Kategorija: Svijet

U filijali banke u njemačkom gradu Zincig, u saveznoj državi Rajni-Platinat, u toku je talačka kriza, a policija je saopštila da se u objektu nalazi više napadača i talaca, među kojima je i vozač transporta novca, prenosi “Bild”.

Policija je navela da je o incidentu obavještena oko devet časova i da su na lice mjesta upućene jake policijske snage, uključujući specijalne jedinice, dok helikopteri nadlijeću grad.

Prema navodima “Bilda” i “Špigela”, vozilo za transport novca jutros, 8. maja, je stiglo ispred filijale banke u centru grada, a nepoznati muškarac je, kako se sumnja, presreo i zaprijetio jednom od zaposlenih prilikom ulaska u banku.

Policija je saopštila da se, prema dosadašnjim informacijama, napadači i najmanje jedan talac nalaze u trezoru banke.

“Trenutno se polazi od pretpostavke da se u banci nalazi više počinilaca i talaca. Jedan od talaca je vozač transporta novca”, rekao je portparol policije, prenosi Tanjug.

Šire područje centra grada je blokirano, a policija je apelovala na građane da izbjegavaju taj dio grada.

Policija nije komentarisala navode koji kruže društvenim mrežama da su pojedini osumnjičeni možda u bjekstvu, uz obrazloženje da se iz taktičkih razloga detalji operacije ne saopštavaju javnosti.

Za sada nije poznato koliko se osoba nalazi među taocima niti da li su napadači naoružani.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da Evropska unija mora ratifikovati trgovinski sporazum sa SAD-om do 4. jula, ili će se suočiti sa „mnogo višim“ carinama, nakon što evropski zvaničnici nisu postigli konačan dogovor o sprovođenju sporazuma.

Tramp je naveo da je o ovom pitanju razgovarao s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, te da joj je dao rok do obilježavanja 250. godišnjice nezavisnosti SAD-a.

„Dogovorili smo da ima vremena do rođendana naše države, a u suprotnom će carine odmah porasti na mnogo više nivoe“, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Ovogodišnji Dan nezavisnosti SAD-a, koji se obilježava 4. jula, označava 250 godina od proglašenja nezavisnosti američkih kolonija od britanske vlasti.

Fon der Lajen je u četvrtak izjavila da je Evropska unija ostvarila „dobar napredak“ prema ratifikaciji sporazuma početkom jula.

„Ostajemo potpuno posvećeni njegovoj provedbi, s obje strane“, poručila je na mreži X.

Evropska unija i SAD postigli su sporazum prošlog jula, kojim su carine na većinu evropske robe postavljene na 15 odsto. Ipak, Tramp je izrazio nezadovoljstvo zbog sporog provođenja dogovora.

Situaciju je dodatno zakomplikovala odluka Vrhovnog suda SAD-a iz februara, kojom je zaključeno da je Tramp prekoračio svoja ovlaštenja prilikom uvođenja širokog spektra carina, uključujući i one prema Evropskoj uniji.

Nakon toga, američka administracija uvela je privremenu carinu od 10 odsto dok pokušava pronaći trajnije načine za reorganizaciju trgovinske politike.

Presuda, međutim, nije uticala na sektorske carine poput onih na automobile, koje su prema sporazumu s EU smanjene na 15 odsto.

Kako sporazum još čeka potvrdu država članica Evropske unije, Tramp je prošle sedmice zaprijetio povećanjem carina na evropske automobile i kamione na 25 odsto, optužujući EU da ne poštuje svoj dio dogovora.

Kipar, koji trenutno predsjedava Vijećem Evropske unije, saopštio je da želi zadržati „pozitivan zamah“ u razgovorima s evropskim parlamentarcima zakazanim za 19. maj.

Tramp je ponovo kritikovao Evropsku uniju na Truth Socialu, ističući da već dugo čeka da EU ispuni obaveze iz, kako je naveo, „istorijskog trgovinskog sporazuma“ dogovorenog u Turnberiju u Škotskoj.

