Kategorija: Svijet

Mađarska Vlada je sposobna da odbrani Mađarsku, i neće dozvoliti pljačku mađarskog novca i niti da je uvuku u sukobe, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

“Bez obzira kakav trik pokušavaju da izvedu, nikada neću dozvoliti da vam uzmu ono što vam pripada i na šta imate pravo. Šta pripada Mađarima, ostaće mađarsko”, naveo je Orban u video-poruci na “Iksu”.

On je rekao da “ni međunarodni finansijski lobiji, ni Brisel, ni Kijev neće moći da uzimaju mađarski novac”.

Orban je naglasio da je ključ njegove politike sprečavanje uvlačenja Mađarske u sukobe.

“Dok Evropa teturajući maršira i zavlači se u tuđi rat, Mađarska čvrsto stoji na svojim nogama, neće napraviti nijedan korak i držaće se podalje od ovog rata”, dodao je mađarski premijer.

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ponovo je podigao tenzije na svjetskoj sceni, poručivši da bi Sjedinjene Američke Države mogle „uzeti Kubu“, što su mnogi protumačili kao najdirektniju najavu mogućeg novog geopolitičkog sukoba.

Govoreći pred novinarima u Bijeloj kući, Tramp je izjavio da ima „čast da zauzme Kubu“ i da sa tom državom može da uradi „šta god želi“, naglašavajući da je riječ o „veoma oslabljenoj naciji“.

„Vjerujem da ću imati čast da zauzmem Kubu… bilo da je oslobodim ili zauzmem, mislim da mogu da uradim šta god želim“, rekao je Tramp.

Trump on Cuba:

I do believe I’ll have the honor of taking Cuba. That would be good. That’s a big honor.

I can free it or take it, I think I can do anything I want with it. pic.twitter.com/I0TpVCY73j

— Clash Report (@clashreport) March 16, 2026

Ostrvo u mraku: energetski kolaps bez presedana

Ove izjave dolaze u trenutku kada se Kuba suočava sa jednom od najtežih kriza u novijoj istoriji. Zemlju je pogodio gotovo potpuni kolaps elektroenergetskog sistema, zbog čega su milioni ljudi ostali bez struje.

Prema izvještajima međunarodnih medija, ključni uzrok krize je drastično smanjenje isporuka nafte, koje su dodatno ograničene američkim mjerama. Energetski sistem, koji je već godinama zastario i opterećen, našao se pod udarom kakav nije mogao da izdrži.

Meanwhile, according to CNN, Cuba is facing a complete electricity collapse. It's the first nationwide blackout since the US oil blockade.

Rubio is working overtime. pic.twitter.com/2SwpjLt8OB

— Chay Bowes (@BowesChay) March 17, 2026

Kako je Kuba ostala bez ključnog saveznika

Situacija se dodatno pogoršala nakon događaja iz januara, kada je venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, jedan od najvažnijih saveznika Havane, uklonjen sa vlasti i prebačen u SAD.

Venecuela je godinama bila glavni snabdjevač Kube naftom, pa je njen gubitak ostavio duboke posljedice na ionako krhku ekonomiju ostrva.

Strategija pritiska iz Vašingtona

Vašington je potom pojačao pritisak – ne samo prekidom isporuka, već i prijetnjama sankcijama državama koje bi nastavile da snabdijevaju Kubu energentima.

Ovakav pristup mnogi analitičari vide kao dio šire strategije destabilizacije, sa ciljem slabljenja vlasti u Havani i eventualnih političkih promjena.

Traži se i smjena vlasti

Dodatne tenzije izazvale su informacije da su američki zvaničnici tokom pregovora tražili smjenu kubanskog predsjednika Migela Dijaz-Kanela.

Takvi zahtjevi predstavljaju direktno miješanje u unutrašnje poslove zemlje, što je Havana više puta odbacila kao neprihvatljivo.

Sam Dijaz-Kanel poručio je da je spreman na razgovore, ali isključivo pod uslovima međusobnog poštovanja, suvereniteta i prava na samoodređenje.

Retorika koja zabrinjava svijet

Tramp je i ranije pominjao mogućnost „preuzimanja“ Kube, ali su njegove posljednje izjave najdirektnije do sada. Posebno zabrinjava činjenica da dolaze nakon već pojačanih globalnih tenzija i nedavnih vojnih i političkih poteza SAD na drugim kriznim žarištima.

Zbog toga dio međunarodne javnosti ove izjave vidi kao signal moguće dalje eskalacije.

Kriza sa širim posljedicama

U međuvremenu, Kuba se suočava sa nestašicama goriva, čestim nestancima struje i rastućim nezadovoljstvom građana.

