VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Naučnici nestaju širom SAD, neki nađeni mrtvi: FBI hitno reagovao

    Naučnici nestaju širom SAD, neki nađeni mrtvi: FBI hitno reagovao

    Nuklearni fizičar s MIT-a ubijen u svojoj kući u Masačusetsu. Poznati astrofizičar ubijen u svom domu u Kaliforniji. Penzionisani general vazduhoplovnih snaga nestao iz svog doma u Novom Meksiku.

    Vazduhoplovna inženjerka i NASA stručnjakinja za materijale nestala tokom planinarenja u okolini Los Anđelesa…

    To su neki od desetak ubijenih ili nestalih američkih naučnika u posljednje četiri godine koji su posljednjih mjeseci postali okosnica teorije zavjere Missing scientists (nestali naučnici). I dok se priča o „nestalim naučnicima“, kao i ostale teorije zavjere, u početku širila društvenim mrežama, odnedavno je postala važna politička i bezbjednosna tema o kojoj su Odbor za nadzor Predstavničkog doma SAD-a i FBI najavili istrage.

    FBI je objavio da „predvodi napore u traženju veza s nestalim i preminulim naučnicima“ te „sarađuje s Ministarstvom energetike, Ministarstvom odbrane i državnim i lokalnim organima za sprovođenje zakona kako bi se pronašli odgovori“.

    „Kongres je zbog ovoga vrlo zabrinut. Naš odbor to sada postavlja kao jedan od prioriteta jer to smatramo prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti. Postoji velika mogućnost da se ovdje dešava nešto zlokobno“, rekao je za Fox News Džejms Komer (James Comer), predsjedavajući Odbora za nadzor Predstavničkog doma.

    Reakcija Trampa i širenje teorija
    Reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp. „Nadam se da su nestanci i smrt naučnika slučajnost, ali znaćemo u sljedećih sedmicu i po“, rekao je Tramp novinarima prošle sedmice.

    Nestanak Mekaslanda i Rozvel
    Teorija zavjere o nestalim naučnicima buknula je kada je krajem februara svoj dom u Albukerkiju u Novom Meksiku napustio Vilijam Nil Mekasland (68), penzionisani general-major vazduhoplovnih snaga. Mekasland je izašao u šetnju bez mobilnog telefona i nužnih dioptrijskih naočara, ali s pištoljem. Nikad se nije vratio.
    Kako je objavio CNN, Mekasland je tokom karijere bio u centru nekih od najnaprednijih istraživanja Pentagona na području vazduhoplovstva te je imao pristup „nekim strogo povjerljivim programima i informacijama“. Stoga su na društvenim mrežama počele bujati tvrdnje da je otet i da je to povezano s tajnama koje je znao o slučaju Rozvel.

    Pozadina slučaja i izjava porodice
    Podsjetimo, tzv. slučaj Rozvel o vanzemaljcima (NLO) jedna je od najpoznatijih teorija zavjere, a nastala je kad je u julu 1947. godine jedan farmer našao ostatke nepoznatog letećeg objekta 120 kilometara od grada Rozvela u Novom Meksiku. No, Mekaslandova supruga ne vjeruje da je njen suprug, koji je penzionisan prije 13 godina, nestao zbog „vanzemaljaca iz Rozvela“.
    „Istina je da je Nil imao kratku povezanost s NLO zajednicom. Ta veza nije razlog da ga neko otme. Čini se prilično malo vjerovatnim da je odveden kako bi od njega izvukli vrlo zastarjele tajne“, navela je u objavi na Facebooku Suzan Mekasland Vilkerson (Susan McCasland Wilkerson).
    Naglasila je kako je imala neke naznake da je njen suprug planirao svoj nestanak, a da ga pritom niko ne bi pronašao. Mekasland je patio od anksioznosti, gubitka kratkotrajnog pamćenja i nedostatka sna te je govorio da „ako se zdravlje njegovog mozga i tijela nastavi pogoršavati, ne želi tako živjeti“.

