Predsjednik Francuska Emanuel Makron rizikuje da ostane bez funkcije mimo svoje volje, istakla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Povodom izjave američkog predsjednika Donalda Trampa o tome da će Makron vrlo brzo prestati da bude predsjednik, Zaharova je podsjetila na Venecuelu i Iran.
“Imam još jedno pitanje – da li će u slučaju Makrona biti primjenjen venecuelanski ili iranski scenario? Mislim da je to glavno pitanje koje je, vjerujem, postavio i sam Makron”, rekla je Zaharova za Radio “Sputnjik”.
Predsjednički izbori u Francuskoj biće održani u aprilu naredne godine, ali Makron nema prava učešća jer iza sebe ima dva petogodišnja mandata.
Američki predsjednik kritikovao je države-članice NATO jer su odbile da podrže operaciju protiv Irana navodeći da je razočaran i britanskim premijerom Kirom Starmerom.
Bijela kuća je planirala da tokom ove nedjelje objavi formiranje koalicije za nadgledanje brodova u Ormuskom moreuzu.
Vašington je pozvao u koaliciju Francusku, NJemačku, Veliku Britaniju, Kinu, Japan, Južnu Koreju i druge zemlje.
Neke od zemalja su već odbile učešće, među njima i Francuska.
Ruski izaslanik Kiril Dmitriev optužio je evropske čelnike da su protivnici Donalda Trampa jer su odbili podržati američke napore za osiguravanje slobodne plovidbe Ormuskim moreuzom tokom sukoba s Iranom.
Dmitriev je u objavi na platformi X, reagujući na medijske napise o evropskom stajalištu, poručio kako su oni koje je nazvao “ratnim huškačima iz EU” otkrili svoje pravo lice odbijanjem da se pridruže inicijativi američkog predsjednika za raspoređivanje savezničkih pomorskih snaga u regiji.
“Maske su pale”, napisao je Dmitriev. “Britanski i evropski ratni huškači pokazuju koliko su zapravo duboko protiv Trampa. Dugo su to pokušavali sakriti, ali sada to svi mogu vidjeti.”
Trampov poziv i suzdržanost Evrope
Ove izjave uslijedile su nakon što je Tramp pozvao niz zemalja – uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Kinu, Francusku, Japan i Južnu Koreju – da pošalju ratne brodove i pomognu u ponovnoj uspostavi slobode plovidbe kroz moreuz, pomorski pravac kojim prolazi otprilike petina svjetske trgovine naftom.
Iako su London i nekoliko evropskih saveznika izjavili da razmatraju moguće diplomatske i sigurnosne mjere za stabilizaciju pomorskog prometa u tom području, niko se još nije javno obavezao na učestvovanje.
Protivrječja u stavu Moskve
Dmitrievljeva kritika istakla je protivrječnosti u stajalištu Moskve. S jedne strane, Rusija američke i izraelske napade na Iran prikazuje kao ničim izazvan čin agresije te je u izjavama svog Ministarstva vanjskih poslova osudila tu kampanju, iako i sama vodi rat u Ukrajini.
Istovremeno, Dmitrievljevi komentari naširoko su protumačeni kao podsticaj drugim zemljama da se pridruže vojnoj akciji protiv Teherana – jednog od ključnih strateških partnera Moskve.
Vojna saradnja s Iranom
Iran je produbio vojnu saradnju s Rusijom od početka sveobuhvatatnog sukoba s Ukrajinom 2022. godine, isporučujući joj jurišne dronove tipa Shahed. Ruske snage kasnije su ih prilagodile u vlastite sisteme serije Geran, koje koriste za kontinuirane udare na ukrajinske gradove i ključnu infrastrukturu.
Tokom eskalacije na Bliskom istoku, američki zvaničnici takođe su tvrdili da je Rusija Teheranu pružila obavještajne podatke o američkim vojnim položajima u regiji, uključujući pomorska plovila i avione.
Ko je Kiril Dmitriev?
