Kategorija: Svijet

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je američka vojska izvela, kako je naveo, jedno od najmoćnijih bombardovanja na iransko ostrvo Harg. Tramp je rekao da je Iran potpuno poražen i da Teheran želi dogovor koji on ne bi prihvatio, iako iranski zvaničnici poručuju da će nastaviti borbu. U međuvremenu, irački izvori su naveli da je u raketnom napadu pogođena Američka Ambasada u Bagdadu. Iranske oružane snage saopštile su da će svaki napad na iransku naftnu i energetsku infrastrukturu dovesti do napada na energetsku infrastrukturu naftnih kompanija koje sarađuju sa SAD u regionu.
Donald Tramp (foto: EPA/WILL OLIVER) –
Donald Tramp (foto: EPA/WILL OLIVER)
Tramp: Iran poražen i želi sporazum, SAD u poziciji dominacije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je Iran poražen i da želi sporazum, ali ne sporazum koji bi on lično prihvatio.

– Iran je imao planove da preuzme čitav Bliski istok i potpuno uništi Izrael. Baš kao i sam Iran, i ti planovi su uništeni – napisao je Tramp na mreži Truth Social.

On je dodao da mediji koji šalju lažne vijesti “mrze” da izvještavaju o tome koliko je dobro vojska Sjedinjenih Američkih Država djelovala protiv Irana.

– Iran je potpuno poražen i želi sporazum – ali ne sporazum koji bih ja prihvatio. Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju – naveo je Tramp.

Govoreći novinarima u petak prije polaska za Floridu, Tramp je rekao da rat “ide veoma dobro” i da su SAD ostvarile “mnogo velikih pogodaka i velikih pobjeda”, ocijenivši da se nalaze u poziciji “dominacije kakvu niko nikada ranije nije vidio”, prenio je Si-Bi-Es.

On je naveo da su iranska mornarica i vazduhoplovstvo, kao i veći dio vojske, uništeni i dodao je da je “njihova velika prijetnja nestala u svakom pogledu”.

– Njihova mornarica je nestala, njihovo vazduhoplovstvo je nestalo, većina njihove vojske je nestala, velika prijetnja je u svakom pogledu nestala – rekao je Tramp o Iranu.

Takođe je rekao i da očekuje da će cijene gasa pasti kada se rat završi, naglašavajući da je bilo neophodno okončati nuklearnu prijetnju na Bliskom istoku i širom svijeta.

Na pitanje koliko bi sukob mogao da traje, odgovorio je da će trajati “koliko bude potrebno”.

On je ocijenio da bi američka mornarica uskoro mogla da počne da prati tankere kroz Ormuski moreuz.

Izrael izdao upozorenje za evakuaciju Irancima u Tabrizu prije planiranih napada

Izraelska vojska (IDF) izdala je “hitno upozorenje” Irancima u oblasti grada Tabriza, uoči planiranog vazdušnog napada.

– U narednim satima, IDF će djelovati u tom području, kao što su to činile posljednjih dana širom Teherana, kako bi napale vojnu infrastrukturu iranskog režima – navodi se u objavi vojske na Iksu, prenosi Tajms of Izrael.

U objavi na persijskom jeziku se dodaje da “stanovništvo zbog bezbjednosti odmah napusti područje označeno na mapi”.

Iran prijeti napadima na energetsku infrastrukturu poslije udara SAD na ostrvo Harg

Iranske oružane snage saopštile su da će svaki napad na iransku naftnu i energetsku infrastrukturu dovesti do napada na energetsku infrastrukturu naftnih kompanija koje sarađuju sa Sjedinjenim Američkim Državama u regionu, prenijeli su iranski mediji.

Upozorenje je uslijedilo nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da su američke snage uništile vojne ciljeve na glavnom iranskom naftnom čvorištu, ostrvu Harg, prenio je Rojters.

To ostrvo služi kao izvozni terminal za oko 90 odsto iranskih pošiljki nafte.

Američka Ambasada u Bagdadu pogođena u raketnom napadu

Američka Ambasada u Bagdadu pogođena je u raketnom napadu, saopštili su irački bezbjednosni izvori za Rojters.

