VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Iranski zvaničnik: Ukrajina legitimna meta zbog pomoći u ratu dronova

    Iranski zvaničnik: Ukrajina legitimna meta zbog pomoći u ratu dronova

    Visoki iranski zvaničnik izjavio je danas da je Ukrajina “legitimna i zakonita meta” nakon što je ponudila pomoć Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu u ratu dronova, prenio je Skaj njuz.

    Šef iranske Nacionalne komisije za bezbjednost Ebrahim Azizi kazao je da Ukrajina pomaže dronovima Izrael i da je zbog toga “čitava teritorija Ukrajine, na osnovu člana 51 Povelje Ujedinjenih nacija, legitimna i zakonita meta Irana”.

    Ova izjava iranskog zvaničnika je u skladu sa prijetnjama Teherana upućenim drugim evropskim zemljama za koje Iran smatra da su pomogle Americi ili Izraelu, navodi Skaj njuz.

    Predsjednik Volodimir Zelenski je prošle nedjelje kazao da je ponudio podršku SAD u vođenju rata dronova protiv Irana.

  • Orban poručio Kijevu: Ne ucjenjujte, ne prijetite mojoj zemlji!

    Orban poručio Kijevu: Ne ucjenjujte, ne prijetite mojoj zemlji!

    Mađarski premijer Viktor Orban poručio je u obraćanju bivšem ukrajinskom predsjedniku Viktoru Јuščenku da rukovodstvo u Kijevu ne treba da ucjenjuje niti da prijeti Mađarskoj.

    – Molim vas, upozorite svog predsjednika /Vladimira Zelenskog/: dalje ruke od slobode Mađara. Molim vas, ubijedite svog predsjednika da ne ucjenjuje niti da prijeti mojoj zemlji i njenim vođama – objavio je Orban na Iksu.

    On je dodao da su Mađari slobodan narod i da borba Ukrajine ne daje pravo Kijevu da ucjenjuje Mađarsku ili da joj diktira uslove.

    – Molim vas, natjerajte svog predsjednika da shvati da državni terorizam kojim je digao u vazduh njemački gasovod `Sjeverni tok` neće djelovati protiv Mađarske – naglasio je Orban.

    On je podsjetio da je, kada je izbio rat, Mađarska primila izbjeglice iz Ukrajine.

    – Pružili smo im sklonište, hranu i bezbjednost. Naredio sam pokretanje škola na ukrajinskom jeziku za vašu djecu, nešto što vi uskraćujete Mađarima u Zakarpatju – ukazao je mađarski premijer.

    On je naglasio da je sramota što su danas prava nacionalnih manjina Mađara u Ukrajini manja nego što su bila, kako je naveo, “u stara, loša vremena”.

    – Zahvaljujem Bogu što zemlja sa kojom sada ratujete nije neprijatelj ni Mađarske niti Mađara i nemamo namjeru da to mijenjamo. I dalje želimo da ostanemo vaši prijatelji, ali nećemo učestvovati u vašem ratu. Stoga vas molim da prihvatite da nećemo slati ni novac, ni oružje, ni vojnike u vaš rat – zaključio je Orban.

  • Tramp najavio otvaranje Ormuskog moreuza i čiju pomoć očekuje

    Tramp najavio otvaranje Ormuskog moreuza i čiju pomoć očekuje

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će Ormuski moreuz uskoro biti otvoren i da se nada da će mnoge zemlje poslati ratne brodove da bi to postigle zajedno sa Amerikom.

    Tramp očekuje pomoć

    “Nadamo se da će Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Velika Britanija i druge zemlje poslati brodove u to područje, da Ormuski prolaz više ne bi bio pod prijetnjom od zemlje koja je potpuno obezglavljena”, objavio je Tramp na mreži “Trut sošl”.

    SAD i dalje bombarduju

    On je dodao da će SAD i dalje bombardovati svaki pedalj obale i da će neprestano gađati iranske čamce i brodove.

    “Na ovaj ili onaj način, uskoro ćemo otvoriti Ormuski moreuz i učiniti ga bezbjednim i slobodnim!”, naglasio je predsjednik SAD.

    Tramp je dodao da je Amerika već uništila 100 odsto iranske vojne opreme i da je Teheran u stanju samo da pošalje dron ili dva, baci minu ili ispali raketu bliskog dometa duž ovog plovnog puta.

