– Devet napada dronovima i raketama izvršeno je na vojnu bazu “Viktori” na aerodromu – rekao je izvor agenciji AFP, čiji je novinar javio da je čuo eksplozije u glavnom gradu Iraka.
Drugi izvor je rekao da su oborena najmanje tri drona.
U ovom trenutku je nejasno da li je vojna baza direktno pogođena.
Mirovni proces za Ukrajinu, koji predvode Sjedinjene Američke Države, suočava se sa usporavanjem jer se pažnja administracije američkog predsjednika Donalda Trampa sve više usmjerava na sukob sa Iranom. Prema ocjenama zvaničnika, takav razvoj događaja utiče i na dinamiku pregovora između Kijeva i Moskve.
Sukob na Bliskom istoku značajno je preusmjerio fokus Vašingtona sa mirovnih napora za Ukrajinu. Četiri diplomate Evropske unije, uključene u razgovore sa ukrajinskim vlastima, navode za Fajnenšel tajms da takva situacija dodatno komplikuje pregovarački proces.
Visoki evropski zvaničnik upozorio je da se pregovori između ukrajinskih i ruskih predstavnika, uz posredovanje SAD, nalaze u osjetljivoj fazi.
Posljednji trilateralni razgovori održani su u Ženevi sredinom februara. Naredna runda, planirana za 5. mart u Abu Dabiju, odgođena je nakon američko-izraelskih udara na Iran, a novi datum i lokacija još nisu utvrđeni.
Zemlje EU su, prema navodima diplomata, obaviještene da bi moglo doći do kašnjenja u isporukama američkog naoružanja, posebno sistema protivvazdušne odbrane, jer Vašington trenutno daje prioritet kupcima na Bliskom istoku. To bi moglo uticati na ukrajinske odbrambene kapacitete.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je da postoji konkurencija za iste vojne resurse između Bliskog istoka i Ukrajine.
„Ovo je problem jer postoji takmičenje za iste vojne resurse na Bliskom istoku i u Ukrajini. Jasno je da je američka pažnja trenutno usmjerena na Bliski istok“, rekla je Kalas.
Istovremeno, rast cijena energenata na svjetskom tržištu, povezan sa eskalacijom na Bliskom istoku, donosi dodatne prihode ruskoj ekonomiji. Prema procjenama pojedinih zvaničnika, to može povećati prihode Moskve od izvoza energenata.
Sjedinjene Države su u međuvremenu ublažile pritisak na neke zemlje, uključujući Indiju, kada je riječ o kupovini ruske nafte. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da takve odluke ne doprinose mirovnim naporima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u međuvremenu se uglavnom suzdržava od javnih kritika američke administracije. Prema navodima iz Moskve, Rusija je čak ponudila mogućnost posredovanja u pokušajima smirivanja sukoba na Bliskom istoku.
Evropski lideri izražavaju sumnju da bi mirovni pregovori mogli napredovati bez dodatnog pritiska na Moskvu. Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je u Parizu ugostio Zelenskog, naglašavajući potrebu da se pažnja međunarodne zajednice zadrži na ratu u Ukrajini.
Njemački kancelar Fridrih Merc posjetio je Bijelu kuću nekoliko dana nakon početka američko-izraelskih napada na Iran. Prema navodima izvora upoznatih sa sastankom, Merc je predstavio analize i podatke kojima je želio ukazati na potrebu za snažnijim pritiskom na Moskvu.
Ipak, američki zvaničnici su tokom protekle sedmice evropskim partnerima poručili da se u ovom trenutku ne planiraju nove sankcije protiv ruske naftne industrije.
Analitičar Endru Vajs iz Karnegi endovment for internešenel pis smatra da američka administracija trenutno izbjegava dodatni pritisak na Moskvu i pokušava ostaviti prostor za diplomatske inicijative.
Rusija je, s druge strane, do sada odbijala prijedloge evropskih zemalja da aktivnije učestvuju u pregovorima. Prema riječima jednog evropskog diplomate, tokom razgovora u Moskvi francuski izaslanici zatražili su da evropski saveznici Ukrajine dobiju mjesto za pregovaračkim stolom, ali taj prijedlog nije prihvaćen.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da evropske zemlje, prema stavu Moskve, ne doprinose mirovnom procesu i da podstiču Ukrajinu da nastavi borbe. Ruska strana istovremeno navodi da ostaje otvorena za diplomatsko rješenje.
U Kijevu, međutim, pojedini zvaničnici izražavaju sumnju u spremnost Moskve da postigne dogovor. Predsjednik Odbora za spoljnu politiku ukrajinskog parlamenta Oleksandr Merežko ocijenio je da Rusija pregovore koristi prije svega kao način da izbjegne dodatne sankcije.