Dmitriev, rođen u Kijevu, prethodno je imenovan od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina za posebnog izaslanika za ekonomska pitanja, zaduženog za olakšavanje dijaloga s Vašingtonom. Često je bio u kontaktu s američkim zvaničnicima, uključujući posebnog izaslanika Stiva Vitkofa, u sklopu širih diplomatskih napora između Moskve i Trampove administracije, navodi “Index“.
Odluku članica NATO-a da odbiju zahtjev Vašingtona da pomognu u razbijanju blokade Ormuskog moreuza, Donald Tramp ocijenio kao “šokantnu i veoma glupu grešku”, dodavši da mu nije potrebna “nikakva pomoć” Alijanse. Iranski mediji potvrdili su da su u američko-izraelskim udarima ubijeni Ali Laridžani, sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost i Golamrez Solejmani, komandant paravojnih snaga Basidž. Direktor Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma SAD podnio ostavku na tu funkciju rekavši da “ne može mirne savjesti da podrži rat u Iranu.
Izraelski zvaničnici tvrde da je u vazdušnom napadu ubijen Ali Laridžani, šef bezbjednosnih struktura i sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana.
Benjamin Netanjahu naveo je da su izraelske snage eliminisale i komandanta paravojnih snaga Basidž i lidera Revolucionarne garde Golamrezu Solejmanija.
Prema riječima premijera Izraela, ubistva Larindžanija i Solejmanija su dio njihovog cilja da “destabilizuju” iranski režim nastojeći da iranskom narodu “daju priliku da svrgnu režim” sa vlasti.
Nakon objave o smrti Laridžanija sa njegovog profila na platformi Iks objavljena je njegova pisana poruka o sahrani iranskih mornara dok su tamošnji mediji potvrdili su da je Solejmani ubijen u izraelsko-američkim udarima.
Na terenu-novi talas iranskih napada na Izrael. Dronovima su gađani centri za sajber tehnologiju i fabrika za proizvodnju oružja. Eksplozije su odjekivale Libanom i Irakom. Katar, Emirati i Saudijska Arabija presreli su iranske rakete i dronove. Јedna osoba poginula je u Abu Dabiju.
Ujedinjene nacije pokrenule su istragu povodom napada na osnovnu školu u Iranu kada je ubijeno 168 djece. Ukoliko se potvrdi odgovornost SAD, to bi bio jedan od najsmrtonosnijih napada na civile u decenijama američkih vojnih akcija na Bliskom istoku.
Direktor Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma SAD DŽo Kent objavio je na društvenim mrežama da podnosi ostavku na tu funkciju rekavši da “ne može mirne savjesti da podrži rat u Iranu”.
Obraćajući se Donaldu Trampu u pismu o ostavci, Kent kaže da je jasno da se u rat ušlo zbog pritiska Izraela i njegovog moćnog američkog lobija.
Predsjednik SAD je pred novinarima u Beloj kući ismijao Kenta ocijenivši ga kao “veoma slabog u pogledu bezbjednosti“ .
Odluku članica NATO-a da odbiju zahtjev Vašingtona da pomognu u razbijanju blokade Ormuskog moreuza, Tramp je ocijenio kao “šokantnu i veoma glupu grešku”, prenosi RTS.
Skandinavski avio-prevoznik SAS otkazaće ove sedmice 110 letova u Norveškoj zbog cijena goriva.
“Uzimajući u obzir situaciju na Bliskom istoku, uključujući nagli i eksplozivni rast cijena goriva na globalnom nivou, sada preduzimamo mjere za povećanje naše otpornosti”, rekao je portparol SAS-a Ojstajn Šmit.
Švedski radio je javio da će biti otkazani letovi iz Bergena, Osla, Trondhajma i Stavangera.
S druge strane, Sindikat pilota smatra da je otkazivanje letova povezano sa zastojem u pregovorima o platama.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će francuski predsjednik Emanuel Makron ubrzo otići sa funkcije.
Tramp je izrazio razočaranje stavovima Makrona i britanskog premijera Kira Starmera o američko-izraelskoj vojnoj operaciji protiv Irana.
Nakon bilateralnog sastanka sa irskim premijerom Majklom Martinom, Tramp je rekao da je bio razočaran jer je Starmer bio spreman da pošalje dva nosača aviona nakon pobjede.