    Avioni u pogođenoj američkoj bazi lakše oštećeni

    Tramp je još saopštio je da su avioni u pogođenoj amerčkoj bazi u Saudijskoj Arabiji zadobili manja oštećenja i demantovao medijske navode da su uništeni.

    “U stvari, baza je pogođena prije nekoliko dana, ali avioni nisu `pogođeni` ili `uništeni`. Četiri od pet praktično nisu imali oštećenja i već su ponovo u upotrebi. Jedan je imao malo veću štetu, ali će uskoro biti u vazduhu”, objavio je Tramp na mreži “Trut sošl”.

    On je opisao navode u “Njujork tajmsu” i “Volstrit žurnalu” kao “lažne vijesti” i dodao da ti mediji žele da Amerika izgubi rat.

    “Njihovo užasno izvještavanje je potpuno suprotno stvarnim činjenicama!”, naglasio je Tramp, prenose agencije.

  • Uništeni komandni centri Hezbolaha

    Uništeni komandni centri Hezbolaha

    Izraelsko ratno vazduhoplovstvo uništilo je nekoliko komandnih centara Hezbolaha tokom talasa napada na jugu Libana i u Bejrutu, saopštile su Izraelske odbrambene snage (IDF).

    Vojska navodi da su operativci Hezbolaha djelovali u komandnim centrima radi jačanja napada na Izrael.

    Od eskalacije neprijateljstava početkom ovog mjeseca, IDF je pogodio više od 110 komandnih centara Hezbolaha, navodi portal “Times of Israel”, a prenosi Srna.

  • Švajcarska vlada predlaže zakon za jačanje ekonomskih veza sa EU

    Švajcarska vlada predlaže zakon za jačanje ekonomskih veza sa EU

    Švajcarska vlada usvojila je u petak nacrt zakona koji sadrži niz mjera usmjerenih na produbljivanje ekonomskih veza alpske države sa Evropskom unijom. Dokument sada ide na razmatranje u parlament.

    Ukoliko poslanici usvoje zakon, gotovo je sigurno da će se o njemu odlučivati na nacionalnom referendumu, gdje bi mogao naići na snažan otpor nacionalističkih partija koje upozoravaju da bi dalje integracije sa EU mogle ugroziti švajcarski suverenitet i usporiti razvoj zemlje.

    Vladajuće Savezno vijeće saopštilo je da je paket mjera u interesu Švajcarske i da bi osigurao kontinuitet odnosa sa Evropskom unijom, najvažnijim trgovinskim partnerom te zemlje bez izlaza na more.

    „S obzirom na napetu geopolitičku situaciju, stabilni i pouzdani odnosi sa susjednim evropskim zemljama od strateške su važnosti“, navodi se u saopštenju Saveznog vijeća.

    Iz vijeća su dodali da bi sporazum, koji je prvobitno dogovoren između Švajcarske i Evropske unije u decembru 2024. godine, donio veću pravnu i ekonomsku sigurnost za švajcarsku izvozno orijentisanu privredu i doprinio očuvanju prosperiteta zemlje.

    (Rojters)

  • Iran pronašao “Ahilovu petu” globalne ekonomije

    Iran pronašao “Ahilovu petu” globalne ekonomije

    Komandant iranske Revolucionarne garde Husein Salami izjavio je prije tri dana da kroz Ormoski moreuz neće proći “ni litra nafte” dok Teheran, i niko drugi, drugačije ne odluči. Bila je to potvrda da je Iran, kažu analitičari, pronašao Ahilovu petu globalne ekonomije – i odlučio na nju udariti.

    Sukob Irana sa Sjedinjenim Državama i Izraelom s druge strane, od prvog je dana imao vojnu i energetsku dimenziju. U prvih nekoliko sati od početka američko-izraelskih udara, Revolucionarna garda je radiom emitovala upozorenja svim brodovima u moreuzu da prolaz nije dopušten. Nije bila to formalna blokada jer Iran nije zatvorio moreuz fizički, ali učinak je bio identičan.

    Iran to nije uspio pomoću mornarice, mina ni protivbrodskih projektila, nego pomoću jeftine tehnologije – dronova.

    Mehanizam je bio jednostavan. “Sve što je Iran trebao učiniti bilo je nekoliko dronova u blizini moreuza”, objasnila je Helima Kroft, globalna šefica strategije za sirovine u globalnoj investicionoj banci RBC Capital Markets.