„Obećano je da će EU ispuniti svoj dio sporazuma i, prema dogovoru, smanjiti svoje carine na nulu“, poručio je Tramp.

Evropski parlament je krajem marta dao uslovnu saglasnost za sporazum o carinama sa Trampovom administracijom, ali su evropski zastupnici zatražili dodatne zaštitne mehanizme prije konačne primjene dogovora.

Problemi prevoznika iz BiH na granicama Evropske unije sve su veći, a najviše ih pogađaju ograničen boravak u Šengen zoni i višesatna zadržavanja na prelazima.

Nakon današnjeg sastanka nadležnih institucija i predstavnika transportnog sektora u Sarajevu, najavljena su i moguća rješenja od posebnog viznog režima za vozače do popunjavanja nedostatka carinika na granicama.

Prevoznici poručuju da su konkretni potezi neophodni što prije, jer svaki novi zastoj znači i dodatne gubitke za domaći transportni sektor.

Olakšati boravak prevoznicima u Šengen zoni, ubrzati carinske procedure i smanjiti troškove transporta, glavni su zahtjevi prevoznika u BiH.

Nakon razgovora Borjane Krišto i Andreja Plenkovića, najavljena je mogućnost posebnog viznog režima za profesionalne vozače iz BiH kroz izmjene hrvatskog Zakona o strancima. To bi vozačima omogućilo duže zadržavanje i rad u zemljama Evropske unije.

Kada će to zaživjeti još nije poznato, ali bi vozači na taj način dobili vize na godinu dana.

– Jedan od zaključaka ove radne grupe je zahtjev, koji još uvijek stoji da se zvanično sastanemo sa Vladom Republike Hrvatske o ovoj temi naravno ne mora biti cijela vlada dovoljno je da tu bude ministar MUP-a i da budu radne grupe koje mogu konkretno adresirati probleme i rješenja koja se već naziru”, rekao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH i dodao:

– Jedan od zaključaka je a to ću tražiti od Vijeća ministara budžetiranje i popunjavanje već postojeće sistematizacije radnih mjesta pravilnika unutar UIO, suštinski fali carinika i to se svi slažu čak i ovi iz privatnog sektora koji s njima rade, fali ih.

Iz Konzorcijuma logistika, poručuju da Brisel neće mijenjati stav po pitanju boravka vozača u Šengen zoni, zbog čega se rješenje traži kroz dogovore sa zemljama regiona. Hrvatska je pokrenula inicijativu za otvaranje podružnica za prevoznike iz BiH, ali upozoravaju da je to složen proces jer BiH nije članica Evropske unije.

– Želimo prisustvovati tom sastanku na kojem će se odlučivati o tome da se obrazloži na pravi način kako bi te područnice funkcionisale s obzirom da je to članica EU a BiH nije zato što područnicu formirati u drugoj državi je zaista komplikovano jer nismo članice EU – kaže Zijad Šarić, predstavnik Konzorcijum Logistika BiH, prenosi ATV.

– Određeni špediteri na graničnim prelazima nemaju dovoljno garancije uzimaju predmete a nemaju garancije da pokriju to i to je jedan od vidova zastoja tako da ćemo se zaštititi takvih špeditera i da od svojih uvoznika tražimo da biraju špeditere koje će do tog momenta raditi uvozno carinjenje – dodaje Šarić.

Prevoznici traže i hitno stavljanje u punu funkciju granični prelaza Gradiška, gdje su zadržavanja teretnih vozila svakodnevna. Upozoravaju da duga čekanja i problemi na granicama prave ogromne troškove i dodatno ugrožavaju transportni sektor u BiH.

Najviši zvaničnici Evropske unije pripremaju se za mogućnost pregovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, potvrdio je visoki izvor iz EU za Fajnenšel tajms.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta izjavio je da postoji „potencijal“ da Evropska unija sjedne za pregovarački sto sa Putinom, naglašavajući da za takav potez postoji podrška ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Razgovaram sa liderima 27 država članica kako bismo utvrdili kako se najbolje organizovati i definisali o čemu zapravo treba razgovarati sa Rusijom kada za to dođe pravo vrijeme“, rekao je Košta.