– Trenutno nema nosača aviona – dodao je Tramp.
Prema njegovim riječima, SAD još nisu spremne da okončaju vojnu operaciju protiv Irana, ali će to učiniti u bliskoj budućnosti.
Nizozemski naučnici nedavno su objavili rad koji sugeriše da bi pomjeranje Golfske struje ka sjeveru moglo da posluži kao rani signal za jedan od najopasnijih klimatskih scenarija, kolaps sistema tzv. atlantske meridionalne prevratne okeanske cirkulacije (AMOC) koji održava klimu Evrope relativno blagom.
Rad naučnika sa Institute for Marine and Atmospheric Research na Univerzitetu u Utrehtu (Utrecht University) objavljen je u časopisu Communications Earth & Environment i zasniva se na dosad najdetaljnijim kompjuterskim simulacijama Atlantskog okeana.
Novo istraživanje pokazuje da bi promjene u putanji Golfske struje mogle da posluže kao svojevrsni “rani alarm” za kolaps AMOC-a. Prema simulacijama nizozemskog tima, Golfska struja mogla bi naglo da promijeni položaj oko 25 godina prije kolapsa cirkulacije.
Kako funkcioniše AMOC?
AMOC je ogroman sistem morskih struja koji djeluje poput planetarnog transportnog pojasa. U površinskom sloju okeana prenosi toplu vodu iz tropskih područja ka sjevernom Atlantiku. Kako se voda hladi, postaje gušća (slana voda najgušća je na −2 do 0 °C, u zavisnosti od saliniteta), tone i vraća se ka jugu u dubokim slojevima.
Taj proces pokreće razlika u temperaturi i slanosti vode pa se naziva termohalinska cirkulacija. Topla voda koju AMOC donosi ka sjeveru grije vazduh iznad Atlantika i ublažava zime u Evropi, zbog čega zapadna Evropa ima blažu klimu nego područja na istoj geografskoj širini u Sjevernoj Americi.
Upozorenja klimatologa
Naučnici već decenijama upozoravaju da bi globalno zatopljenje moglo da oslabi ovaj sistem. Kako se Arktik zagrijeva, glečeri i morski led se tope, a velike količine slatke vode ulaze u sjeverni Atlantik. Pošto je slatka voda manje gusta od slane, teže tone i slabi proces koji pokreće dubinsku cirkulaciju.
Neki radovi sugerišu da je AMOC već značajno oslabio u posljednjih stotinak godina te da je danas vjerovatno najslabiji u najmanje hiljadu godina.
Kolaps tog sistema imao bi globalne posljedice. U mnogim dijelovima Evrope zime bi postale hladnije, dok bi se u tropskim područjima promijenili obrasci padavina. Monsuni u Africi i Aziji mogli bi da se poremete, što bi uticalo na snabdijevanje hranom za milijarde ljudi. Istovremeno bi nivo mora uz istočnu obalu Sjeverne Amerike mogao naglo da poraste.
Zbog toga naučnici pokušavaju da pronađu rane znakove upozorenja koji bi signalizirali približavanje kritičnoj tački, tzv. tipping pointu – pragu nakon kojeg promjene postaju nagle i teško zaustavljive.
Pad od desetak stepeni Celzijusovih
Ivica Vilibić, okeanograf sa Instituta Ruđer Bošković kaže da bi kolaps AMOC-a u sjeverozapadnoj Evropi, naročito u Škotskoj i uz obale Norveške, donio prosječan pad temperature za nešto manje od deset stepeni.
“Drugim riječima, klima u tim krajevima bila bi slična klimi na sličnim geografskim širinama uz istočnu obalu sjeverne Amerike, primjerice u području Newfoundlanda. Ta anomalija temperature naglo bi se smanjivala prema srednjoj Europi, dok bi područje Sredozemlja, a time i Hrvatske, bilo ‘netaknuto’, barem u smislu prosječnih temperatura, dok bi oborina bilo nešto više, budući da bi se promijenile putanje ciklona nad Atlantikom. Ovdje riječ ‘netaknuto’ zapravo znači da bi područje Sredozemlja bilo pod utjecajem izraženog globalnog zatopljenja i svega ostalog što ide uz to”, objašnjava Vilibić.