Kombinacija unutrašnje krize i spoljnog pritiska mogla bi imati ozbiljne posljedice ne samo za ovu zemlju, već i za stabilnost šireg regiona.

U takvom kontekstu, Trampove riječi dobijaju dodatnu težinu – jer se postavlja pitanje da li je riječ samo o retorici ili uvodu u konkretnije poteze koji bi mogli promijeniti odnose na globalnoj sceni.

ŠTA JE TAČNO TRAMP REKAO PRED NOVINARIMA

„Znate, cijelog života slušam o Sjedinjenim Američkim Državama i Kubi. Kada će Sjedinjene Države to uraditi?“

„Vjerujem da ću imati… čast da uzmem Kubu. To bi bilo dobro. To je velika čast.“

„Bilo da je oslobodim, zauzmem – mislim da mogu da uradim šta god želim s njom. Ako hoćete istinu.“

„Oni su trenutno veoma oslabljena nacija.“

„To je propala država. Nemaju novca, nemaju nafte, nemaju ništa.“

Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da je tokom razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Kostom naglasio da EU ne može davati prednost interesima Kijeva u odnosu na interese svojih članica, kao što su Slovačka i Mađarska.

“Naglasio sam predsjedniku Evropskog savjeta da institucije EU ne mogu stavljati interese zemlje koja nije članica EU – Ukrajine, iznad interesa članica”, naveo je Fico na “Iksu”.

On je rekao da je glavni dio razgovora bio posvećen obnovi rada naftovoda “Družba”.

“Vlada Slovačke ne može prihvatiti jednostrani i štetan potez /ukrajinskog predsjednika Vladimira/ Zelenskog da obustavi protok nafte i očekuje da institucije EU izvrše pritisak na ukrajinsko rukovodstvo da obnovi protok ruske nafte, na koji po ugovoru imamo pravo do kraja 2027. godine”, naveo je Fico.

On je dodao da je u razgovoru sa Kostom izrazio nezadovoljstvo što Evropska komisija do sada nije predstavila nikakve konkretne prijedloge za smanjenje cijena električne energije, uprkos zahtjevima više premijera i predsjednika članica EU.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je vojna operacija protiv Irana bila neophodna kako bi se spriječilo izbijanje nuklearnog sukoba koji bi mogao da preraste u treći svjetski rat.

– Da nismo započeli vojne operacije protiv Irana, izbio bi nuklearni rat koji bi eskalirao u treći svjetski rat – rekao je Tramp.

Američki predsjednik je ponovo kritikovao nuklearni sporazum sa Iranom, navodeći da je njegova odluka da ga ukine spriječila Teheran da razvije nuklearno oružje. Tramp je istaka o da su američke snage nanijele Iranu “veliku štetu” tokom samo dvije nedjelje operacija.

– Ono što smo uradili bilo je u interesu cijelog svijeta – rekao je američki predsjednik.

Upitan da li rat može da se završi do kraja nedjelje, s obzirom na to da je naveo da je iranska vojska “uništena”, Tramp je odgovorio potvrdno, a zatim precizirao da će zapravo “biti uskoro”.

U novim iranskim napadima dronovima i raketama pogođena je američka ambasada u Bagdadu, prema izvještajima Reutersa i Agence France-Presse (AFP), a prema iračkim bezbjednosnim izvorima to je bio najintenzivniji napad od početka američko-izraelskog rata s Iranom.

Ambasada je otprilike šest sati ranije izdala novo sigurnosno upozorenje američkim građanima u Iraku, u kojem su upozorili da su “terorističke milicije povezane s Iranom više puta napale Međunarodnu zonu” u centru Bagdada.

WATCH: Drone explodes near US Embassy in Baghdad, Iraq — Reuters pic.twitter.com/G6UB28yF7q

— Rapid Report (@RapidReport2025) March 17, 2026

Zvaničnik bezbjednosnih službi rekao je za AFP da su “tri drona i četiri rakete napale ambasadu, a najmanje jedan dron se srušio unutar nje”.

Zemljotres jačine 5,8 stepeni po Rihterovoj pogodio je danas Kubu, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, na dubini od 12 kilometara i udaljenosti od 95 kilometara od Gvantanama.

Neposredno nakon ovog zemljotresa, uslijedio je i dugi, jačine 4,1 stepen.

Za sada nema izvještaja o povređenima ili o materijalnoj šteti.

Nije uzdato upozorenje na opasnost od cunamija.

Cijene nafte su blago pale, jer su smanjene zabrinutosti u vezi s nastavkom blokade Ormuskog moreuza za pomorski saobraćaj.

Do toga je došlo nakon što su pakistanski tanker za naftu i dva broda za tečni naftni gas uspješno prešli pomenuto usko grlo tokom vikenda, prenio je Trejding ekonomiks.

