Kategorija: Svijet

Bivši mađarski premijer Viktor Orban ocijenio je da je Mađarska ušla u period političkih promjena nakon izbora i poručio da će opozicija i desnica morati da se reorganizuju u snažan politički pokret.

U intervjuu za Mađar Nemzet, Orban je naveo da je prethodnih 16 godina vladavine njegove stranke predstavljalo “najuspješniji period mađarske izgradnje”, uključujući ekonomski rast, povećanje plata i jačanje državnih rezervi.

– U Mađarskoj nema migranata, naša zemlja je najbezbjednija zemlja u Evropi, uspostavljen je sistem podrške porodici, počeo je ekonomski rast, drugi po veličini u EU, industrija i potrošnja se oporavljaju, državni dug je znatno ispod nivoa iz 2010. Ako nova vlada ne razmišlja o promjeni pravca, već jednostavno nastavi svojim putem, mogla bi biti uspješna. Ali ponavljam: znaci su zabrinjavajući – ocijenio je bivši predsjednik mađarske vlade.

On je rekao da je novi politički ciklus donio “liberalnu vladu” i “nacionalnu opoziciju”, i poručio da je zadatak desnice da zaštiti, kako je rekao, postignute nacionalne rezultate.

– Mi smo tigrovi, a ne zečevi – istakao je Orban, ističući da desnica mora da pokaže snagu i organizovanost u narednom periodu.

On je dodao da je najveći izazov gubitak podrške među mlađim biračima, ocjenjujući da je upravo ta grupa presudno uticala na ishod izbora.

– Štaviše, politička kultura mlade generacije kao da podsjeća na onu u Zapadnoj Evropi, tako da analiza ne može da se zaustavi na granicama Mađarske. Mislim da nije samo stvar razlike u ukusu, kao kada su moji roditelji bili progutani bučnim Led Cepelinom dok sam bio mlad. Kao da su se pojavile razlike u pogledu na svijet, kulturnoj antropologiji. Da bi se ovo dešifrovalo, biće potrebno puno znanje i kapacitet desničarskog intelektualnog života – istakao je Orban i dodao da sada “nije potrebno negodovanje, već tačna dijagnoza”, jer, kako je naveo, “loša dijagnoza može rezultirati samo lošom politikom”.

Orban je naveo da je potrebno reorganizovati političku strukturu desnice, od parlamenta do civilnih inicijativa, kao i obnoviti komunikaciju sa biračima, posebno u ruralnim sredinama i među mlađom populacijom.

– Јer su pobjednike izvukli birači, ali bilo je i onih koji su gurali: Soroševa mreža, Brisel, Ukrajinci, za koje je smjena mađarske vlade koja se protivila članstvu Ukrajine u EU bila pitanje života i smrti. I multinacionalne kompanije, od kojih smo za šesnaest godina uzeli skoro 16 biliona forinti da bismo ih dali Mađarima. Ove četiri sile su koordinirale svoje akcije i podržavale Tisu – rekao je Orban.

Bivši premijer je ocijenio i da je Mađarska, prema njegovim riječima, “ušla u fazu političkog testiranja demokratije”, dok je pozvao svoje pristalice na jedinstvo i konsolidaciju političkog fronta.

Tokom povratka američke delegacije iz Kine osoblje predsjedničkog aviona Air Force One nije dozvolilo unošenje bilo kakvih predmeta kineskog porijekla u letjelicu, tvrdi dopisnica „Njujork posta“ iz Bijele kuće Emili Gudin, navodeći da je sve što su dobili završilo u smeću prije ukrcavanja.

“Američko osoblje uzelo je sve što su kineski zvaničnici podijelili delegaciji, uključujući akreditacije, privremene telefone i bedževe i bacilo ih u kantu prije ukrcavanja u Air Force One. Ništa iz Kine nije smjelo u avion”, napisala je Emili Gudin danas, 15. maja, na platformi X.

Tramp je boravio u trodnevnoj posjeti Kini, prvoj posjeti nekog američkog predsjednika od 2017. godine, prenosi Tanjug.

On je rekao ranije danas da je među glavnim temama razgovora sa kineskim rukovodstvom bio i rat sa Iranom, sugerišući da Peking dijeli stav Vašingtona o potrebi okončanja sukoba i otvaranja Ormuskog moreuza.

Tramp je izjavio i da su on i Si postigli “fantastične trgovinske sporazume”, kao i da još nije donio odluku o velikoj prodaji američkog naoružanja Tajvanu.

Njemački novinar i dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ) Mihael Martens, koji prati situaciju na Zapadnom Balkanu, a posebno u BiH, objavio je na platformi X da je Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, pokušao spriječiti objavu teksta na FAZ-u u vezi sa BiH.

