Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je tokom govora na ekonomskoj konferenciji na Floridi da je iransko rukovodstvo teško pogođeno, iznoseći tvrdnje da su ključne figure vlasti eliminisane.

„Njihove vođe su mrtve. Njihov vrhovni vođa više nije vrhovni – on je mrtav“, rekao je Tramp, dodajući da je i sin iranskog lidera, Mojtaba Hamenei, „ili mrtav ili u veoma lošem stanju“, uz napomenu da nema potvrđenih informacija o njegovom statusu.

Tramp je ocijenio da je Iran trenutno u situaciji u kojoj, kako je naveo, „niko ne želi da vodi tu zemlju“, ukazujući na navodnu nestabilnost unutar političkog vrha.

Dan ranije, tokom događaja za prikupljanje sredstava Republikanske stranke, Tramp je iznio i tvrdnju da mu je iransko rukovodstvo neformalno predložilo da preuzme funkciju vrhovnog vođe Islamske Republike, što je, kako je rekao, odbio.

„Kažu: ‘Voljeli bismo da budete sljedeći vrhovni vođa.’ Ne, hvala. Ne želim to“, izjavio je Tramp na godišnjoj večeri Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta.

Za ove tvrdnje nije bilo nezavisnih potvrda, a zvanični Teheran se nije oglašavao povodom izjava američkog predsjednika.

Sjedinjene Američke Države mogu sa sigurnošću potvrditi da su uništile tek oko trećine iranskog raketnog arsenala, pokazuju najnoviji obavještajni podaci američkih službi.

Ova procjena dolazi u trenutku kada sukob sa Iranom ulazi u drugi mjesec i u suprotnosti je s optimističnim izjavama predsjednika Donalda Trampa, koji je ranije tvrdio da Teheran raspolaže sa „vrlo malo raketa“.

Prema informacijama iz više izvora upoznatih s obavještajnim podacima, status još jedne trećine iranskog arsenala ostaje nejasan. Smatra se da su bombardovanja oštetila ili zatrpala dio projektila u kompleksnoj mreži podzemnih tunela i bunkera, ali nije moguće precizno utvrditi njihov stepen operativnosti. Slična procjena odnosi se i na iranske dronove.

Takvi podaci ukazuju da Iran i dalje posjeduje značajan dio svojih kapaciteta, kao i mogućnost da nakon završetka sukoba obnovi dio oštećenog naoružanja.

Ova procjena direktno dovodi u pitanje Trampove tvrdnje o gotovo potpunom uništenju iranskih raketnih snaga. Ipak, i sam predsjednik je ukazao na rizik koji predstavlja i mali broj preostalih projektila, posebno u kontekstu zaštite strateški važnog Hormuškog moreuza.

Tokom sjednice kabineta, Tramp je naveo da bi i minimalan procenat preostalih raketa mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju, ukazujući na mogućnost napada na vrijedne vojne i trgovačke ciljeve.

Na slične rizike upozorio je i demokratski kongresmen i veteran američkih marinaca Set Multon, koji smatra da Iran vjerovatno čuva dio svojih kapaciteta za kasniju upotrebu.

Američka Centralna komanda saopštila je da operacija „Epic Fury“, pokrenuta krajem februara, teče prema planu, uz hiljade pogođenih vojnih ciljeva. Ipak, zvaničnici nisu iznijeli precizne podatke o procentu uništenih raketnih i dronovskih kapaciteta.

Jedan od ključnih problema za američku stranu ostaje nepoznat broj projektila koje je Iran sklonio u podzemne objekte prije početka sukoba. Procjene variraju, a raspon ide od nekoliko hiljada do znatno većih količina prema analizama nezavisnih stručnjaka.

Uprkos intenzivnim napadima, Iran nastavlja s vojnim aktivnostima. Nedavni napadi uključivali su lansiranje balističkih raketa i dronova prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i korištenje raketa dugog dometa protiv baze Dijego Garsija u Indijskom okeanu.

Stručnjaci upozoravaju da ovakav tempo napada ukazuje na to da iranski kapaciteti nisu značajno oslabljeni u mjeri u kojoj tvrde američki zvaničnici. Prema procjenama, Iran i dalje raspolaže značajnim dijelom operativnih raketnih sistema skrivenih u podzemnim kompleksima.

Američki ministar odbrane Pit Hegset ukazao je na složenost situacije, naglašavajući da je Iran tokom godina ulagao velike resurse u razvoj tunelske infrastrukture i raketnih sistema, što dodatno otežava procjenu stvarnih vojnih gubitaka.

