Kategorija: Svijet

Mađarska i Slovenija povezaće sisteme za prenos gasa izgradnjom interkonektora kapaciteta do 1,7 milijardi metara kubnih gasa godišnje, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Sijarto je napomenuo da će ukupno biti izgrađeno 115 kilometara novih cevovoda, od čega će oko 40 kilometara i kompresorska stanica biti u Mađarskoj.

„U prvoj fazi će ovo obezbediti kapacitet od 440 miliona kubnih metara godišnje, a kasnije se može proširiti na 1,7 milijardi metara kubnih, što će omogućiti Mađarskoj da dobija tečni prirodni gas iz Italije preko Slovenije“, istakao je Sijarto.

Sijarto je pojasnio da je Mađarska već povezala svoje mreže sa šest od sedam susednih zemalja i da je ostala samo Slovenija.

„Došlo je vreme da se napravi ključni korak u tom pravcu i zaključi sporazum o povezivanju sistema za prenos gasa dve zemlje“, rekao je Sijarto na konferenciji za novinare sa slovenačkim ministrom energetike Bojanom Kumerom.

On je pojasnio da će od Brisela biti zatraženo da finansira projekat koji je proglašen potrebom za diverzifikacijom snabdevanja energentima zemljama centralne Evrope.

Sjedinjene Američke Države i saveznici pojačali su vojne operacije s ciljem otvaranja Ormuskog moreuza, dok američki avioni A-10 i helikopteri Apache (Apači) već danima gađaju iranske ciljeve i pokušavaju osigurati prolaz jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici intenzivirali su operacije kako bi ponovo uspostavili saobraćaj kroz Ormuski moreuz, koristeći niskoleteće borbene avione i helikoptere Apache za napade na iranske pomorske snage, prenosi Wall Street Journal.

Riječ je o dijelu šire strategije Pentagona usmjerene na smanjenje prijetnje koju predstavljaju iranski brzi čamci, mine i krstareće rakete.

A-10 i Apache već danima u akciji
Američki vojni zvaničnici navode da avioni A-10 i helikopteri Apache već danima uništavaju iranske brze čamce koji ometaju komercijalni saobraćaj.

Načelnik Združenog štaba američke vojske, general Dan Caine, potvrdio je da A-10 djeluje na južnom krilu i gađa ciljeve u moreuzu, dok Apachei obaraju napadačke dronove.

U operacijama učestvuju i saveznici, koji takođe koriste helikoptere za neutralisanje bespilotnih letjelica.

Ključna tačka svjetske trgovine
Ormuski moreuz jedan je od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca, kroz koji prolazi oko 20 odsto globalnog izvoza nafte.

Zbog njegove blokade, cijene nafte su naglo porasle – Brent je dostizao i 119 dolara po barelu, prije nego što se stabilizovao.

Ako operacija uspije, američka mornarica mogla bi ući u moreuz i osigurati prolazak trgovačkih brodova.

Iran i dalje ima snažan arsenal
Uprkos napadima, Iran i dalje raspolaže značajnim vojnim kapacitetima, uključujući mine, mobilne raketne sisteme i stotine skrivenih plovila.

Prema riječima američkog ministra odbrane, u dosadašnjim napadima oštećeno je ili uništeno više od 120 iranskih plovila.

Međutim, prijetnja nije neutralisana.

Potrebne sedmice za stabilizaciju
Stručnjaci upozoravaju da će biti potrebno vrijeme da se obezbijedi sigurna plovidba.

„Biće potrebne sedmice da se uspostave uslovi za normalan saobraćaj, a i tada će postojati rizik pojedinačnih napada“, upozoravaju analitičari.

Iran je već koristio različite metode napada, uključujući dronove, eksplozivne čamce i rakete, ne samo u moreuzu, već i u Omanskom i Persijskom zalivu.

Moreuz ostaje visoko rizična zona
Zbog svoje uske konfiguracije, Ormuski moreuz je izuzetno ranjiv.

Na najužem dijelu širok je svega oko 40 kilometara, što omogućava gađanje brodova čak i sa velike udaljenosti.

