Kategorija: Svijet

Sjedinjene Američke Države i Iran približavaju se sporazumu o memorandumu od jedne stranice kojim bi bio okončan rat u Persijskom zalivu, rekao je za Reuters izvor iz Pakistana, zemlje posrednika u pregovorima, upoznat sa razgovorima.

Pakistanski izvor naveo je da je raniji izvještaj američkog portala Axios o predloženom memorandumu tačan.

Axios se pozvao na dvojicu američkih zvaničnika i još dva izvora upoznata sa pregovorima.

“Ovo ćemo vrlo brzo završiti. Blizu smo”, rekao je pakistanski izvor.

Pakistan je prošlog mjeseca bio domaćin jedinih mirovnih pregovora održanih od početka rata i od tada nastavlja ulogu posrednika, prenoseći prijedloge između dvije strane.

Vijest o mogućem sporazumu izazvala je nagli pad cijena nafte na svjetskom tržištu – cijena sjevernomorske nafte Brent pala je više od osam odsto, na oko 100 dolara po barelu.

Istovremeno su svjetske berze porasle, dok su prinosi na obveznice pali zbog optimizma da bi mogao da bude okončan rat koji je poremetio snabdijevanje energentima.

Bijela kuća, Stejt department i iranski zvaničnici koje je kontaktirao Reuters nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Ključna pitanja u narednih 48 sati

Američka televizija CNBC prenijela je izjavu portparola iranskog Ministarstva spoljnih poslova da Teheran razmatra američki prijedlog od 14 tačaka.

Axios je objavio da Bijela kuća vjeruje da je blizu postizanja jednostraničnog memoranduma o okončanju rata sa Iranom.

Izvještaj je objavljen svega nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp obustavio pomorsku misiju čiji je cilj bio ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

Prema navodima Axiosa, SAD očekuju odgovor Irana na nekoliko ključnih pitanja u narednih 48 sati, prenijela je Nova.

Između ostalog, sporazum bi podrazumijevao da Iran pristane na moratorijum na obogaćivanje uranijuma, da SAD ukinu sankcije i oslobode milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava, kao i da obje strane ukinu ograničenja plovidbe kroz Ormuski moreuz.

Memorandum od 14 tačaka

O jednostranom memorandumu od 14 tačaka pregovaraju američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner sa više iranskih zvaničnika, direktno i preko posrednika, navodi Axios.

U sadašnjoj formi, memorandum bi označio kraj rata u regionu i početak tridesetodnevnog perioda pregovora o detaljnom sporazumu kojim bi bio otvoren moreuz, ograničen iranski nuklearni program i ukinute američke sankcije.

Tokom tih 30 dana postepeno bi bile ukinute iranske restrikcije za plovidbu kroz moreuz i američka pomorska blokada Irana, navodi Axios, pozivajući se na američkog zvaničnika koji je dodao da bi SAD, ukoliko pregovori propadnu, mogle ponovo da uvedu blokadu ili obnove vojne operacije.

Ranije je Tramp objavio obustavu operacije “Projekat sloboda”, misije pokrenute početkom sedmice radi sprovođenja brodova kroz blokirani moreuz.

Misija nije uspjela da omogući značajniji povratak brodskog saobraćaja, a izazvala je novi talas iranskih napada na brodove u moreuzu i mete u susednim državama.

U posljednjem incidentu, jedna francuska brodarska kompanija saopštila je danas (6. maja) da je njen kontejnerski brod pogođen u moreuzu prethodnog dana i da su povređeni članovi posade evakuisani. Objašnjavajući odluku o pauziranju misije, Tramp je naveo da je postignut “veliki napredak” u pregovorima sa Iranom, bez dodatnih detalja.

“Zajednički smo se saglasili da, iako blokada ostaje potpuno na snazi, Projekat sloboda (kretanje brodova kroz Ormuski moreuz) bude privremeno obustavljen kako bi se vidjelo da li sporazum može da bude finalizovan i potpisan”, napisao je Tramp na društvenim mrežama.