Napad je izazvao dim koji se dizao iz zgrade Ambasade, rekli su izvori.

Više detalja o samom napadu, šteti ili žrtvama trenutno nije poznato, navodi agencija.

Prema informacijama koje je dopisnik televizije Al-Hadat dobio od iračkih bezbjednosnih izvora, Ambasadu je pogodio dron. Zvaničnik je dodao da je u napadu uništen sistem protivvazdušne odbrane Ambasade.

Drugi irački zvaničnici su rekli, prenosi Al-Hadat, da je raketa pogodila helikoptersku ploču u Ambasadi.

Pet američkih aviona za dopunu goriva u vazduhu pogođeno je i oštećeno na tlu u vazdušnoj bazi Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, objavio je Volstrit žurnal, pozivajući se na dva američka zvaničnika.

Avioni su pogođeni tokom iranskog raketnog napada na saudijsku bazu u proteklim danima. Oštećeni su, ali nisu potpuno uništeni i trenutno se nalaze na popravci.

Volstrit žurnal navodi i da u napadu na bazu nije bilo poginulih.

Istovremeno, američka vojska potvrdila je da je svih šest članova posade američkog vojnog aviona za dopunu gorivom u vazduhu KC-135 poginulo nakon pada letjelice u zapadnom Iraku.

Avion se srušio u četvrtak u zapadnom Iraku, u incidentu u kojem je, prema navodima američke vojske, učestvovao još jedan avion.

Ovim se broj poginulih američkih vojnika u operacijama protiv Irana, koje su počele 28. februara, povećao na sedam.

„Okolnosti incidenta su pod istragom. Međutim, gubitak aviona nije bio posljedica neprijateljske vatre niti prijateljske vatre“, navodi se u saopštenju Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da su američke snage u petak „uništile“ ciljeve na iranskom ostrvu Kharg, gdje se nalazi glavni terminal za izvoz iranske nafte. Međutim, on tvrdi da su pogođeni isključivo vojni ciljevi, a ne i naftni terminali.

Predsjedavajući iranskog parlamenta ranije je upozorio da bi takvi napadi mogli izazvati novi talas odmazde.

U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da je odlučio da naftna infrastruktura na ostrvu ne bude meta, ali je upozorio da bi to moglo da se promijeni ukoliko Iran nastavi sa blokadom Hormuškog moreuza.

„Naše oružje je najmoćnije i najsofisticiranije koje je svijet ikada imao, ali sam, iz razloga pristojnosti, odlučio da ne uništim naftnu infrastrukturu na ostrvu. Međutim, ukoliko Iran ili bilo ko drugi učini bilo šta što bi ometalo slobodan i bezbjedan prolaz brodova kroz Hormuški moreuz, odmah ću preispitati ovu odluku“, rekao je Tramp.

Dodao je da Iran „nema nikakvu sposobnost da brani“ američke ciljeve u regionu, te ponovio da ta zemlja „neće imati nuklearno oružje“.

„Iranska vojska i svi ostali uključeni u ovaj teroristički režim trebalo bi da polože oružje i spasu ono što je ostalo od njihove zemlje, a toga nije mnogo“, rekao je američki predsjednik.

U međuvremenu, jedan američki zvaničnik saopštio je da će dodatnih 2.500 marinaca i jedan amfibijski jurišni brod biti upućeni na Bliski istok, gotovo dvije sedmice nakon početka rata sa Iranom.

Iran je u međuvremenu nastavio masovne raketne i dron napade na Izrael i susjedne zalivske države, dok je Hormuški moreuz praktično zatvoren za plovidbu. Kroz taj moreuz prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, dok američki i izraelski avioni nastavljaju bombardovanje vojnih i drugih ciljeva širom Irana.

Sve to ukazuje da sukob, koji traje već dvije sedmice, za sada nema naznaka skorog završetka.

Ukrajina je spremna za novu rundu pregovora o okončanju rata, ali mjesto sastanka još nije dogovoreno zbog različitih stavova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, izjavio je danas, 13. marta, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nakon posjete Francuskoj.