On je podsjetio da je Zelenski na aprilskom samitu EU na Kipru pozvao evropske lidere da budu spremni da daju aktivan doprinos eventualnim pregovorima.

Evropska unija od početka rata u Ukrajini insistira na stavu da se o budućnosti te zemlje ne može razgovarati bez zvaničnog Kijeva. Ipak, prema ocjeni brojnih evropskih lidera, dosadašnji mirovni pregovori između SAD-a, Rusije i Ukrajine donijeli su veoma mali napredak, dok je EU uglavnom ostala po strani.

Košta je poručio da će Brisel „izbjegavati ometanje procesa koji vodi američki predsjednik Donald Tramp“, ali je priznao da iz Moskve još nema signala da je Kremlj spreman za ozbiljne razgovore sa predstavnicima Evropske unije.

„Da, opcija pregovora sa Putinom postoji. Ipak, za sada niko nije primijetio stvarne znakove sa ruske strane da žele ozbiljne pregovore“, rekao je Košta tokom obraćanja na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci.

Iz kabineta ukrajinskog predsjednika potvrđeno je da su razgovori sa evropskim zvaničnicima u toku, ali iz Kijeva upozoravaju da bi eventualni pregovori morali biti koordinisani tako da predstavljaju jedinstven evropski stav i omoguće snažniji pritisak na Rusiju.

Međutim, unutar same Evropske unije postoje ozbiljne podjele oko mogućeg dijaloga sa Moskvom.

Među zagovornicima pregovora nalaze se slovački premijer Robert Fico i belgijski premijer Bart de Vever, koji pozivaju na otvaranje dijaloga sa Rusijom. Na spremnost za razgovore nedavno su apelovali i francuski predsjednik Emanuel Makron, kao i italijanska premijerka Đorđa Meloni.

S druge strane, dio evropskih lidera oštro odbacuje mogućnost pregovora sa Moskvom u sadašnjim okolnostima.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da među 27 članica EU još ne postoji dogovor o tome ko bi eventualno predstavljao Evropsku uniju u pregovorima sa Rusijom.

U međuvremenu, američki diplomatski pokušaji posredovanja u mirovnim pregovorima nalaze se u zastoju, jer je fokus Vašingtona trenutno usmjeren na sukob sa Iranom. U pokušaju da oživi pregovore, glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov doputovao je u Majami, prenijela je agencija AFP.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je primirje između SAD-a i Irana i dalje na snazi uprkos novim sukobima u Hormuškom moreuzu, gdje je tokom dana došlo do razmjene vatre između američkih i iranskih snaga. Tramp je poručio da „primirje traje“ i ocijenio američke udare na iranske položaje kao „lagani udarac“, dok je istovremeno potvrdio da pregovori između Vašingtona i Teherana nisu prekinuti.

Američka Centralna komanda saopštila je da su izvedeni „odbrambeni napadi“ na iranske ciljeve nakon, kako tvrde, „neizazvanih iranskih napada“ na tri američka razarača koja su prolazila kroz Hormuški moreuz. Sa druge strane, iranska vrhovna zajednička vojna komanda optužila je SAD za kršenje primirja, navodeći da su američke snage gađale brodove u plovnom putu i napale civilna područja.

Tramp je kasnije detaljnije govorio o incidentu, tvrdeći da su tri američka razarača „vrlo uspješno“ prošla kroz Hormuški moreuz pod vatrom iranskih snaga, bez ikakve štete po američke brodove. Prema njegovim riječima, iranske snage su tokom sukoba pretrpjele ozbiljne gubitke.

„Tri vrhunska američka razarača upravo su vrlo uspješno prošla kroz Hormuški moreuz pod vatrom. Na tri razarača nije pričinjena nikakva šteta, ali je nanesena velika šteta iranskim napadačima“, rekao je Tramp.