Postoji i dodatni rizik od morskih mina, uključujući one koje se mogu aktivirati daljinski.

Trajna prijetnja uprkos operacijama
Stručnjaci ističu da je moguće smanjiti prijetnju, ali ne i potpuno eliminisati rizik.

Slične napade ranije su izvodili i jemenski Huti, saveznici Irana, koji su mjesecima gađali trgovačke brodove.

Iako su SAD izvele veliki broj udara, napadi su prestali tek nakon postizanja primirja, prenosi Jutarnji.

Evropski savjet usvojio je danas (19.marta) zaključke o Ukrajini u kojima se, između ostalog, navodi da šefovi država i vlada zemalja Evropske unije očekuju isplatu prve rate kredita za podršku Kijevu do početka aprila. Zaključke je podržalo 25 članica, dok premijeri Mađarske i Slovačke Viktor Orban i Robert Fico nisu potpisali dokument.

 

„Nakon odluke iz decembra 2025. da Ukrajini obezbijedi kredit za podršku od 90 milijardi evra za 2026. i 2027. godinu, Evropski savjet pozdravlja odobrenje kredita i očekuje prvu isplatu do početka aprila“, navodi se u dokumentu, saopštila je pres služba Evropskog savjeta.

U tom kontekstu, Evropski savjet takođe poziva na pojačano angažovanje sa trećim zemljama kako bi se premostio preostali finansijski jaz od 30 milijardi evra za Ukrajinu.

Evropski savjet je naglasio i važnost nastavka ulaganja napora u pružanje vojne podrške Ukrajini i hitnog ubrzanja proizvodnje i isporuke prioritetne opreme, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, municiju, dronove i rakete, kao i pomoć Ukrajini u zaštiti energetske i kritične infrastrukture.

Lideri članica EU saglasili su se da će sva vojna podrška, kao i bezbjednosne garancije za Ukrajinu, biti pružene uz puno poštovanje bezbjednosne i odbrambene politike pojedinih država članica i uzimajući u obzir interese svih članica.

„U petoj godini ruske agresije protiv Ukrajine, Evropski savjet potvrđuje svoju nepokolebljivu i čvrstu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica“, navodi se u tekstu.

Naglašava se i da je budućnost Ukrajine i njenih građana „unutar Evropske unije“.

Evropski lideri pozvali su Rusiju da pristane na potpun, bezuslovan i hitan prekid vatre i započne pregovore za pravedan i trajan mir.

„Da bi mir bio pravedan i trajan, poštovanje nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine je kamen temeljac. Granice ne smiju da se mijenjaju silom, agresor ne može biti nagrađen, a dugoročna bezbjednost i sposobnost Ukrajine da se brani moraju biti garantovane“, navodi se.

Evropski savjet je snažno osudio Rusiju zbog „sistematskih i namjernih napada na civilnu i energetsku infrastrukturu Ukrajine“, posebno na termoelektrane, i pozdravio energetsku i civilnu pomoć EU i partnera.

„Evropski savjet očekuje brzo usvajanje 20. paketa sankcija i ponavlja važnost daljeg smanjenja ruskih energetskih prihoda i ograničenja bankarskog sistema“, navodi se.

U dokumentu je osuđeno i raspoređivanje snaga Sjeverne Koreje u ratu, kao i podrška koju Rusiji pružaju Iran i Bjelorusija, prenosi Tanjug.

Evropski savjet ponovio je posvećenost procesuiranju ratnih zločina i pozvao na osnivanje Specijalnog tribunala za zločine agresije protiv Ukrajine.

Evropski savjet će se ovom pitanju ponovo baviti na narednom zasjedanju.

Zbog naglog rasta cijena goriva, posebno dizela koji je premašio dva evra po litru, njemačka policija upozorava na sve češće krađe iz kamiona i skladišta.

Zbog sve viših cijena goriva, posebno dizela koji sada košta više od dva evra po litru, njemačka policija izdala je upozorenje zbog porasta krađa ovog energenta.