Dvanaest američkih vojnika je ranjeno, od kojih dvojica veoma teško, u iranskom vojnom napadu na zračnu bazu Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji, potvrdili su američki zvaničnici u petak.

Napad je izveden u petak, a bazu su pogodili najmanje jedan projektil i nekoliko dronova (bespilotnih letjelica). Kako prenose The New York Times i The Wall Street Journal, pozivajući se na neimenovane američke i arapske zvaničnike, vojnici su se nalazili unutar zgrade na bazi u trenutku udara.

Prema navodima CBS Newsa, dvojica vojnika su “veoma teško povrijeđena”, dok je još osam pretrpjelo “teške povrede”, što su odvojene kategorije u američkom vojnom sistemu klasifikacije. Stanje preostale dvojice ranjenih za sada nije poznato.

Pored ljudskih gubitaka, u napadu je nanesena i značajna materijalna šteta. Najmanje dva aviona za dopunu goriva tipa KC-135 pretrpjela su ozbiljna oštećenja, a satelitski snimci otkrili su pune razmjere štete na ovim letjelicama.

Najozbiljniji udar na američku odbranu

Ovaj napad predstavlja jedan od najozbiljnijih propusta i probijanja američke protuzračne odbrane od početka rata s Iranom koji traje već mjesec dana.

Ovo je najmanje drugi direktan pogodak na bazu Prince Sultan, iako je Saudijska Arabija ranije uspijevala presresti nekoliko projektila ispaljenih u njenoj blizini. U prethodnom udaru na ovu bazu, 1. marta, oštećeno je pet američkih aviona za dopunu goriva, a život je izgubio 26-godišnji narednik američke vojske Benjamin N. Pennington, koji je preminuo nekoliko dana nakon ranjavanja.

Više od 300 ranjenih od početka rata

Novi gubici povećavaju ukupan broj ranjenih američkih vojnika na više od 300 od početka sukoba 28. februara, koji je pokrenut zajedničkom operacijom Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana. Ukupno 13 američkih vojnika je poginulo u dosadašnjem toku rata.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je u petak da je oko 225 vojnika pretrpjelo traumatske povrede mozga uzrokovane detonacijama projektila. Ipak, američka vojska navodi da su se 273 ranjena vojnika već oporavila i vratila na dužnost.

S druge strane, Iran nastavlja s kontinuiranim napadima odmazde na zaljevske države koje optužuje da služe kao lansirne rampe i logistička podrška za američke vojne udare na njihovu teritoriju.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Sjedinjene Američke Države mogu ostvariti svoje vojne ciljeve u sukobu s Iranom bez slanja kopnenih trupa, oslanjajući se isključivo na vazdušne i pomorske kapacitete.

Govoreći novinarima na aerodromu Le Burže kod Pariza, Rubio je istakao da američka strategija podrazumijeva uništavanje ključnih vojnih kapaciteta Irana, uključujući mornaricu, ratno vazduhoplovstvo i lansere projektila.

„Uništićemo njihovu mornaricu, uništićemo njihovo ratno vazduhoplovstvo i značajno ćemo smanjiti njihove raketne kapacitete kako se više ne bi mogli oslanjati na njih u pokušajima razvoja nuklearnog oružja“, rekao je Rubio.

On je dodao da američke snage već ostvaruju planirane ciljeve i da su u većini segmenata „ispred plana“, naglašavajući da za realizaciju tih ciljeva nisu potrebne kopnene trupe.

Uprkos takvim procjenama, Sjedinjene Američke Države odlučile su da upute dodatno vojno pojačanje u region, uključujući više od 1.000 pripadnika oružanih snaga. Rubio je objasnio da predsjednik Donald Tramp mora biti spreman na različite scenarije, ne precizirajući koje bi situacije mogle zahtijevati dodatne snage.

Prema njegovim riječima, plan administracije je da sukob traje sedmicama, a ne mjesecima, uz očekivanje da će operacija biti okončana u relativno kratkom roku.

Rubio se osvrnuo i na navode o ulozi Rusije u sukobu, ističući da aktivnosti Moskve ne utiču na efikasnost američkih operacija. Time je indirektno odgovorio na ranije izvještaje medija o mogućoj podršci Rusije Iranu.

