Kategorija: Svijet

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će Moskva nastaviti pružati podršku Iranu i naporima za stabilizaciju regiona, naglašavajući da je cilj takve politike postizanje trajnog mira na Bliskom istoku. Poruka je upućena tokom susreta s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem, u trenutku kada su tenzije u regionu i dalje izrazito visoke.

Podrška Iranu i miru u regionu
Putin je jasno istakao da Rusija vidi svoju ulogu kao faktor stabilnosti i partnera Iranu, ali i kao aktera koji želi smirivanje sukoba.

“Učinićemo sve što služi interesima Irana i svih naroda regiona kako bi mir bio postignut što je prije moguće”, poručio je ruski predsjednik.

Naglasio je da je saradnja između Moskve i Teherana dio šireg strateškog odnosa koji uključuje političku, ekonomsku i bezbjednosnu dimenziju.

Naglasak na stabilnosti Bliskog istoka
Ruski lider ukazao je da je stabilnost regiona ključna ne samo za države Bliskog istoka, već i za globalnu bezbjednost. Prema njegovim riječima, neophodno je nastaviti diplomatske napore i izbjeći dalje eskalacije.

Putin je više puta ponovio spremnost Rusije da posreduje u rješavanju konflikata i podrži politička rješenja:

Rusija je spremna “da pomogne u pronalaženju političkog i diplomatskog rješenja i postizanju pravednog i trajnog mira”.

Ovakav stav uklapa se u širu strategiju Moskve da se pozicionira kao ključni diplomatski akter u regionu.

Širi kontekst: Rastuće tenzije i neuspjeli pregovori
Putinove izjave dolaze u vrijeme kada su pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država zapali u ćorsokak, a regionalne tenzije dodatno pojačane sukobima i krizom oko Ormuskog moreuza.

Istovremeno, Iran i Rusija nastavljaju produbljivati saradnju, uključujući političku koordinaciju i bezbjednosnu saradnju, što dodatno mijenja odnose snaga u regionu.

Analitičari smatraju da Moskva kroz takav pristup nastoji ojačati svoj uticaj i istovremeno djelovati kao posrednik između suprotstavljenih strana.

Kontinuitet strateškog partnerstva
Odnosi Rusije i Irana posljednjih godina dodatno su ojačani formalnim sporazumima i intenzivnijom saradnjom. Dvije zemlje potpisale su sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu, čime su dodatno učvrstile političke i ekonomske veze.

Putin je tokom susreta naglasio da Moskva namjerava nastaviti razvijati ovaj odnos i ostati pouzdan partner Teheranu u izazovnim geopolitičkim okolnostima, prenosi “MiddleEastMonitor”.

Iransko vođstvo je ponizilo SAD, ocijenio je njemački kancelar Fridrih Merc, sugerišući da Teheran za pregovaračkim stolom nadmudruje Trampovu administraciju.

Oštra procjena njemačkog kancelara o zastoju u američko-iranskim pregovorima direktno je u suprotnosti sa nastojanjima Donalda Trampa da situaciju prikaže u pozitivnom svjetlu, a izgledno je da će produbiti i ozbiljan transatlantski jaz između SAD-a i njegovih NATO saveznika, piše The Guardian.

“Trampov tim je nadigran”
Prije dva dana Donald Tramp otkazao je put američkih pregovarača u Islamabad, gdje su se trebali održati indirektni razgovori sa iranskim izaslanstvom. Prethodni krug pregovora u pakistanskoj prijestonici, održan dvije sedmice ranije, završio je bez napretka, a američku delegaciju tada je predvodio potpredsjednik Džej Di Vens.

Samo dan prije Mercove izjave, američki predsjednik je za Fox News rekao: “Mi držimo sve karte u rukama“, dodavši da ako Teheran želi razgovarati, “mogu doći k nama ili nas mogu nazvati”.

Obraćajući se studentima u Marsbergu, Merc je sugerisao da je upravo Trampov tim taj koji je nadigran.

“Očigledno je da su Iranci veoma vješti pregovarači, ili još bolje, veoma su vješti u izbjegavanju pregovora. Dopuste Amerikancima da doputuju u Islamabad, a onda ih puste da odu praznih ruku. Cijelu naciju ponižava iransko vođstvo, posebno takozvana Revolucionarna garda. Zato se nadam da će se sve ovo što prije okončati“, rekao je njemački kancelar.