Kako je saopštila policijska uprava u Regensburgu, na meti lopova najčešće su špediterske firme, poljoprivredna gazdinstva, građevinske kompanije i preduzeća koja se bave iskopom pijeska i šljunka, prenosi Njemačka novinska agencija.

Na meti skladišta i parkirani kamioni
Posebno su ugrožene neobezbijeđene zalihe dizela u krugu firmi, kao i parkirani kamioni, naročito tokom pauza vozača.

„Nekoliko stotina litara dizela može se ispustiti iz rezervoara ili skladišnih tankova za kratko vrijeme i gotovo nečujno, a zatim odvesti kombijem ili automobilom“, upozoravaju iz policije.

Policija upozorava na mjere zaštite
Policija savjetuje da se rezervoari obavezno osiguraju, da se obezbijedi dobra rasvjeta u krugu firme, kao i da se provjere i zaključaju svi pristupi.

Takođe, naglašava se da zaposleni treba da budu dodatno oprezni i obrate pažnju na sumnjiva dešavanja.

Krađa tokom noći bez ikakve buke
Tokom vikenda zabilježen je i konkretan slučaj krađe kod mjesta Mehernich, nedaleko od Bona.

Lopovi su ukrali oko 1.600 litara dizela iz dva kamiona parkirana na odmorištu.

Vozači, koji su u tom trenutku spavali u vozilima, nisu ništa primijetili. Tek narednog jutra shvatili su da su im rezervoari potpuno prazni.

Počinioci su uspjeli da pobjegnu bez traga, prenosi Fenix-magazin.

Rusija tvrdi da je Moskva bila meta „najvećeg napada dronovima“ ove godine, ali bez jasnih dokaza i gotovo bez vidljivih posljedica. Prema zvaničnim podacima, oborene su stotine dronova, dok istovremeno nema informacija o žrtvama ili većoj šteti, što izaziva sumnje analitičara.

Ruski državni mediji, pozivajući se na agenciju TASS, navode da je riječ o najvećem napadu dronovima na Moskvu od početka godine.

Prema tim tvrdnjama, napadi iz Ukrajine trajali su tokom cijelog vikenda, od 14. do 16. marta. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin saopštio je na Telegramu da je ruska protivvazdušna odbrana oborila ukupno 289 dronova koji su se „direktno približavali Moskvi“ ili bili na prilazima gradu, prenosi Deutsche Welle.

Kako je naveo, na mjestima pada ostataka dronova intervenisale su spasilačke službe.

Malo informacija, još manje dokaza
O dronovima su izvještavali i korisnici Telegrama iz više područja oko Moskve, uključujući Trojicki okrug, kao i gradove Koroljov, Dubna i Volokolamsk.

Međutim, nakon početnih informacija, ruski mediji gotovo da nisu izvještavali o posljedicama napada. Nema podataka o poginulima, povrijeđenima niti o značajnoj materijalnoj šteti, što je neuobičajeno za ovako masovne napade.

Jedina vidljiva posljedica bili su poremećaji u radu aerodroma. Privremeno su bila ograničena polijetanja i slijetanja na aerodromima Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski, kao i u više drugih ruskih gradova.

Različiti podaci o broju dronova
Podaci o razmjerama napada značajno se razlikuju.

Prema nekim Telegram kanalima bliskim vlastima, u tri dana je u Rusiji oboreno čak 540 dronova, od čega 124 u Moskvi i okolini.

S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane navelo je da je samo u noći 16. marta oboreno 145 dronova iznad 13 regiona i anektiranog Krima, uključujući 53 iznad moskovske oblasti.

Kasnije su ruski mediji prenijeli da je u 24 sata uništeno čak 494 drona, dok se ukupno za period od 14. do 17. marta pominje 183 drona iznad moskovskog regiona.

Analitičari sumnjaju u zvanične tvrdnje
Ukrajinski i nezavisni analitičari dovode u pitanje ove navode.

OSINT projekat Exilenova+ uspio je potvrditi samo pojedinačne napade, uz ograničene video-snimke iz drugih regiona, ali ne i iz Moskve.

