Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je razgovarao o situaciji u Ukrajini i na Bliskom istoku sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
“Dogovorili smo se da nastavimo da održavamo bliske kontakte. Uskoro ćemo nastaviti razmjenu mišljenja”, objavio je Merc na “Iksu”.
SAD i Izrael su 28. februara pokrenuli vojnu intervenciju protiv Irana zbog njegovog nuklearnog programa.
Iran je potom izvršio udare na izraelsku teritoriju, kao i na američke vojne mete na Bliskom istoku.
Američka odbrambena tehnološka kompanija Anduril Industries objavila je da za svega nekoliko dana pokreće proizvodnju u svom novom, visokotehnološkom pogonu, fokusiranom na autonomne letjelice velike brzine.
Nova fabrika, smještena u Sjedinjenim Državama, dizajnirana je da funkcioniše po principima sličnim onima u automobilskoj industriji ili proizvodnji potrošačke elektronike.
Cilj je jasan: masovna proizvodnja naprednih dronova koji su ranije bili rezervisani isključivo za skupe i spore procese tradicionalne namjenske industrije.
Glavni fokus biće na dronovima tipa “Roadrunner” i “Fury”:
Roadrunner: Autonomni presretač sa vertikalnim uzletanjem i slijetanjem, sposoban da uništi vazdušne prijetnje ili se vrati u bazu ako ne dođe do angažovanja.
Fury: Autonomni mlazni avion visokih performansi namijenjen za misije koje zahtijevaju veliku brzinu i manevarske sposobnosti.
Ono što Anduril izdvaja od giganata poput Boeinga ili Lockheed Martina jeste pristup “softver na prvom mjestu”.
Njihov operativni sistem Lattice omogućava hiljadama dronova da funkcionišu kao jedinstvena, koordinisana mreža uz minimalan nadzor ljudskog operatera.
Osnivač kompanije, Palmer Laki (poznat i kao tvorac Oculus VR-a), naglašava da je ključ moderne odbrane u brzini i skalabilnosti.
Nova fabrika je odgovor na rastuću potražnju za jeftinijim, ali izuzetno ubojitim sistemima koji se mogu proizvoditi u hiljadama primjeraka godišnje, prenosi B92.
Ovaj potez označava tranziciju sa “butik” proizvodnje skupe vojne opreme na industrijski nivo koji može da parira tempu modernih sukoba.
Dok su se nekada vojni avioni čekali decenijama, Anduril planira da cikluse od dizajna do gotovog proizvoda svede na mjesece, pa čak i nedjelje.
S obzirom na to da su autonomni sistemi postali ključni faktor na savremenim ratištima, otvaranje ovakvog pogona moglo bi značajno da promJeni balans tehnološke moći u narednim godinama.
Na najvećim azijskim berzama danas je zabilježen nagli pad vrijednosti akcija, prenijeli su svjetski mediji.
U izveštajima se navodi da je vijednost akcija na azijskim berzama naglo pala nakon što su SAD i Iran uputili prijetnje da će intenzivirati oružani sukob koji ulazi u četvrtu nedjelju, prenosi Bi-Bi-Si.
U izvještajima se navodi da cijene nafte fluktuiraju, pri čemu je cijena Brent sirove nafte pala za 0,8 odsto na 111,25 dolara (96,42 evra) po barelu, dok je cijena američke nafte ostala uglavnom nepromijenjena na 98,18 dolara (85,09 evra).
Јapanski Nikkei 225 je pao za 4,8 odsto u prvim jutrošnjim berzanskim transakcijama, dok je indeks Kospi u Јužnoj Koreji zabilježio pad od preko 5,5 odsto.
Rođeni su i odrasli u Danskoj, ali na predstojećim parlamentarnim izborima ne mogu da glasaju. Ovo je realnost za skoro 20.000 ljudi starijih od 20 godina koji, prema podacima Statistike Danske, nisu danski državljani.
To je jednako broju ljudi koji žive u Skanderborgu, Farumu ili Niborgu. Za posljednjih šest godina, ova grupa je porasla za oko 5.000, a to je, između ostalog, posljedica pooštravanja pravila o državljanstvu.
