Kategorija: Svijet

Francuski predsjednik Emanuel Makron i španski premijer Pedro Sančez pozdravili su plan premijera Velike Britanije Endija Bernama za preispitivanje Bregzita, odnosno odlaska ove zemlje iz Evropske unije.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare u srijedu, Makron je rekao da bi povratak Britanije u EU bio odlična vijest, dok je Sančez kazao da bi Ujedinjeno Kraljevstvo bilo dočekano raširenih ruku.

„Ovo je veoma dobra vijest, kako za njegovu zemlju tako i za Evropljane. Dobrodošli nazad. Ponovni ulazak bio bi mudra odluka, a Bernam je u pravu što je pokazao takvu hrabrost“, dodao je Makron.

Bernam je na konferenciji Laburističke stranke u Liverpulu rekao da je Bregzit donio više štete nego koristi i da će na predstojećem samitu Ujedinjenog Kraljevstva i EU, koji se očekuje u novembru, predstaviti različite opcije za saniranje nastale štete.

Govoreći za televizijske stanice jutro nakon govora, premijer je potvrdio da bi opcije mogle uključivati ponovni ulazak na jedinstveno tržište, u carinsku uniju ili čak ponovno pristupanje EU u potpunosti.

Diplomate kažu da je reakcija drugih zemalja članica EU za sada takođe uglavnom pozitivna, iako uz određenu dozu opreza, piše ATV.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će SAD uskoro morati da odluče da li će napasti Iran ili će postići sporazum sa Teheranom, upozorivši da se trenutna “pat-pozicija” bliži kraju.

– Možda ćemo ih dići u vazduh. Moramo da donesemo tu odluku. Da li da ih dignemo u vazduh ili da postignemo sporazum – rekao je Tramp novinarima u Ovalnoj sobi, prenosi RTRS.

On je istakao da se “trenutak bliži” i da će se to “veoma brzo okončati, na ovaj ili onaj način”.

Bil Gejts je nekad optimistično gledao na vještačku inteligenciju. U julu 2023. napisao je da su rizici stvarni, ali rješivi. Tri godine kasnije, suosnivač Majkrosofta upozorava da bi zlonamjerni pojedinci mogli iskoristiti tehnologiju za masovna ubistva.

„Vještačka inteligencija je definitivno dovoljno moćna da izazove događaje s milijardu žrtava“, rekao je Gejts u nedjeljnom intervjuu za podkast Meet the Press.

„Nikada nije postojalo oružje tako moćno kao što je spoj ljudi sa zlim namjerama i najnovijih AI alata.“

Gejts već godinama govori o biološkim prijetnjama, još prije pojave ChatGPT-a. U TED govoru 2015. upozorio je da svijet nije spreman za bolesti koje se brzo šire, poput ebole, a nakon što je kovid-19 opteretio sisteme vlasti, napisao je knjigu „Kako spriječiti sljedeću pandemiju“.

Sličnu zabrinutost pokazao je i u razgovoru s Ezrom Klajnom iz New York Timesa, gdje je istakao opasnost koju AI predstavlja u kontekstu biološkog oružja.

„Vještačka inteligencija je dostigla nivo na kojem može omogućiti bioteroristi da ubije stotine miliona ljudi. Ta mogućnost danas postoji“, izjavio je.

Gejts je dodao da napredak u vještačkoj inteligenciji može pomoći u dizajniranju novih molekula i potencijalno stvoriti patogen „gori od velikih boginja“. Objasnio je da su za to nekad bili potrebni resursi cijele države, a danas to uz pomoć AI-ja mogu izvesti i male grupe.

„Ovo je najopasnije čemu se čovječanstvo ikad približilo. U poređenju s ovim, nuklearno oružje djeluje bezazleno“, rekao je.

Gejts smatra da je neposredna opasnost od zloupotrebe veća od dugoročne mogućnosti da sistemi izmaknu ljudskoj kontroli. Taj rizik, kaže, dodatno povećava to što vladama nedostaje tehnička stručnost kakvu su istorijski razvile za nuklearno oružje, budući da je vještačka inteligencija potekla iz privatnog sektora.

Za Meet the Press je izjavio da bi vlade trebalo da zahtijevaju od programera da u sisteme ugrade nadzorne i zaštitne mehanizme, što uključuje i zapise koji bi vlastima omogućili uvid u korištenje modela.

„Niko ne smatra da je samoregulacija dovoljna“, rekao je Gejts.