Ruski vojni analitičar Jan Matvejev smatra da bi moglo biti riječ o pretjerivanju ili čak dezinformacijama.

„Takva izvještavanja mogu poslužiti kao opravdanje za dodatna ograničenja interneta“, upozorava on.

Ističe i da nakon velikih napada obično postoji veliki broj snimaka i fotografija, što sada izostaje.

Raniji napadi imali su vidljive posljedice
Poređenja radi, raniji napadi sa manjim brojem dronova imali su mnogo jasnije posljedice.

U martu prošle godine, kada je prema Moskvi letjelo više od 70 dronova, zabilježene su žrtve i značajna šteta na zgradama. U decembru, napad sa 41 dronom izazvao je velike poremećaje u vazdušnom saobraćaju.

Zbog toga analitičari postavljaju pitanje kako je moguće da napad sa stotinama dronova nije ostavio gotovo nikakav trag.

Internet pod ograničenjima zbog dronova
Navodni napad poklopio se i sa ograničenjima mobilnog interneta u Moskvi.

Ruske vlasti već duže vrijeme povezuju prekide komunikacija sa opasnošću od napada dronovima. Sekretar Savjeta bezbjednosti Sergej Šojgu izjavio je da gotovo sve ruske regije mogu biti meta ukrajinskih dronova.

Sličnu poruku poslao je i Kremlj, navodeći da će ograničenja interneta trajati „koliko god bude potrebno“.

Stručnjaci: Dronovi ne zavise od interneta
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da takve mjere imaju ograničen efekat.

Mihail Kljumarjov iz organizacije Internet Protection Society objašnjava da moderni dronovi mogu letjeti unaprijed zadanim rutama koristeći satelitsku navigaciju, bez potrebe za stalnom internet vezom.

„Dronovi mogu nastaviti let i bez interneta“, navodi on.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da Mađarska ima pravo da blokira zajam od 90 milijardi evra Ukrajini, ocjenjujući samit EU kao “borben i pomalo težak”.

Premijer Mađarske je u Briselu naglasio da druge članice EU nisu zadovoljne promjenom mađarske odluke iz decembra zbog ukrajinske blokade nafte, ali da je pravna situacija jasno na strani Mađarske, prenio je MTI.

Orban je naveo da je Mađarska osporila sve moralne, političke i pravne argumente protiv svoje odluke i da bi odobrila novac Ukrajini tek kada dobiju garancije da se slična blokada neće ponoviti.

On je dodao da je situacija sa ukrajinskim naftovodom Družba komplikovana, jer Ukrajinci nisu dozvolili inspekciju, i da bi Mađarska željela da se uvjeri u stanje zajedno sa Slovačkom.

Mađarski premijer je upozorio na globalnu energetsku krizu i rekao da Evropa ne može da preživi bez ruskih energetskih resursa, dok kritikuje evropske lidere za lošu politiku u ovom pitanju.

Takođe je istakao da masovni migracioni talas sa juga zahtijeva pripremu, ukazujući da neke članice EU traže primjenu “mađarskog modela” u vezi sa ilegalnim imigrantima.

Orban je dodao da se Mađarskoj dnevno uskraćuje milion dolara zbog mjera u vezi sa migracijama i kritikovao je briselske institucije za, kako tvrdi, podršku opoziciji i proukrajinskim planovima u Mađarskoj.

On je ponovio da Mađarska brani svoj stav i pravo da samostalno odlučuje o finansijskoj pomoći Ukrajini.

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je naznačio da će rat s Iranom “uskoro završiti”, pohvalivši američku vojsku zbog “nevjerovatan posao”, dok rat između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela ulazi u svoj 21. dan.

Govoreći u Ovalnoj kancelariji tokom sastanka s japanskom premijerkom Sanaeom Takaiči, Tramp je objasnio da je savjetovao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da ne ponavlja vrstu napada koju je Izrael izveo na veliko iransko gasno polje.

Ipak, nije precizirao je li prethodno znao za izraelski napad ili ga je unaprijed odobrio.

