Kategorija: Svijet

Ministri spoljnih poslova iz oko dvanaest zemalja, uključujući Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, Jordan, Katar i Siriju, okupili su se na konsultativnom sastanku o iranskom ratu.

Oštra poruka sa sastanka u Rijadu

Na sastanku u Rijadu oštro su osuđeni iranski napadi na zemlje regiona, uz upozorenje da bi mogli imati ozbiljne posljedice. U zajedničkom saopštenju istaknuto je da države regiona neće ostati po strani ukoliko se napadi nastave.

Saudijska Arabija zadržava pravo da vojno djeluje protiv Irana, a svako povjerenje u odnosima sa Teheranom je narušeno, rekao je saudijski ministar spoljnih poslova rano u četvrtak, nakon što je Rijad bio meta iranskih balističkih projektila.

Saudi Arabia's FM Prince Faisal bin Farhan Al-Saud said Iran’s missile attack on Riyadh while regional diplomats gathered there was ‘the clearest signal of how Iran feels about diplomacy,’ adding that Saudi has ‘reserved the right to take military action. pic.twitter.com/EIjdAwHslS

— Al Jazeera Breaking News (@AJENews) March 19, 2026

Eskalacija sukoba u Zalivu

Iran je u srijedu optužio Izrael da je napao njegova postrojenja u ogromnom gasnom polju Južni Pars, u velikoj eskalaciji američko-izraelskog rata koji je doveo do naglog rasta cijena nafte. Kao odgovor, Teheran je zaprijetio napadima na naftne i gasne ciljeve širom Zaliva, a projektili su ispaljeni prema Kataru i Saudijskoj Arabiji.

U najoštrijim komentarima iz zalivskog kraljevstva u gotovo tri sedmice rata, Faisal bin Farhan optužio je Iran za unaprijed smišljene neprijateljske akcije protiv svojih susjeda, i direktno i putem regionalnih saveznika.

„Ovaj pritisak Irana politički i moralno će mu se obiti o glavu i svakako zadržavamo pravo da preduzmemo vojne akcije ako se to smatra potrebnim“, rekao je saudijski ministar spoljnih poslova princ Faisal bin Farhan nakon sastanka u Rijadu.

Napadi i protivraketna odbrana

U blizini hotela gdje se sastanak održavao mogla se vidjeti protivraketna paljba, dok su se u gradu čule eksplozije i oglašavala upozorenja putem SMS poruka.

Saudijska Arabija je od početka sukoba bila meta stotina iranskih projektila i dronova, a vlasti tvrde da je većina njih presretnuta. Ministarstvo odbrane saopštilo je da su oborena četiri balistička projektila koja su ciljala Rijad, dok su ostaci pali u blizini rafinerije južno od grada.

Diplomatija pod pritiskom

Saudijska Arabija i Iran obnovili su diplomatske odnose 2023. godine u pokušaju smirivanja tenzija, ali najnoviji događaji pokazuju da su ti odnosi ponovo ozbiljno narušeni.

Bin Farhan je naglasio da Rijad i dalje preferira diplomatiju, ali je upozorio da „ako Iran odmah ne stane, gotovo ništa neće moći da obnovi povjerenje“, prenosi Jutarnji.

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra raspoređivanje hiljada dodatnih vojnika kako bi ojačala operacije SAD-a na Bliskom istoku, dok se vojska priprema za moguće naredne korake u kampanji protiv Irana, tvrde za Rojters američki zvaničnik i više izvora upoznatih sa planiranjem.

Prema tim navodima, dodatno raspoređivanje moglo bi predsedniku SAD-a pružiti širi spektar opcija u trenutku kada rat s Iranom ulazi u treću sedmicu.

Jedna od opcija o kojoj se raspravlja jeste osiguravanje sigurnog prolaza za tankere kroz Hormuški moreuz, što bi se prvenstveno sprovodilo putem vazdušnih i pomorskih snaga. Ipak, pojedini izvori navode da bi takva operacija mogla uključivati i raspoređivanje kopnenih snaga na iranskoj obali.