Podsjetimo, američka televizija CNN objavila je da Rusija navodno dostavlja Iranu obavještajne podatke o kretanju američkih snaga, brodova i aviona, pozivajući se na izvore upoznate s obavještajnim procjenama.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens priprema se za jednu od najvažnijih uloga u svojoj dosadašnjoj političkoj karijeri – vođenje američkih napora za okončanje sukoba s Iranom, prenosi američki portal Aksios.

Prema navodima tog medija, Vens je već obavio niz razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, sastao se sa saveznicima iz zemalja Zaliva i učestvovao u indirektnoj komunikaciji sa iranskim predstavnicima. Očekuje se da bi upravo on mogao biti glavni američki pregovarač u eventualnim mirovnim razgovorima.

Predsjednik Donald Tramp formalizovao je ovu ulogu tokom sjednice kabineta, kada je od potpredsjednika zatražio da iznese najnovije informacije o Iranu, navodeći da na pregovorima sarađuje sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.

Prema riječima zvaničnika Bijele kuće, Vensova visoka pozicija u administraciji, ali i njegovo ranije protivljenje dugotrajnim vojnim intervencijama, čine ga prihvatljivijim sagovornikom za iransku stranu u odnosu na prethodne pregovarače. Upravo iz tog razloga, kako se navodi, i sam Vitkof je preporučio Vensa za ovu ulogu.

Jedan visoki zvaničnik američke administracije ocijenio je da je Vens „najbolja opcija“ za postizanje dogovora, dodajući da bi neuspjeh pregovora s njim značio i mali prostor za dalji diplomatski napredak.

Istovremeno, odnosi sa Izraelom dodatno komplikuju situaciju. Vens je, prema dostupnim informacijama, bio skeptičan prema procjenama izraelskih zvaničnika o brzom razvoju sukoba, te očekuje da bi borbe mogle potrajati još nekoliko sedmica.

Nakon telefonskog razgovora između Vensa i Netanjahua, u kojem je potpredsjednik ukazao na previše optimistične procjene izraelske strane, u medijima su se pojavile informacije o navodno napetoj komunikaciji. Američki zvaničnici sumnjaju da su takve tvrdnje plasirane s ciljem narušavanja Vensovog kredibiliteta, dok izraelska strana to negira.

Paralelno s tim, diplomatski napori se intenziviraju. Posrednici iz Pakistana, Egipta i Turske pokušavaju organizovati direktan susret predstavnika SAD-a i Irana, dok iz Teherana poručuju da još čekaju odobrenje najvišeg rukovodstva.

U slučaju održavanja sastanka, Vens bi mogao direktno pregovarati sa predsjednikom iranskog parlamenta Mohamadom Bagerom Galibafom, što bi predstavljalo značajan diplomatski iskorak.

Ipak, dok traju pregovori, američka administracija razmatra i mogućnost vojne eskalacije ukoliko diplomatski proces ne donese rezultate.

Iako je prije početka sukoba bio među skeptičnijim glasovima u vezi s njegovim tokom i ciljevima, Vens je nakon odluke predsjednika Trampa podržao strategiju brze i odlučne upotrebe sile. Prema izvorima bliskim potpredsjedniku, on će nastaviti da djeluje u skladu s politikom administracije, nastojeći da postigne ishod koji odgovara predsjedniku.

Gotovo mjesec dana nakon što su Sjedinjene Američke Države započele napade na Iran, predsjednik Donald Tramp šalje hiljade vojnika na Bliski istok, iako istovremeno tvrdi da je rat „već dobijen“.

Takva kontradikcija, prema pisanju američkog portala MS NOW, izaziva frustraciju među pojedinim visokim savjetnicima u Bijeloj kući i saveznicima administracije. Nekoliko anonimnih izvora opisalo je predsjednikovu javnu komunikaciju kao zbunjujuću, nedosljednu i sve više udaljenu od realnog stanja na terenu.

Jedan visoki zvaničnik Bijele kuće naveo je da je Trampovo proglašavanje pobjede „uglavnom hiperbola“, ističući da predsjednik želi da zatvori temu i pređe na druge političke prioritete. Prema njegovim riječima, Tramp je u posljednjim danima pokazao zamor od sukoba i sve više se fokusira na unutrašnja pitanja i ekonomiju.

Drugi zvaničnik potvrdio je da predsjednik pokušava da „ide dalje“ od konflikta, usmjeravajući pažnju na predstojeće izbore na sredini mandata. Sličan ton primjetan je i u javnoj komunikaciji Bijele kuće, gdje se sukob sve češće predstavlja kroz pojednostavljene i neformalne sadržaje.