Martens je, kako je naveo, odradio intervju sa Šmitom, ali on se kasnije “nije svidio odlazećem visokom predstavniku, pa je tražio da se spriječi objava teksta”.

“Čim sam ugasio snimanje razgovora, Šmit je odmah rekao koliko je nezadovoljan mojim pitanjima. Zamjerio mi je što sam stavio u pitanje to da je ostavka njegova lična odluka. Takođe, zamjerao mi je i kako sam pisao o radu OHR-a. To je njegovo pravo, ali sam mu rekao da nisam tu da bi on bio sretan ili nesretan”, naveo je i dodao da je i ranije dobio poruku zbog jednog teksta i to direktno od Šmita.

Kazao je da je četiri sata nakon intervjua došao mejl od Odjeljenja za odnose s javnošću OHR-a, u kojem su tražili da se intervju povuče, šta ga je, kako navodi, razljutilo.

Istakao je da je morao imati priču za printano izdanje, jer je već odvojio vrijeme za taj intervju, pa je odlučio poslati mejl OHR-u.

“U mailu sam naveo da sam radio intervjue s afričkim ratnim vođama, s ruskim oligarsima, balkanskim švercerima i da njima nije palo na pamet da se ne objavi nešto što su rekli. Rekao sam im da ću poštovati odluku, ali da ona dolazi s novinarskim posljedicama, odnosno da ću umjesto intervjua objaviti samo pitanja koja sam spremio, bez Šmitovih odgovora”, istakao je.

Kasnije kaže da je njegov plan uspio i da ga je lično Šmit informisao da intervju ipak može objaviti, prenosi “Avaz”.

“Intervju će biti objavljen u vikend izdanju FAZ-a pod imenom “Hajde da pričamo o nečemu drugom” što je direktan Schmidtov citat”, naveo je Martens.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp upozorio je kineski region Tajvan da ne proglašava formalnu nezavisnost od Kine, i to nekoliko sati nakon završetka dvodnevnog samita sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u Pekingu.

– Ne želim da neko postane nezavisan – rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz, ponavljajući da se politika SAD prema kineskom regionu Tajvanu nije promijenila, prenio je BBC.

Tramp je naveo da ne želi sukob sa Kinom zbog tog regiona i dodao je da želi da se “sve strane smire”, ističući da kineski predsjednik “ne želi rat”.

Kineski državni mediji prenijeli su da je Si tokom razgovora upozorio da je pitanje kineskog regiona Tajvana “najvažnije pitanje u odnosima Kine i SAD” i ocijenio je da bi pogrešno upravljanje tim pitanjem moglo da dovede do sukoba između dvije zemlje.

Predsjednik Tajvana Lai Čing Te ranije je rekao da taj region ne mora formalno da proglasi nezavisnost, jer sebe već smatra suverenom državom.

Tramp je rekao i da će uskoro odlučiti da li će biti nastavljena ranije najavljena prodaja američkog oružja tom regionu, uključujući raketne sisteme i projektile, o čemu je, kako je naveo, “veoma detaljno” razgovarao sa Sijem.

Slovački premijer Robert Fico rekao je da će prenijeti važne informacije evropskim političarima nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 9. maja u Moskvi.
– Da, imam ozbiljne i veoma važne informacije za saveznike i, kada budem sa njima, naravno da ću im ih prenijeti – naglasio je Fico na konferenciji za medije u Handlovi.

Istovremeno, kako je primetio slovački premijer, Putin vrlo jasno iznosi svoj stav po pitanju postizanja rešenja ukrajinskog sukoba.

Ko treba da pregovara sa Rusijom

Prema njegovim riječima, posrednik u pregovorima Evropske unije sa Rusijom mora biti neko ko poznaje rusku dušu.

– Putin želi nekoga ko bar malo poznaje rusku dušu. Ne možete uzeti bilo koga i reći: “Idi pregovaraj o miru između Rusije i Ukrajine”, a da apsolutno ništa ne znate o toj zemlji – primijetio je slovački premijer.

Fico je poručio evropskim političarima da “moraju da vode normalan dijalog sa Rusijom kako ne bi morali da ga pitaju u toaletu o sadržaju njegovih razgovora sa Putinom”.

Podsjetimo, ruski lider je ranije, govoreći o mogućem sagovorniku u pregovorima između Rusije i Evrope, rekao da bi lično preferirao Gerharda Šredera, ali je napomenuo da je na Evropljanima da izaberu lidera kome vjeruju i koji nije rekao ništa ružno o Rusiji. Putin je naglasio da je upravo Evropa, a ne Rusija, odustala od pregovora.

