Kategorija: Svijet

Adam Šif iz Arizone, optužen za brutalno ubistvo pastora Vilijama Šonemana, zatražio je od suda da mu izrekne smrtnu kaznu kako bi se slučaj što prije okončao, tvrdeći da dugotrajni sudski proces samo dodatno produžava patnju porodice žrtve i njegove porodice.

Šif, koji se sam brani, zamolio je prošle nedjelje sudiju da mu dozvoli da se izjasni krivim kako bi se slučaj brzo završio, rekavši da pravni sistem “odugovlači slučaj“, prenio je Foks njuz.

Raspeo žrtvu

Šif (51) je optužen za ubistvo Vilijama Šonemana, pastora biblijske kapele Nju River, prije nego što je osakatio tijelo čovjeka, prenosi Tanjug.

Šoneman je pronađen mrtav sa raširenim rukama u krevetu i rukama prikovanim za zid, saopštile su vlasti.

Osumnjičeni je ranije priznao zločin i nikada nije tvrdio da je nevin.

“Od prvog dana sam govorio da sam to uradio”, rekao je pred sudom u četvrtak.

A l'attention des chrétiens attachés au terme “Judéo-chrétien”.
Un homme recouvert de tatouages en hébreux, a tué un pasteur et l'a crucifié, quand la police est intervenue Adam Christopher Sheaf était en train de lui planter une couronne d'épine.#Israëlhttps://t.co/FDXfYexKy9

— K.Mel Gibson (@MilkShakeEtMat) July 12, 2025

“Šta je sa mnom i mojom porodicom?”

On je kazao da se njegovo pravo na brzo suđenje sa pet mjeseci prolongiralo na praktično dvije i po godine.

”Šta je sa optužbama porodice žrtve? Šta je sa mnom i sa mojom porodicom? Želimo zaključenje kako bismo mogli da nastavimo sa svojim životima”,kazao je Šif.

Njegov zahtjev za smrtnu kaznu uslijedio je nakon izjava koje je dao prije godinu dana, kada je rekao da želi da bude odmah pogubljen.

Cijene nafte su danas u popodnevnim časovima blago pale nakon što je nekoliko brodova za energentima uspješno prošlo kroz Ormuski moreuz, što je povećalo nade trgovaca da će i drugi tankeri moći da koriste ovu ključnu transportnu rutu na ratom zahvaćenom Bliskom istoku.

Prema podacima sa svjetskih berzi, cijena sirove nafte je u 15.00 pala za 5,56 odsto na 93,222 dolara po barelu, a cijena nafte Brent za 2,62 odsto na 100,386 dolara.

Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da SAD dozvoljavaju iranskim tankerima prolaz kroz Ormuz, kako bi ostatak svijeta mogao da dobije snabdijevanje naftom, prenosi CNBC.

On smatra da će za nekoliko mjeseci svjetske cene nafte “vjerovatno biti značajno niže” od 80 dolara po barelu.

Američki predsjednik Donald Tramp traži od drugih zemalja da pomognu u obezbjeđivanju moreuza, dok se istovremeno konsultuje sa saveznicima o zaštiti tankera.

Tramp je naredio vazdušne udare na iranske vojne ciljeve na ostrvu Harg, ali je naglasio da su infrastrukturni objekti za naftu za sada neoštećeni.

On je ipak upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da udarie po postrojenjima za naftu ukoliko Iran nastavi da napada tankere.

Američki ambasador pri UN Majk Volc potvrdio je mogućnost ciljanih udara po iranskoj naftnoj infrastrukturi.

Oko 90 odsto iranskog izvoza nafte ide sa ostrva Harg, gdje je proizvodnja u februaru iznosila oko 3,2 miliona barela dnevno.

Analitičari banke DŽej-Pi Morgan Čejs upozoravaju da bi direktan udar na terminal na ostrvu odmah zaustavio veći dio iranskog izvoza od 1,5 miliona barela dnevno, što bi vjerovatno izazvalo snažnu odmazdu Teherana.