    Nestanak Monike Reze
    Mekaslandov nestanak skrenuo je pažnju na slučaj Monike Reze (Monica Reza), istaknute naučnice iz NASA Jet Propulsion Laboratoryja u Pasadeni. Monika Reza je tokom 1990-ih učestvovala u otkriću superlegure na bazi nikla koja se koristi u raketnim motorima. Nestala je 22. juna prošle godine nakon što se uputila na planinarenje u nacionalnoj šumi Angeles s dvojicom prijatelja koji su bili iskusni planinari. U pismu upućenom FBI Odbor za nadzor Predstavničkog doma citirao je izvještaj koji povezuje njen rad s nestalim Vilijamom Mekaslandom.

    Slučajevi iz Los Alamosa
    Melisa Kasijas (Melissa Casias) i Entoni Čavez (Anthony Chavez) radili su u Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos (LANL) u Novom Meksiku. Podsjetimo, Los Alamos je mitsko mjesto gdje se tokom Drugog svjetskog rata razvijao projekt Menhetn (Manhattan) koji je doveo do stvaranja atomske bombe.
    Melisa Kasijas nestala je 26. juna 2025. godine iz grada Ranchos de Taos u blizini Santa Fea. Ujutro je odvezla supruga na posao u LANL, a zatim se vratila raditi od kuće jer je zaboravila svoju zaposleničku propusnicu.
    Kad se njena kći vratila kući taj dan, majčin automobil bio je ispred kuće, ali Melisa je iščezla. Njen telefon, torbica i novčanik bili su kod kuće.
    Entoni Čavez nestao je početkom maja 2025. godine, a njegov najbolji prijatelj je to nazvao „izuzetno neobičnim“ jer su njegov novčanik, ključevi od auta i lične stvari ostali u kući. Prema CNN-u, Čavez je 2017. godine napustio LANL, gdje je radio kao predradnik nadgledajući gradnju na gradilištima, i otišao u penziju.

    Ubistva i razjašnjeni slučajevi
    Ipak, između većine umrlih ili nestalih naučnika teško je naći poveznicu, a i članovi njihovih porodica odbacili su teorije zavjere.
    Na primjer, slučaj astrofizičara Karla Grilmajra (Carl Grillmair) čini se potpuno jasan: ubijen je februara u svom domu u Llanu u Kaliforniji. Za njegovo ubistvo optužen je 29-godišnji mještanin Fredi Snajder (Freddy Snyder) koji bi se ovih dana trebalo da pojavi na sudu.
    „Mislim da bi se moj suprug nasmijao teorijama zavjere o njegovom ubistvu. To je apsolutna besmislica. Postoje činjenice i one su poznate“, izjavila je za BBC Luiz Grilmair (Louise Grillmair), udovica Karla Grilmajra, koji je od 1997. godine radio na Caltechu (Kalifornijski institut za tehnologiju) gdje je istraživao egzoplanete i tamnu materiju.

    Ostali slučajevi i zaključci
    Širenje teorija zavjera svakako su potaknule i nasilne smrti nekoliko poznatih naučnika. U decembru prošle godine ubijen je ugledni profesor Nuno F. G. Loureiro (47) koji je vodio Centar za nauku o plazmi i fuziji na prestižnom MIT-u (Massachusetts Institute of Technology).
    Njegov ubica Klaudio Manuel Neveš Valente (Claudio Manuel Neves Valente) takođe je proglašen odgovornim za masovnu pucnjavu na Univerzitetu Brown koja se dogodila dva dana prije Loureirovog ubistva. Valente i Loureiro zajedno su studirali između 1995. i 2000. godine u Portugalu. Valente je pronađen mrtav u skladištu u Nju Hempširu (New Hampshireu) 19. decembra. Njegov motiv za ubistvo Loureira nikada nije utvrđen, ali nagađa se da bi u pitanju mogla biti ljubomora zbog profesionalnog uspjeha bivšeg kolege.

    Smrt Ejmi Eskridž i stav stručnjaka
    Smrt istraživačice antigravitacije Ejmi Eskridž (Amy Eskridge), iz Instituta za egzotične nauke u Huntsvilleu u Alabami, u junu 2022. godine mrtvozornik je proglasio samoubistvom. No, njen bliski prijatelj na društvenim je mrežama proširio priču da je Ejmi vjerovala da je meta zbog svog rada. Ipak, Ejmin otac Ričard Eskridž (Richard Eskridge), bivši radnik NASA, odbacio je teorije zavjere o smrti svoje kćeri.
    „Naučnici takođe umiru, baš kao i drugi ljudi“, rekao je Eskridž za NewsNation.