Takođe se razmatra i mogućnost slanja trupa na Ostrvo Kharg, ključnu tačku kroz koju prolazi oko 90 odsto iranskog izvoza nafte. Jedan američki zvaničnik upozorio je da bi takva operacija bila izuzetno rizična, s obzirom na to da Iran može gađati ostrvo projektilima i dronovima.

Sjedinjene Američke Države su 13. marta izvele napade na vojne ciljeve na tom ostrvu, a Tramp je ranije zapretio i napadima na ključnu naftnu infrastrukturu Irana. Vojni analitičari smatraju da bi kontrola nad ostrvom imala veći strateški značaj nego njegovo uništenje.

Upotreba kopnenih snaga, čak i u ograničenom obimu, nosi značajne političke rizike za Trampa, posebno zbog niske podrške američke javnosti za rat protiv Irana, ali i njegovih ranijih obećanja da neće uvlačiti SAD u nove sukobe na Bliskom istoku.

Među razmatranim opcijama je i raspoređivanje snaga radi osiguravanja iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma. Ipak, izvori navode da takva operacija ne bi bila jednostavna te bi nosila visok stepen rizika čak i za specijalne jedinice.

Zvaničnik Bele kuće, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, izjavio je da odluka o slanju kopnenih snaga još nije doneta.

„Predsednik zadržava sve opcije na raspolaganju i fokusiran je na ostvarenje ciljeva operacije Epik Fjuri: uništavanje iranskih balističkih kapaciteta, neutralizaciju mornarice, sprečavanje destabilizacije regiona putem posredničkih grupa i onemogućavanje Iranu da razvije nuklearno oružje“, naveo je.

Američka Centralna komanda U.S. Central Command saopštila je da je od početka sukoba 28. februara izvedeno više od 7.800 napada, pri čemu je oštećeno ili uništeno više od 120 iranskih plovila.

Uprkos intenzivnim operacijama, američka vojska beleži i gubitke, a do sada je poginulo 13 vojnika, dok je oko 200 ranjeno.

Direktorka Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard izjavila je da je iranski program obogaćivanja uranijuma značajno uništen u junskim napadima, te da su ulazi u podzemne objekte zatrpani i zapečaćeni betonom.

U međuvremenu, američka administracija razmatra i dodatna vojna pojačanja koja nadilaze dolazak amfibijske borbene grupe s više od 2.000 marinaca. Istovremeno, deo kapaciteta bi mogao biti umanjen zbog slanja nosača aviona USS Džerald R. Ford na održavanje u Grčku nakon požara na brodu.

Tramp je u više navrata menjao stav o ulozi SAD-a u osiguravanju Hormuškog moreuza. Nakon početnih najava da bi američka mornarica mogla pratiti trgovačke brodove, pozvao je i druge zemlje da preuzmu deo odgovornosti. Kako interes saveznika izostaje, Tramp je čak sugerisao mogućnost povlačenja SAD-a iz te misije.

„Zanima me šta bi se desilo kada bismo završili s onim što je ostalo od iranske terorističke države i prepustili odgovornost za moreuz zemljama koje ga koriste“, poručio je Tramp na društvenoj mreži Trut Soušal.

Finska je i ove godine proglašena za najsrećniju zemlju na svijetu, deveti put zaredom, saopštio je Centar za istraživanje blagostanja na Univerzitetu u Oksfordu, koji je objavio najnoviji Izvještaj o svjetskoj sreći.

Kako se navodi, Izvještaj pruža uvid u stanje zadovoljstva i percipiranog kvaliteta života ljudi širom svijeta.

Procena uključuje faktore kao što su ekonomski učinak zemlje, zdravlje, osjećaj slobode, velikodušnost njenih ljudi i percepcija korupcije.