Evropska unija se potpuno diskreditovala i ništa što dolazi iz tog bloka ne može se ozbiljno razmatrati prilikom pregovora o pronalaženju mirnog rješenja za situaciju u Ukrajini, ocijenio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Nije stvar u tome da neko blokira Evropsku uniju. Slušajući izjave Francuza, Nijemaca i briselskih birokrata, ne vidim ništa što bi se moglo konstruktivno shvatiti u pogledu bilo kakve vrste pregovaračkog procesa”, rekao je Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare sa kenijskim ministrom spoljnih poslova Musalijom Mudavadijem.

Lavrov je istakao da Evropa teži da sačuva aktuelnu vlast u Kijevu i rasporedi destabilizujuće snage na ukrajinskoj teritoriji.

“Drugi osnovni uzrok je prisustvo nacističkog režima u Kijevu i to je upravo ono što Evropljani svakako žele da sačuvaju, bez obzira na to koju teritoriju Ukrajina zadrži.

Taj režim će nastaviti svoje neprijateljske antiruske aktivnosti i planira da rasporedi neku vrstu stabilizacionih snaga na njenoj teritoriji”, istakao je Lavrov.

On je dodao da će to u suštini biti okupacione snage koje će predstavljati prijetnju Ruskoj Federaciji.

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Lav Četrnaesti apelovao je na novinare da istaknu stradanje uzrokovano ratovima, a ne da plasiraju propagandu koja veliča sukobe i služi kao “megafon” struktura vlasti.

“Mediji treba da pokažu lice rata i ispričaju ga kroz oči žrtava, kako ga ne bi pretvorili u video-igru”, naveo je papa u intervjuu na italijanskoj televiziji “Te-Ge dva”.

On je rekao da se, u dramatičnim okolnostima rata, “informacije moraju zaštititi da se ne bi pretvorile u propagandu”.

“Novinari moraju da rade na provjeri vijesti kako ne bi postali megafon vlasti”, istakao je papa.

On je upozorio da rat ne treba da se prikazuje kao video-igra nakon što se na društvenim mrežama pojavilo više snimaka vojnih akcija na Bliskom istoku, montiranih sa kadrovima iz određenih igara sa ratnom tematikom.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je da Teheran nije tražio prekid vatre ili pregovore.

U intervjuu za “CBS News”, Aragči je rekao: “Nikada nismo tražili prekid vatre, a nismo čak ni tražili pregovore.”

Dodao je da je Iran spreman braniti se “koliko god bude potrebno” dok se Donald Tramp ne uvjeri da je “rat nelegitiman i da u njemu nema pobjede”.

“Dovoljno smo jaki i ne vidimo razloga za razgovor s Amerikancima”, rekao je.

Aragči je takođe rekao da Iran cilja “samo američku imovinu, američke objekte i američke vojne baze”.

Dodao je da se teritorija u zemljama Perzijskog zaliva koristi za pokretanje napada na Iran, rekavši da postoje “mnogi primjeri” za to, prenosi “MiddleEastMonitor”.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je zabrinutost zbog napete situacije u Ormuskom moreuzu nakon poziva američkog predsjednika Donalda Trampa da Peking pošalje svoje brodove radi obezbjeđivanja tog ključnog plovnog puta.

Reakcija je uslijedila samo nekoliko sati nakon Trampovog poziva.

Portparol ministarstva Lin Đijan opisao je situaciju kao “napetu” i štetnu za globalnu stabilnost.

“Kina ponovo poziva sve strane da odmah obustave vojne akcije, izbjegnu dalju eskalaciju tenzija i spriječe da regionalni sukob ima teže posljedice po globalni ekonomski razvoj”, poručio je.