Američki predsjednik tvrdi da su iranske rakete lako oborene, dok su dronovi uništeni prije nego što su stigli do ciljeva. Dodao je da su iranski čamci, koje Teheran koristi u Persijskom zalivu, „brzo i efikasno potopljeni“.

Tramp je potom oštro kritikovao iransko rukovodstvo, poručivši da Iran „nije normalna država“ i ponovio stav Vašingtona da Teheran ne smije posjedovati nuklearno oružje. Naveo je i da pregovori sa Iranom i dalje traju, te da bi sporazum mogao biti postignut „svakog dana“, iako je priznao da nema garancija da će do dogovora doći.

„Pregovaramo s Irancima. Primirje je i dalje na snazi. Danas su se poigravali s nama. Uništili smo ih. To nazivam sitnicom“, izjavio je Tramp.

Na pitanje o američkom prijedlogu za okončanje sukoba, Tramp je rekao da se ne radi o jednostavnom memorandumu, već o širem sporazumu kojim bi Iran odustao od nuklearnog oružja. Međutim, prema navodima Rojtersa, prijedlog koji je bio u opticaju prije posljednjih sukoba nije uključivao ključne američke zahtjeve o obustavi iranskog nuklearnog programa i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.

Teheran je saopštio da još nije donio konačnu odluku o prijedlogu sporazuma, dok su obnovljeni sukobi izazvali reakcije na svjetskim tržištima. Cijene nafte porasle su za više od jedan odsto nakon višednevnog pada, dok su berze širom Azije zabilježile gubitke.

Pad je zabilježen na tržištima u Seulu, Tokiju, Hong Kongu, Sidneju, Šangaju i drugim azijskim finansijskim centrima, nakon što su investitori izgubili dio optimizma da bi sukob između SAD-a i Irana mogao uskoro biti okončan.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 7. maja, da Ukrajina ne preporučuje predstavnicima država bliskih Rusiji da borave u Moskvi u periodu oko 9. maja, kada se u ruskoj prijestonici obilježava Dan pobjede, zbog, kako je naveo, ruskih napada i prijetnji.

Zašto Zelenski upozorava na odlazak u Moskvu?
“Imamo i obraćanja pojedinih država bliskih Rusiji čiji predstavnici planiraju da borave u Moskvi. Čudna je to želja u ovim okolnostima. Mi to ne preporučujemo”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

On je naveo da je Ukrajina ranije predlagala prekid vatre od 6. maja, ali da je, kako tvrdi, odgovor Rusije bio nastavak napada i prijetnji, prenosi “Ukrinform”.

Zelenski kaže da su ruske snage tokom prethodnog dana “izvodile napade duž cijele linije fronta, od Černigovske do Nikolajevske oblasti”, te istakao da će Ukrajina “djelovati recipročno”.

“Da je bilo primirja, ne bi bilo ukrajinskih dalekometnih udara”, rekao je Zelenski, prenosi Srna.

Kakvo je primirje najavila Rusija?
Ministarstvo odbrane Rusije proglasilo je primirje sa ukrajinskom stranom 8. i 9. maja u čast Dana pobjede.

Iz ruskog Ministarstva odbrane ranije danas je saopšteno da će, u slučaju da ukrajinska vojska pokuša da ometa rusku proslavu povodom Dana pobjede 9. maja, Moskva pokrenuti masovni raketni napad na Kijev.

Parada na Crvenom trgu povodom 81 godine od pobjede u Drugom svjetskom ratu biće održana 9. maja u Moskvi.

Rusko Ministarstvo odbrane je ranije saopštilo da studenti vojne akademije, kadeti i konvoj vojnih vozila neće učestvovati na paradi zbog trenutne situacije.

Ko iz Republike Srpske putuje u Moskvu?
U Moskvu putuje delegacija Republike Srpske koju čini predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Oni bi se u Kremlju trebali sastati i razgovarati sa ruskim predsjendikom Vladimirom Putinom.

Kako je saopšteno iz Ambasade Rusije u BiH delegacija Republike Srpske će prisustvovati i proslavi Dana pobjede, 9. maja u Moskvi