U proteklim sedmicama, zvanični nalozi Bijele kuće na društvenim mrežama koristili su internet memeove i popularnu kulturu za prikazivanje sukoba, uključujući scene iz filmova i animiranih serija, kao i montirane snimke vojnih udara.

Jedan od visokih zvaničnika kritikovao je takav pristup, navodeći da su takvi sadržaji „neprimjereni i nepoštuju ozbiljnost situacije“. S druge strane, direktor komunikacija Bijele kuće Stiven Čung odbacio je kritike, poručivši da će se takva strategija nastaviti.

Dodatne kritike stigle su i od bivših zvaničnika, koji dovode u pitanje stvarni efekat takve komunikacije. Oni ističu da površni sadržaji ne doprinose razumijevanju situacije niti nude jasne političke poruke.

Trampovo prerano proglašavanje pobjede nije nova praksa. Sličan pristup koristio je i nakon izbora 2020. godine, kada je iznosio tvrdnje o izbornoj prevari. Međutim, sagovornici upozoravaju da takva retorika ima drugačiju težinu u kontekstu rata.

Jedan bivši zvaničnik naveo je da nije dovoljno tvrditi da je rat završen, već da građani moraju osjetiti konkretne rezultate. U suprotnom, takve izjave gube kredibilitet.

Uprkos tvrdnjama o pobjedi, sukob i dalje traje, a pojedini članovi administracije zagovaraju dodatnu eskalaciju. Istovremeno, iranski zvaničnici odbacuju mogućnost pregovora.

Tramp je nedavno izjavio da su iranski pregovarači „čudni“ i da traže dogovor, što je Teheran više puta demantovao.

Svi sagovornici naglašavaju da se kritička mišljenja rijetko iznose unutar same Bijele kuće zbog straha od posljedica. Kako je naveo jedan bivši zvaničnik, mnogi zaposleni izbjegavaju suprotstavljanje i radije podržavaju dominantan narativ.

Glasnogovornik jemenskih Huta Jahja Sare oglasio se večeras porukom da su njihove snage spremne za vojnu intervenciju, ukoliko dođe do daljeg širenja sukoba na Bliskom istoku. On je naveo da će Huti reagovati u slučaju da se druge države priključe Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu u djelovanju protiv Irana, kao i ako se Crveno more bude koristilo za izvođenje vojnih operacija protiv Teherana.

„Naše ruke su na obaraču za vojnu intervenciju u bilo kom od tih scenarija“, poručio je Sare, dodajući da neće dozvoliti nastavak eskalacije protiv Irana i, kako je naveo, „osovine otpora“.

Ove poruke dolaze u trenutku kada je izraelska vojska potvrdila da je iz Jemena lansiran projektil prema jugu Izraela, što predstavlja prvi direktan napad Huta od početka izraelske operacije „Roaring Lion“ krajem februara. Sirene su se oglasile u Berševi i okolnim naseljima u pustinji Negev, a izraelski sistemi protivvazdušne odbrane presreli su projektil.

Stanovnicima je u početku naloženo da ostanu u skloništima, ali je vojska ubrzo saopštila da je bezbjedno napustiti ih. Prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava niti materijalne štete.

Napad je uslijedio neposredno nakon Sareovih prijetnji o mogućem ulasku Huta u sukob. U dodatnom saopštenju objavljenom na Telegramu, on je ponovio da će Huti reagovati ukoliko dođe do dalje eskalacije protiv Irana ili uključivanja novih aktera na strani SAD-a i Izraela.

Sare je naglasio da njihova spremnost predstavlja odgovor na, kako je naveo, kontinuirane napade na Iran, Palestinu, Gazu, Irak i Liban. Huti sebe smatraju dijelom šire „osovine otpora“, zajedno sa grupama poput Hamasa i Hezbolaha, koje imaju podršku Irana.

Iako do sada nisu bili direktno uključeni u ovaj sukob, jedan od anonimnih lidera Huta izjavio je da je grupa u potpunosti spremna za vojno djelovanje. „Sve opcije su otvorene. Pratimo razvoj situacije i znaćemo kada je pravi trenutak za reakciju“, rekao je on, dodajući da Iran za sada ima prednost, ali da su spremni da intervenišu ukoliko se odnos snaga promijeni.