    Stručnjaci: teorija zavjere
    I dok FBI sada istražuje svaki pojedinačni slučaj nestalih ili ubijenih naučnika i traži poveznicu među njima, u raspravu se uključio Majkl Šermer (Michael Shermer), američki naučni pisac, istoričar nauke i osnivač časopisa Skeptic, usmjerenog na istraživanje pseudonaučnih i natprirodnih tvrdnji.
    Šermer je na portalu Skeptica, u podcastima i na društvenim mrežama razotkrio priču o „nestalim naučnicima“ kao teoriju zavjere. Naglasio je da su teoretičari zavjere počeli „kopati okolo kako bi pronašli bilo koga ko je umro iz bilo kojeg razloga ili je nestao, a zatim su pretraživali njihove biografije kako bi vidjeli imaju li ikakve veze s NLO, vojskom, odbranom, svemirom, vazduhoplovstvom, mlaznim pogonom itd.“, neizbježno otkrivajući „obrasce u slučajnoj buci“, prenosi Jutarnji.hr.

  • Vojni vrh dominira odlukama Teherana

    Vojni vrh dominira odlukama Teherana

    Iran se, dva mjeseca nakon početka rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, suočava sa dubokom promjenom u strukturi vlasti, bez jednog neprikosnovenog vjerskog lidera na vrhu sistema, što utiče i na njegov tvrđi stav u razmatranju obnove pregovora sa Vašingtonom, piše Rojters.

    Od uspostave Islamske Republike 1979. godine, politički sistem Irana bio je zasnovan na vrhovnom vođi sa konačnom riječju o ključnim državnim pitanjima. Ubistvo ajatolaha Alija Hamneija prvog dana rata i imenovanje njegovog sina Mojtabe, koji je teško ranjen, doveli su do nove strukture moći u kojoj dominantnu ulogu imaju komandanti Revolucionarne garde.

    Prema izvorima upoznatim sa unutrašnjim procesima odlučivanja, Mojtaba Hamnei formalno ostaje na čelu sistema, ali se njegova uloga svodi na potvrđivanje odluka koje donose vojni lideri, umjesto da ih sam inicira.

    Ratne okolnosti dovele su do koncentracije moći u užem krugu tvrdolinijaša unutar Vrhovnog vijeća nacionalne bezbjednosti, ureda vrhovnog vođe i Revolucionarne garde, koja sada ima ključnu ulogu i u vojnim i u političkim odlukama.

    “Iranci vrlo sporo odgovaraju. Očigledno ne postoji jedinstvena struktura odlučivanja. Ponekad im treba dva do tri dana da odgovore”, izjavio je visoki pakistanski zvaničnik upoznat sa mirovnim pregovorima između Irana i SAD-a, u kojima Islamabad posreduje.

    Analitičari smatraju da glavna prepreka za postizanje sporazuma nije unutrašnje neslaganje u Teheranu, već razlika između onoga što Vašington nudi i onoga što iranska Revolucionarna garda smatra prihvatljivim.

    Diplomatsko lice Irana u pregovorima sa SAD-om je ministar spoljnih poslova Abas Aragči, kojem se nedavno pridružio predsjednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf, bivši komandant Revolucionarne garde i važna spona između političkih, bezbjednosnih i vjerskih struktura.

    Na terenu, ključnu ulogu ima komandant Revolucionarne garde Ahmad Vahidi, kojeg više izvora opisuje kao centralnu figuru u donošenju odluka, uključujući i noć kada je proglašen prekid vatre. Mojtaba Hamnei, koji je teško ranjen u napadima u kojima je ubijen njegov otac, ne pojavljuje se u javnosti i komunicira putem posrednika iz Revolucionarne garde ili ograničenih audio veza iz bezbjednosnih razloga.

    Iran je u ponedjeljak dostavio novu ponudu Vašingtonu, koja predviđa fazne pregovore, uz odgađanje nuklearnog pitanja dok se rat ne završi i ne riješe sporovi oko pomorskog saobraćaja u Persijskom zalivu. Sjedinjene Američke Države insistiraju da se nuklearno pitanje razmatra od samog početka.