Trampov poziv i samit sa Sijem

Tramp je prethodno u intervjuu za Financial Times, objavljenom u nedjelju, rekao da bi mogao da odloži planirani samit sa kineskim liderom Si Đinpingom. Tom prilikom je dodao:

“I Kina treba da pomogne jer 90 odsto svoje nafte dobija kroz moreuz.”

Na pitanje novinara da prokomentariše Trampove izjave, Lin je u ponedjeljak odgovorio diplomatski:

“Diplomatija na najvišem nivou ima nezamjenljivu ulogu u strateškom usmjeravanju kinesko-američkih odnosa. Dvije strane ostaju u kontaktu u vezi sa posjetom predsjednika Trampa Kini”, rekao je, prenosi B92.

Portparol je takođe izbjegao da odgovori na pitanje da li je Kina od SAD dobila zvaničan zahtjev za slanje brodova u Ormuski moreuz.

Kina nije jedina zemlja na koju SAD vrše pritisak da pošalje pomoć. Tramp je u subotu izjavio da se nada da će “Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi” poslati pomorske snage kako bi obezbijedili plovidbu moreuzom, koji je praktično zatvoren od početka rata.

Letovi na Međunarodnom aerodromu u Dubaiju privremeno su obustavljeni nakon što je rano jutros izbio požar u blizini rezervoara za gorivo poslije incidenta sa dronom, saopštile su lokalne vlasti.

Prema navodima Medijskog ureda vlade Dubaija, dron je pogodio jedan od rezervoara za gorivo u blizini aerodroma, nakon čega su na teren odmah upućene ekipe civilne zaštite koje su stavile požar pod kontrolu.

„Ekipe civilne odbrane uspješno su ugasile požar nastao nakon udara u jedan od rezervoara za gorivo u blizini aerodroma“, saopšteno je na društvenoj mreži X.

Vlasti su navele da u incidentu nije bilo povrijeđenih.

Evakuisani putnici iz terminala

Zbog incidenta vlasti su privremeno obustavile letove na jednom od najprometnijih aerodroma na svijetu kako bi se obezbijedila sigurnost putnika i osoblja.

Putnik Raj Dholakia, koji je čekao ukrcavanje na let za Toronto, rekao je za medije da je evakuisan cijeli sprat terminala na kojem se nalaze tri izlaza za ukrcavanje.

„Stotine ljudi koji su se odmarali ili šetali terminalom upućeni su prema najbližem stepeništu kako bi se spustili sprat niže“, rekao je on, prenosi CNN.

Dodao je da su pokretne stepenice bile zakrčene, dok su neki putnici koristili i liftove, a da se na mjestu okupljanja okupilo i do hiljadu ljudi.

Pošto nije bilo dovoljno mjesta za sjedenje, dio putnika je sjedio na podu terminala, dok su neki putnici, prema njegovim riječima, vjerovatno ostali u avionima na pisti.

Dio letova preusmjeren

Policija je privremeno zatvorila put i tunel koji vode prema aerodromu, dok su neke avio-kompanije obustavile dolazak putnika na terminale.

Aviokompanija Emirates pozvala je putnike da ne dolaze na aerodrom dok traje obustava letova.

Dio letova je u međuvremenu preusmjeren na Međunarodni aerodrom Al Maktoum, drugi veliki aerodrom u Dubaiju udaljen oko 65 kilometara od grada.

Kasnije tokom jutra vlasti su saopštile da se letovi postepeno obnavljaju u ograničenom režimu, prenosi list The National.

Incident usred regionalne krize

Incident se dogodio u trenutku kada je vazdušni saobraćaj na Bliskom istoku ozbiljno poremećen zbog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge, prenosi Reuters.

Zbog straha od raketnih i napada dronovima veliki dio vazdušnog prostora u regionu je zatvoren, a brojni letovi su otkazani, preusmjereni ili odgođeni.

Prema navodima Reutersa, ovo je treći incident u blizini aerodroma u Dubaiju od kraja februara, kada je Iran započeo napade na zemlje Zaliva u kojima se nalaze američke vojne baze.

