VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Amerika preko litijuma “osvaja” Grenland

    Amerika preko litijuma “osvaja” Grenland

    Američka rudarska kompanija Kritikal metals (Critical Metals) postigla je dogovor o preuzimanju kompanije Juropian litijum (European Lithium) u poslu vrednom oko 835 miliona dolara (oko 712 miliona evra).

    Time bi američka firma stekla potpuno vlasništvo nad projektom retkih zemnih metala Tanbriz na Grenlandu, preneo je Rojters.

    Kritikal metals je potpisao pismo o namerama za kupovinu svih preostalih akcija.

    Kompanija već poseduje većinski udeo od 92,5 odsto u projektu, dok Juropian litijum drži preostalih 7,5 procenata.

    Nakon objave, akcije američke frime porasle su za više od šest odsto.

    Projekat Tanbriz smatra se značajnim izvorom retkih zemnih metala, ključnih za proizvodnju električnih vozila, energetiku i odbrambenu industriju, što je važno u kontekstu nastojanja zapadnih zemalja da smanje zavisnost od Kine.

    Iz američke kompanije navode da će potpuno vlasništvo omogućiti efikasnije donošenje odluka i lakše finansiranje razvoja projekta.

    Zaključenje transakcije očekuje se u drugoj polovini godine.

    Mediji su ranije izvestili da je američka administracija razmatrala mogućnost ulaganja u Kritikal metals, što ukazuje na strateški značaj projekta Tanbriz.

  • Evropske zemlje formiraju zajedničku Ratnu mornaricu, Britanija na čelu

    Evropske zemlje formiraju zajedničku Ratnu mornaricu, Britanija na čelu

    Ujedinjeno Kraljevstvo i još devet država Evrope dogovorile su se da formiraju zajedničku Ratnu mornaricu „radi odvraćanja budućih prijetnji iz Rusije na sjeveru kontinenta“, izjavio je načelnik britanske mornarice Gvin Dženkins.

    Kako je istakao Dženkins, ove snage djelovaće kao „dopuna“ NATO.

    Kako prenose mediji, sporazum o formiranju zajedničke mornarice potpisali su: Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Finska, Island, Norveška, Švedska, baltičke države i Holandija.

    Cilj novih pomorskih snaga biće zajednička obuka, a u slučaju potrebe njima će se upravljati iz štaba britanskih oružanih snaga.

    Prema riječima Dženkinsa, formiranje ovih snaga omogućiće da, u slučaju izbijanja sukoba, postoje „stvarne sposobnosti, konkretni ratni planovi i stvarna integracija“.

    Kako se ističe, Sjedinjene Američke Države neće biti dio ovih snaga, ali se razmatra mogućnost učešća Kanade, prenosi Sputnjik.

  • Tramp: Ukrajina pretrpjela vojni poraz

    Tramp: Ukrajina pretrpjela vojni poraz

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je glavna tema njegovog telefonskog razgovora sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom bila situacija oko sukoba u Ukrajini.

    – Razgovarao sam (sa Putinom) o Ukrajini, a malo sam govorio i o Iranu. Dotakao sam nekoliko različitih tema, ali uglavnom se radilo o Ukrajini – rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu.

    Prema njegovim riječima, razgovor sa ruskim liderom bio je veoma dobar.

    – Mislim da bi on želio da se riješi (ukrajinska kriza). To je sve što mogu da kažem. I to je dobro – dodao je američki predsjednik.

    Tramp je istakao da očekuje brzo rješavanje situacije oko Ukrajine.

    – Mislim da ćemo prilično brzo doći do rješenja. Nadam se – rekao je Tramp.

    Predsjednik SAD rekao je da je sa ruskim predsjednikom takođe razgovarao o prijedlogu Moskve da učestvuje u pronalaženju rješenja za pitanje obogaćivanja uranijuma u ​​Iranu.

    – On (Putin) mi je rekao da bi želio da učestvuje u pitanju obogaćivanja (uranijuma u Iranu), ako može da nam pomogne u tome. Odgovorio sam mu da bih više volio da učestvuje u okončanju rata u Ukrajini – naglasio je Tramp.