    “I odjednom su osiguranici i brodske kompanije odlučile da je nesigurno proći kroz tu usku krivinu plovnog puta.”

    Bilo je to, kako je Kroft nazvala, “zatvaranje koje su pokrenuli osiguranici” – ne artiljerijska, nego činovnička odluka. Čim su osiguranici povukli police za brodove u tranzitu u Ormuski moreuz, ekonomski se račun za brodare sam od sebe zatvorio.

    Najveća energetska kriza u 50 godina
    Brodski podaci pokazali su pad prometa od 70 odsto u prvih nekoliko dana, da bi sredinom prve dekade marta promet praktično pao na nulu. Samo su se iranski tankeri koji su nastavili izvoziti naftu prema Kini kretali su se moreuzom.

    Prema podacima Zajedničkog pomorskog informacionog centra (JMIC), između 1. i devetog marta kroz moreuz je prošlo svega 39 teretnih plovila. U normalnim okolnostima moreuz dnevno prođe oko 138 brodova.

    Posljedice su bile trenutne i globalne. Cijena nafte dostigla je gotovo 120 dolara po barelu, da bi se potom stabilizovala oko 90 dolara. “Suočeni smo s onim što izgleda kao najveća energetska kriza od naftnog embarga 1970-ih”, rekla je Kroft.

    “Najgora moguća situacija”
    “Kada su analitičari razmišljali o tome što u globalnim naftnim tržištima može poći po zlu, ovo je otprilike najgora moguća situacija.”

    Uz naftu, globalna snabdijevanja ukapanim prirodnim plinom (LNG) pala su za 20 odsto, prisiljavajući bogatije azijske ekonomije na takmičenje s Evropom za dostupne kapacitete.

    Kolateralne žrtve bile su i države koje nisu učestvovale u sukobu. Irak, koji velik dio svoje nafte izvozi kroz moreuz, morao je zatvoriti neke od najvećih naftnih polja jer bez mogućnosti izvoza jednostavno nije imao gdje spremiti naftu.

    Prekinute su snabdjevne rute i za 18 odsto globalnog izvoza peleta željezne rude i gotovo 10 odsto globalne primarne proizvodnje aluminijuma, što je dovelo do oštrog skoka cijena na tržištima metala.

    Nafta iz strateških rezervi
    Međunarodni odgovor bio je bez presedana. Međunarodna energetska agencija (IEA) 11. marta objavila je koordinirano oslobađanje 400 miliona barela iz strateških rezervi svojih 32 članica, više nego duplo u poređenju s 182.7 miliona barela oslobođenih 2022. nakon početka sukoba u Ukrajini.

    “Izazovi s kojima se suočavaju naftna tržišta neviđenih su razmjera pa sam jako zadovoljan što su članice IEA-e odgovorile kolektivnom akcijom neviđenih razmjera”, izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

    Ali u istom je nastupu dodao konstataciju koja je bila mnogo važnija: “Ali, da budem jasan, najvažnija stvar za povratak stabilnog toka nafte i plina je obnavljanje tranzita kroz Ormuski moreuz.”

    Četiristo miliona barela, prema Macquarievim analitičarima, ekvivalentno je svega dvadesetodnevnom volumenu koji je u normalnim okolnostima prolazio moreuzom. “Ako to kao da je malo, to je zato što jeste”, kazao je Birlo.

    Iranska strategija
    “Islamski režim vodi rat iscrpljivanja”, rekao je Greg Roman, izvršni direktor Middle East Foruma. Iran lansira jeftine dronove, a SAD i saveznici presreću ih skupim raketam, “što kreira rat iscrpljivanja koji američko izraelsku stranu jako puno košta.”

    S druge strane, uprkos prijetnji potpunom blokadom, Iran je od 28. februara do 11. marta izvezao najmanje 11.7 miliona barela nafte kineskim kupcima kroz isti moreuz koji navodno zatvara.

    Peking je, čini se, dobio amnestiju od pravila koja vrijede za ostale. Ta selektivna propusnost moreuza – otvoren za kineske i iranske brodove, zatvoren za sve ostale – nije nedosljednost iranske strategije, nego njeno srce. Iran ne želi trajno uništiti Ormuski moreuz; želi upravljati njime kao polugom.