Druga zemlja na listi je Island, a slijede Danska, Kostarika i Švedska.

Među prvih deset još su i Norveška, Holandija, Izrael, Luksemburg i Švajcarska.

Na listi je ukupno 147 zemalja, a na dnu je Avganistan.

Srbija je zauzela 30. mjesto, što predstavlja najbolji plasman zemlje na listi srećnih zemalja.

Najgori plasman Srbije bio je 118. mjesto 2011. godine i od tada je plasman na listi u stalnom porastu.

Kada su pomenuti faktori u pitanju, Srbija se najbolje rangira po pitanju takozvane “društvene podrške” i zauzima osmo mjesto.

Društvena podrška definiše se kao odgovor na pitanje “Ako ste bili u nevolji, da li imate rođake ili prijatelje na koje možete računati da vam pomognu kad god vam zatrebaju, ili ne”, navodi se u izvještaju.

Srbija najslabiji rejting ima u kategoriji “percepcija korupcije”, gdje je 103. na listi.

Što se tiče zemalja bivše Јugoslavije, Slovenija je 18. na listi najsrećnijih zemalja svijeta, BiH 47, Crna Gora 60, Hrvatska 70, a Sjeverna Makedonija 82. na listi.

Nastavljaju se vazdušni napadi širom Bliskog istoka. Izrael gađa mete u Iranu i Libanu, dok iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i na ciljeve širom Persijskog zaliva. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je da saveznici razmatraju načine ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza.

Sukob Izraela i SAD i Irana na Bliskom istoku ne prestaje. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, dok iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i američke baze u regionu. Izraelske snage gađaju i ciljeve u Libanu.

Gađana su naftna polja u Iranu, a iranske snage uzvratile su udarom na ciljeve u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Saudijskoj Arabiji.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute naveo je da saveznici okupljeni u Alijansi zajednički razmatraju na koji način bi Ormuski moreuz mogao da bude ponovo otvoren.

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei saopštio je da je vest o smrti iranskog šefa bezbjednosti Alija Laridžanija primio sa “velikim žaljenjem” i da će za njegovu smrt platiti “zločinačke ubice”.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp rekao je sinoć da je napad na iransko gasno polje Južni Pars izveo Izrael i da SAD i Katar nisu bili uključeni, te zaprijetio odmazdom Iranu ako napadne Katar.

“Nismo znali ništa o ovom napadu, baš kao ni Katar”

“Sjedinjene Američke Države nisu znale ništa o ovom konkretnom napadu, a država Katar ni na koji način nije bila uključena u njega, niti je imala pojma da će se to dogoditi“, napisao je Tramp) na mreži Truth Social.

Tramp  je takođe rekao da Izrael neće izvoditi daljnje napade na iranske objekte u Južnom Parsu , osim ako Iran ne napadne Katar, i upozorio da će i SAD napasti te objekte ako Iran preduzme akcije protiv Dohe.

Axios i WSJ: Tramp je znao unaprijed

Izrael nije javno preuzeo odgovornost za napad u Južnom Parsu. Prema Wall Street Journalu  Axiosu Tramp  je unaprijed znao za izraelski plan napada na iranski dio najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog gasa i podržao ga. Iran dijeli polje Južni Pars sa Katarom, bliskim saveznikom SAD-a.

Iran je ranije izjavio da je Izrael u srijedu napao njegova postrojenja u Južnom Parsu, što je dovelo do velike eskalacije američko-izraelskog rata protiv Irana i naglog rasta cijena nafte.

Iran žestoko uzvratio

Teheran je uzvratio najavom napada na naftne i gasne ciljeve širom Zaliva, ispaljivanjem projektila na Saudijsku Arabiju i napadom na katarski industrijski grad Ras Laffan, centar energetske industrije.