U posljednjim sedmicama zemlje Zaliva suočile su se sa hiljadama napada dronovima i raketama, a među metama su bili aerodromi, luke i energetska infrastruktura.

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je da se NATO suočava sa “veoma lošom” budućnošću ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Ormuskog moreuza, koji je blokirao Iran.

Tramp je za “Fajnenšel tajms” rekao i da bi mogao da odloži sastanak sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji je planiran krajem marta, ako Peking ne pomogne u deblokiranju ključnog plovnog puta za petinu nafte na svjetskom tržištu.

“Jedino je prikladno da ljudi koji imaju koristi od moreuza pomognu da se tamo ništa loše ne dogodi. Ako ne bude odgovora, ili ako bude negativan odgovor, mislim da će to biti veoma loše za budućnost NATO-a”, rekao je Tramp, navodeći da su Evropa i Kina u velikoj mjeri zavisne od nafte iz zemalja Persijskog zaliva, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država.

“Timski napor”

Tramp je prethodno pozvao Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju da se pridruže “timskom naporu”, kako bi otvorili Ormuski moreuz za brodove, koji su blokirale iranske snage, ali je bio pesimističan da će američki saveznici poslušati njegove molbe za pomoć.

“Imamo nešto što se zove NATO. Bili smo veoma ljubazni. Nismo morali da im pomažemo oko Ukrajine. Ukrajina je hiljadama kilometara daleko od nas… Ali smo im pomogli. Sada ćemo vidjeti da li će oni pomoći nama. Jer sam odavno rekao da ćemo mi biti tu za njih, ali oni neće biti tu za nas. I nisam siguran da bi oni bili tamo”, kazao je Tramp.

“Saveznici treba da pošalju minolovce”

Na pitanje da precizira kakva mu je pomoć potrebna, Tramp je rekao da saveznici treba da pošalju minolovce, kojih Evropa posjeduje mnogo više nego SAD, kao i evropske komandose ili drugu vojnu pomoć kako bi se eliminisali Iranci koji blokiraju Persijski zaliv dronovima i pomorskim minama.

“Udaramo ih veoma snažno. Nemaju ništa drugo nego da prave malo problema u moreuzu, ali ovi ljudi su korisnici i trebalo bi da nam pomognu da ga kontrolišemo. Pomoći ćemo im. Ali i oni bi trebalo da budu tamo. Potrebno je mnogo ljudi da nadgledaju nekolicinu”, istakao je Tramp.

Stav Pekinga

Američki predsjednik je rekao i da očekuje da će Kina pomoći u deblokiranju Ormuskog moreuza, prije nego što otputuje u Peking krajem ovog mjeseca na sastanak sa Si Đinpingom, što bi bilo njegovo prvo putovanje u Kinu u drugom mandatu.

“Mislim da bi i Kina trebalo da pomogne jer Kina dobija 90 odsto svoje nafte iz moreuza”, rekao je Tramp.

On je dodao da bi SAD željele da znaju prije njegovog planiranog odlaska u Kinu kakav je stav Pekinga.

“Željeli bismo da znamo prije toga. To je dugo vrijeme. Možda ćemo odložiti”, rekao je Tramp, koji bi za dvije nedjelje trebalo da otputuje u Peking.

Razočarenje Velikom Britanijom

Nakon što je ranije u nedjelju razgovarao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, Tramp je izrazio posebno razočaranje dosadašnjim odgovorom Velike Britanije.

“Velika Britanija bi se mogla smatrati saveznikom broj jedan, najdugovječnijim i tako dalje, a kada sam ih zamolio da dođu, nisu htjeli da dođu. I čim smo u osnovi eliminisali kapacitet Irana za predstavljanje opasnosti, rekli su – ‘pa dobro, poslaćemo dva broda’, a ja sam rekao – ‘potrebni su nam ovi brodovi prije nego što pobijedimo, a ne poslije pobjede’. Odavno sam govorio da je NATO jednosmjerna ulica”, istakao je Tramp.