Tramp je pokrenuo pomorsku misiju nakon što je izjavio da će vjerovatno odbiti posljednji iranski prijedlog. Iranska ponuda, iznesena prošle nedjelje, takođe je sadržala 14 tačaka.

Teheran je tada predlagao da se razgovori o nuklearnim pitanjima odlože dok se rat ne završi i ne reši spor oko pomorskog saobraćaja.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči, tokom posjete Kini danas (6. maja), nije komentarisao Trampove najnovije izjave, ali je rekao da Iran insistira na “pravednom i sveobuhvatnom sporazumu”.

Ormuski moreuz zatvoren od kraja februara

Iran je praktično zatvorio moreuz za sav pomorski saobraćaj osim svog otkako su SAD i Izrael pokrenuli rat 28. februara. Vašington je u aprilu uveo posebnu blokadu iranskih luka.

Trampova operacija “Projekat sloboda”, kojom je američka mornarica trebalo da obezbijedi prolaz brodovima, nije uspjela da ubijedi trgovačke brodove da je prolaz bezbjedan, dok je istovremeno izazvala nove iranske napade.

Iran je saopštio da širi zonu pod svojom kontrolom i na dijelove obale Ujedinjenih Arapskih Emirata, sa druge strane moreuza.

Tokom trajanja misije, iranski dronovi i rakete pogodili su više brodova u i oko moreuza, uključujući južnokorejski teretni brod koji je prijavio eksploziju u mašinskom prostoru.

Teheran je više puta gađao i ciljeve u UAE, uključujući jedinu veliku emiratsku naftnu luku na obali izvan moreuza, preko koje je dio izvoza mogao da se odvija bez prolaska kroz Ormuski moreuz.

Odluka administracije Donalda Trampa, predsjednika Amerike, da povuče 6.000 vojnika iz Njemačke izazvala je ozbiljne rasprave s obje strane Atlantika.

Svi se, uglavnom, slažu da ta odluka predstavlja direktan odgovor Vašingtona na činjenicu da su Evropljani odbili da se pridruže američkoj operaciji u Persijskom zalivu.

Mediji i s jedne i s druge strane okeana intenzivno su pisali o tome da su Evropljani nezadovoljni što je rat u Iranu započet bez konsultacija s njima, a trpe velike posljedice zbog poskupljenja nafte i naftnih derivata.

Nije nikakva tajna da su odnosi između donedavno nespornih saveznika upali u krizu, a zemlje koje u takvim situacijama često izvuku deblji kraj su zemlje poput BiH, koje svoje trenutno postojanje u velikoj mjeri duguju odnosima između velikih sila.

Podsjećanja radi, Kontakt grupa, koju su činile Amerika, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Rusija, odigrala je ključnu ulogu u kreiranju dejtonskog uređenja BiH, a stabilnost u zemlji u velikoj mjeri je zavisila od odnosa između ovih zemalja. Postavlja se pitanje da li kvarenje odnosa među zapadnim saveznicima može dovesti do povećanja nestabilnosti u BiH.

Amerika povlači snage, ali ostaje u Evropi
Dušan Janjić, predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose iz Beograda, smatra da je povlačenje Amerikanaca iz Evrope namjera koja je postojala još na kraju hladnog rata, u kontekstu dogovora o njemačkom ujedinjenju.

“Ključ problema danas nije povlačenje Amerike, već nespremnost EU da preuzme veću odgovornost. Evropske države nisu dovoljno investirale ni u odbranu ni u proširenje”, rekao je Janjić za “Nezavisne”.

Kada je riječ o Americi i BiH, Janjić smatra da uprkos svemu BiH za njih ima veliki značaj jer se pokazala kao simbol uspješne intervencije i stabilizacije bez velikih američkih žrtava.

Takođe, prema njegovom mišljenju, BiH, kao i cijeli region koji Amerikanci smatraju svojom interesnom sferom u Evropi, je interesantna američkim kompanijama, posebno kad su u pitanju energija, gasovodi, ali i prirodna bogatstva na istoku Srpske.

Kada je riječ o mogućoj destabilizaciji, on je prije očekuje u Srbiji nego u BiH s obzirom na to da je mirna tranzicija vlasti, kako smatra, dogovorena s Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, a da u Srbiji takve vrste odnosa nema.