Doha  je kritikovala Izrael zbog „opasnog i neodgovornog“ napada na iranska postrojenja u Južnom Parsu i osudila Iran zbog onoga što je nazvala „flagrantnim kršenjem“ međunarodnog prava, protjeravši dva visoka iranska diplomata.

Tramp je na društvenim mrežama napisao da je Iran „neopravdano i nepravedno napao dio katarskog postrojenja za ukapljeni prirodni gas“.

Tramp: Izrael više neće napadati

“Izrael više neće napadati u vezi sa ovim izuzetno važnim i vrijednim gasnim poljem Južni Pars, osim ako Iran nepromišljeno ne odluči da napadne veoma nevinu zemlju, u ovom slučaju Katar – u kom slučaju će Sjedinjene Američke Države, sa ili bez pomoći ili pristanka Izraela, masovno dići u vazduh cijelo gasno polje Južni Pars”, poručio je Tramp.

Podsjećamo, SAD i Izrael započeli su rat protiv Irana 28. februara. U napadima su u Iranu ubijene hiljade ljudi, uključujući njegovog vrhovnog vođu i šefa bezbjednosti.

Teheran je odgovorio napadima na Izrael i zemlje Persijskog zaliva koje su domaćini američkih vojnih baza. Rat je uzdrmao tržišta i izazvao neviđene poremećaje u snabdijevanju naftom, što je podstaklo nagli rast cijena.

(Index.hr)

Trilateralni pregovori između Rusije, Ukrajine kojima je posredovao Vašington, trenutno su na pauzi, potvrdio je za “Izvestiju” portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Datum i mjesto sljedeće runde još nisu određeni, rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin.

Iako su trilateralni pregovori obustavljeni, Moskva i Kijev nastavljaju humanitarne aktivnosti, uključujući razmjenu zarobljenika, poput nedavne razmjene 500 za 500 početkom marta.

Kremlj je naglasio da će rad na daljim razmjenama biti nastavljen.

Stručnjaci ukazuju da sukob SAD sa Iran utiče na isporuke američkog oružja Ukrajini, uključujući rakete protivvazdušne odbrane “patriot”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pojačao diplomatske aktivnosti u Evropi kako bi osigurao dodatnu vojnu i finansijsku pomoć.

Pregovori o Ukrajini ranije su uključivali i ekonomske teme, a razgovori ruskog izaslanika Kirila Dmitrijeva sa američkim predstavnicima bili su fokusirani na globalnu energetsku krizu izazvanu sukobom SAD i Izraela sa Iranom.

Rusija i dalje insistira na povlačenju ukrajinske vojske iz Donbasa i priznavanju Krima i drugih regiona, dok SAD i dalje razmatraju način prilagođavanja svojih stavova.

Stručnjaci procjenjuju da će pregovori biti nastavljeni, ali da će napredak zavisiti od promjena na terenu i u stavovima strana.

Cijene nafte porasle su na 112 dolara po barelu nakon što su iranski mediji izvjestili o vazdušnom napadu koji je pogodio postrojenje na najvećem svjetskom nalazištu prirodnog gasa.

Referentna cena sirove nafte marke Brent dostigla je 112 dolara po barelu rano jutroa u Aziji, što je za više od pet odsto od cijena u utorak, prenosi BBC.

Nagli porast uslijedio je nakon izvještaja da je pogođen iranski petrohemijski kompleks na gasnom polju Јužni Pars.

Nekoliko sati kasnije, Katar je izvijestio da je na industrijskom lokalitetu Ras Lafan pričinjena velika šteta nakon pretnji iz Irana.

Iako je cijena i nafte i gasa naglo porasla, ostala je ispod maksimuma viđenih ranije tokom sukoba, navodi BBC i podsjeća da je nafta dostigla cijenu od 116,78 dolara po barelu 9. marta.

Iransko ministarstvo za naftu saopštilo je da je požar u petrohemijskom kompleksu pod kontrolom, prenio je Tasnim, novinska agencija povezana sa Korpusom islamske revolucionarne garde.