Golfska struja se već pomjera
Novo istraživanje fokusira se na Golfsku struju, snažnu površinsku struju koja teče uz istočnu obalu SAD-a prije nego što skrene ka Evropi. Ona je dio AMOC-a, ali i zaseban sistem kojim upravljaju i vjetrovi i rotacija Zemlje.
U modelu su istraživači postepeno slabili AMOC i pratili reakciju Golfske struje.
Kako je cirkulacija slabila, struja se postepeno pomjerala ka sjeveru i u modelu se tokom dužeg perioda pomjerila oko 133 km.
Međutim, zatim je uslijedio nagli skok – za samo dvije godine njena putanja pomjerila se dodatnih 219 kilometara ka sjeveru.
Signal 25 godina prije kolapsa
Najzanimljiviji nalaz studije je da se taj nagli pomak dogodio oko 25 godina prije početka kolapsa AMOC-a.
“Otkrili smo da se Golfska struja ponaša poput ranog upozorenja za kolaps cirkulacije“, objasnili su autori studije.
“Nagli pomak njene putanje može signalizirati da se sistem približava kritičnoj tački”, dodaju.
Drugim riječima, promjene u jednoj poznatoj okeanskoj struji mogle bi da otkriju šta se dešava u mnogo većem sistemu dubinskih struja.
Satelitske potvrde
Zanimljivo je da neka posmatranja pokazuju da se Golfska struja u posljednjih nekoliko decenija zaista pomjerila nešto sjevernije.
Istraživači su takođe primijetili slabljenje dubinske struje Deep Western Boundary Current koja teče ispod Golfske struje i predstavlja važan dio AMOC-a. Takva podudaranja između modela i mherenja naučnici nazivaju “otiscima prsta” klimatskog sistema.
Kolaps možda već do sredine vijeka?
Važno je naglasiti da to ne znači da je kolaps neizbiježan niti da će se dogoditi uskoro. Klimatski modeli pokazuju različite scenarije. Neki sugerišu da bi AMOC mogao da kolabira već sredinom vijeka ako emisije gasova staklene bašte nastave da rastu, dok drugi predviđaju sporije slabljenje bez potpunog kolapsa.
Vilibić kaže da je nova studija jedna od mnogih modelskih studija koje pokušavaju da povežu “znakove vremena” sa mogućim budućim scenarijima.
“Da, prateći satelitske podatke znamo da se Golfska struja već pomiče prema sjeveru, a prateći duboka mjerenja znamo da postoji blagi trend slabljenja duboke cirkulacije. No taj trend je još uvijek bitno manji od međugodišnje varijabilnosti. Stoga se postavlja pitanje je li opaženi pomak Golfske struje prema sjeveru rezultat slabljenja AMOC-a ili možda nečega drugoga što nije dosada pravilno uvaženo u modelima, kao što je vjetar, slabljenje Labradorske struje ili nešto treće. Potrebno je još dosta modeliranja i opažanja da bismo s dovoljnom vjerodostojnošću mogli tvrditi da je pomak Golfske struje povezan s kolapsom AMOC-a”, objašnjava okeanograf Ivica Vilibić..
Rene van Vesten (René van Westen), jedan od autora studije, ističe da je Golfska struja u mnogim klimatskim modelima dosad bila previše pojednostavljena.
“U standardnim modelima Golfska struja je često ‘zaglađena’, pa se njena dinamika ne vidi dovoljno jasno”, rekao je za Live Science.
Procesori iz računarskih igara
Vilibić kaže da nova studija predstavlja “mali kamenčić u mozaiku“ našeg razumijevanja promjena strujanja u sjevernom Atlantiku.
“Viša rezolucija modela ne znači da su rezultati vjerodostojniji, to je samo jedan od preduvjeta. Stvarni problem je ogromna računalna snaga potrebna za simulacije. No neki modeli već se pokreću na grafičkim karticama koje su izvorno razvijene za računalne igrice, a GPU i kvantni procesori mogli bi uskoro omogućiti izvođenje stotina i tisuća klimatskih simulacija, čime bi se povećala vjerodostojnost rezultata”, zaključuje Vilibić, prenosi Index.hr.