Jedna od onih koja ne može da glasa je 24-godišnja Medina Šabić, rođena u Danskoj, a porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Odbijena joj je stalna boravišna dozvola i državljanstvo jer je napustila srednju školu 2019. godine. Međutim, od tada je završila školu za administrativne poslove i danas radi za državnu administraciju.
“Niste potpuno Dankinja, čak i ako se osjećate Dankinjom. Svi ostali mogu i imaju pravo da odlučuju šta će se biti sa mojom budućnošću i sa ljudima poput mene. Nemam pravo glasa u ovoj zemlji”, kaže Medina Šabić.
Veliki broj ljudi bez prava glasa je problem za demokratiju. Ovakvog je mišljenja i Lene Holm Pedersen, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Kopenhagenu i jedna od direktorki „Istrage moći“, koja ispituje stanje demokratije u Danskoj.
“Da, to je problem na isti način kao što je bio kada žene nisu imale pravo glasa jer je velika grupa bila isključena”, kaže ona. Dodaje da je na Folketingu (Danski parlament) da odluči ko može da glasa, a ko ne. Ali Folketing može da donosi odluke koje i jačaju, ali i slabe demokratiju, ističe Lene Holm Pedersen.
S druge strane, tokom predizborne kampanje, nekoliko stranaka se izjasnilo u prilog tome da se još više oteža dobijanje danskog državljanstva. Recimo, Danska narodna partija je predložila obustavu dodjele novih državljanstva, Liberalni savez će staviti nova državljanstva na čekanje, a ministar za imigraciju i integraciju Rasmus Stoklund (S) je rekao da neće odbaciti obustavu dodjele novih državljanstva.
Konzervativci takođe žele da pooštre pravila kako djeca više ne bi mogla da postanu danski državljani zato što su to postali njihovi roditelji. To će značiti da će još više mladih ljudi morati da podnese zahtjev za državljanstvo. Istovremeno, proces mora biti pooštren.
“Dodeljujemo državljanstvo i ljudima koji sa sobom nose neke fundamentalno nedemokratske vrijednosti”, kaže politička portparolka Mete Abildgard.
Ona ne smatra da je problem što 20.000 odraslih, koji su rođeni i odrasli u Danskoj, nisu državljani.
“U osnovi mislim da su pravila koja smo donijeli za dobijanje danskog državljanstva razumna, ali takođe priznajem da ih je možda teško ispoštovati. Potrebna je upornost da bi se steklo obrazovanje, a zatim da dobiju posao, izdržavaju se, i pritom ne počine kriminal. Ali takođe mislim da je razumno postavljati zahtjeve ljudima koji žele dansko državljanstvo”, kaže ona.
– Umesto što širite laži i lažne vijesti, dođite u Budimpeštu i podržite opoziciju. Prošli put se isplatilo – napisao je Sijarto na društvenoj mreži Iks.
Ova objava uslijedila je nakon Tuskove objave na društvenim mrežama da “Orbanovi ljudi obavještavaju Moskvu o svakom detalju o sastancima Savjeta EU”, kao i pisanje američkog lista Vašington posta da je Sijarto redovno zvao svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova tokom pauza u sastancima EU kako bi ga obavijestio o onome što je rečeno u privatnim razgovorima.
Prethodni sukob između Sijarta i Tuska izazvala je vijest da će poljski predsjednik Karol Navrocki učestovati na Patriotskom skupu u mađarskoj prestonici, prenosi Hirado.
On je u intervjuu za Јutjub kanal “Patriota” rekao da njemački predstavnici tokom neformalnih razgovora tvrde da je njihova vojna strategija razumna i da upravo zato nastavljaju da finansiraju rat.
Prema Orbanovim riječima, takva logika je pogrešna i na kraju će dovesti i Njemačku i cijelu Evropu do potpunog finansijskog bankrota, jer će ih rat ekonomski uništiti.
On je dodao da se njemačka strana vara kada smatra da će Evropa moći duže da finansira Ukrajinu nego što će Rusija moći da nastavi učešće u sukobu.
Orban je i ranije izjavljivao da je pogrešna politika Evropske unije dovela Brisel u izolaciju i približila ga bankrotu, uz ocjenu da energetska kriza ne može biti prevaziđena bez razgovora sa Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.