Ipak, on ne misli ni da je sigurnosni prekidač dovoljan, jer vještačka inteligencija još nije na nivou na kojem bi mogla preuzeti kontrolu nad računarima i oduprijeti se gašenju.

„Ako želite suzbiti loše ponašanje, morate imati uvid i zapise o tome šta se radi. Sami sigurnosni prekidači ne bi spriječili takve tragedije“, rekao je.

Gejtsa prvenstveno brine ljudska zloupotreba, ali industrija se suočava i s drugim strahom: da će se AI sistemi početi ponašati na načine koje njihovi kreatori ne mogu kontrolisati. Bivši istraživač OpenAI-ja Džejkob Kokson dao je otkaz u Anthropicu ranije ovog mjeseca i optužio oba vodeća laboratorija da „jure prema samopoboljšavajućoj superinteligenciji i kockaju se s našim životima“.

Izvršni direktor Anthropica Dario Amodei u eseju je ovog mjeseca pozvao na usporavanje razvoja, a šef OpenAI-ja Sem Altman takođe je priznao da će industrija možda morati usporiti treniranje naprednih modela kako bi se uskladila sa sigurnosnim standardima, piše Nezavisne.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da ne postoji neposredna prijetnja teritoriji Alijanse iz Rusije.

Rute je u sjedištu Alijanse rekao da je procjena o prijetnji iz Rusije nepromijenjena u odnosu na stanje od prije tri sedmice, tri mjeseca i godinu dana.

Upozorio je da bi NATO reagovao ako bi Rusija pokušala da djeluje protiv Finske, neke od baltičkih zemalja, Poljske ili bilo koje druge članice Alijanse.

Odgovarajući na upozorenje iz Moskve u vezi sa Kalinjingradom, Rute je naglasio da je NATO „odbrambeni savez“, a da Rusija „treba da obustavi nuklearnu prijetnju“.

„Mislim da je najbolji način da se ovo riješi malo smirenosti na strani NATO-a. Možemo da dozvolimo malo smirenosti, ali i da osiguramo da nastavimo sa onim što radimo“, dodao je Rute, piše RTRS.

Evropska unija priprema dosad najradikalniji zaokret u politici proširenja. Po nacrtu prijedloga Evropske komisije, zemljama kandidatima, među kojima je i Bosna i Hercegovina, biće ponuđen postepeni pristup jedinstvenom tržištu i evropskim fondovima i prije zvaničnog ulaska u blok.

Nacrt dokumenta izradio je Alexandre Adam, glavni savjetnik predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen. Predviđa model „postepene integracije“. Kako piše Politico, plan bi zemljama u procesu pridruživanja omogućio trgovinu bez barijera, učešće u istraživačkim programima i dublju industrijsku saradnju u ranijim fazama pregovora.

Ekonomske pogodnosti, međutim, neće dolaziti bezuslovno. Pristup najvažnijem ekonomskom adutu EU biće direktno uslovljen potpunim usklađivanjem sa spoljnom politikom Unije, sprečavanjem dijeljenja osjetljivih tehnologija s rivalskim državama poput Rusije i Kine, te dosljednim poštivanjem demokratskih standarda.

Po dokumentu, Komisija namjerava da ponudi ubrzane „mape puta“ za Ukrajinu, Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru. Za Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Srbiju i Tursku navodi se da se njihov proces pridruživanja godinama odugovlači, što stvara rizik od zamora, disfunkcionalnosti i potencijalnog okretanja prema Moskvi ili Pekingu.

Upravo zbog toga novi koncept nastoji da ponudi opipljive koristi građanima i privredi Zapadnog Balkana već tokom pregovora, umjesto da se čekaju decenije do punopravnog članstva.

Među ključnim oblastima za tješnju saradnju navode se visoke tehnologije, poluvodiči, vještačka inteligencija, kvantna tehnologija, biotehnologija i svemirska industrija.

Ključna novina u prijedlogu jeste princip reverzibilnosti. Ako zemlja kandidat nazaduje u oblasti vladavine prava i demokratije, ne provodi sankcije EU ili dijeli osjetljive podatke s neprijateljskim vladama, ponuđene ekonomske pogodnosti mogu joj biti odmah suspendovane ili u potpunosti oduzete.

„Procjene pristupa moraju uzeti u obzir strateško usklađivanje, kritične zavisnosti i kapacitet za upravljanje rizicima u infrastrukturi i lancima snabdijevanja. Tamo gdje ti uslovi nisu ispunjeni, obim učešća mora se prilagoditi“, stoji u prijedlogu.