Netanjahu je ismijao teorije zavjere na društvenim mrežama i pozvao građane da, uz oprez, nastave svakodnevne aktivnosti.
Na snimku, koji je napravljen u jednom kafiću, Netanjahu naručuje kafu.
– Volim svoj narod do smrti – dodao je izraelski premijer, ističući da je ponosan na način na koji se građani ponašaju u aktuelnoj situaciji.
Netanjahu je na snimku podigao obje ruke i pokazao da ima svih deset prstiju, nakon što su se pojavile glasine da je njegova konferencija za novinare u četvrtak zapravo bila snimak generisan vještačkom inteligencijom.
On je, takođe, obećao da će vlada, koliko god je to moguće,
Orban je u obraćanju pred okupljenim učesnicima “Marša mira” u Budimpešti naglasio da je Mađarska opstala kroz istoriju uprkos porazima i pritiscima od velikih sila i da će zemlja i sada sačuvati svoju nezavisnost.
– Mađarima ne treba objašnjavati šta je sloboda. Dovoljno je da udišemo vazduh i da znamo gdje stojimo. Sloboda ne može da se rodi iz mržnje i bijesa. Zato nikada nećemo dozvoliti da mržnja i bijes vladaju Mađarskom – rekao je Orban, a prenose mađarski mediji.
On je kritikovao politiku Brisela i ukazao da EU vrši pritisak na Budimpeštu i pokušava da utiče na unutrašnju politiku Mađarske.
– Nećemo dozvoliti da se ono što smo gradili 16 godina proda za briselske srebrnjake. Nećemo se odreći svog nacionalnog i hrišćanskog ustava, smanjenja troškova energije, dodatnih penzija ili sistema podrške porodici – naglasio je Orban.
Komentarišući međunarodnu situaciju, Orban je rekao da se rat približava Evropi i optužio Brisel da želi da produbi svoje vojno učešće u Ukrajini.
Orban je podvukao da Mađarska neće dozvoliti svojim vojnicima da učestvuju u ratu u Ukrajini.
Prema njegovim riječima, spoljni pritisak na Mađarsku dolazi i sa zapada i sa istoka, kroz pokušaje da se zemlji uskrate finansijska sredstva iz Brisela i snabdijevanje energijom iz Kijeva.
Učesnici “Marša mira” prošetali od budimske strane Margaretinog mosta do Košutovog trga, gdje je Orban održao govor povodom obilježavanja godišnjice početka revolucije i borbe za slobodu 1848. godine.
Iran je u novom talasu napada na izraelske i američke ciljeve prvi put od početka sukoba upotrijebio balističku raketu „sajdžil“, jednu od svojih najnaprednijih raketa srednjeg dometa.
Riječ je o projektilu razvijenom u Iranu, dometa oko 2.000 kilometara, koji koristi čvrsto gorivo i navodno može da nosi bojeve glave teške do 700 kilograma.
Ovu raketu Iran je prvi put lanrisao prošle godine. Kako su tada prenijeli mediji, “sadžil” je klasifikovan kao balistička raketa zemlja-zemlja i razvijen je potpuno unutar Irana, pod okriljem Organizacije za vazduhoplovnu industriju Ministarstva odbrane.
Raketa ima domet od približno 2.000 kilometara i koristi čvrsto gorivo, što omogućava brže lansiranje u odnosu na rakete s tečnim gorivom.
“Sadžil” je upravljiv u svim fazama leta, što ga čini teškim za presretanje konvencionalnim protivvazdušnim sistemima.
Teheran je navodno tada izjavio da može da stigne do Tel Aviva za otprilike sedam minuta ako se lansira iz centralnog Irana.
Raketa je duga 25 metara, prečnika je 1,25 metara i teška je oko 2,3 metričke tone.
Može da nosi bojeve glave mase do 700 kilograma, a vjeruje se da je sposobna da nosi i nuklearne bojeve glave.
“Sadžil” se prvi put pojavio u terenskom testiranju 2008. godine, a poboljšana verzija, “sadžil-2”, razvijena je 2009.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je evropske saveznike da pokušavaju da ga ucijene kako bi Kijev ponovo otvorio naftovod Družba, kojim se transportuje ruska nafta do Mađarske i Slovačke.
Zelenski je istakao da bi obnavljanje protoka sirove nafte preko Ukrajine značilo ukidanje ekonomskih sankcija Moskvi, te je odbacio pritiske EU, nazivajući ih ucjenom.
On je danas, 15. marta, novinarima u Kijevu rekao da bi obnavljanje protoka ruske sirove nafte preko Ukrajine u Evropsku uniju (EU) bilo kao ukidanje ekonomskih sankcija Moskvi, prenosi danas BBC.