“Tako ne očekujem destabilizaciju u BiH, već pre pokušaj stabilizacije u okviru definisanih interesnih sfera. Međutim, region ostaje izložen rizicima, posebno zbog mogućih političkih i bezbednosnih tenzija u Srbiji, koje bi mogle imati šire posledice”, naglašava on.

Najveća opasnost za BiH propuštene prilike
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, smatra da za BiH najveća opasnost nisu trzavice između Amerike i Evrope, nego propuštene prilike za EU i NATO integracije.

“Objektivno gledano, nismo iskoristili određene prilike koje smo imali, posebno u kontekstu odnosa prema NATO-u. Problem je dvostruk: politički, ali i finansijski, odnosno nedovoljno ulaganje u modernizaciju kapaciteta, što je praksa koju danas provode gotovo sve države. S druge strane, vidljivo je da evropske zemlje jačaju svoje ambicije i kapacitete u oblasti odbrane. To može predstavljati priliku za BiH da se kroz postojeće formate saradnje približi tim strukturama i ispuni obaveze koje je već preuzela”, ističe on.

Hadžović priznaje da su se odnosi između Evrope i Amerike promijenili, i da je došlo do redefinisanja međunarodnog poretka, i u normativnom smislu, i u raspodjeli moći.

“Te promjene utiču prije svega na Evropu, koja sada mora snažnije da se pozicionira i smanji zavisnost od kapaciteta SAD, koji su do sada bili ključni za funkcionisanje saveza. Evropa već pokazuje znakove buđenja kroz značajna ulaganja u odbranu, od Njemačke pa nadalje”, naglašava on.

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) izjavio je večeras, 5. maja, da je vojna operacija protiv Irana, pokrenuta u februaru, završena.

Naglasio da kriza nije okončana i da se sada ulazi u novu, političko-bezbjednosnu fazu, u kojoj će ključnu ulogu imati pregovori, Ormuski moreuz i regionalni odnosi, prenio je CNN.

Operacija završena, ali slijedi nova faza
„Operacija je završena, postigli smo ciljeve i završili tu fazu“, rekao je Rubio, dodajući da se američki fokus sada prebacuje na osiguravanje plovidbe kroz Ormuski moreuz.

On je naveo da SAD sada sprovode „Projekat sloboda“, inicijativu kojom pokušavaju da omoguće siguran prolaz trgovačkih brodova kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

Pokušaj da se shvati šta Iran želi
Rubio je otvoreno priznao da pregovori još nisu ni blizu jasnog dogovora i da Vašington pokušava da utvrdi osnovne pozicije Teherana.

„Pokušavamo da dođemo do određenog nivoa razumijevanja o tome o čemu su oni spremni da pregovaraju“, rekao je Rubio, dodajući da možda u početku neće ni biti konkretnog sporazuma, već samo okvir za dalje razgovore.

Naglasio je da je ključno pitanje nuklearni program i sudbina obogaćenog uranijuma, što će biti centralna tema pregovora.

Primirje postoji, ali rat nije završen
Iako je formalno na snazi primirje, američki ministar odbrane Pit Hegset upozorio je da ono nije završeno, dok predsjednik Donald Tramp nije precizirao šta bi se smatralo njegovim kršenjem.

To praktično znači da nova eskalacija i dalje visi u vazduhu, posebno ako pregovori propadnu ili Iran preduzme nove vojne poteze.

Ormuski moreuz – ključ globalne ekonomije
Rubio je posebno naglasio da Iran svojim djelovanjem u Ormuskom moreuzu ugrožava cijeli svijet.

Optužio je Teheran da postavlja mine i napada brodove, pokušavajući da kontroliše trgovinu i utiče na globalne tokove energije.

„Oni pokušavaju da drže svjetsku ekonomiju kao taoca“, rekao je Rubio.

Prema njegovim riječima, brodovi koji su ostali blokirani već se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući nedostatak hrane i vode.