Tramp je dodao da bi svaka opasnost za saveznike koji premještaju svoje snage u Persijski zaliv bila minimalna, jer su SAD i Izrael uništili vojne kapacitete Irana u posljednje dvije nedjelje.

“U suštini smo desetkovali Iran. Nemaju mornaricu, nemaju protivvazdušnu odbranu, nemaju vazduhoplovstvo, sve je nestalo. Jedino što mogu da urade jeste da naprave malo problema postavljanjem mina u vodu – smetnja, ali smetnja može da izazove probleme”, kazao je Tramp.

“SAD spremne da pokrenu nove napade na ostrvo Harg”

On je upozorio da su SAD spremne da pokrenu nove napade na ostrvo Harg, iransko čvorište za izvoz nafte, i da bi mogle da ciljaju njegovu naftnu infrastrukturu.

“Vidjeli ste da smo juče pogodili ostrvo Harg, sve osim cijevi (naftovoda). Možemo da pogodimo i to za pet minuta. I oni ne mogu ništa da urade povodom toga”, rekao je Tramp.

Na pitanje da li Rusija pomaže Iranu sa satelitskim podacima za gađanje američkih i izraelskih protivraketnih štitova, Tramp je rekao da “ne zna ni jedno ni drugo”.

“Ali bi se takođe moglo reći da smo donekle pomogli Ukrajini. Teško je reći – ‘vi ciljate nas, ali mi smo pomagali Ukrajini’. Dakle, teško je reći – ‘šta radite’ kada smo mi radili istu stvar”, zaključio je Tramp.

Direktor Nacionalnog ekonomskog savjeta SAD Kevin Haset izjavio je da su napadi na Iran do sada koštali Ameriku 12 milijardi dolara.

“Posljednji broj o kojem sam obaviješten bio je 12”, rekao je Haset u intervjuu “Si-Bi-Es njuzu”.

U procjenama Pentagona dostavljenim Kongresu navedeno je da će rat koštati 11,3 milijarde dolara u prvoj sedmici. Haset nije precizirao vremenski okvir za potrošnju 12 milijardi dolara.

Na pitanje da li će SAD morati da traže više novca od Kongresa, Haset je odgovorio da administracija u Vašingtonu trenutno ima ono što joj je potrebno.

 

 

 

 

Francuski predsednik Emanuel Makron obavio je telefonski razgovor sa predsednikom Irana Masudom Pezeškijanom. Kako je rekao, pozvao ga je da prekine napade na zemlje u regionu, koje je nazvao neprihvatljivim, ukljucujući Liban i Irak.

Istakao je da ga je podsetio da Francuska deluje u strogo odbrambenom okviru, usmerenim na zaštitu svojih interesa, svojih regionalnih partnera i slobode plovidbe, i da je neprihvatljivo da njegova zemlja bude meta.

– „Nekontrolisana eskalacija kojoj svedočimo uranja celu regiju u haos, sa velikim posledicama danas i u godinama koje dolaze. Narod Irana, kao i oni širom regiona, plaćaju cenu. Samo novi politički i bezbednosni okvir može osigurati mir i sigurnost za sve. Takav okvir mora garantovati da Iran nikada neće steći nuklearno oružje, a istovremeno se mora pozabaviti pretnjama koje predstavljaju njegov program balističkih raketa i njegove destabilizujuće aktivnosti na regionalnom i međunarodnom nivou“, kazao je Makron.

Dodao je da se sloboda plovidbe u Hormuškom moreuzu mora što pre obnoviti.

– „Takođe sam pozvao iranskog predsednika da omogući Sesil Kohler i Žaku Pariju da se što pre sigurno vrate u Francusku. Njihova patnja traje predugo i oni pripadaju svojim voljenima“, zaključio je Makron.