Zelenski je rekao novinarima da je pregovori trebalo da budu održani u srijedu i četvrtak sljedeće sedmice, ali da je američka strana zatražila da se odlože, prenio je Ukrinform.

“Amerikanci su rekli da su spremni da se sastanu, ali samo u Americi, jer im rat (na Bliskom istoku) i bezbjednosna situacija trenutno zabranjuju da napuste teritoriju SAD”, naveo je Zelenski.

On je istakao da je Ukrajina potvrdila da je njena delegacija spremna da leti u Majami ili Vašington, ali da je ruska strana odbila da leti u Ameriku i ponudila jednu od zemalja – Tursku ili Švajcarsku, ali da su Amerikanci odbili te opcije.

“Odmah smo rekli da smo spremni za sastanak sljedeće sedmice, spremamo se za sastanak u Americi, Švajcarskoj, Turskoj, pa čak, ako se ne plaše, i u Emiratima”, rekao je Zelenski, navodeći da od Amerikanaca zavisi da li će doći do pregovora.

Zelenski je istakao da je Ukrajina spremna da nastavi pregovore o okončanju rata čim američki partneri budu spremni, prenosi Tanjug.

Potpredsjednik Sjedinjenih Država Džejms Dejvid Vens izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp želi okončanje sukoba u Ukrajini kako bi se strane mogle vratiti normalnim ekonomskim odnosima.

“Dakle, bilo je mnogo rasprave o tome kakva bi tačno trebalo da bude naša spoljna politika prema Rusiji i Ukrajini. Predsjednik Tramp je bio veoma jasan, želi da se stradanja zaustave na obje strane. Želi da se vrati trgovini”, rekao je Vens tokom govora u Sjevernoj Karolini.

Tramp je ranije inicirao telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom kojeg je bilo riječi o trenutnim dešavanjima na međunarodnoj sceni, uključujući mirovne pregovore o Ukrajini.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je nakon razgovora rekao da su Rusija, SAD i Ukrajina zainteresovane za nastavak trilateralnih pregovora o rješenju krize u Ukrajini, prenosi Srna.

Njemački kancelar Fridrih Merc kritikovao je odluku Sjedinjenih Američkih Država da privremeno dozvole kupovinu ruske nafte i naftnih derivata, ocijenivši da je riječ o pogrešnom potezu. Ova mjera uvedena je na 30 dana kako bi se ublažio rast cijena energenata usljed rata na Bliskom istoku.

“Vjerujemo da je to pogrešno”, izjavio je Merc na konferenciji za novinare sa norveškim kolegom. “Trenutno postoji problem sa cijenama, ali ne i sa snabdijevanjem. U tom smislu volio bih da znam koji su faktori naveli američku vladu na takvu odluku.”

Američka dozvola, čiji je cilj da snizi visoke cijene nafte i gasa zbog rata na Bliskom istoku, nije imala veliki uticaj na tržišta, pa se nafta u petak prodaje po cijeni od 101 dolar po barelu, prenosi Index.hr.

“Njemačka ne želi da učestvuje u ovom ratu”
Iranska odmazda uključuje napade na brodove u Ormuskom moreuzu, što je dovelo do gotovo potpunog prekida izvoza nafte i smanjenja proizvodnje u zalivskim zemljama.

“Još jednom želim jasno da kažem: Njemačka ne učestvuje i ne želi da učestvuje u ovom ratu”, istakao je Merc.

Inače, dozvola koja omogućava isporuku i prodaju ruske sirove nafte i naftnih derivata utovarenih na brodove od 12. marta važiće do ponoći po vašingtonskom vremenu 11. aprila, navedeno je u tekstu objavljenom na internet stranici Ministarstva finansija.

Američko Ministarstvo finansija je prethodno 5. marta izdalo 30-dnevno odricanje posebno za Indiju, dopuštajući Nju Delhiju da kupuje rusku naftu zadržanu na moru.

Peskov: Ublažavanje sankcija pomoći će stabilizaciji tržišta
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da potez Sjedinjenih Američkih Država da ublaže sankcije ruskoj nafti predstavlja pokušaj stabilizacije energetskih tržišta.