Pritisak na Kinu: I vi imate interes
Rubio je uputio i direktnu poruku Kini, tražeći da utiče na Iran i pomogne u smirivanju situacije.

„To što Iran radi šteti i Kini. Njihova ekonomija zavisi od izvoza, a nema izvoza ako nema sigurnih trgovačkih ruta“, poručio je.

Dodao je da bi ignorisanje sankcija moglo imati posljedice po Peking.

Nuklearna prijetnja i rast cijena
Američki državni sekretar upozorio je da bi eventualno nuklearno naoružavanje Irana dodatno destabilizovalo svijet i podiglo cijene energenata na ekstremne nivoe.

U međuvremenu, posljedice sukoba već su vidljive – cijene goriva u SAD porasle su za oko 50 odsto, dok potražnja za naftom opada najbrže još od pandemije.

Liban i Hezbolah – drugi front krize
Rubio se osvrnuo i na situaciju između Izraela i Libana, naglašavajući da postoji mogućnost postizanja trajnog sporazuma, ali da to zavisi od slabljenja uticaja Hezbolaha.

„Problem između Izraela i Libana nije ni Izrael ni Liban, već Hezbolah“, rekao je Rubio, dodajući da SAD žele da pomognu da se postigne dugoročni mir.

Istakao je da će za to biti potrebno da libanske institucije ojačaju i preuzmu veću kontrolu nad bezbjednosnom situacijom.

SAD nose najveći teret
Iako su mnoge zemlje spremne da pomognu, Rubio je naglasio da će najveći dio operacije i dalje biti na Sjedinjenim Američkim Državama.

„Mi smo jedini koji trenutno možemo da djelujemo na ovom nivou“, rekao je, dodajući da neke države nude pomoć, ali često tek nakon što kriza prođe.

Dvodnevno ili dvostruko duže primirje, to je pitanje oko kojeg Rusija i Ukrajina posljednjih dana prijete jedna drugoj u pomalo zaboravljenom, ali i dalje krvavom ratu na istočnim granicama Evrope.

Najprije je Rusija proglasila dvodnevni prekid vatre, 8. i 9. maja, kada slavi Dan pobjede nad fašizmom, ali i zaprijetila masovnim raketnim napadom na središte Kijeva ako Ukrajina napadne paradu na Crvenom trgu. Kao odgovor, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će njegovo primirje stupiti na snagu u ponoć u noći s 5. na 6. maja. Nije precizirao vremenski okvir, ali to je, u suštini, prijedlog za neograničeno primirje.

Jasan razlog
Razlog je jasan. S jedne strane, Zelenski se zalaže za primirje, kako bi pokazao da je na istoj liniji s Donaldom Trampom (Donald Trump), premda američki predsjednik stalno šalje signale po kojima je Ukrajina prepreka miru, a ne Rusija, koja ju je napala. S druge strane, ako Rusija ne pristane na primirje 6. maja, Kijev će imati izgovor da ga se ne pridržava 8. i 9. maja: „Predložili smo primirje, ali Rusija ga je prekršila i stoga ga nećemo poštovati ni 9. maja“, moći će da poruči Zelenski.

On računa na to da će Ruska Federacija odbiti predloženo primirje od 6. maja, a u tom slučaju, Ukrajinci bi stvarno mogli poslati flotu dronova prema ruskom glavnom gradu, iako je pitanje hoće li išta doći do Crvenog trga ako napadnu. Do sada je moskovski sistem protivvazdušneodbrane pokazivao solidne rezultate, ali ako Ukrajinci odluče napasti paradu na Crvenom trgu, sigurno će lansirati puno dronova i raketa.

Ako to naprave, rusko ministarstvo odbrane već je obećalo uzvratni udar u obliku „masovnog raketnog udara na centralni Kijev“.

„Uprkos našim mogućnostima, Rusija se prethodno suzdržavala od takvih akcija iz humanitarnih razloga. Upozoravamo civilno stanovništvo Kijeva i radnike stranih diplomatskih misija na potrebu da odmah napuste grad“, izjavilo je ministarstvo odbrane.

