Kategorija: Svijet

Predsjednik SAD Donald Tramp ponovo okupira pažnju javnosti neobičnim objavama na društvenim mrežama.

Nakon što je svijet danima brujao o AI fotografiji, na kojoj je sebe (bar kako su svi tumačili, a on negirao) predstavio kao Isusa Hrista, a potom poslao poruku Iranu uz AI fotku sebe sa automatskim oružjem u rukama, Tramp je objavio AI generisanu fotografiju u veoma neobičnom ambijentu.

Naime, ovog puta Donald Tramp je objavio AI fotografiju sebe, potpredsjednika SAD Džej Di Vensa i američkog šefa diplomatije Marka Rubija kako se brčkaju u reflektujućem bazenu ispred Linkolnovog memorijala u Vašingtonu.

Na AI fotografiji Donald Tramp u kupaćim gaćama pluta na zlatnom dušeku u obliku fotelje i znatno je mršaviji nego u stvarnosti.

U društvu je i ministar unutrašnjih poslova Dag Burgum, ali i žena za koju svi spekulišu ko je. Sve su prilike da ona ne postoji u stvarnom životu već je potpuno AI-generisana, dok neke podsjeća na direktorku Nacionalne obavještajne službe SAD Tulsi Gabard.

Ko god da je u pitanju, na fotografiji je predstavljena u bikiniju, bujnih grudi, a noge joj se gotovo prepliću s Trampovim.

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo je renoviranje reflektujućeg bazena ispred Linkolnovog spomenika, naredivši da se dno premaže industrijskim slojem u boji koju naziva “američko plavo”. Radovi su nedavno počeli, a cilj je da budu završeni na vrijeme za 250. godišnjicu Sjedinjenih Država 4. jula.

Projekat je izazvao kritike stručnjaka i konzervatora koji upozoravaju da bi promjena izgleda mogla da ošteti istorijski karakter jednog od najpoznatijih američkih spomenika.

(Telegraf.rs)

Pet osoba, među kojima četvoro djece, povrijeđeno je u eksploziji mobilne kućice u kampu u mjestu Penestin, u departmanu Morbijan na zapadu Francuske, prenosi BFMTV.

Do detonacije je došlo u petak uveče, kada je, prema prvim informacijama iz istrage, 62-godišnja osoba otvorila vrata iznajmljene mobilne kućice, što je, kako se tvrdi, izazvalo promaju koja je dovela do eksplozije.

Povrijeđena su četiri djeteta uzrasta od osam do 13 godina, kao i jedna odrasla osoba. Dvoje djece zadobilo je teške opekotine i nalazi se u životnoj opasnosti, dok su ostali lakše povrijeđeni.

Svi povrijeđeni prebačeni su na liječenje u bolnice u Nantu.

Lokalne vlasti navele su da je u akciji spasavanja učestvovao veliki broj pripadnika hitnih službi, uključujući četiri helikoptera za medicinski transport.

Kineska željeznica je 1. maja prevezla 24,8 miliona putnika, što je novi rekord u prevozu u jednom danu, saopšteno je iz Kineske državne željezničke grupe.

Kako javlja Sinhua, za danas se očekuje da će nacionalni željeznički sistem prevesti 19,7 miliona putnika.

Na pojedinim linijama dodati su vagoni i vozovi kako bi svi putnici bili prevezeni.

Linija DŽengdžou dodala je 140 putničkih vozova, a linija Čengdu 184.

Kinesko turističko tržište je svijetla tačka u domaćoj potražnji, unoseći zamah u nacionalnu ekonomiju koja se suočava sa pritiskom slabe potrošnje i produženog pada na tržištu nekretnina.

Američko ministarstvo odbrane povlači 5.000 vojnika iz Njemačke, usred sukoba između predsjednika SAD-a Donalda Trampa i njemačkog kancelara Fridriha Merca oko rata s Iranom.

Odluka dolazi dan nakon što je Tramp kritikovao Merca, koji je sugerisao da su Sjedinjene Države “ponižene” od strane iranskih pregovarača.

U objavama na društvenim mrežama Tramp je proteklih dana poručio da Merc “radi užasan posao” i da “mu je zemlja razvaljena”, ističući probleme s emigracijom i energetikom. Tramp je takođe predložio povlačenje američkih vojnika iz Italije i Španije.

SAD ima značajno vojno prisustvo u Njemačkoj, s više od 36.000 aktivnih vojnika raspoređenih u bazama širom zemlje, prema podacima iz decembra prošle godine.

Hegsetov nalog

U saopštenju je portparol Pentagona Šon Parnel rekao da je nalog donio ministar odbrane Pit Hegset.