    – Mislim da je Putin bio spreman da sklopi dogovor prije nekog vremena. Mislim da su ga “neki ljudi” spriječavali da zaključi dogovor – ocijenio je američki lider.

    Tramp je takođe istakao da je Ukrajina pretrpjela vojni poraz.

    – Mislim da je Ukrajina na vojnom planu pretrpjela poraz. Ne biste to znali čitajući lažne vijesti – rekao je Tramp.

    On je, istovremeno, uporedio ukrajinski sa sukobom sa Iranom.

    – Imali su 159 brodova. Svi ti brodovi su sada pod vodom. Svi njihovi (vojni) avioni su oboreni – dodao je Tramp.

    Prema njegovom mišljenju, sukobi u Ukrajini i Iranu mogli bi se završiti otprilike u isto vreme.

    – Koji će se rat prvi završiti? Ne znam. Možda u isto vrijeme – odgovorio je Tramp na pitanje koji bi od dva sukoba mogao prvi da se završi.

  • Njemački kancelar upozorava građane: Vrijeme komfornog života za Nijemce završeno

    Njemački kancelar upozorava građane: Vrijeme komfornog života za Nijemce završeno

    Vrijeme komfora za Nijemce je završeno, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc.

    – Najveći dio stanovništva, pa i političkih krugova, potcjenjuje ono što se sada dešava u svijetu. Nemojte to da shvatite kao prebacivanje, ali previše smo se ušuškali u atmosferi prosperiteta. Јa sam prvi kancelar u posljednjih 20 godina koji kaže direktno: naša iluzija prosperiteta neće opstati. Moramo da dijelamo i mijenjamo mnogo više nego do sada – rekao je on za njemačke medije.

    Prema Mercovoj ocjeni, situacija je veoma složena i neće biti moguće živjeti kao do sada. Posebno je skrenuo pažnju na to što Nijemci često idu na bolovanje.

    – Zar smo zaista toliko bolesna nacija da moramo da imao tako visoke pokazatelje kada je riječ o bolovanjima u Evropi? Moramo da nađemo uzroke toga i da stvorimo uslove da brojke počnu da padaju – naveo je on.

    Kako je dodao, neophodne su reformne penzionog sistema, zdravstvenog i poreskog sistema.

  • Cijena nafte skočila na azijskom tržištu

    Cijena nafte skočila na azijskom tržištu

    Cijene nafte skočile su u četvrtak na azijskom tržištu nakon izvještaja da je američka vojska spremna da predsjedniku SAD Donaldu Trampu predstavi nove planove za moguću akciju u ratu sa Iranom.

    Centralna komanda SAD pripremila je plan za seriju “kratkih i snažnih” udara na Iran, s ciljem da se prevaziđe zastoj u pregovorima sa Teheranom, objavio je portal Aksios.

    Cijena nafte tipa brent porasla je za pet odsto, na 124 dolara po barelu, što je najviši nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine.

    Energenti su poskupjeli ove nedjelje pošto su mirovni pregovori zapali u ćorsokak, dok je ključni plovni put – Ormuski moreuz – i dalje praktično zatvoren.

  • Tramp zaprijetio Njemačkoj

    Tramp zaprijetio Njemačkoj

    Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO.

    Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) da je Iran „ponizio“ Ameriku u pregovorima.

    Svađa oko pregovora s Iranom

    Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“ te da će odluka biti donesena „u kratkom roku“.

    Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedjeljka, 27. aprila, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

    „Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata“, rekao je njemački kancelar.

    Merz je kritike ponovio i u srijedu, 29. aprila, naglasivši da Evropa „trpi“ posljedice zatvaranja moreuza.

    Tramp je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ i poručio mu da „ne zna o čemu govori“. Prošle sedmice Tramp je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Ormuskom moreuzu od tada su u zastoju.

    Nove napetosti u NATO

    Iako je Merc u srijedu pokušao da ublaži situaciju, odbacivši Trampove komentare i rekavši da je njihov odnos „dobar kao i uvijek“, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerovatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Evropi, navodi Index.

    Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih evropskih saveznika, pri čemu je Tramp sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

    Tramp je 1. aprila izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra izlazak iz NATO jer evropski saveznici nisu učestvovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli da se osigura strateški važan Ormuski moreuz.

    Takav potez bio bi katastrofalan za evropsku bezbjednost, ali se smatra malo vjerovatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa.

    Stručnjaci zato smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla da preduzme korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Evrope.

    „Najgora kriza u istoriji saveza“

    Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, u Evropi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je, prema podacima Kongresne istraživačke službe, 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000.

    Tramp je tokom oba svoja mandata neprestano kritikovao NATO, optužujući članice da „iskorištavaju“ SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje odbrambene budžete.

    Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika „kukavicama“ jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao „najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio“.

    Ivo Dalder (Ivo Daalder), koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO, ovog mjeseca izjavio je da je „teško zamisliti da bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti“.

    Samo nekoliko sati prije Trampove objave, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) razgovarao je s njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom (Johann Wadephul) o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Ormuskom moreuzu.

    Tramp je u srijedu takođe objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio „kratko primirje“ u Ukrajini.

  • Razgovarali Putin i Tramp: Ruski predsjednik osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD

    Razgovarali Putin i Tramp: Ruski predsjednik osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD

    Predsjednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, razgovarali su telefonom, saopštio je savjetnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

    Razgovor je bio na inicijativu ruske strane i trajao je oko sat i po vremena.

    Putin je odlučno osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD i izrazio podršku američkom lideru.

    O situaciji na Bliskom istoku

    Lideri su razgovarali o situaciji u Iranu i Persijskom zalivu.

    – Rusija nastavlja aktivne kontakte sa Iranom i zemljama Persijskog zaliva, Izraelom i SAD – naveo je Ušakov i dodao da Putin smatra da je ispravno da se nastavi režim prekida vatre jer će to doprinijeti stabilizaciji situacije.

    Kako je naveo, u Moskvi smatraju da bi kopnena operacija SAD protiv Irana bila opasna.

    Tramp je dao svoje ocjene u vezi sa sukobom u Iranu.

    O Ukrajini

    Pomoćnik ruskog predsjednika je rekao da Tramp vjeruje da je sporazum kojim će se okončati sukob u Ukrajini blizu. On je poseban akcenat stavio na važnost što skorijeg prekida borbenih dejstava u Ukrajini.

    – Putin i Tramp su iznijeli slične ocjene kada je riječ o ponašanju kijevskog režima na čelu sa Zelenskim a koji je opredijeljen za nastavak sukoba – rekao je Ušakov.

    Trampove osobe od povjerenja nastavljaju kontakte i sa Moskvom i sa Kijevom, dodao je on.

  • Zaharova: Kijev nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove

    Zaharova: Kijev nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove

    Rusija podržava politički dijalog sa Sjedinjene Američke Države, ali bez velikih očekivanja, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova u intervjuu za indijski portal Frstpost.

    – Težeći pronalaženju istinski kompromisnih rješenja, danas podržavamo politički dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Velika očekivanja nemamo – izjavila je Zaharova.

    Diplomata je istakla da je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u svakom slučaju, spremna da sasluša i prizna Rusiji pravo na postojanje vitalnih interesa duž njenih granica.

    Govoreći o sukobu u Ukrajina, ona je istakla da sponzori Vladimira Zelenskog, prije svega iz Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije, čine sve da ga produže i spreče njegov skori završetak.

    Moskva je, kako je navela, spremna za regulisanje situacije, dok Kijev “nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove”.

    – Važno je i trezveno gledati na geopolitičke realnosti: priznati da Krim, Donbas i Novorusija pripadaju Rusija, obezbijediti uvažavanje naših legitimnih zabrinutosti i obnoviti balans u sferi bezbednosti u Evropa i svijetu. Potrebni su pravno obavezujući dogovori i mehanizmi koji garantuju da se kriza neće ponoviti – istakla je Marija Zaharova.

    Ona je dodala i da je Rusija spremna da dosljedno pomaže u rješavanju situacije oko Ormuskog moreuza, kao i da namjerava da nastavi jačanje spoljnotrgovinskih veza i izvoza nafte u Indija.