“Ili prodajemo rusku naftu ili ne. Zašto me (EU) tjera da obnovimo Družbu? Po čemu se ovo razlikuje od ukidanja sankcija Rusima? Zašto možemo u jednom slučaju reći Sjedinjenim Američkim Državama da se protivimo ukidanju sankcija, dok s druge strane prisiljavamo Ukrajinu da nastavi tranzit nafte preko naftnog gasovoda Družba?”, upitao je Zelenski.
Zelenski je poručio da nema potrebe da ga bilo ko iz Evropske unije optužuje da nešto blokira.
“Ako smo odlučili da obnovimo isporuke ruske nafte, onda želim da znaju da sam protiv toga. I nema potrebe da me optužujete da bilo šta blokiram. Ja to ne blokiram. Otvoreno kažem, ja sam protiv toga. Ali ako mi se postave uslovi da Ukrajina neće dobiti oružje, onda sam, izvinite, nemoćan po tom pitanju. Rekao sam našim prijateljima u Evropi da se to zove ucjena”, zaključio je Zelenski.
Ukrajina navodi da je naftovod Družba iz sovjetskog doba oštećen u ruskim vazdušnim napadima u januaru i da još nije popravljen, dok je Mađarska ranije optužila vlasti u Kijevu da namjerno ne popravljaju naftovod i zatražila je dozvolu da njeni inspektori provjere stanje na terenu.
Mađarska zavisi od ruske energije i blokirala je nove sankcije Evropske unije Moskvi, kao i zajam od 90 milijardi evra za Kijev dok se naftovod Družba, koji u jednom dijelu prolazi kroz Ukrajinu, ponovo ne otvori.
EU je pozvala Zelenskog da brzo popravi naftovod i zatražila je od njega da dozvoli inspektorima da izvrše uviđaj na licu mjesta i utvrde štetu.
Papa Lav pozvao je na momentalni prekid vatre u ratu u Iranu i rekao da je “strašno nasilje” prouzrokovalo patnju širom regije.
“Dvije sedmice narodi Bliskog istoka trpe strašno ratno nasilje”, rekao je papa u nedjeljnoj molitvi na Trgu Svetog Petra.
On je dodao da “u ime hrišćana na Bliskom istoku i svih žena i muškaraca dobre volje” apeluje na one koji su odgovorni za ovaj sukob da prekinu vatru.
“Hiljade nevinih ljudi je ubijeno, a još mnogo njih je primorano da napusti svoje domove”, rekao je poglavar Katoličke crkve.
Papa Lav je dodao da je situacija u Libanu, razorenom ratom između Izraela i libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran, takođe razlog za “veliku zabrinutost”.
Visoki iranski zvaničnik Modžtaba Hamnei prebačen je u Moskvu ruskim vojnim avionom radi liječenja nakon povreda zadobijenih tokom američko-izraelskog bombardovanja Irana 28. Februara, otkrio je izvor blizak Hamneiju za poznati kuvajtski list Al Džarida.
Navodi da je on prebačen u Moskvu ruskim vojnim avionom u izuzetno tajnoj operaciji, zbog njegovog zdravstvenog i bezbjednosnog stanja, prenosi Novosti.rs.
Po dolasku je odmah podvrgnut „uspješnoj“ operaciji i trenutno se nalazi na liječenju u bolnici u jednom od predsjedničkih kompleksa.
Prema izvoru, povrede koje je Modžtaba zadobio tokom američko-izraelskog bombardovanja u početnim napadima na Iran 28. februara zahtevale su dobro opremljenu bolnicu, pažljivo medicinsko praćenje i posebne bezbjednosne mjere – što je, kako se navodi, nemoguće obezbijediti u Iranu zbog nastavka intenzivnih napada, naročito nakon što je Izrael objavio da će ciljati novog vrhovnog vođu.
Izvor je objasnio da iranske bezbjednosne službe posebno strahuju da bi lokacija Hamneija mlađeg mogla biti otkrivena praćenjem ljekara i specijalista koji bi ga liječili. Zbog toga je prihvaćena preporuka da se liječenje obavi u Rusiji.
Takođe je naveo da je ruski predsjednik Vladimir Putin lično predložio da Modžtaba bude liječen u Rusiji tokom telefonskog razgovora sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom prošlog četvrtka. Iranski zvaničnici, uključujući i samog Hamneija, razmotrili su ruski prijedlog i odobrili ga. Modžtaba je potom u četvrtak uveče prebačen u Rusiju, gdje ga liječi tim ruskih ljekara uz nekoliko iranskih ljekara koji su ga pratili.
S druge strane, iranski izvor blizak reformistima rekao je za Al-Džaridu da postoje velike sumnje da je prvi govor koji se pripisuje Modžtabi Hamneiju zapravo napisao generalni sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbjednost Ali Laridžani, jer se sadržaj poklapa sa njegovim ranijim izjavama.