    Kineski ministarstvo vanjskih poslova odmah je pozvalo sve strane na prekid neprijateljstava i garantovanje slobodnog plovidbe kroz moreuz jer Kina je, prema analizi u “Foreign Policy”, kratkoročno izložena: otprilike polovina kineskog uvoza nafte i trećina uvoza LNG-a prolaze Ormuskim moreuzom.

    Ali dugoročno bi Kina, koja je godinama gradila strateške rezerve, elektrifikovala ekonomiju i diversifikovala energetsku infrastrukturu upravo anticipirajući takav scenario, mogla bi iz ove krize izaći kao neočekivani pobjednik.

    Američki odgovor
    Vašingtonu je pitanje Ormuskog moreuza postalo prvim prioritetom. Načelnik združenog stožera SAD-a general Dan Kejn 10. marta rekao je na konferenciji u Pentagonu konferenciji da vojska razmatra opcije za obnavljanje komercijalnog prometa.

    “Razmotrićemo čitav spektar opcija za uspostavljanje vojnih uslova koji bi to omogućili”, rekao je. Predsjednik Donald Tramp isti je dan na Truth Socialu poručio Iranu da će biti udaren “dvadeset puta jače” ako nastavi ugrožavati plovidbene rute.

    Hoće li te prijetnje biti dovoljne, ili će Ormuski moreuz ostati zatvoren duže nego što iko želi, zavisi o pitanju koje ni Goldman Sachs, ni IEA, ni Bijela kuća ne mogu predvidjeti – koliko dugo Iran može podnijeti ekonomsku i vojnu cijenu vlastitog rata iscrpljivanja.

    Istorija geopolitike uči da je odgovor rijetko onaj koji je polazna strana zamislila, navodi “Index”.

  • Tramp odbio Putinov prijedlog da se iranski uranijum prebaci u Rusiju

    Tramp odbio Putinov prijedlog da se iranski uranijum prebaci u Rusiju

    Američki predsednik Donald Tramp odbio je tokom telefonskog razgovora ove nedelje ponudu ruskog predsednika Vladimira Putina da se iranski obogaćeni uranijum prebaci u Rusiju kao deo sporazuma o okončanju rata koji Sjedinjene Američke Države i Izrael vode protiv Teherana, objavio je danas Aksios, pozivajući se na izvore.

    Neimenovani izvorin su naveli da je Putin taj predlog izneo tokom telefonskog razgovora sa Trampom u ponedeljak, ali da ga je američki predsednik odbio.

    Američki portal navodi da obezbeđivanje iranskih 450 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto, koji bi u roku od nekoliko nedelja mogao da se pretvori u materijal za nuklearno oružje i dovoljan je za više od 10 nuklearnih bombi, jedan je od ključnih ratnih ciljeva SAD i Izraela.

    Teoretski, navodi Aksios, Putinov predlog mogao bi da omogući uklanjanje iranskih nuklearnih zaliha bez raspoređivanja američkih ili izraelskih kopnenih snaga.

    Rusija je već nuklearna sila, a u okviru sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine već je skladištila iranski niskoobogaćeni uranijum, zbog čega spada među retke zemlje koje imaju tehničke kapacitete da prihvate takav materijal, dodaje portal.

    Prema navodima neimenovanih izvora, Putin je tokom razgovora sa Trampom u ponedeljak izneo više ideja za okončanje rata između SAD i Irana, među kojima je bio i predlog o prebacivanju uranijuma.

    “Ovo nije prvi put da je takva ideja izneta. Do sada nije prihvaćena. Stav SAD je da moramo da vidimo da je uranijum obezbeđen”, rekao je američki zvaničnik za Aksios.

    Rusija je slične predloge iznosila i tokom pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu u maju, pre nego što su SAD i Izrael u junu napali iranska nuklearna postrojenja, kao i u nedeljama koje su prethodile početku sadašnjeg rata, podseća portal.

    Tokom poslednje runde pregovora pre izbijanja sukoba, Iran je odbacio ideju o prebacivanju uranijuma i predložio da se on razredi u samom Iranu pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ali se ne zna da li bi Teheran sada prihvatio takav predlog, navodi američki portal.

    Američki zvaničnik je naveo da Tramp razgovara sa svim liderima, uključujući kineskog predsednika Si Đinpinga, Putina i evropske lidere i da je spreman na dogovor, ali samo ukoliko je on povoljan za SAD.

    U međuvremenu, SAD i Izrael razmatrali su i mogućnost slanja specijalnih snaga u Iran u kasnijoj fazi rata kako bi obezbedili iranske nuklearne zalihe, navodi Aksios.

    Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je na konferenciji za novinare da SAD imaju “više opcija” za preuzimanje kontrole nad visokoobogaćenim iranskim uranijumom, uključujući mogućnost da Iran dobrovoljno preda zalihe.

    U intervjuu za Foks radio, Tramp je ipak nagovestio da obezbeđivanje tog materijala trenutno nije prioritet.

    “Nismo fokusirani na to, ali u nekom trenutku mogli bismo da budemo”, rekao je Tramp.

    On je, takođe, prvi put priznao da Rusija pomaže Iranu u ratu, nakon izveštaja da Moskva dostavlja obaveštajne podatke za gađanje američkih snaga.

    “Mislim da im Putin možda malo pomaže. A verovatno misli da mi pomažemo Ukrajini”, rekao je Tramp i dodao da bi isto mogla da tvrdi i Kina.

  • Orban: Energetska kriza se ne može prevazići bez Rusije

    Orban: Energetska kriza se ne može prevazići bez Rusije

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da se trenutna evropska energetska kriza neće završiti bez pomoći Moskve, te dodao da je propala strategija EU da izoluje i oslabi Rusiju.

    – Amerika već pregovara sa Rusijom i dozvolila je Indiji da ponovo uvozi rusku naftu. Brisel, naprotiv, ne želi ni da čuje o ublažavanju ili ukidanju sankcija za ruske energente – rekao je Orban.

    On je naglasio da je EU nemoćna da prevaziđe energetsku krizu bez povoljne ruske nafte i gasa.

    – Očigledno je da strategija izolacije Rusije i “bacanja na koljena” njene privrede stalnim uvođenjem novih sankcija nije dovela do prekida sukoba u Ukrajini – naveo je Orban.

    On je napomenuo da je Brisel nastavio da odbacuje ideju pregovora sa Rusijom, čak i kada je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa obustavila vojnu i finansijsku podršku Kijevu.

    – Propast ove evropske strategije trebalo bi da dovede mnogo toga u pitanje, posebno sad kada se situacija na Bliskom istoku pogoršala, a privreda opet značajno ispašta – rekao je Orban.

    On je upozorio na prijetnju gubitka miliona radnih mjesta u Evropi, je ocijenio da privreda država EU ispašta usljed te politike već četiri godine.

    – Cijene gasa, benzina i dizela rastu. Svjedočimo razaranju nekada moćne evropske industrije na zgarištu rata koji ne možemo dobiti – zaključio je mađarski premijer.

  • Tramp: Iran poražen, SAD u poziciji dominacije

    Tramp: Iran poražen, SAD u poziciji dominacije

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je američka vojska izvela, kako je naveo, jedno od najmoćnijih bombardovanja na iransko ostrvo Harg. Tramp je rekao da je Iran potpuno poražen i da Teheran želi dogovor koji on ne bi prihvatio, iako iranski zvaničnici poručuju da će nastaviti borbu. U međuvremenu, irački izvori su naveli da je u raketnom napadu pogođena Američka Ambasada u Bagdadu. Iranske oružane snage saopštile su da će svaki napad na iransku naftnu i energetsku infrastrukturu dovesti do napada na energetsku infrastrukturu naftnih kompanija koje sarađuju sa SAD u regionu.
    Donald Tramp (foto: EPA/WILL OLIVER) –
    Donald Tramp (foto: EPA/WILL OLIVER)
    Tramp: Iran poražen i želi sporazum, SAD u poziciji dominacije

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je Iran poražen i da želi sporazum, ali ne sporazum koji bi on lično prihvatio.

    – Iran je imao planove da preuzme čitav Bliski istok i potpuno uništi Izrael. Baš kao i sam Iran, i ti planovi su uništeni – napisao je Tramp na mreži Truth Social.

    On je dodao da mediji koji šalju lažne vijesti “mrze” da izvještavaju o tome koliko je dobro vojska Sjedinjenih Američkih Država djelovala protiv Irana.

    – Iran je potpuno poražen i želi sporazum – ali ne sporazum koji bih ja prihvatio. Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju – naveo je Tramp.

    Govoreći novinarima u petak prije polaska za Floridu, Tramp je rekao da rat “ide veoma dobro” i da su SAD ostvarile “mnogo velikih pogodaka i velikih pobjeda”, ocijenivši da se nalaze u poziciji “dominacije kakvu niko nikada ranije nije vidio”, prenio je Si-Bi-Es.