    “Ni jedna strana zapravo ne želi pregovarati”, ocijenio je bivši američki diplomata Alan Ajr, dodajući da obje strane vjeruju kako vrijeme radi u njihovu korist.

    Prema njegovim riječima, ni Iran ni američki predsjednik Donald Tramp trenutno nemaju političkog prostora za popuštanje, jer bi se to moglo protumačiti kao znak slabosti.

    Promjena u načinu upravljanja Iranom dodatno potvrđuje pomak moći sa vjerskih struktura na bezbjednosni aparat. Iako Mojtaba formalno ima najviši autoritet, stvarna moć koncentrisana je u institucijama koje vode rat.

    “Prešli smo sa božanske moći na tvrdu moć”, izjavio je bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler, naglašavajući da Revolucionarna garda sada ima dominantan uticaj u upravljanju državom.

    Uprkos vojnim i ekonomskim pritiscima SAD-a i Izraela, Iran gotovo devet sedmica nakon početka sukoba ne pokazuje znakove unutrašnjeg raspada niti kapitulacije.

    Prema analitičarima, trenutna strategija iranskog rukovodstva zasniva se na izbjegavanju potpunog rata, očuvanju strateških poluga uticaja, posebno nad Hormuškim moreuzom, te izlasku iz sukoba politički, ekonomski i vojno jači.

  • Da li je na pomolu raspad NATO-a?

    Da li je na pomolu raspad NATO-a?

    Sukob na Bliskom Istoku pokazao je slabosti unutar NATO saveza. Neke zemlje članice javno su odbile da podrže Sjedinjene Američke Države, i vojno i materijalno, te je američki predsjednik Donald Tramp najavio mogućnost povlačenja svoje zemlje iz Alijanse. Da li je na pomolu raspad NATO-a?

    Donald Tramp je još u svom prvom mandatu, 2018. doveo u pitanje NATO solidarnost odnosno član 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji kaže da sve zemlje članice NATO-a moraju pomoći i braniti napadnutu članicu.

    Kao primjer Tramp je naveo tada najmlađu članicu Alijanse, Crnu Goru, rekavši da je to mala država sa snažnim i vrlo agresivnim narodom, te da nema najmeru, braneći njih, izazvati treći svjetski rat.

    Tramp je tad pokrenuo i zahtjev da ostale članice NATO-a moraju uplaćivati znatno više novca ako žele da ih Amerika brani.

    Već na početku drugog mandata saveznicima je jasno stavio do znanja da za odbranu moraju izdvajati najmanje 5% BDP-a, na šta su oni i, iako nerado, pristali.

    Imali su i različite stavove po pitanju sukoba u Ukrajini, a sve dublji raskol unutar NATO-a otkrila je odluka nekih evropskih zemalja da ne podrže rat SAD-a i Irana te da Sjedinjenim Državama čak ograniče pristup vojnim bazama.

    Tramp je zaprijetio povlačenjem iz Alijanse i ukidanjem obaveza u vezi odbrane Evrope, ali nakon razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, izgleda da ih je ponovo ujedinio strah od Rusije.

    “NATO je tu da zaštiti Evropljane, naravno, ali i da zaštiti Sjedinjene Države. Kao što je rekao norveški premijer Jonas Sturid, ogromne nuklearne podmosrnice u Rusiju nisu tamo da napadnu Norvešku.

    One su tamo da napadnu Sjedinjene Države. I zahvaljujući savezu mi smo u mogućnosti da om ne dozvolimo da dođu u poziciju da to urade. Ovo je samo primjer gdje i SAD i Evropa ostaju jači i bezbjedniji zahvaljujući Savezu”, istakao je Rute nakon sastanka sa Trampom rekavši da je osjetio njegovo razočaranje koje, kako je istakao, donekle razumije.

    Nije prvi put da Tranp prijeti povlačenjem, ali to radi samo kako bi dobio oni što želi od evropskih aveznika, tvrde vojno-politički analitičari.

    Mijat Kostić tvrdi da će rezultat ovaj put vjerovatno biti redefinisanje odnosa.

    “Vjerovatno će se ići na to da se Evropa na neki način osamostali, da Amerika ne mora da plaća direktno odbranu Evrope ili da se recimo Evropa obaveže da kupuje američku opremu i tehniku. Na taj način bi finsirali sami svoju odbranu a sa druge strane bi povećavali američki budžet”, kaže Kostić.