Najnoviji događaji ukazuju na mogućnost otvaranja novog fronta u regionu, što dodatno pojačava zabrinutost zbog širenja sukoba. Tokom ranijih sukoba u Gazi, Huti su već napadali trgovačke brodove u Crvenom moru, što je izazvalo poremećaje u globalnoj trgovini i pomorskom saobraćaju.

Situacija je dodatno zaoštrena nakon upozorenja Irana da bi mogao preduzeti mjere u moreuzu Bab el-Mandeb, jednom od ključnih svjetskih pomorskih prolaza, ukoliko bude dodatno isprovociran.

Predstavnici Svjetske banke izrazili su spremnost da podrže Srbiju u realizaciji planiranih prioritetnih energetskih projekata, posebno u gasnom sektoru, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva i energetike Srbije.

Predstavnici Svjetske banke su na sastanku sa ministrom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović istakli da je u tom pogledu Srbija pokazala velike kapacitete i ambiciju, te da može biti primjer drugima u regionu.

Na sastanku je bilo riječi i o novom višegodišnjem programu podrške projektima energetskog sektora Srbije, koji bi uključio finansiranje razvoja gasne infrastrukture i nastavak ulaganja u energetsku efikasnost.

Handanovićeva je rekla da bi novi višegodišnji program bio strukturisan u nekoliko faza, a među projektima su izgradnja dionice gasovoda između Niša i Velike Plane, od Mokrina do Beograda, gasnih skladišta i pripadajućih gasovoda.

Plan je, dodala je ona, da Srbija u naredne dvije godine izgradi i dvije nove gasne interkonekcije – sa Sjevernom Makedonijom i Rumunijom, koje su važne za diversifikaciju i veću sigurnost snabdijevanja.

Niko ne zna, čak ni Ukrajinci, kako da okarakteriše status ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, kojem je davno istekao mandat, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Mandat Zelenskog na vlasti davno je istekao. Niko, čak ni u Ukrajini, ne zna kako da okarakteriše njegov status, pošto mu je mandat davno istekao”, navela je Zaharova.

Ona je za kolumbijsku radio-stanicu “Karasol” naglasila da Zelenski, koji je nelegalno na vlasti u Ukrajini, ne želi da odustane i spreman je da gurne Ukrajince u još gore tragedije, samo da bi ostao na vlasti.

Sara Ferguson našla se u novom problemu nakon sve većeg javnog pritiska zbog svojih veza sa Džefrijem Epstinom. Bivšoj vojvotkinji od Jorka oduzeta je počasna titula “Sloboda Jorka”, koju je imala od 1987. godine.

Odluku su jednoglasno donijeli gradski odbornici Jorka, navodeći kao razlog njeno prijateljstvo sa osuđenim seksualnim prestupnikom.

Titula se dodjeljuje pojedincima koji su dali poseban doprinos društvu, a među ranijim dobitnicima su Vinston Čerčil i Džudi Denč.

Sara je priznanje dobila godinu dana nakon udaje za Endrjua Vindsora, koji je istu titulu izgubio još 2022. godine, prenosi B92.

Pritisak zbog dokumenata

Odluka o oduzimanju titule uslijedila je nakon što je američko Ministarstvo pravde objavilo veliki broj dokumenata vezanih za Epstina, u kojima se Sarino ime više puta pojavljuje.

U jednoj poruci ona mu je navodno napisala “samo se oženi mnome”, dok su u drugim mejlovima pominjane i njene kćerke, princeze Beatris i Evgenija.

Ipak, samo pominjanje u dokumentima ne implicira da je počinila krivično djelo.

Tokom rasprave, odbornik Darel Smoli naglasio je:

“Ne očekujemo da dobitnici ove počasti budu savršeni, ali ne želimo da budu bliski prijatelji osuđenih pedofila. Stojimo uz žrtve i poštovanje zakona.”

Liderka laburista u gradskom veću, Kler Daglas, dodala je da titula podrazumijeva visok nivo integriteta i ponašanja u skladu sa vrijednostima koje Jork zastupa.

I Endrju bez titule

Podsjećanja radi, Endrju Vindsor ostao je bez iste počasti još 2022. godine, kada mu je Kraljica Elizabeta II oduzela vojne i kraljevske dužnosti.

Gde je sada Sara?

Nakon skandala, Sara se povukla iz javnog života.

Posljednji put je viđena 12. decembra 2025. u palati Sent Džejms, na krštenju unuke Atine Elizabet Rouz Mapeli Moci.