    On je naveo da su iranska mornarica i vazduhoplovstvo, kao i veći dio vojske, uništeni i dodao je da je “njihova velika prijetnja nestala u svakom pogledu”.

    – Njihova mornarica je nestala, njihovo vazduhoplovstvo je nestalo, većina njihove vojske je nestala, velika prijetnja je u svakom pogledu nestala – rekao je Tramp o Iranu.

    Takođe je rekao i da očekuje da će cijene gasa pasti kada se rat završi, naglašavajući da je bilo neophodno okončati nuklearnu prijetnju na Bliskom istoku i širom svijeta.

    Na pitanje koliko bi sukob mogao da traje, odgovorio je da će trajati “koliko bude potrebno”.

    On je ocijenio da bi američka mornarica uskoro mogla da počne da prati tankere kroz Ormuski moreuz.

    Izrael izdao upozorenje za evakuaciju Irancima u Tabrizu prije planiranih napada

    Izraelska vojska (IDF) izdala je “hitno upozorenje” Irancima u oblasti grada Tabriza, uoči planiranog vazdušnog napada.

    – U narednim satima, IDF će djelovati u tom području, kao što su to činile posljednjih dana širom Teherana, kako bi napale vojnu infrastrukturu iranskog režima – navodi se u objavi vojske na Iksu, prenosi Tajms of Izrael.

    U objavi na persijskom jeziku se dodaje da “stanovništvo zbog bezbjednosti odmah napusti područje označeno na mapi”.

    Iran prijeti napadima na energetsku infrastrukturu poslije udara SAD na ostrvo Harg

    Iranske oružane snage saopštile su da će svaki napad na iransku naftnu i energetsku infrastrukturu dovesti do napada na energetsku infrastrukturu naftnih kompanija koje sarađuju sa Sjedinjenim Američkim Državama u regionu, prenijeli su iranski mediji.

    Upozorenje je uslijedilo nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da su američke snage uništile vojne ciljeve na glavnom iranskom naftnom čvorištu, ostrvu Harg, prenio je Rojters.

    To ostrvo služi kao izvozni terminal za oko 90 odsto iranskih pošiljki nafte.

    Američka Ambasada u Bagdadu pogođena u raketnom napadu

    Američka Ambasada u Bagdadu pogođena je u raketnom napadu, saopštili su irački bezbjednosni izvori za Rojters.

    Napad je izazvao dim koji se dizao iz zgrade Ambasade, rekli su izvori.

    Više detalja o samom napadu, šteti ili žrtvama trenutno nije poznato, navodi agencija.

    Prema informacijama koje je dopisnik televizije Al-Hadat dobio od iračkih bezbjednosnih izvora, Ambasadu je pogodio dron. Zvaničnik je dodao da je u napadu uništen sistem protivvazdušne odbrane Ambasade.

    Drugi irački zvaničnici su rekli, prenosi Al-Hadat, da je raketa pogodila helikoptersku ploču u Ambasadi.

  • Iranski udari na saudijsku bazu, američki tanker srušen u Iraku

    Iranski udari na saudijsku bazu, američki tanker srušen u Iraku

    Pet američkih aviona za dopunu goriva u vazduhu pogođeno je i oštećeno na tlu u vazdušnoj bazi Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, objavio je Volstrit žurnal, pozivajući se na dva američka zvaničnika.

    Avioni su pogođeni tokom iranskog raketnog napada na saudijsku bazu u proteklim danima. Oštećeni su, ali nisu potpuno uništeni i trenutno se nalaze na popravci.

    Volstrit žurnal navodi i da u napadu na bazu nije bilo poginulih.

    Istovremeno, američka vojska potvrdila je da je svih šest članova posade američkog vojnog aviona za dopunu gorivom u vazduhu KC-135 poginulo nakon pada letjelice u zapadnom Iraku.

    Avion se srušio u četvrtak u zapadnom Iraku, u incidentu u kojem je, prema navodima američke vojske, učestvovao još jedan avion.

    Ovim se broj poginulih američkih vojnika u operacijama protiv Irana, koje su počele 28. februara, povećao na sedam.

    „Okolnosti incidenta su pod istragom. Međutim, gubitak aviona nije bio posljedica neprijateljske vatre niti prijateljske vatre“, navodi se u saopštenju Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država.