– Dobra vijest je da se od četvrtka grupa od 22 zemlje, većina njih iz NATO-a, okuplja u namjeri da osigura da Ormuski moreuz bude slobodan i otvoren čim to bude moguće – rekao je Rute “Foks njuzu”.
Pored članica NATO-a, u radu učestvuju Јapan, Јužna Koreja, Australija, Novi Zeland, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, rekao je Rute.
On nije precizirao kada će ove zemlje biti spremne da preduzmu konkretne akcije.
– Očigledno je da vojna kampanja u Iranu još traje. Zato sada sarađujemo sa ovim zemljama, a takođe i sa SAD, da bismo bili sigurni da procijenimo šta, kada i kako možemo da uradimo – rekao je Rute.
Ranije ove sedmice, predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je kredibilitet NATO-a ozbiljno potkopan zbog nespremnosti vojnog bloka da pomogne Americi u deblokiranju Ormuskog moreuza.
Američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je nazvao Demokratsku stranku najvećim neprijateljem Sjedinjenih Država.
– Sada, sa smrću Irana, najveći neprijatelj Amerike je radikalna ljevica, veoma nesposobna Demokratska stranka! Hvala vam na pažnji povodom ovog pitanja – napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
U drugoj objavi, Tramp je naveo da će agenti Uprave za imigraciju i carinu (ICE) u ponedjeljak biti raspoređeni na aerodrome kako bi pomogli radnicima Uprave za bezbjednost transporta (TSA), hvaleći njihovu posvećenost unatoč, kako je rekao, opstrukciji od demokrata
Ova najava dolazi dan nakon što je predsjednik prvi put zaprijetio raspoređivanjem agenata ICE-a na aerodrome ako demokrate ne pristanu okončati djelimično zatvaranje vlade.
– U ponedjeljak će ICE ići na aerodrome kako bi pomogao našim izvanrednim TSA agentima koji su ostali na poslu uprkos činjenici da radikalna ljevica demokrata, koja je fokusirana samo na zaštitu tvrdolinijskih kriminalaca koji su ilegalno ušli u našu zemlju, ugrožava SAD zadržavajući sredstva koja su davno dogovorena potpisanim i pečatiranim ugovorima”, napisao je Tramp.
Kontroverzne akcije
Nakon mjeseci kontroverznih akcija ICE-a protiv imigranata u brojnim američkim gradovima, koje su dovele do smrtnih slučajeva i izazvale snažnu javnu reakciju, demokrate su odbile dati dodatna sredstva ICE-u dok se ne sprovedu ozbiljne reforme.
Tokom zatvaranja, radnici TSA morali su nastaviti s radom na aerodromima bez plate, jer su njihova radna mjesta klasifikovana kao ključna.
Dok zatvaranje traje, demokrati senatori su pokušali usvojiti niz manjih zakona za finansiranje agencija Ministarstva za unutrašnju bezbjednost koje nisu ICE, uključujući TSA i Federalnu agenciju za upravljanje u vanrednim situacijama (FEMA), ali su republikanci u Senatu odbili ove prijedloge.
Garda je navela da će kompanije u američkom vlasništvu biti “potpuno uništene” ako Vašington bude gađao iranska energetska postrojenja.
U tom slučaju, dodaje se u saopštenju, energetska postrojenja u zemljama u kojima se nalaze američke baze biće legalne mete.
Tramp je ranije zaprijetio da će uništiti iranske elektrane ako Teheran u potpunosti ne otvori Ormuski moreuz u roku od 48 časova.
– Rat na Bliskom istoku dostigao je opasnu fazu, a u napadima su, kako se navodi, pogođeni kompleks za obogaćivanje uranijuma Natanz u Iranu i izraelski grad Dimona, gdje se nalazi nuklearni objekat – napisao je Tedros na Iksu.
On je dodao da napadi usmjereni na nuklearne lokacije predstavljaju sve veću prijetnju po javno zdravlje i bezbjednost životne sredine, iako nije prijavljen porast radijacije na tim mjestima.
Tedros je pozvao sve strane da pokažu maksimalnu vojnu uzdržanost i izbjegnu bilo kakve akcije koje bi mogle da izazovu nuklearne incidente.