbacuju pouzdanu i jeftinu rusku naftu.

    – Kada sjedite bez klima uređaja, ne možete da koristite auto, nemate posao i ne možete da platite račune, sjetite se da su Ursula (Fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije), Kaja (Kalas, šefica evropske diplomatije) i drugi rusofobični birokrati iz EU/UKR ovo izazvali odbijajući pouzdane i jeftine ruske energetske isporuke – napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži Iks.

    Rusija je više puta saopštila da je Zapad napravio ozbiljnu grešku odbijajući da kupuje energetske resurse od Rusije, što bi je moglo dovesti u novu, intenzivniju zavisnost zbog viših cijena.

    Moskva tvrdi da oni koji su odbili da kupuju ruske energente i dalje ih zapravo kupuju preko posrednika po višim cijenama i da će nastaviti da kupuju ruski ugalj, naftu i gas.

  • Amerika blizu ciljeva: Tramp govori o okončanju vojne kampanje

    Amerika blizu ciljeva: Tramp govori o okončanju vojne kampanje

    Predsjednik SAD-a Donald Tramp je u novoj objavi na Trut Soušalu nagovijestio da bi se Amerika uskoro mogla povući iz rata s Iranom.

    U objavi na društvenoj mreži čiji je vlasnik, Tramp je između redova provukao ideju da se Amerika povuče iz napada na Iran.

    „Veoma smo blizu ostvarenja naših ciljeva dok razmatramo postepeno okončanje naših velikih vojnih napora na Bliskom istoku u vezi s terorističkim režimom Irana“, napisao je Tramp.

    Istakao je i sedam ciljeva za koje smatra da su ispunile američke snage od početka rata s Iranom.

    „Ciljevi su bili: potpuno degradirati iranske raketne kapacitete, lansere i sve što je s njima povezano; uništiti iransku odbrambenu industrijsku bazu; eliminisati njihovu mornaricu i vazdušne snage, uključujući protivvazdušnu odbranu; nikada ne dozvoliti Iranu da se približi nuklearnim kapacitetima i uvijek biti u poziciji da SAD mogu brzo i snažno reagovati na takvu situaciju, ukoliko do nje dođe; na najvišem nivou zaštititi naše saveznike na Bliskom istoku, uključujući Izrael, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Kuvajt i druge“, dodao je američki predsjednik.

    Komentarisao je i pitanje Hormuškog moreuza, koje je došlo u fokus aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku.

    „Hormuški moreuz će, po potrebi, morati biti čuvan i nadziran od strane drugih država koje ga koriste. Sjedinjene Američke Države to ne čine. Ako bude potrebno, pomoći ćemo tim zemljama u njihovim naporima oko Hormuza, ali to ne bi trebalo biti potrebno kada se iranska prijetnja ukloni. Važno je naglasiti da će to za njih biti laka vojna operacija“, poručio je Donald Tramp.

  • Odgađanje samita ide u korist Pekinga?

    Odgađanje samita ide u korist Pekinga?

    Zahtjev američkog predsjednika Donalda Trampa za odgađanje važnog samita s kineskim liderom Si Đinpingom mogao bi ići u korist Pekinga.

    Da bi Peking mogao profitirati smatraju izvori Si-En-Ena koji ističu da je Iran strateški partner Kine na Bliskom istoku.

    A ako Tramp izgubi kontrolu nad sukobom koji već prijeti svjetskim zalihama nafte i globalnom ekonomskom rastu, to bi moglo ojačati poziciju Kine u trgovinskim pregovorima, ukoliko oni budu nastavljeni.

    Peking nikada nije formalno potvrdio posjetu i još nije dao službeni odgovor na Trampovo predloženo odgađanje.

    Tramp je izjavio da Kina nema ništa protiv odgađanja sastanka koji je, prema Bijeloj kući, prethodno bio zakazan za 31. mart.

    Glasnogovornik kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đijen je u srijedu izjavio da samiti lidera igraju nezamjenjivu ulogu u vođenju bilateralnih odnosa.

    Međutim, iza kulisa i dalje postoji oprez. Samit se možda i dalje nužno neće održati kako je planirano, uz mogućnost da se Kina ili SAD odluče povući iz razgovora.

    „Ako rat u Iranu prouzrokuje velike žrtve kineskih građana ili veliku štetu na kineskoj imovini u regionu, onda Tramp neće moći doći“, rekao je izvor, opisujući jednu od očiglednih crvenih linija Pekinga.

  • Tusk: Brisel nema plan B za Ukrajinu

    Tusk: Brisel nema plan B za Ukrajinu

    EU nema rezervni plan da vojni zajam od 90 milijardi evra plasira Ukrajini, jer Mađarska nastavlja da blokira tu inicijativu, izjavio je poljski premijer Donald Tusk.

    “Ne postoji plan B”, rekao je Tusk na konferenciji za novinare prije nego što je napustio Brisel nakon samita EU.

    On je napomenuo da ako bilo koja zemlja, u ovom slučaju Mađarska, nastavi da blokira izmjene budžeta bloka, uspjeće u tome.

    Tusk je stav Budimpešte pripisao predstojećim parlamentarnim izborima, zakazanim za 12. april.

    On smatra da EU neće moći da aktivira finansijsku pomoć Ukrajini do 12. aprila.

    Premijeri Mađarske i Slovačke Viktor Orban i Robert Fico blokirali su na samitu EU odluku o vojnom zajmu od 90 milijardi evra za Ukrajinu i 20. paket sankcija Rusiji.