Nafta Brent bila je na nivou od oko 100 dolara po barelu, što je najviši nivo od jula 2022. godine, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) jeftinija za tri odsto i kretala se na oko 95,3 dolara po barelu.

Indija pregovara o tranzitu još šest brodova, a Sjedinjene Američke Države su dozvolile iranskim tankerima tranzit, kako bi pomogle u održavanju globalnih zaliha nafte.

Promet tankera je opao jer je Iran napadao komercijalne brodove, ali uprkos sukobu ta zemlja nastavlja da izvozi oko 1,5 miliona barela dnevno uprkos snažnom prisustvu američke mornarice.

Američki predsjednik Donald Tramp poziva sve zemlje koje se oslanjaju na tranzit kroz Ormuski moreuz da pomognu u zaštiti transporta energenata tom vitalnom rutom kojom je ranije prevoženo 20 odsto svjetske nafte.

Rat je izazvao najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u istoriji, a Iran je nastavio napade u Persijskom zalivu, što je dovelo do obustave letova u Dubaiju.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je vojna kampanja protiv Irana nastavljena “punom snagom”.

Tramp je rekao da su američko-izraelski napadi rezultirali smanjenjem iranskih lansiranja raketa za 90 odsto i napada dronovima za 95 odsto.

– Takođe smo napali proizvodne pogone, mjesta gdje proizvode rakete i dronove, i to se dešava danas, upravo smo danas pogodili tri od njih – dodao je američki predsjednik.

On je dodao da vjeruje da Iran želi da postigne sporazum o okončanju napada na Teheran, ali da je nejasno ko govori u ime Teherana.

– Mi ne znamo njihove lidere – rekao je Tramp.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države tokom vojne kampanje pogodile više od 7.000 ciljeva širom Iran, tvrdeći da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

Govoreći na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, Tramp je rekao da je postignuto “smanjenje od 90 odsto u lansiranju balističkih projektila i 95 odsto u napadima dronovima”.

“Naša snažna vojna kampanja se nastavlja. Doslovno smo im uništili mornaricu i vazduhoplovstvo. Njihovi brodovi su nestali, kao i njihovi vođe”, rekao je Tramp, prenose američki mediji.

Uništeni brodovi i fabrike projektila

Prema njegovim riječima, tokom posljednjih desetak dana potopljeno je ili uništeno više od 100 iranskih pomorskih brodova, kao i više od 30 plovila namijenjenih za polaganje mina.

On je dodao da se sposobnost Irana da koristi dronove “približava nuli”, ali za te navode nije iznio dodatne dokaze.

Poruka o iranskim naftovodima

Tramp je, takođe, rekao da iranski naftovodi nisu uništeni, iako bi to, kako tvrdi, američka vojska mogla da učini “za pet minuta”.

“Samo jedna riječ i tih naftovoda više neće biti”, poručio je on, dodajući da se sistematski uništavaju kapaciteti Irana za napade na trgovačke brodove.

Američki predsjednik je naveo i da su pogođene tri fabrike projektila, što je, prema njegovim riječima, značajno otežalo proizvodnju novih raketa.

“Nije im ostalo mnogo projektila. Dodatni udari pokreću se iz sata u sat”, rekao je Tramp.

Kritika saveznicima zbog Ormuskog moreuza

Tramp je ponovio poziv savezničkim državama da pomognu u deblokiranju Ormuskog moreuza kritikujući zemlje koje, kako je rekao “nisu bile oduševljene da pomognu”.

“Neki su bili veoma oduševljeni, a neki nisu. Među njima su zemlje kojima smo pomagali mnogo, mnogo godina. Zaštitili smo ih od užasnih spoljnih prijetnji, a oni nisu bili oduševljeni da pomognu. Nivo entuzijazma mi je važan”, rekao je Tramp na sastanku u Bijeloj kući, prenosi Rojters.

Nekoliko američkih saveznika je u ponedjeljak saopštilo da nemaju neposredne planove da pošalju brodove i pomognu u deblokadi Ormuskog moreuza, prenosi b92.

Više od 8.000 letova u SAD odgođeno je ili otkazano zbog oluja koje su pogodile aerodrome duž istočne obale.

Vlasti SAD naredile su federalnim službenicima da napuste kancelarije zbog rizika od jakih vjetrova i grmljavine.

Velika zimska oluja otežala je i letove širom država Srednjeg zapada i Velikih jezera.

Federalna uprava za vazduhoplovstvo uvela je obustave letova na aerodromima “Regan Vašington nešnal” /Reagan Washington National/ i “Šarlot” i odgodila letove na aerodromima “La gvardija”, “Hjuston Buš”, “Njuark” i “DŽej-Ef-Kej” zbog vremenskih uslova.