Bratislava razmatra direktnu kupovinu ruske nafte

Slovačka razmatra mogućnost direktne kupovine nafte od Rusije, što se trenutno obavlja preko mađarskog koncerna MOL, kazao je Fico.

– Naftu za Slovačku kupuje kompanija MOL, koja posjeduje rafineriju “Slovnaft” u Bratislavi. Razmatra se mogućnost da Slovačka postane partner u snabdevanju ruskom naftom – naveo je Fico.

Takođe je rekao da je o tom pitanju razgovarao sa predstavnicima državnog operatera sistema za transport nafte “Transpetrol”, koji bi mogao da bude kupac ruske nafte za rafineriju u Bratislavi.

– Morala bi to da bude neka državna kompanija koja bi kupovala ovu naftu u Rusiji. “Transpetrol” bi takođe mogao biti jedna od tih organizacija, jer se bavi transportom nafte i prirodno je da su oni bili prva kompanija sa kojom sam razgovarao o ovoj temi – dodao je premijer.

Podsjetimo, Fico je 10. maja održao hitan sastanak sa “Transpetrolom” nakon pregovora u Rusiji o isporuci energenata. Detalji razgovora nisu objavljeni. Kompanija upravlja slovačkim delom naftovoda “Družba”, obezbjeđujući tranzit i distribuciju nafte unutar Slovačke.

Krajem januara, Ukrajina je obustavila tranzit ruske nafte preko naftovoda “Družba” kroz ukrajinsku teritoriju do Slovačke i Mađarske, navodeći kao razlog oštećenja cjevovoda. U aprilu je preko tog naftovoda obnovljeno snabdijevanje.

Direktorka Odjeljenja za pripremljenost i prevenciju epidemija i pandemija pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) Marija van Kerhove izjavila je danas (15. maj) da je osoba iz Sjedinjenih Američkih Država, koja je ranije imala nejasan rezultat testa, naknadno potvrđena kao negativna na hantavirus, čime je ukupan broj slučajeva u svijetu smanjen sa 11 na 10.

Van Kerhove je navela da je raniji izvještaj uključivao jednu osobu iz SAD sa neodređenim rezultatom testa, prenosi Rojters.

„Naknadno smo dobili potvrdu iz SAD da je ta osoba bila negativna“, rekla je ona.

U Sjedinjenim Američkim Državama trenutno se prati zdravstveno stanje 41 osobe zbog mogućnosti zaraze hantavirusom, saopšteno je juče iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Od tih osoba zatraženo je da ostanu kod kuće i izbjegavaju kontakte sa drugima tokom 42-dnevnog perioda praćenja.

Ljekar CDC-a Dejvid Fiter, koji rukovodi odgovorom na pojavu hantavirusa, rekao je da sve potencijalno zaražene osobe dolaze iz „tri glavne grupe“ mogućih kontakata.

„To su putnici koji su nedavno repatrirani i nalaze se u Nebraski i Emoriju, zatim putnici koji su napustili kruzer i vratili se kućama prije nego što je epidemija otkrivena, kao i oni koji su možda bili izloženi virusu tokom putovanja, posebno na letovima na kojima su bili prisutni simptomatski slučajevi“, rekao je Fiter.

Epidemija smrtonosnog hantavirusa, andskog soja, izbila je u aprilu ove godine na holandskom kruzeru „MV Hondius“, tokom putovanja iz Argentine prema Zelenortskim Ostrvima.

SZO upozorava da bi broj slučajeva mogao rasti zbog dugog perioda inkubacije, koji traje između šest i osam sedmica, kao i zbog bliskih kontakata među putnicima tokom putovanja.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je posljednji iranski prijedlog o prekidu rata neprihvatljiv, tvrdeći da je Teheran promijenio stav o svom nuklearnom programu i odustao od ranije postignutih dogovora.

Govoreći novinarima u avionu Er Fors 1 po povratku iz Kine, Tramp je rekao da je prva rečenica iranskog prijedloga bila dovoljna da odbaci cijeli dokument.

„To je neprihvatljiva rečenica, zato što su se složili da odustanu od nuklearnog programa, a ako imaju nuklearni materijal u bilo kom obliku, ostatak neću ni da čitam“, rekao je Tramp, prenosi Si-En-En.

Prema njegovim riječima, Iran je prvobitno pristao da se odrekne obogaćenog uranijuma, ali je kasnije promijenio stav. Tramp je naveo da bi prihvatio mogućnost da Iran suspenduje svoj nuklearni program na 20 godina, ali samo ukoliko bi takvo obećanje bilo vjerodostojno i provjerljivo.