“Ova odluka slijedi temeljnu reviziju rasporeda snaga ministarstva u Evropi i uzima u obzir potrebe na terenu i uslove u operativnom području”, rekao je.

“Očekujemo da će povlačenje biti dovršeno u sljedećih šest do dvanaest mjeseci”, dodao je.

Italija i Španija na udaru

Tramp, dugogodišnji kritičar NATO saveza, oštro je napadao saveznike zbog odbijanja učestvovanja u operacijama ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza.

Na pitanje u četvrtak razmatra li i povlačenje američkih vojnika iz NATO saveznica Italije i Španije, Tramp je odgovorio: “Vjerovatno hoću, zašto ne bih?” “Italija nam nije bila od pomoći, a Španija je bila grozna”, dodao je, kritikujući njihov odgovor na rat u Iranu. “U svim slučajevima su rekli: ‘Ne želim da se mješam.'”

Mercove riječi koje su zapalile fitilj

Merc je ranije ove sedmice studentima na univerzitetu rekao da “Amerikanci očigledno nemaju strategiju” i da ne vidi “kakav bi strateški izlaz mogli da izaberu”.

“Iranci su očigledno vrlo vješti u pregovorima, odnosno još vještiji u izbjegavanju pregovora, puštajući Amerikance da otputuju u Islamabad i zatim odu bez ikakvog rezultata”, rekao je. Dodao je da je “cijela nacija” “ponižena” od strane iranskog vođstva.

Kao odgovor, Tramp je na svojoj platformi Truth Social napisao da Merc misli kako je “u redu da Iran ima nuklearno oružje” i da “ne zna o čemu govori”. “Nije ni čudo da Njemačka stoji tako loše, i ekonomski i u svakom drugom pogledu!”, stoji u objavi.

Najveće američko vojno prisustvo u Evropi

Američki vojni raspored u Njemačkoj daleko je najveći u Evropi, s oko 12.000 vojnika u Italiji i dodatnih 10.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mnogi su stacionirani u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u blizini jugozapadnog njemačkog grada Kajzerslauterna. Jedino Japan ima veći broj američkih vojnika.

Iako je Tramp i ranije predlagao smanjenje američkih snaga u Njemačkoj, ti planovi do sada nisu sprovedeni. Godine 2020. prijedlog o premiještanju 12.000 američkih vojnika iz Njemačke u druge NATO zemlje u Evropi ili nazad u SAD blokirao je Kongres, a potom ga je poništio predsjednik Džo Bajden.

Tada je Tramp optužio Njemačku da je “neodgovorna” jer njena vojna potrošnja znatno zaostaje za NATO ciljem od 2% BDP-a. Međutim, to se pod vladom Fridriha Merca značajno promijenilo. Procjenjuje se da će Njemačka 2027. izdvajati 105,8 milijardi evra, dok bi ukupna odbrambena potrošnja već sljedeće godine trebalo da dostigne 3,1% BDP-a.

(Index.hr)

Stejt department je pokrenuo nove napore da stvori novu koaliciju pod nazivom “Konstrukcija pomorske slobode” koja bi doprinijela otvaranju Ormuskog moreuza koji je blokirao Iran, pokazuju interni dokumenti u koje je uvid imao NBC.

Koalicija bi bila zajednička inicijativa sa Pentagonom, za razmenu informacija među partnerima radi bezbjednog tranzita kroz moreuz i koordinaciju diplomatskih i ekonomskih akcija protiv Irana, navodi se u memorandumu koji je poslat svim američkim diplomatskim predstavništvima.

Ovaj napor je najnoviji pokušaj Trampove administracije da preuzme kontrolu nad moreuzom od Irana, dok globalne cijene energije rastu, diplomatski napori stagniraju, a sukob oko budućnosti moreuza se nastavlja bez predvidljivog kraja.

Iran je počeo da blokira brodove u Ormuskom moreuzu ubrzo nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael počeli vazdušne udare 28. februara a u odgovor na to SAD su 13. aprila počele blokadu svih brodova koji dolaze iz, ili idu u iranske luke.

Prelaz u ljeto 2026. godine obilježavaju brze i značajne promjene u okeanima i atmosferi.

Najnovije analize i prognostički podaci potvrđuju da se El Ninjo (El Niño) razvija brže i jače nego što se prvobitno predviđalo, a podmorske anomalije upućuju na to da bi ovaj fenomen do druge polovine godine mogao dostići status “Super El Ninja”, piše meteorološki servis Severe Weather Europe.