Prijetnje razornim oružjem
Međutim, to ne bi bilo ništa novo jer su Rusi već u nekoliko navrata izveli raketne napade na Kijev, uključujući i centralni dio. Ali, činjenica da su ti napadi bili rijetki posljedica je efikasnosti ukrajinskog sistema protivvazdušne odbrane, a ne nekakve dobrohotnosti od strane Rusa. Raspravlja se i o raketnim sistemima poput Orešnika, koje Ukrajina ne može srušiti, no pitanje je je li ruski režim spreman upotrijebiti ovo razorno oružje koje bi u Kijevu sigurno izazvalo veliki broj civilnih žrtava. Što bi bio ogroman propagandni udarac za Kremlj.

Putin će vjerovatno pokušati iskoristiti ovu situaciju kako bi izvršio novi pritisak, prvenstveno na Trampa (Donald Trump), s ciljem da Amerikanac snažno pritisne Zelenskog da prihvati mirovne uslove iz Enkoridža, po kojima se Ukrajina treba odreći Donbasa i vratiti u rusku zonu interesa.

Propaganda i stanje na frontu
U to je upletena ruska propaganda koja nastavlja uvjeravati da je rat u Ukrajini pitanje opstanka Rusije, prenosi Jutarnji.hr.

„Događaji u Ukrajini i Iranu ukazuju na globalni mentalni rat civilizacija. Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, bori se za održavanje hegemonije, pokušavajući uništiti ontološke i vrijednosne temelje Rusije, Kine i Irana. Da bi preživjela, Rusija se mora oslanjati ne samo na tehnološku i ekonomsku moć, već prije svega na vlastite istorijske, kulturne i duhovne temelje. Za Rusiju je to egzistencijalni sukob, vođen, između ostalog, na mentalnom i vrijednosnom nivou. Čvrsto stajanje i pobjeda mogući su samo uz jasno razumijevanje razmjera prijetnje, unutrašnju koheziju i mentalnu spremnost za ozbiljno ratovanje sve do potpune pobjede“, napisao je Andrej Ilnicki, član Predsjedničkog vijeća za unutrašnju i vanjsku politiku u posljednjoj kolumni u Komersantu.

Ali na rusko-ukrajinskom ratištu posljednjih nekoliko mjeseci vladalo je relativno zatišje. Ukrajinske oružane snage pokrenule su nekoliko protivnapada koji su zaustavili ili usporili napredovanje ruskih oružanih snaga. Međutim, ti protivnapadi nisu uspjeli poraziti ruske trupe, koje sada pokušavaju povratiti izgubljene terene i nastaviti aktivne operacije. U međuvremenu, u sektorima gdje su Rusi nastavili napredovati zimi i ovog proljeća za sada nisu uspjeli postići nikakve operativne ciljeve, a to podsjeća na situaciju u isto vrijeme 2024. i 2025. godine.

Analiza: rat u pat-poziciji
Tada se takođe činilo da ruska ofanziva stagnira zbog velikih gubitaka i ukrajinskih protivnapada. Zatim je u maju došlo do proboja na jednom sektoru fronta, i do sljedeće zime ukrajinske oružane snage izgubile su značajnu teritoriju. Međutim, ovaj put će ruskoj vojsci biti puno teže uspostaviti taj početni majski zamah koji će odrediti tok cijele kampanje, glasi analiza nezavisnog portala Meduza.

Problem za ruske oružane snage je taj što je pronalazak slabo branjenog područja za proboj postao mnogo teži nego u prošlosti. Kako ruska vojska napreduje prema aglomeraciji Kramatorsk s tri strane, tako se linija fronte smanjuje, što omogućuje ukrajinskim oružanim snagama da konsoliduju svoju odbranu. Akcije ruskih oružanih snaga postaju sve predvidljivije, a Ukrajinci se više ne brane samo pasivno, već su stalno u protivnapadu.

Osim toga, taktičko okruženje u kojem će se ljetna kampanja održati postalo je znatno složenije, čak i u poređenju s 2025. godinom, i to za obje strane: dronovi su sve češći na frontu, prodiru sve dublje u pozadinu i ometaju linije snabdijevanja. Kao rezultat toga, na prvim crtama ima manje pješadije i vozila, a u takvim uslovima proboji su malo vjerovatni. Rat je došao u pat-poziciju, ali ne znači da je kraj blizu.