Novi iranski prijedlog
Iran je u ponedjeljak, 27.aprila, iznio novi prijedlog za sporazum o prekidu vatre, usmjeren na otvaranje Ormuskog moreuza. Prema zvaničnicima iz regiona, rasprave o nuklearnom oružju, projektilima, sankcijama i drugim pitanjima ostavile bi se za kasnije.

Prema zakonu koji priprema iranski parlament, brodarske kompanije morale bi plaćati Teheranu “usluge” prolaska kroz moreuz, što je prije rata bilo besplatno.

Iranski zvaničnici izjavili su da bi Teheran na kraju bio spreman razgovarati i o nuklearnom pitanju, ali tek nakon što američka blokada prestane. Iranski pregovarači takođe se suočavaju sa domaćim pritiskom Islamske revolucionarne garde i javnosti da ne raspravljaju o nuklearnim pitanjima.

Posrednici uključeni u razgovore smatraju da ovaj pristup vjerovatno neće uspjeti jer ne bi ispunio nijedan od proklamovanih ratnih ciljeva Vašingtona , koji uključuju trajni prekid iranskog nuklearnog programa.

“Ormuski moreuz je posljedica rata, pa kako se onda to pitanje može rješavati prvo?“, rekao je jedan diplomata upoznat sa pregovorima.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) odlučno je odbacila ideju o nametanju naknada brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Generalni sekretar IMO-a Arsenio Domingez izjavio je: “Ne postoji nikakva pravna osnova za uvođenje bilo kakvih poreza, carina ili naknada u moreuzima koji služe za međunarodnu plovidbu.“

Učinak američke protublokade
Iranska ponuda “prvo Ormuz“ ipak sugeriše značajan pomak u stavu Teherana. Režim je prethodno nastojao iskoristiti svoju blokadu izvoza nafte, gasa i drugih dobara iz Zaliva kao polugu za dobijanje širokih sigurnosnih garancija. Međutim, nakon propasti pregovora u Islamabadu , Tramp je uveo protublokadu pomorskog saobraćaja koji koristi iranske luke, što je pogoršalo duboku ekonomsku krizu u Iranu.

Međunarodni monetarni fond predvidio je pad iranskog bruto domaćeg proizvoda za 6,1% ove godine, dok godišnja inflacija iznosi gotovo 70%, uz još brži rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zdravstvene zaštite. Blokada je takođe zaustavila povratak praznih iranskih tankera u luke, gdje bi mogli služiti kao skladišta. Iranu ponestaje načina za skladištenje svoje proizvodnje, a smanjenje proizvodnje imalo bi dugoročne štetne posljedice za njegov energetski sektor, prenosi Index.hr.

Republikanci u američkom Kongresu pokrenuli su inicijative za odobravanje i finansiranje izgradnje dvorane u Bijela kuća, nakon pucnjave tokom večere dopisnika u Vašingtonu.

Novi prijedlog zakona republikanskih senatora predviđa izdvajanje od 400 miliona dolara za izgradnju objekta, kao i prateće bezbjednosne infrastrukture ispod njega. Donald Trump ranije je tvrdio da bi projekat mogli finansirati privatni donatori, ali je senator Lindsey Graham izjavio da bi takva sredstva trebalo koristiti samo za „kupovinu porculana i sličnih stvari“.

Graham je naglasio da projekat nije lični hir predsjednika, već pokušaj da se budući događaji organizuju u sigurnijem okruženju, umjesto u hotelima poput Washington Hilton. Prema podacima FBI, muškarac koji je, kako tvrde vlasti, pokušao da upadne na događaj s vatrenim oružjem i noževima imao je rezervisanu sobu u tom hotelu.

Osumnjičeni Cole Tomas Allen pojavio se u ponedjeljak pred sudom zbog federalnih optužbi za pokušaj atentata na predsjednika. Tokom incidenta ispaljeni su hici ispred sale, nakon čega je predsjednik evakuisan sa bine, dok su se gosti sklanjali ispod stolova.