Ranije je Tramp primijetio da Vašington “nije znao ništa o ovom konkretnom napadu”. Napad na iransko gasno polje Južni Pars podstakao je iranske vazdušne napade na energetsku infrastrukturu u Kataru i širom Bliskog istoka, što predstavlja jednu od najznačajnijih eskalacija u tekućem sukobu.

“Rekao sam mu, nemoj to raditi, i on to neće učiniti”, utvrdio je Tramp.

Tri izraelska zvaničnika, koji su razgovarali s “Reutersom” pod uslovom anonimnosti, opisali su Trampove komentare na društvenim mrežama kao neiznenađujuće.

Uporedili su odgovor s ranijim izraelskim napadima na skladišta goriva u Iranu prije nekoliko sedmica. Nakon tih napada, šef Pentagona Pit Hegset pojasnio je da “u tom konkretnom slučaju to nisu bili naši napadi”.

Iranski protivnapadi nanijeli su veliku štetu najvećem svjetskom gasnom postrojenju u Kataru, ciljali su na rafineriju u Saudijskoj Arabiji i prisilili Ujedinjene Arapske Emirate da obustave rad plinskih postrojenja, prenosi “Shafaq“.

Izrael je tokom noći izveo nove vazdušne udare na Teheran, dok je Iran odgovorio lansiranjem projektila prema Izraelu, a sukob se istovremeno proširio na čitav Zaliv nizom napada dronovima i raketama.

Eksplozije su odjekivale iznad Jerusalema i u iranskoj prijestonici, dok analitičari upozoravaju na ozbiljnu eskalaciju i moguće dugotrajne globalne posljedice.

Izrael i Iran nastavili su razmjenu napada, dok se sukob ubrzano širi na širi region Bliskog istoka.

Sukob se širi na cijeli Zaliv

Sukob je u posljednjim satima dobio regionalnu dimenziju. Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Saudijska Arabija i Bahrein prijavili su napade projektilima i dronovima, a aktivirani su i sistemi protivvazdušne odbrane. U Bahreinu su sirene natjerale stanovništvo u skloništa, dok je šrapnel izazvao požar u skladištu.

Tokom noći Iran je lansirao više projektila prema Izraelu, a iznad Jerusalema su se čule snažne detonacije presretanja. Izraelska vojska potvrdila je da je identifikovala više projektila, uključujući i one sa kasetnim bojevim glavama, ali zasad nema izvještaja o žrtvama.

Istovremeno, izraelski napadi na Teheran nastavljeni su i tokom noći, dok iranski mediji navode da je glavni grad ponovo bio meta bombardovanja, upravo u vrijeme kada se u zemlji obilježava Nowruz, persijska Nova godina.

Iran pod pritiskom, Izrael najavljuje nastavak operacija

Iran je, prema ocjenama zapadnih zvaničnika i vojnih analitičara, pod sve većim pritiskom, dok izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da su ključni vojni kapaciteti Teherana „desetkovani“. Bivši komandant NATO Vesli Klark ocijenio je da se Iran trenutno nalazi u „bezizlaznoj situaciji“.

Netanyahu je na vanrednoj konferenciji za medije poručio da Izrael ima tri ključna cilja: uništenje iranskog nuklearnog programa, eliminaciju balističkih projektila i stvaranje uslova za promjene unutar Irana. Naglasio je i da će operacije trajati „koliko god bude potrebno“, uz snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Istovremeno, potvrđeno je da je Izrael na zahtjev predsjednika Donalda Trumpa privremeno odgodio nove napade na iranska gasna polja, što ukazuje na pokušaje da se spriječi dodatna destabilizacija energetskog tržišta.

Energetsko tržište na udaru

Rat već ima ozbiljne globalne ekonomske posljedice. Cijene nafte naglo su porasle, a zatvaranje Hormuškog moreuza i napadi na energetsku infrastrukturu doveli su do poremećaja u snabdijevanju.

Američki ministar finansija Scott Bessent najavio je mogućnost ukidanja sankcija na dio iranske nafte kako bi se stabilizovalo tržište.