Njemačka ubrzano gradi logističke kapacitete za mogući rat, ali uprkos velikim ulaganjima i ambicioznim planovima – sistem je još daleko od spremnog.

Na to upozorava analiza Bloomberga, koja otkriva koliko je složen i spor proces prilagođavanja jedne od najvećih evropskih ekonomija novim bezbjednosnim realnostima.

Milijarde za luke, mostove i vojnu logistiku
U Bremerhavenu, na obali Sjevernog mora, najveća evropska automobilska luka prolazi kroz modernizaciju vrijednu čak 1,35 milijardi evra. Međutim, cilj nije povećanje izvoza automobila, već prilagođavanje infrastrukture za transport teške vojne opreme – uključujući tenkove Leopard od 60 tona .

Ovaj projekat, predviđen u njemačkom budžetu za 2026. godinu, dio je šire strategije pripreme za potencijalni sukob. Njemačka računa na svoju centralnu poziciju u Evropi i snažnu industrijsku bazu kako bi postala ključni logistički oslonac u slučaju rata .

Vojska ne može sama
Ipak, najveći problem leži u činjenici da Bundeswehr nema kapacitete da sam iznese takav teret. Zbog toga se sve više oslanja na privatni sektor – logističke kompanije koje bi u kriznim situacijama preuzele transport, skladištenje i distribuciju opreme.

Kompanije poput BLG Logistics već imaju iskustvo u radu s vojskom i spremne su da prošire saradnju. Međutim, prepreke su brojne – od loše infrastrukture (oko 5.000 mostova zahtijeva sanaciju) do komplikovanih birokratskih procedura .

Sudar dva sistema: vojska i biznis
Jedan od ključnih problema je tradicionalna podjela između civilnog i vojnog sektora u Njemačkoj. Bundeswehr ima vlastito logističko zapovjedništvo, a isporuke na front mogu vršiti isključivo uniformisani pripadnici. Ipak, ta granica se danas sve više briše.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius otvoreno govori o „paradigmatskoj promjeni“, naglašavajući da se mir i stabilnost više ne mogu uzimati zdravo za gotovo, već se moraju aktivno braniti .

Plan postoji, ali je tajan
Dodatni problem predstavlja nedostatak transparentnosti. Vlada je još 2024. godine izradila Operativni plan za Njemačku, koji predviđa ulogu privatnih kompanija u slučaju rata, uključujući logistiku za stotine hiljada vojnika.

Međutim, dokument je klasifikovan, pa firme imaju samo djelimičan uvid u ono što se od njih očekuje. To otežava pripreme i usporava potencijalnu saradnju .

Zaokret nakon Ukrajine i pritiska SAD
Njemačka je decenijama smanjivala vojsku, vjerujući da su veliki međudržavni sukobi prošlost. Prekretnica dolazi 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali i zbog pritiska iz SAD.

Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) o povlačenju trupa iz Evrope dodatno su ubrzale njemačko naoružavanje i promjenu strategije .

Privatne firme ulaze u igru
Velike logističke kompanije već se pozicioniraju za novu ulogu. Firma Fiege, sa 22.000 zaposlenih i ogromnim skladišnim kapacitetima, osnovala je posebnu kompaniju za saradnju s vojskom i hitnim službama.

Istovremeno, BLG Logistics raspolaže sa više od 70 obučenih vozača tenkova, 1.500 željezničkih vagona i nizom terminala koji bi mogli služiti kao logističke baze .

Ključni problem: spor sistem
I pored spremnosti privatnog sektora, saradnja ide sporo. Kompanije se žale na komplikovane procedure i nedostatak direktne komunikacije s državnim institucijama. Čak i kada nude konkretne resurse, često nailaze na zid birokratije.

Logistika – ključ modernog rata
Stručnjaci upozoravaju da logistika postaje jednako važna kao i borbene operacije. Bez efikasnog sistema snabdijevanja, ni najmodernija vojska ne može funkcionisati.