Ovu globalnu promjenu vremena podstiče snažan okeanski Kelvinov talas, koji se posljednjih sedmica pojačao i time okončao višegodišnji uticaj La Ninje. Kako ova topla anomalija izbija na površinu, pokrenuće i promjene u globalnoj mlaznoj struji, a najnoviji dugoročni modeli u prognozi za ljeto 2026. pokazuju snažniji El Ninjo potpis nego u ranijim proračunima.

Prelaz iz La Ninje u snažnu fazu El Ninja

Glavni pokretač vremenskih obrazaca ovog leta je ENSO, skraćenica za “Južnu oscilaciju El Ninjo” (El Niño Southern Oscillation)”.

Riječ je o području ekvatorijalnog Tihog okeana koje se otprilike svakih 1 do 3 godine smjenjuje između tople i hladne faze. Te okeanske faze ne utiču samo direktno na globalno vrijeme, već služe i kao pokazatelj velikih promjena u cjelokupnom vremenskom sistemu.

Hladna faza ENSO ciklusa naziva se La Ninja , a topla El Ninjo . Svaka faza ima drugačiji uticaj na složen sistem povratne veze između okeana i atmosfere. Te promjene se postepeno prenose na globalnu cirkulaciju i mijenjaju vremenske obrasce širom svijeta.

Određena faza obično se razvija između ljeta i rane jeseni i traje do sljedećeg ljeta. Međutim, neki događaji mogu početi ranije i trajati do dvije godine, što se naziva „dvostruka La Ninja” ili mogu biti izuzetno snažni, poput „Super El Ninja”. Primjer za to je posljednji takav događaj iz 2015. godine, kada su okeanske anomalije bile izrazito rasprostranjene i jake.

Najnoviji podaci pokazuju da se nakon perioda La Ninje dešava brzi raspad hladnih anomalija i jačanje toplih, čime ulazimo u sljedeću veliku prirodnu klimatsku fazu za period od 2026. do 2027. godine ili kasnije. Posjlednjih sedmica taj pomak dodatno je ubrzan, što signalizira da se okeani pripremaju da oslobode sljedeći veliki El Ninjo.

Prognoza ECMWF-a za ljeto 2026.

Zvanično meteorološko ljeto obuhvata jun, jul i avgust. Za ovu analizu korišćeni su dugoročni model Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts – ECMWF) i sezonska prognoza britanskog UKMO-a (UK Met Office).

Prema modelu ECMWF, nad Evropom se predviđaju iznadprosječne temperature na većem dijelu kontinenta. Glavna osa toplijeg vremena proteže se od južne preko centralne Evrope ka sjeveru, što je u skladu sa prognoziranim poljem nižeg pritiska na zapadu koje podstiče južno i zapadno strujanje nad kontinentom.

U Evropi se više padavina od prosjeka predviđa za cijeli južni, jugoistočni i istočni dio kontinenta, kao i krajnji sjever. Manje ljetnjih padavina prognozira se za sjeverozapadne i centralne dijelove, što uz više temperature ukazuje na povećan rizik od suše u centralnoj Evropi.

Sveukupno, prognoza ECMWF-a pokazuje jasan uticaj El Ninja na ljetnje vremenske obrasce.

Vremenska prognoza britanskog UKMO-a

Drugi korišćeni model je UKMO (UK Met Office), prognostički sistem Meteorološke službe Ujedinjenog Kraljevstva, koji se posljednjih godina pokazao veoma uspješnim i nedavno je unaprijeđen. I ovaj model nad Evropom pokazuje jasan uticaj zone niskog pritiska u sjevernom Atlantiku, što podstiče južnije strujanje vazduha, dovodi do porasta pritiska i podiže ljetnje temperature na većem dijelu kontinenta.

Obrazac padavina sličan je prognozi ECMWF-a, sa iznadprosječnim količinama na jugu i sjeveru, dok se u centralnim i zapadnim dijelovima očekuju normalne do ispodprosječne količine.

Obje prognoze upućuju na jasan uticaj El Ninja na atmosferu već tokom ljeta, prenosi Index.hr.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je sinoć u razgovoru sa novinarima da će cijene energenata “pasti kao kamen” čim se završi rat u Iranu.

Globalne cijene nafte su dostigle četvorogodišnji maksimum od preko 126 dolara po barelu zbog zabrinutosti da bi sukob mogao dovesti do produžene krize, prenosi Rojters.

Cijena nafte tipa Brent porasla je za skoro sedam odsto na 126,31 dolar po barelu, a potom je ponovo pala na oko 114 dolara.

Oko 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa (TPG) trasportuje se kroz Ormuski moreuz, a sukob je doveo do skoka globalnih cijena energenata.

Vrhovni vjerski vođa Irana, ajatola Modžtaba Hamnei izjavio je u četvrtak da će Teheran obezbijediti Ormuski moreuz i eliminisati “neprijateljske zloupotrebe tog plovnog puta”, prenio je BBC.