EU se “potpuno diskreditovala” kao posrednik u mirovnom procesu u Ukrajini, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“Evropski saveznici Kijeva tražili su da se uključe u trilateralne mirovne pregovore Rusije, SAD i Ukrajine, ali su dosljedno kršili ranije postignute sporazume”, naveo je Lavrov u intervjuu za “Raša tudej”.
On je podsjetio da su 2014. godine Francuska i NJemačka bili garanti sporazuma između tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i opozicije, ali da nisu učinili ništa kada je nacionalistička garnitura preuzela vlast u Ukrajini.
Prema njegovim riječima, EU je ponovo podbacila kada se radi o Minskom protokolu iz 2015. godine, čiji je cilj bio pomirenje nove nacionalističke vlasti u Kijevu sa snagama na istoku zemlje koje su bile odane opoziciji.
“Bivši njemački kancelar Angela Merkel i bivši francuski predsjednik Fransoa Oland, koji su bili garanti sporazuma, kasnije su priznali da `nikada nisu namjeravali da ispune bilo šta dogovoreno`, već da su time željeli da kupe vrijeme za naoružavanje Kijeva”, rekao je Lavrov.
On je naglasio da se, nakon eskalacije sukoba 2022. godine, “rješenje moglo postići već u aprilu te godine da nije bilo miješanja tadašnjeg britanskog premijera Borisa DŽonsona i zvaničnika EU”.
Lavrov je optužio evropske lidere da žele da “očuvaju prisustvo nacističkog režima u Kijevu”, što je osnovni uzrok sukoba u Ukrajini.
“Ako se to dozvoli, kijevski režim će nastaviti neprijateljske antiruske aktivnosti prema civilnom stanovništvu, snagama reda i prema samoj Rusiji”, naglasio je ruski ministar.
On je odbacio planove Francuske i Velike Britanije o raspoređivanju trupa u Ukrajini kao dio bezbjednosnih garancija, i nazvao ih “okupacionim snagama koje će predstavljati prijetnju za Rusku Federaciju”.
“Moskva posmatra sukob u Ukrajini kao posrednički rat NATO-a protiv Rusije i već dugo upozorava da nikada neće prihvatiti prisustvo vojnika tog vojnog saveza na ukrajinskoj teritoriji. Ruski zvaničnici su u više navrata istakli da će se sve strane trupe u Ukrajini smatrati legitimnim vojnim metama”, napomenuo je Lavrov.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je ranije da “evropske zemlje iznose zahtjeve za koje znaju da su potpuno neprihvatljivi za Rusiju, kako bi sabotirale diplomatske napore američkog predsjednika Donalda Trampa”.
On je dodao da EU nema mirovnu agendu i da je na strani rata.
Iranski vrhovni vjerski vođa ajatolah Modžtaba Hamnei odbio je sve prijedloge posrednika za primirje ili smirivanje tenzija u odnosima sa SAD, izjavio je neimenovani iranski zvaničnik.
Prema njegovim riječima, Hamneijev stav u vezi sa osvetom SAD i Izraelu bio je “veoma čvrst i ozbiljan” na prvoj sjednici o spoljnoj politici.
Zvaničnik nije precizirao da li je Hamnei bio fizički prisutan na sjednici.
Kao odgovor na značajno povećane cijene goriva koje su rezultat aktuelnog rata, njemačka vlada pokrenula je paket mjera. Planovi uključuju pooštravanje antimonopolskih zakona kako bi se cijene goriva držale pod kontrolom. Političari su optužili naftne kompanije za „profiterstvo“.
Štaviše, benzinske pumpe mogu podizati cijene samo jednom dnevno – u podne. Međuministarske konsultacije za odgovarajuće zakonske izmjene pokrenute su u nedjelju, rekao je portparol vlade.
Rat čini gorivo skupljim
Brodski saobraćaj u Ormuskom moreuzu, uskom plovnom putu između Persijskog i Omanskog zaliva, praktično je stao zbog iranske blokade. To uzrokuje rast cijena nafte. Cijene goriva u Njemačkoj posebno su naglo porasle, rekao je Tomazo Duso, predsjednik Antimonopolske komisije. Ovo je vidljivo iz podataka Evropske komisije o cijenama goriva u 27 zemalja članica.