    Učesnici sastanka su u saopštenju naveli da je 25 od 27 članica EU podržalo mjere za čije usvajanje je potreban konsenzus, pa se očekuje da Evropski savjet ponovo razmotri tu temu na svom narednom okupljanju, prenosi Srna.

  • Fico: EU potrebni jaki lideri i pragmatična spoljna politika

    Fico: EU potrebni jaki lideri i pragmatična spoljna politika

    Evropska unija je nemoćna kada se radi o zaustavljanju zaraćenih strana u nastavku sukoba na Bliskom istoku, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

    – Članice EU nemaju želju da budu direktno uključene u sukob na Bliskom istoku, koji se odvija veoma drugačije od onoga što je američka administracija očekivala – ocijenio je Fico.

    On je istakao da je EU nemoćna da interveniše.

    – Posmatramo ovo i nemamo realne šanse da odlučno intervenišemo i kažemo “dosta” – rekao je Fico.

    Prema njegovim riječima, bloku su potrebni jaki lideri i pragmatična spoljna politika.

    – Glavni fokus treba da bude na ekonomiji i ekonomskom rastu članica – naglasio je Fico.

    On je dodao da se norme međunarodnog prava više ne poštuju u svijetu i da EU primjenjuje dvostruke aršine kada se radi o sukobima na Bliskom istoku i u Ukrajini.

  • Tramp zbog Irana ljut na NATO

    Tramp zbog Irana ljut na NATO

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nazvao je NATO saveznike „kukavicama“, tvrdeći da odbijaju da pomognu u otvaranju Hormuškog moreuza uprkos tome što bi, kako kaže, to bio jednostavan vojni potez.

    Oštra poruka saveznicima

    U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da saveznici kritikuju visoke cijene nafte, ali istovremeno ne žele da učestvuju u osiguravanju slobodne plovidbe kroz jedan od ključnih svjetskih energetskih pravaca.

    Izjava u cijelosti

    “Bez SAD-a, NATO je papirni tigar! Nisu željeli da se uključe u borbu da se zaustavi nuklearno naoružani Iran. Sada kada je ta borba vojno dobijena, uz vrlo mali rizik za njih, žale se na visoke cijene nafte koje moraju plaćati, ali ne žele pomoći u otvaranju Hormuškog moreuza, što je jednostavan vojni potez i glavni razlog visokih cijena. Tako lako za njih, uz tako mali rizik. KUKAVICE – i mi ćemo to zapamtiti!“, rekao je Tramp

    Širi kontekst

    Hormuški moreuz je jedna od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte, a poremećaji u tom području direktno utiču na globalne cijene energenata.

  • Blokada granica u ponedjeljak: Prevoznici iz BiH izlaze na masovne proteste

    Blokada granica u ponedjeljak: Prevoznici iz BiH izlaze na masovne proteste

    Prevoznici iz BiH u ponedjeljak 23. marta u sedam časaova počinju proteste na svim graničnim prelazima, kazao je za “Nezavisne novine”, Zijad Šarić iz Konzorcijuma “Logistika BIH”

    “Proteste smo već dva puta odgađali i više ih nećemo odgađati. Spremni smo razgovarati i sa premijerom Vlade Republike Srpske, Savom Minićem, ali su nam potrebna konkretna rješenja“, kazao je Šarić.

    Kako do dogovora
    On je istakao da će prevoznici stupiti u proteste, ali da postoji mogućnost njihovog prekida ukoliko dođe do dogovora.

    “Ukoliko neko ima rješenje, i ponudi ga u deset časova ujutru, mi smo spremni da u ponedjeljak obustavimo proteste”, dodao je Šarić.

    Prema njegovim riječima, protestima će se pridružiti i prevoznici iz Crne Gore, dok je najavljeno da će prevoznici iz Srbije svoje proteste započeti 14. aprila.

    Upozorenje iz konzorcijuma
    Konzorcijum “Logistika Bosne i Hercegovine” upozorava da je sektor drumskog transporta pred kolapsom nakon 14 mjeseci bez konkretnih rješenja ključnih problema. Uprkos brojnim sastancima, obećanjima i usvojenim zaključcima na svim nivoima vlasti, nijedna suštinska mjera nije provedena.

    Predstavnici sektora poručuju: vrijeme obećanja je završeno zahtijeva se hitna provedba mjera za opstanak privrede.

    14 mjeseci bez rješenja
    “U proteklih 14 mjeseci djelovali smo odgovorno, strpljivo i institucionalno. Učestvovali smo u sastancima, radnim grupama, dostavljali prijedloge i nudili konkretna rješenja. Dali smo priliku sistemu da pokaže da funkcioniše i da se konačno uredi drumski transport u Bosni i Hercegovini. Nažalost, danas moramo jasno konstatovati: u proteklih 14 mjeseci nije riješen nijedan ključni problem sektora”, kazali su iz Konzorcijuma.

    Dodaju da su postojali su razlozi za vjeru u rješenja, održani su brojni sastanci, usvojeni zaključci i data obećanja na svim nivoima vlasti.

    “Međutim, između obećanja i realizacije ostala je praznina. Zaključci nisu provedeni, a dogovori nisu realizovani. Danas više ne govorimo o nedostatku volje na papiru, već o nefunkcionisanju sistema u praksi. Problem više nije u zahtjevima sektora, problem je u neprovođenju odluka”, pojašnjavaju iz Konzorcijuma.