    Vojno-politički analitičar Aleksandar Radović podsjeća da NATO još uvijek postoji i da je funkcionalan.

    “Trampova politika distanciranja prema Evropi je promjenjiva. Mi ne znamo šta će biti danas ili sutra. Ne postoji predvidljivost jer kad Trampo teatralno kaže da se odriče evopskih saveznika to nne mora da ima konkretne posledice”, ističe Radović i dodaje da bi eventualni distanciranje Amerike moglo ojačati NATO jer će omogućiti homogenizaciju evropskih zemalja.

    Da li bi ta hegemonizacija mogla rezultirati formiranjem nekog novog isključivo evropksog saveza, negog svojevrsnog pandana NATO-u?

    Analitičari smatraju da to nije, sad za sad, izvjesno.

    Bez obzira na Trampove prijetnje i ultimatume očigledno je da se Amerika nakada neće odreći evropskih vojnih baza, dok sa druge strane evropski saveznici ne mogu rizikovati povlačenje SAD-a iz trenutnih, ili nekih budućih sukoba sa Rusijom.

  • Mask: Novac uskoro neće značiti ništa

    Mask: Novac uskoro neće značiti ništa

    Najbogatiji čovjek na svijetu Ilon Mask smatra da je besmisleno štedjeti za penzionerske dane jer će, kako tvrdi, sa razvojem vještačke inteligencije (AI) nastati izobilje.

    Izvršni direktor kompanija Tesla i SpaceX veliki je optimista kada je u pitanju vještačka inteligencija.

    Ne smatra da bi ljudi trebalo da se opterećuju stvaranjem ušteđevine za daleku budućnost, što je suprotno savjetima mnogih finansijskih stručnjaka.

    “Ne brinite o ostavljanju novca sa strane za penziju za 10 ili 20 godina. To neće biti važno”, izjavio je Mask u podkastu Moonshots with Peter Diamandis.

    Ovakav njegov kontroverzni stav proizlazi iz vizije svijeta transformisanog brzim napretkom vještačke inteligencije, robotike i energetike.

    Mask očekuje da će vještačka inteligencija do 2030. godine nadmašiti inteligenciju svih ljudi zajedno.

  • Dugotrajna blokada Irana?

    Dugotrajna blokada Irana?

    Predsjednik SAD Donald Tramp naložio je saradnicima da se pripreme za produženu blokadu Irana, s ciljem ekonomskog pritiska na Teheran kako bi pristao na nuklearne ustupke, rekli su američki zvaničnici, objavio je list „Vol strit džornal“.

    Prema njihovim navodima, Tramp je na nedavnim sastancima, uključujući diskusiju u Kontrolnoj sobi, odlučio da pojača pritisak na iransku ekonomiju i izvoz nafte sprečavanjem isporuka ka i iz iranskih luka.

    Ovakav pristup ocijenjen je kao manje rizičan u poređenju s alternativama, poput nastavka bombardovanja ili potpunog povlačenja iz sukoba, navedeno je. Procijenio je da njegove druge opcije – nastavak bombardovanja ili povlačenje iz sukoba – nose veći rizik od održavanja blokade, rekli su zvaničnici.

    Zamjenica portparola SAD Ana Keli rekla je za američki list da blokada navodno omogućava Vašingtonu da „vrši maksimalan uticaj“ na iransku vladu. Ona je pojasnila da će Bijela kuća donijeti odluku koja će osigurati nacionalnu bezbjednost SAD.

  • Putin: Kijev svakog dana gubi dio teritorije

    Putin: Kijev svakog dana gubi dio teritorije

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da Kijev svakog dana gubi određenu teritoriju „u zoni specijalne vojne operacije“ u Ukrajini i „da se zato fokusirao na terorizam“.

    Putin je na sjednici Savjeta bezbjednosti Rusije, koja je bila posvećena osiguranju bezbjednosti na izborima za Dumu, rekao da su režim u Kijevu i njegovi sponzori prešli na otvorene terorističke metode, i da rizik od terorističkih prijetnji u Rusiji raste, prenose RIA Novosti.