  • Rusija neće izaći iz OPEK-a

    Rusija neće izaći iz OPEK-a

    Rusija ne namjerava da napusti OPEK+, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – To je format koji ipak omogućava da se značajno, da tako kažem, umanje ovakva kolebanja na energetskim tržištima i omogućava stabilizaciju tih tržišta – objasnio je Dmitrij Peskov.

    Govoreći o odluci Ujedinjenih Arapskih Emirata da izađu iz naftnog kartela, Peskov je rekao: “To je suverena odluka Ujedinjenih Arapskih Emirata i mi se prema tome odnosimo s poštovanjem.”

    Moskva računa na nastavak produktivnih, konstruktivnih i efikasnih kontakata sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uključujući i saradnju u okviru energetskog dijaloga.

    Kako su vlasti Emirata objasnile dan ranije, izlazak iz OPEK-a omogućiće im da povećaju proizvodnju nafte, jer na njih više neće važiti ograničavajuće kvote kartela.

    OPEK je udruženje zemalja izvoznica nafte, osnovano 1960. godine. Organizacija kontroliše kvote proizvodnje kako bi uticala na svetske cijene nafte.

    Pored Ujedinjenih Arapskih Emirata, u organizaciju ulaze Alžir, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Republika Kongo, Saudijska Arabija i Venecuela.

  • EU uvodi aplikaciju koja olakšava prelazak granice po EES sistemu – gdje je već u funkciji

    EU uvodi aplikaciju koja olakšava prelazak granice po EES sistemu – gdje je već u funkciji

    Evropska unija uvodi novu digitalnu uslugu “Travel to Europe”, koja bi putnicima mogla značajno da olakša prelazak granice po novom EES sistemu. U kojim zemljama je ova usluga aktivna i da li će skratiti vrijeme čekanja građanima koji idu u Grčku?

    Granice ka Evropi više nisu iste – pasoši se više ne pečatiraju, već se svaki ulazak i izlazak digitalno bilježi, uz obavezno slikanje i otiske prstiju.

    Novi sistem EES od aprila je u potpunosti uveden na spoljnim granicama Evropske unije i odnosi se i na građane Srbije. Međutim, umjesto da ubrza prelazak granica, novi sistem je napravio gužve.

    Iz tog razloga, Evropska unija uvodi novu digitalnu uslugu, koja bi putnicima mogla značajno da olakša prelazak granice. Riječ je o aplikaciji ”Travel to Europe”, dostupnoj za preuzimanje putem Gugl plej i Epl stor platformi, čiji je cilj smanjenje gužvi i ubrzavanje procedura na graničnim prelazima.

    Problem je što trenutno funkcioniše samo u dvije zemlje – Švedskoj i Portugaliji.

    Putnici sada mogu i unaprijed da unesu podatke putem aplikacije, kako bi ubrzali prelazak granice, i sa nestrpljenjem očekuju dalje širenje sistema, a posebno uključivanje Grčke, koja je jedna od najposjećenijih destinacija za turiste iz Srbije i regiona.

    Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (Јuta) Aleksandar Seničić objašnjava da aplikacija ubrzava proceduru jer se bar na granici preskače fizički unos podataka – osnovni podaci, slika pasoša, sopstvena fotografija, odgovori na osnovna pitanja – gdje idemo, koliko ostajemo i koja je svrha putovanja.

    Građani i u tom slučaju moraju da ostavljaju otiske prstiju.

    Kada je riječ o Grčkoj, još se ne zna da li je aplikacija kompatibilna sa njihovim softverom, ali konačan odgovor se očekuje do 20. maja.

    Kaže da kada je riječ o primeni EES sistema, građani su mislili da će samo jednom morati da se registruju, ali svaki put kad prelaze granicu moraju da se slikaju.

    – Sistem kontroliše dužinu boravka i ne možemo očekivati da prelazimo granicu bez kontrole – rekao je Seničić i dodao da ne treba dizati paniku oko toga jer je procedura produžena za otprilike jedan minut. Savjetuje i da se koriste alternativni, manji granični prelazi.