„Možda je potrebno obaviti dodatne radove po pitanju Irana“, rekao je Tramp, ne precizirajući na šta konkretno misli.

On je dodao da su SAD pristale na primirje nakon apela drugih država, prije svega Pakistana.

„Јa nisam bio za to, ali sam htio da učinim uslugu Pakistanu“, izjavio je američki predsjednik.

Tramp se osvrnuo i na posjetu Kini, ocijenivši razgovore sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom veoma uspješnim i najavivši mogućnost sklapanja velikog broja novih sporazuma između dvije zemlje.

„Znate da smo prošli put potpisali oko 36 sporazuma, a ovaj put će biti mnogo više“, rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz.

Prema njegovim riječima, kineski predsjednik pokazao je interesovanje za kupovinu američke nafte.

„Rekao sam mu da bih volio da oni kupuju naftu iz Teksasa i Luizijane, iz SAD, sa Aljaske. Imamo dosta toga i on je rekao da mu se sviđa ideja i da bi volio da razgovara o tome. Mislim da će se to dogoditi“, naveo je Tramp.

Američki predsjednik izjavio je i da će u narednim danima razmotriti ukidanje sankcija kineskim kompanijama koje kupuju iransku naftu.

„Razgovarali smo o ukidanju sankcija i donijeću odluku u narednih nekoliko dana“, rekao je Tramp novinarima.

Pripadnici ukrajinskih Snaga za bespilotne sisteme uništili su ruski amfibijski avion Be-200 te pogodili helikopter Ka-27 u noćnom napadu dronovima na vojni aerodrom u Jejsku, potvrdio je danas, 15. maja, komandant tih snaga Robert Brovdi.

Jejsk je važna morska luka na sjeverozapadu Krasnodarske oblasti. Prema podacima nacionalne statističke službe za 2017. godinu, grad Jejsk imao je 84.259 stanovnika.

Napad na ruski aerodrom izveli su operateri iz 1. zasebnog centra Snaga za bespilotne sisteme. Objavljeni su snimci za koje se tvrdi da prikazuju potpuno uništenje aviona Be-200. Prema Brovdijevim riječima, ukrajinski dronovi pogodili su i ruski helikopter Ka-27 stacioniran na istom aerodromu, prenosi Index.hr.

Ruske snage navodno su pokušale da ga zaštite mrežastim strukturama, ali konačan obim štete za sada nije poznat. Ka-27 je višenamjenski helikopter koji se prvenstveno koristi za protivpodmorničku borbu, ali i za transport, patroliranje te misije traganja i spasavanja.

Be-200 je rijedak ruski amfibijski avion na mlazni pogon, sposoban za djelovanje sa klasičnih poletno-sletnih staza i vodenih površina. Pokreću ga dva turboventilatorska motora D-436TP, a navodno može da dostigne brzinu do 720 kilometara na čas uz dolet od približno 3.850 kilometara. U zavisnosti od verzije, može da preveze do 72 putnika ili nosi oko 12 tona vode za gašenje požara.

Iako je najpoznatiji kao protivpožarni avion, koristi se i za pomorsko izviđanje, prevoz tereta te operacije traganja i spasavanja. Rusija je nedavno predložila i razvoj višenamjenskog aviona na platformi Be-200, čija proizvodnja decenijama nailazi na poteškoće. Pojavio se i novi patent koji sugeriše da Moskva želi da u jedan avion spoji uloge aviona za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS), pomorsko izviđanje i protivpodmorničku borbu.

Drugi nedavni napadi

Ukrajinski vojni zvaničnici izvijestili su i o drugim akcijama. Operateri dronova navodno su pogodili sistem protivvazdušne odbrane Pancir-S1 na privremeno okupiranom Krimu, kao i teretni brod koji je prevozio municiju u Berdjansku.

Pripadnici 427. zasebne brigade Rarog navodno su pogodili kompleks protivvazdušne odbrane Tor-M2 u Luganskoj oblasti. Navodi se i da su borci iz 414. zasebne brigade Ptahi Madjara, zajedno sa 20. brigadom K-2, napali ruski centar za obuku i privremenu tačku razmještaja u Luganskoj oblasti.

Ranije su ukrajinske snage izvele i koordinisani napad dronovima na ruski vojni aerodrom Kirovske na okupiranom Krimu. U toj operaciji, koju je izveo 1. zasebni centar za bespilotne sisteme u saradnji sa 9. odjeljenjem Glavne obavještajne uprave Ukrajine (HUR), uništeni su transportni avion An-72P i radar P-37, izjavio je Brovdi.