Kako ističu iz sektora, strateške odluke moraju uzeti u obzir i svakodnevni život civila – od snabdijevanja vojske do toga da građani i dalje imaju osnovne proizvode u prodavnicama .

Veliki zaokret
Njemačka je pokrenula jedan od najvećih bezbjednosnih i logističkih zaokreta u posljednjim decenijama. Ipak, iako novac postoji, a planovi su ambiciozni, realnost pokazuje da će biti potrebne godine da sistem postane funkcionalan.

Drugim riječima – Berlin se priprema za rat, ali još nije spreman, prenosi Bloomberg.

Vulkan u centralnim Filipinima eruptirao je rano jutros, izbacivši oblak pepela na visinu od oko 800 metara, zbog čega su vlasti zadržale postojeći nivo uzbune.

Prema podacima Filipinskog instituta za vulkanologiju i seizmologiju, erupcija vulkana Kanlaon dogodila se ubrzo nakon svitanja, a pepeo se širio ka zapadu.

Nivo uzbune dva i dalje je na snazi, što ukazuje na pojačanu vulkansku aktivnost, prenosi lokalni medij Ikuirer.

⚡️ At least nine eruptions recorded at Indonesia’s Mount Semeru

Ash rose up to 900 meters above the crater — around 4,576 meters above sea level, according to the volcanology center.

Residents have been banned from approaching the crater within a 5 km radius. pic.twitter.com/tY7NEDJdnH

— NEXTA (@nexta_tv) May 5, 2026

U protekla 24 sata zabolježeno je više emisija pepela i vulkanskih potresa, uz povišen nivo sumpor-dioksida i kontinuirano podizanje tla.

Vlasti su upozorile građane da se drže podalje od zone stalne opasnosti u radijusu od četiri kilometra, zbog rizika od iznenadnih erupcija.

Rumunski poslanici izglasali su nepovjerenje proevropskoj vladi premijera Ilija Bolojana, javila je privatna televizijska stanica “Digi24”.

“Može li neko da kaže kako će Rumunija funkcionisati od sutra, imate li plan?”, rekao je Bolojan poslanicima prije glasanja.

Bolojan je vodio manjinsku vladu od kraja aprila, ali su ga socijaldemokrate, kao najveća stranka u parlamentu, pozvale da podnese ostavku, a zatim napustile četvorostranačku proevropsku koaliciju.

Socijaldemokrate su se potom udružile sa krajnje desničarskom opozicijom da bi podnijele zahtjev za glasanje o nepovjerenju.

Sadašnja koalicija je došla na vlast prije 10 mjeseci sa ciljem da obuzda rast krajnje desnice nakon niza polarizujućih izbora.

Nova vlada je počela da smanjuje deficit i jedva je izbjegla pad investicionog rejtinga na najniži nivo.

Sljedeći opšti izbori po planu treba da se održe 2028. godine, prenosi Srna.

U Rumuniji nikada nisu održani prijevremeni izbori, a analitičari smatraju da je vjerovatnoća da će se to desiti sada mala jer opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna vodi u anketama.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je oprema za meteorološko praćenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje na jugoistoku Ukrajine oštećena dronom.

“Tim je primijetio oštećenje dijela laboratorijske opreme za meteorološko praćenje koja više nije operativna”, navodi se u izjavi IAEA, tijela UN za nuklearnu energiju.

IAEA je u objavi na mreži Iks objavila da je tim njezinih stručnjaka posjetio Laboratoriju za spoljnu kontrolu zračenja (ERCL) elektrane, dan nakon što je ruska uprava elektrane izjavila da ju je pogodio dron.

“Generalni direktor IAEA Rafael Grosi ponavlja poziv na maksimalno vojno uzdržavanje u blizini svih nuklearnih postrojenja kako bi se izbjegli bezbjednosni rizici”, navodi se u objavi.

Nuklearna elektrana Zaporožje, koja se nalazi na teritoriji Ukrajine pod ruskom kontrolom, u blizini je linije fronta i trenutno ne radi, a njome od 2022. godine upravlja ruska kompanija Rosatom.