Podršku zasebnim mjerama za odobravanje dvorane najavili su i Lauren Boebert, Rand Paul i Tim Sheehy. Šihi je na mreži X naveo da je „sramota za najjaču naciju na svijetu da ne može organizovati skupove u glavnom gradu bez prijetnje nasiljem i pokušaja atentata“.

S druge strane, demokrate se protive projektu još od trenutka kada je Tramp, bez saglasnosti Kongresa, srušio dio kompleksa Bijele kuće kako bi oslobodio prostor za gradnju. Projekat se suočio i s pravnim izazovima, dok je Chuck Schumer poručio da bi, ukoliko žele unaprijediti bezbjednost, republikanci trebalo da finansiraju Tajnu službu, a ne, kako je naveo, „luksuznu Trampovu dvoranu“.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump nagovijestio je da je malo vjerovatno da će prihvatiti najnoviji prijedlog Irana za okončanje sukoba, koji podrazumijeva ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, uz odlaganje rješavanja pitanja nuklearnog programa.

Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, Tramp je svoj stav iznio tokom sastanka sa najvišim zvaničnicima nacionalne bezbjednosti, na kojem se raspravljalo o daljim koracima prema Teheranu. Izvori su naveli da američki predsjednik pokazuje rezervu prema planu koji je dostavljen u proteklih nekoliko dana.

Američki zvaničnici smatraju da bi ponovno otvaranje ključnog plovnog puta bez rješavanja pitanja obogaćivanja uranijuma i postojećih zaliha, koje su blizu nivoa potrebnog za izradu nuklearnog oružja, oslabilo pregovaračku poziciju Sjedinjenih Država. Istovremeno, zadržavanje blokade Hormuškog moreuza produžilo bi period povišenih cijena energenata, što već utiče na rast cijena goriva u SAD.

Nakon sastanka nije precizirano koji će biti naredni potezi američke administracije. Zvaničnici su istakli zabrinutost zbog mogućih podjela unutar iranskog rukovodstva, kao i nejasnoća o tome ko ima konačnu moć odlučivanja u procesu pregovora.

Ipak, Tramp je u javnim istupima djelovao oprezno i nije dao jasne naznake o eventualnom nastavku vojne opcije, uključujući kampanju bombardovanja koja je trenutno na čekanju nakon produženja primirja prošle sedmice.

Bijela kuća odbila je da komentariše detalje pregovora, naglašavajući da je riječ o osjetljivim diplomatskim razgovorima. U saopštenju je poručeno da će Sjedinjene Države prihvatiti isključivo sporazum koji je u interesu američkog naroda i koji garantuje da Iran neće doći u posjed nuklearnog oružja.

Muškarac koji je pokušao da upadne na večeru Udruženja dopisnika Bijele kuće sa oružjem i noževima doveden je na savezni sud u Vašingtonu. Suočava se sa tri optužbe.

Prva tačka optužnice: pokušaj atentata na predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu kazna doživotnog zatvora u saveznom zatvoru, prenosi Index.

Druga tačka optužnice: prevoz vatrenog oružja preko državnih granica radi počinjenja krivičnog djela. Ako bude proglašen krivim po ovoj tački, prijeti mu do 10 godina zatvora u saveznom zatvoru.

Treća tačka optužnice: upotreba vatrenog oružja tokom nasilnog krivičnog djela. Ako bude proglašen krivim po ovoj tački, prijeti mu do 10 godina zatvora u saveznom zatvoru

Alen nema krivičnu evidenciju i ranije nije bio na radaru policije. Trenutno se nalazi u pritvoru. Danas se nije izjasnio o krivici. Rasprava o određivanju pritvora zakazana je za četvrtak, a pripremno ročište za 11. maj.

Rusija očekuje da će više stranih lidera prisustvovati Paradi pobjede na Crvenom trgu povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Dan pobjede je jedan od najvažnijih praznika u Rusiji. Gosti iz različitih zemalja prisustvuju Paradi pobjede na Crvenom trgu. I ove godine Rusija očekuje dolazak više stranih lidera u Moskvu – rekao je Peskov za list “Izvestija”.Peskov je naglasio da su brojni lideri već izrazili želju da zajedno sa ruskim narodom obilježe Dan pobjede.

– Biće nam drago da ih dočekamo – poručio je Peskov.