“Bez značajnih količina ruske nafte, stabilizacija globalnih energetskih tržišta je nemoguća. Ublažavanje američkih sankcija ruskoj nafti pomoći će stabilizaciji tržišta”, rekao je Peskov, prenosi agencija RIA Novosti.

Prema njegovim riječima, “konvergencija interesa SAD i Rusije u stabilizaciji energetskih tržišta je situaciona”.

“Čuli smo izjavu predstavnika SAD da je napravljen izuzetak za naftu koja je već utovarena prije 12. marta. Ali takođe je data i izjava da SAD ne planiraju da ukinu nikakve sankcije Ruskoj Federaciji u vezi sa naftom. Stoga, u ovom trenutku, situaciono, naši interesi se zaista poklapaju”, zaključio je Peskov, prenosi Tanjug.

Donald Tramp, američki predsjednik, izjavio je danas, 13. marta da Vladimir Putin, ruski predsjednik “možda malo” pomaže Iranu.

“Mislim da on možda malo pomaže njima (Iranu), da, pretpostavljam. I on vjerovatno misli da mi pomažemo Ukrajini, zar ne?”, rekao je Tramp u intervjuu za Fox News

Tramp je takođe istakao da Sjedinjenim Američkim Državama nije potrebna pomoć Ukrajine u odbrani od dronova i da SAD same mogu da se nose sa tim zadatkom.

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, izjavio je ranije da Ukrajina planira da pomogne SAD i partnerima u odbrani od iranskih dronova u regionu Bliskog istoka koristeći svoja iskustva stečena tokom rata sa Rusijom, ali je Trampov stav da ta pomoć nije neophodna za američku odbranu, prema pisanju američkih medija.

Makron: Rusija griješi
Emanuel Makron, francuski predsjednik, izjavio je danas da Rusija griješi ako se nada da će joj rat u Iranu donijeti predah i podsjetio na odluku G7 da ne “revidira” politiku sankcija prema Moskvi zbog agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

“Kontekst rasta cijena nafte nikako ne bi trebalo da nas navede da preispitamo našu politiku sankcija prema Rusiji. To je stav koji je zauzela G7, a to je očigledno i stav Francuske i Evrope”, istakao je francuski lider na konferencije za novinare u Jelisejskoj palati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

On je takođe naveo da Francuska nije angažovana u ratu na Bliskom istoku i da su vojne snage te zemlje prisutne “odbrambeno”.

Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su u subotu, 28. februara, ujutru Iran u, kako je saopšteno, “preventivnim napadima”, do kojih je došlo nakon neuspjeha tokom više rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu.

Iran je zatim pokrenuo masovne udare u znak odmazde na Izrael i na mete koje se povezuju sa SAD širom regiona Bliskog istoka.

Američke snage otvorile su vatru na iranski brod koji se previše približio nosaču aviona „USS Abraham Lincoln“ u Arabijskom moru.

Prema američkim zvaničnicima, nakon što je brodski top promašio metu, helikopter je ispalio dvije rakete „H lfajer“ koje su pogodile iransko plovilo, čime su dodatno pojačane tenzije između SAD i Irana.

Incident se dogodio ranije ove nedjelje, a detalji o stanju iranskog broda i posade trenutno nisu poznati.

Prema izvorima, američki brod pokušao je da upotrijebi top Mark-45 kalibra 12 i 137 centimetara, standardni palubni top flote, ali je promašio, prenosi Tanjug.

Nije jasno da li su hici bili upozoravajući, a zatim je helikopter lansirao dvije rakete “helfajer” koje su pogodile iranski brod.

Razarači “USS Spruance” i “USS Michael Murphy” dio su udarne grupe nosača aviona i nalaze se u Arabijskom moru, dok još šest razarača sa vođenim raketama djeluje u regionu.

Incident je uslijedio nakon ranijih napetosti, uključujući “agresivno” približavanje iranskog drona “šahed-139” američkom nosaču početkom februara, što je dodatno pojačalo vojne tenzije između SAD i Irana.

Od početka sukoba, američke snage su, prema podacima Centralne komande, oštetile ili uništile više od 90 iranskih brodova.