Prema tom izvoru, Hamnei mlađi možda čak nije ni vidio taj govor, a činjenica da se nije javno pojavio niti postoji audio-snimak govora dodatno pojačava sumnje.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je takođe nagovijestio da Izrael ima informacije o mjestu i stanju Modžtabe, ali da ih ne želi otkriti. Na svojoj prvoj konferenciji za novinare tokom rata u četvrtak, odgovarajući na pitanje o zdravstvenom stanju novog iranskog vođe, Netanjahu je rekao: „Neću mu dati životno osiguranje“, što je protumačeno kao nagovještaj da Tel Aviv posjeduje posebne obavještajne podatke o njemu.
Prema izvorima iz Jerusalima, izraelske obavještajne službe vjeruju da bi Modžtabina povreda mogla biti ozbiljnija nego što se prvobitno mislilo, dodajući da Tel Aviv nema potvrđene informacije da je napustio Iran.
List Al-Džarida je već 4. marta objavio da je Modžtaba povrijeđen na lijevoj strani tijela, od glave do stopala, nakon što su ruševine pale u njegovoj blizini — ali ne direktno na njega — tokom napada na kompleks u Teheranu u kojem se nalaze kuća i kancelarija vrhovnog vođe.
Mađarskim stručnjacima koji su bili u Kijevu od 11. marta nije dozvoljeno da pregledaju naftovod “Družba” da bi utvrdili da li je funkcionalan, rekao je šef delegacije Gabor Čepek, zamjenik mađarskog ministra energetike.
Ukrajinske vlasti su odbile da održe sastanke u Ministarstvu energetike o nastavku isporuka ruske nafte, za koje Budimpešta smatra da su blokirane po naređenju predsjednika Vladimira Zelenskog.
“Vratili smo se. Prešli smo granicu jutros u 1.00 čas”, izjavio je Čepek mađarskim medijima.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je ranije da je ispunjen zadatak koji je bio postavljen grupi stručnjaka.
Oni su u Kijevu održali konsultacije sa diplomatama iz zemalja EU i SAD i predstavili svoj stav, koji je primljen sa razumijevanjem.
Mađarska traži da Ukrajina nastavi isporuke ruske nafte preko “Družbe”, a vlasti u Kijevu tvrde da to nije moguće zbog oštećenja cjevovoda.
Iranske oružane snage pokrenule su danas, 15. marta, novi talas udara na izraelske i američke ciljeve u okviru operacije „Pravo obećanje 4“, a tom prilikom prvi put je upotrijebljena balistička raketa „sajdžil“.
Prema navodima Iranske revolucionarne garde (IRGC), meta su bili komandni centri i ključna vojna infrastruktura Izraela, dok su u više gradova, uključujući Tel Aviv, oglašene sirene za uzbunu.
U napadu je korišćena široka paleta raketa, uključujući supertešku “horamšahr” sa dvostrukim bojevim glavama, dok je raketa “sajdžil” sa čvrstim gorivom korišćena prvi put od početka američko-izraelskih napada na Iran 28. februara, za ciljanje komandi i ključne vojne infrastrukture Izraela, prenijela je iranska televizija Press TV, prenosi Tanjug.
Komandant Vazdušno-kosmičkih snaga IRGC-a, brigadni general Madžid Musavi, potvrdio je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks lansiranje rakete “sajdžil” u okviru novog talasa odmazdnih napada.
Izraelski mediji prenose da su u Tel Avivu, Hercliji i još najmanje 141 mjestu oglašene sirene za uzbunu zbog dolazećih raketa.
Visoki izraelski zvaničnik izjavio je da se pojavljuju “znaci pukotina” u iranskom režimu.
Zvaničnik je za Tajms of Izrael, pod uslovom anonimnosti, rekao da Izrael i Sjedinjene Američke Države napadima na Iran “stvaraju uslove” da se sruši režim u toj zemlji, ali da je “na kraju krajeva, to na iranskom narodu”.
“Možda će trebati vremena, ali ovo nije beskrajan rat i daleko smo ispred roka”, kazao je zvaničnik, prenosi Tanjug.
Portparol izraelske vojske, brigadni general Efi Defrin, izjavio je ranije danas za CNN da izraelska vojska ima planove za najmanje još tri nedjelje operacija u Iranu, tokom kojih bi bilo pogođeno na hiljade meta.
Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran 28. februara ujutro u, kako je saopšteno, “preventivnim napadima” do kojih je došlo nakon neuspjeha tokom više rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu.
Iran je zatim pokrenuo masovne udare u znak odmazde na Izrael i na mete koje se povezuju sa SAD širom regiona Bliskog istoka.