    “Znamo da su i kijevski režim i njegovi pokrovitelji prešli na otvoreno terorističke metode. Razlozi su očigledni, jasni su svima, neprijatelj nije u stanju da zaustavi napredovanje naših snaga, naših momaka duž linije kontakta”, naglasio je Putin, prenosi Tanjug.

    Ruski predsjednik istakao je da Kijev sve češće izvodi napade dronovima na civilnu infrastrukturu.

    Povodom predstojećih izbora za Dumu na jesen, on je naložio da se sprečavaju sve vrste provokacija, uključujući i one iz inostranstva.

    “Ukrajina ne održava izbore i nastojaće da ih spriječi u Donbasu. Oni koji odbijaju Donbasu i Novorusiji istorijsko pravo da budu dio Rusije, nastojaće da tamo spriječe glasanje”, rekao je Putin.

    Kako je dodao, građani Donbasa, za koje je rekao da su novi ruski regioni, će ove godine prvi put birati poslanike na federalnom nivou.

    Očekuje se da jedinstveni dan glasanja bude 20. septembar.

  • Tramp: Amerikanci nemaju bliže saveznike od Britanaca

    Tramp: Amerikanci nemaju bliže saveznike od Britanaca

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas na ceremoniji dočeka britanskog kralja Čarlsa III i kraljice Kamile u Bijeloj kući da su Amerikanci kroz istoriju imali najbliže saveznike upravo u Britancima, ističući dugogodišnje veze dvije zemlje.
    Tramp je, kako prenosi BBC, rekao da on i njegova supruga, prva dama SAD, Melanija Tramp, nikada neće zaboraviti posjetu zamku Vindzor prošle godine, dodajući da će Čarls III i kraljica Kamila imati prijatan, iako kratak boravak u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Tramp je naveo da će govor britanskog kralja pred Kongresom SAD “izazvati zavist zbog njegovog lijepog akcenta”, opisujući ga kao “veoma elegantnog čovjeka”.

    Govoreći o istorijskim vezama dvije zemlje, Tramp je istakao “plemeniti duh Britanaca”, naglašavajući da američka borba za slobodu nije nastala kao “intelektualni izum iz 1776. godine”.

    Osnivanje Amerike bilo je vrhunac stotina godina razmišljanja, borbe, znoja, krvi i žrtve sa obje strane Atlantika – rekao je on.

    Tramp se osvrnuo i na drvo koje je pokojna britanska kraljica Elizabeta Druga zasadila tokom ranije posjete Bijeloj kući, nazvavši ga živim simbolom viševijekovne povezanosti dvije nacije.

    On je naveo da je to drvo, koje je u međuvremenu višestruko poraslo, odraz odnosa između SAD i Velike Britanije.

    – Kao i Sjedinjene Američke Države, posađeno je britanskim rukama na američkom tlu – rekao je Tramp.

    Predsjednik SAD je, prenosi Skaj njuz, u nastavku govora zadržao šaljivi ton, navodeći da je njegova majka bila veliki obožavalac britanske kraljevske porodice, pa čak i da je, kako je rekao, “bila zaljubljena u Čarlsa”.

    Na kraju obraćanja, Tramp je odao počast pokojnoj kraljici Elizabeti Drugoj, ističući da mu je bila čast što ju je poznavao.

    Britanski kralj Čarls i kraljica Kamila doputovali su u ponedjeljak u državnu posjetu SAD gdje su se sastali s Trampom i Melanijom Tramp sa kojima su popili čaj.

    Riječ je o prvoj posjeti britanskog monarha američkom predsjedniku nakon 2007. godine, kada je kraljica Elizabeta Druga posjetila tadašnjeg predsjednika SAD DŽordža Buša mlađeg.

  • Demokrate pokušale da zabrane Trampovu akciju na Kubi, Senat ih blokirao

    Demokrate pokušale da zabrane Trampovu akciju na Kubi, Senat ih blokirao

    Senat Sjedinjenih Američkih Država, pod vođstvom republikanaca, u utorak, 28. aprila, blokirao je rezoluciju koju su predvodili demokrate, a koja bi zabranila američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Trump) pokretanje vojne akcije protiv Kube bez odobrenja Kongresa.