„Činjenica da je povećanje cijena u Njemačkoj znatno veće od evropskog prosjeka ukazuje na to da moramo da se pozabavimo strukturnim problemima na tržištu nafte.“
Pravilo jednom dnevno
Prateći austrijski model, benzinskim pumpama biće dozvoljeno da podižu cijene samo jednom dnevno, u podne, kako je vlada već najavila. Sniženje cijena biće dozvoljeno u bilo kojem trenutku.
Prekršaji bi mogli biti kažnjeni novčanim kaznama do 100.000 evra, prema vladinim izvorima. Novo pravilo ima za cilj da obezbijedi veću transparentnost i manje kratkoročnih fluktuacija cijena na benzinskim pumpama. Međutim, diskutabilno je da li će novo pravilo zaista imati uticaja na smanjenje cijena.
Pooštravanje antimonopolskog zakona
Konkretno, ovo se odnosi na praćenje zloupotreba u sektoru goriva. Kancelarija za borbu protiv kartela dobiće veća ovlašćenja da preduzme mjere protiv dominantnih kompanija u sektoru goriva kada postoje dokazi o pretjerano visokim cijenama.
Prema vladinim izvorima, u slučajevima skokova cijena, teret dokazivanja biće obrnut: kompanije će morati da dokažu da su njihova povećanja cijena objektivno opravdana. Ovo bi trebalo da olakša organima za borbu protiv kartela preduzimanje mjera protiv prekomjernog određivanja cijena. Model za to su propisi o tržištu električne energije i gasa.
Dalje, takozvane sektorske istrage Kancelarije za kartele treba da omoguće brže otkrivanje kršenja antimonopolskih propisa i brže sprovođenje korektivnih mjera. Kapacitet ove institucije treba dodatno ojačati.
Njemačka ministarka ekonomije Katerina Rajhe već je najavila da vlada razmatra pooštravanje kontrole zloupotreba u sektoru goriva, što bi dovelo do strože kontrole troškova i cijena. Armand Korn, zamjenik parlamentarnog lidera SPD-a, rekao je da zakon mora biti pooštren – „kako naftne kompanije ne bi mogle da povećavaju profit na račun potrošača kao rezultat krize“.
Političari traže dodatne mjere
Političari iz CDU/CSU i SPD pozivaju na dodatne mjere. Korn se zalaže za uvođenje „ograničenja cijena goriva“: „Cijene benzina i dizela ne smiju rasti brže od cijene sirove nafte“. Sven Šulce (CDU), premijer Saksonije-Anhalt, zatražio je da se smanji porez na energiju dok se tržište ne stabilizuje.
Radna grupa za rješavanje problema rasta cijena sastaje se u Berlinu, uz učešće predstavnika naftnih kompanija i Saveznog ureda za kartele.
Cijene i dalje rastu
Cijene goriva nastavile su da rastu. Prema podacima ADAC-a, litar dizela koštao je 2,153 evra, dok je cijena benzina E10 iznosila 2,035 evra po litru.
Uprkos žalbama vozača, analiza kompanije TomTom pokazuje da nema značajnog smanjenja vožnje.
„Naši podaci ne ukazuju na to da se pređena kilometraža značajno smanjila tokom perioda visokih cijena“, rekao je portparol, prenosi Fenix Magazin.
Kijev nastavlja svoj uzaludni otpor umjesto da donese odgovornu odluku i otvori put mirovnim pregovorima, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“Kijevski režim nastavlja svoj apsolutno uzaludan i pogrešan otpor umjesto da donese neophodnu, odgovornu odluku i otvori put za nastavak mirovnog procesa”, naveo je Peskov.
On je oštro osudio pokušaje ukrajinskih oružanih snaga da napadnu ruske oblasti dronovima.
“Ruske oružane snage nastavljaju specijalnu vojnu operaciju i dodatno će osigurati bezbjednost ruskih oblasti”, dodao je Peskov.