Napadi su već pogodili ključne energetske objekte. Katar procjenjuje da će šteta na postrojenju za ukapljeni prirodni gas smanjiti proizvodnju za 17 odsto u narednih pet godina, uz gubitke od oko 20 milijardi dolara godišnje.

Globalne posljedice i rast tenzija

Evropa takođe osjeća posljedice sukoba. Berze su u padu, cijene energije rastu, a Evropska komisija najavljuje hitne mjere za ublažavanje udara na potrošače, uključujući smanjenje poreza na električnu energiju.

U međuvremenu, diplomatske tenzije rastu. Više svjetskih sila, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Japan, izrazile su spremnost da osiguraju bezbjedan prolaz kroz Hormuški moreuz, jednu od ključnih tačaka globalne trgovine energentima.

Dok rat ulazi u novu, opasniju fazu, procjene ukazuju da bi sukob mogao potrajati, uz sve veći rizik od šire regionalne destabilizacije i dugoročnih posljedica po globalno tržište energije i bezbjednost.

Zvaničnici u Saudijskoj Arabiji vjeruju da bi cijena nafte mogla da poraste na 180 dolara po barelu ukoliko poremećaji u Ormuskom moreuzu potraju do kraja aprila, objavio je list Volstrit džornal, pozivajući se na više neimenovanih izvora.

Cijene nafte značajno osciliraju od početka rata 28. februara, a cijena nafte marke Brent nakratko se približila 119 dolara po barelu prije nego što je ponovo pala, prenijela je Al DŽazira.

Stručnjak za spoljnu politiku Saudijske Arabije Umer Karim rekao je da smatra da je cijena od najmanje 150 dolara po barelu moguća, u zavisnosti od razvoja sukoba.

– Ako ovi terminali u Crvenom moru budu napadnuti – ako postoji bilo kakva prepreka u Crvenom moru, mislim da je sve iznad 150 dolara sasvim moguće – rekao je Karim, dodajući da je to trenutno jedina održiva veza između Evrope i Azije.

Saudijska Arabija je do sada nastavila izvoz nafte zahvaljujući postrojenjima u luci Јanbu u Crvenom moru, udaljenoj više od 1.000 kilometara od Zaliva.

Analitičari, međutim, upozoravaju da bi luka mogla da postane potencijalna meta, jer su energetska postrojenja širom Zaliva u ranijim napadima gađali i Iran i Izrael.

Američki lovac F-35 prinudno je sletio u bazu na Bliskom istoku nakon što je pogođen tokom borbene misije iznad Irana, dok američki zvaničnici tvrde da je pilot u stabilnom stanju i da je incident u fazi istrage.

F-35 prinudno je sletio u američku vazdušnu bazu na Bliskom istoku nakon što je pogođen vatrom za koju se vjeruje da potiče iz Irana, izvještavaju za CNN dva izvora upoznata sa ovom situacijom.

Kapetan Tim Hokins, portparol američkog Centra za komandu, potvrdio je da je stelt avion pete generacije „izvodio borbenu misiju iznad Irana“ kada je morao izvršiti prinudno slijetanje. Hokins je dodao da je avion bezbjedno sletio i da je incident u fazi istrage.

„Avion je bezbjedno sletio, a pilot je u stabilnom stanju. Ovaj incident je u fazi istrage“, naveo je Hokins, prenosi Index.hr.

Hegset rekao da su iranski protivvazdušni sistemi „potpuno uništeni“
Ovaj incident bio bi prvi put da Iran pogađa američki avion u ratu koji je počeo krajem februara. I SAD i Izrael koriste F-35 u sukobu, a cijena aviona premašuje 100 miliona dolara.

Prinudno slijetanje dešava se u trenutku kada visoki američki zvaničnici nastavljaju da tvrde da je njihova kampanja protiv Irana postigla širok uspjeh.

Ministar odbrane Pit Hegset rekao je danas da su Sjedinjene Države „definitivno pobijedile“ te da su iranski protivvazdušni sistemi „potpuno uništeni“.