    Senat je glasao sa 51 prema 47, gotovo u potpunosti po stranačkim linijama, o proceduralnoj mjeri kojom je blokirana rezolucija o ratnim ovlastima, pri čemu su članovi Trampove stranke tvrdili da SAD trenutno ne učestvuje u neprijateljstvima protiv Kube.

    Republikanski senator Rik Skot (Rick Scott) s Floride, koji je pokrenuo proceduru kojom je rezolucija zaustavljena, rekao je da glasanje o ratnim ovlastima nije primjereno jer Tramp nije rasporedio vojnike.

    Stavovi demokrata i upozorenja

    Demokratski senator Tim Kejn (Kaine) iz Virginije, jedan od glavnih predlagača mjere, tvrdio je da američki napori za zaustavljanje isporuka goriva ostrvu pod komunističkom vlašću predstavljaju vojnu akciju.

    „Kad bi neko činio Sjedinjenim Državama ono što mi činimo Kubi, to bismo definitivno smatrali činom rata“, rekao je on u govoru u Senatu prije glasanja.

    Pod Trampom su američke snage izvodile napade na brodove uz obalu Venecuele i ušle u Karakas kako bi zarobile predsjednika Nikolasa (Nicolás) Madura, te su zajedno s Izraelom vodile rat protiv Irana od 28. februara, sve bez odobrenja Kongresa.

    Politički sukob oko ovlasti

    Tramp je izjavio da je „Kuba sljedeća“, ne precizirajući šta planira učiniti, ali je često tvrdio da je njena vlada na rubu kolapsa.

    Demokrate su više puta bezuspješno pokušale, i u Senatu i u Predstavničkom domu, natjerati Trampa da za vojne operacije dobije odobrenje Kongresa.

    Republikanci, koji imaju tijesnu većinu u oba doma, gotovo su jednoglasno odbijali takve rezolucije, optužujući demokrate da zakonom o ratnim ovlastima pokušavaju oslabiti Trampa.

    Ustav i stav Bijele kuće

    Iako američki Ustav propisuje da rat može objaviti Kongres, a ne predsjednik, to ograničenje ne važi za kratkoročne operacije ili za odgovor na neposrednu prijetnju.

    Bijela kuća tvrdi da su Trampove odluke u skladu s njegovim pravima i obavezama kao vrhovnog komandanta da štiti Sjedinjene Države, prenosi Jutarnji.

  • Furlas: Nema proširenja EU bez Srbije, podnio sam amandmane na Piculin izveštaj

    Furlas: Nema proširenja EU bez Srbije, podnio sam amandmane na Piculin izveštaj

    Predsjedavajući delegacije EU – Srbija u Evropskom parlamentu Lukas Furlas istakao je danas da svima mora da bude jasno da nema proširenja Evropske unije bez Srbije, kao i da je podnio amandmane na izvještaj izvjestioca EP Tonina Picule o Srbiji.

    On je za Tanjug rekao da postoji samo jedan put za Srbiju – evropski put.

    – Postoji samo jedan put za Srbiju, i to je evropski put. Ponoviću svoj stav da nema proširenja Evropske unije bez Srbije. To mora svima da bude vrlo jasno. Kao predsjedavajući delegacije EU-Srbija, podnio sam neke amandmane na izvieštaj, a moj glavni cilj je da imamo uravnotežen izvještaj o Srbiji – rekao je Furlas i dodao da sličan stav ima i Kiparsko predsjedavanje EU.

    Usaglašavanje o amandmanima trebalo bi da se održi 6. maja, dok bi glasanje o izvještaju i rezoluciji u Evropskom parlamentu trebalo da se održi najvjerovatnije u julu.

  • Ukrajina produžila mobilizaciju

    Ukrajina produžila mobilizaciju

    Ukrajinska Vrhovna rada usvojila je zakon kojim se produžava opšta mobilizacija u Ukrajini za još 90 dana.

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski podnio je juče parlamentu prijedlog kojim se traži produženje opšte mobilizacije i vanrednog stanja za još 90 dana, koji je usvojen sa 315 glasova za i dva protiv, uz 17 uzdržanih.

    Ukrajina je u vanrednom stanju od 24. februara 2022. godine, a Zelenski je dan kasnije potpisao Ukaz o opštoj mobilizaciji.