SAD su u međuvremenu saopštile da će blokirati iranske luke sve dok zvanični Teheran prijeti bezbjednosti tankera koji pokušavaju da koriste Ormuski moreuz ozbiljno ometajući globalne isporuke energenata, prenosi Tanjug.

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio je odluku prema kojoj je crtanje izbornih mapa na osnovu rasnog sastava stanovništva neustavno, što bi moglo imati značajne posljedice po političku scenu u SAD.

Odluku je donijela većina od šest sudija koje su imenovali predsjednici iz Republikanske stranke, a njome bi mnoge savezne države mogle biti primorane da mijenjaju svoje izborne mape, što bi potencijalno išlo u korist republikanaca i moglo uticati na njihove izborne rezultate u novembru.

Slučaj je pred Vrhovni sud dospio zbog izbornog distrikta u saveznoj državi Louisiana, koji je bio povučen tako da dio teritorije u kojem većinski žive Afroamerikanci dobije svog predstavnika u Kongresu.

Praksa ovakvog crtanja izbornih granica povezana je sa zakonom iz 1960-ih godina, donesenim u periodu širenja građanskih prava i ukidanja segregacije između bijelih i tamnoputih građana SAD.

Nakon objave odluke, savezne države Louisiana, Mississippi, Alabama i Tennessee započele su proces preuređenja izbornih mapa, što bi republikancima moglo donijeti dodatna mjesta u Predstavničkom domu.

Guverner Floride Ron DeSantis takođe je najavio mogućnost izrade novih izbornih mapa u svojoj saveznoj državi, iako Florida nije direktno pogođena ovom odlukom.

Za sada je prva reakcija iz demokratski kontrolisanih saveznih država stigla iz Illinoisa, gdje su predstavnici vlasti pokrenuli inicijativu za ustavne izmjene kojima bi se zaštitili distrikti nastali na osnovu zakona iz 1960-ih.

Pitanje novih izbornih mapa dio je šire političke borbe između republikanaca i demokrata, koja traje otkako je republikanska vlast u Teksasu pokrenula plan izmjene granica distrikata s ciljem jačanja svoje pozicije u Kongresu.

Dok su demokrate odgovorile sličnim potezima u nekoliko saveznih država, nova odluka Vrhovnog suda mogla bi značajno uticati na ravnotežu snaga i potencijalno ojačati poziciju Republikanske stranke pred izbore u novembru.

Vladajuća koalicija u Njemačkoj, koju čine CDU/CSU i SPD, sve je nestabilnija, a tenzije između kancelara Fridriha Merca i drugih članova njegovog kabineta postaju „nepodnošljive“, piše njemački Bild.

Tenzijama između partnera na vlasti u Njemačkoj doprinosi i situacija u državi, odnosno istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju da su i CDU/CSU i SPD izrazito nepopularni.

To predstavlja poseban problem za Merca, čiji je zadatak da održi koaliciju na okupu, ali ga dodatno opterećuju i loši lični rezultati u anketama.

Uz to, SPD i CDU su od početka saradnje u stalnom sukobu zbog različitih stavova i rješenja za ključne probleme u Njemačkoj.

Kako navodi Bild, sve to dovelo je do internih diskusija o mogućem pokretanju glasanja o nepovjerenju Mercu i njegovoj vladi.

Njemački medij tvrdi da je u dva navrata i sam Merc razmišljao da pokrene ovu inicijativu, a razlog je bio stav SPD-a o izmjenama zakona o penzijama i subvencijama za gorivo, gdje je dogovor postignut tek u posljednjem trenutku.

Merc se suočava i sa problemima unutar sopstvene stranke. CDU i CSU mu zamjeraju, kako piše Bild, preveliku popustljivost u pregovorima, navodeći da „ulazi sa svojim stavovima, a izlazi sa stavovima Larsa Klingbajla“.

S druge strane, SPD mu zamjera to što ne uspijeva da kontroliše sopstvene stranačke kolege, odnosno da ih na vrijeme ne informiše o detaljima dogovora, zbog čega dolazi do zastoja u sprovođenju odluka.

Ukoliko bi došlo do glasanja o nepovjerenju i ako Merc ne bi dobio većinu u Bundestagu, ostao bi na funkciji kancelara u tehničkom mandatu, dok bi predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer odlučivao o eventualnom raspuštanju parlamenta.

Ako bi Bundestag bio raspušten, Njemačka bi išla na prijevremene izbore, pri čemu bi u najpovoljnijoj poziciji bila radikalno desničarska stranka AfD, koja trenutno uživa najveću podršku birača.