Komentarišući plan, premijer Kosova Albin Kurti izjavio je za Politico da podržava postepenu integraciju, ali uz jasnu poruku da to mora biti stvarni put ka punopravnom članstvu, a ne paralelan proces ili zamjena za njega.

Da bi se spriječile unutrašnje blokade nakon prijema novih članica, po uzoru na situacije u kojima je Mađarska pod Viktorom Orbanom koristila pravo veta za blokiranje sankcija Rusiji i pomoći Ukrajini, plan predviđa i izmjene pravila unutar same EU.

Brisel razmatra širu primjenu glasanja kvalifikovanom većinom umjesto dosadašnjeg jednoglasnog odlučivanja u strateškim oblastima, kao što su uvođenje sankcija, reakcije na krize ljudskih prava i slanje civilnih misija.

Zvanični prijedlog ovog paketa biće predstavljen evropskim zvaničnicima 6. oktobra, nakon što se Ursula von der Leyen vrati s turneje po Zapadnom Balkanu. Lideri država članica EU o planu će raspravljati na samitu u Briselu 15. oktobra.

Nova komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da ove inicijative, uz podršku ključnih evropskih šefova diplomatija, donose priliku za „jesen proširenja“ u kojoj se mogu napraviti dosad neviđeni pomaci, piše Klix.

Avion kompanije “FlajDubai”, koji je letio iz Dubaija za Tel Aviv i tokom ljeta poslao signal za vanrednu situaciju i kod koji označava otmicu ili nezakonito ometanje, sletio je na aerodrom Tabuk u Saudijskoj Arabiji.

Avion je najprije poslao međunarodni kod 7700, koji označava opštu vanrednu situaciju, a zatim kod 7500, koji se koristi u slučaju otmice ili drugog nezakonitog ometanja, prenio je Tajms of Izrael.

Prema izraelskim bezbjednosnim izvorima, incident je najvjerovatnije izazvala svađa u avionu.

Izraelski borbeni avioni bili su poslati prema letjelici, dok su, prema navodima hebrejskih medija, premijer i ministar odbrane održali hitne konsultacije.

Avion se u međuvremenu više nije pojavio na sajtovima za praćenje letova.

Prema medijskim navodima, u avionu je bilo oko 180 putnika, prenosi RTRS.

Ambasada Ruske Federacije u Belgiji reagovala je na aktuelnu situaciju oko ruske eksklave Kalinjingrad i odnose s NATO-om opisala kao vojno-političku eskalaciju. Posebno su, ističu, zabrinuti zbog izjava zvaničnika zemalja NATO-a.

„Duboko smo zabrinuti zbog provokativnih izjava i postupaka rukovodstva Sjevernoatlantske alijanse i država članica NATO-a u vezi sa Kalinjingradskom oblašću, koja je sastavni dio Ruske Federacije. Bilježimo nagli porast vojnih aktivnosti Alijanse duž naših zapadnih granica, bez presedana. Šire se inicijative usmjerene na obuzdavanje navodne ‘ruske prijetnje’, uz održavanje velikih vojnih vježbi u kojima se uvježbavaju ofanzivne operacije“, poručili su.

U baltičkom regionu, smatraju ruske diplomate, Alijansa neprestano nastoji da stvori nove prijetnje ruskoj floti.

„Otvoreno modelirajući specifične scenarije za odsijecanje Kalinjingradske oblasti i razvijajući planove za vojnu i političku izolaciju sjeverozapadnih luka. U januaru 2025. godine pokrenuta je operacija ‘Baltic Sentry’ (Baltička straža), s ciljem testiranja mehanizama za jednostranu blokadu međunarodnog pomorskog saobraćaja. Istovremeno svjedočimo oštroj eskalaciji retorike zapadnih vojnih i političkih krugova, posebno na istočnom krilu. Namjernim podizanjem nivoa konfrontacije, oni daju izjave u kojima tvrde da NATO ima sposobnost izvođenja udara na vojne ciljeve u Kalinjingradskoj oblasti i pozivaju na organizovanje novih ‘agresivnih’ vježbi u blizini ruskih granica“, saopštili su.

Ističu i da NATO širi mit o Rusiji.

„Alijansa provodi veliku informativnu kampanju kako bi širila mit o ‘ruskoj prijetnji’ i plasirala lažne informacije o navodnim ‘namjerama’ Moskve da napadne jednu od baltičkih država najkasnije do 2029. godine, ili čak i ranije. Najavljuju se planovi za prekograničnu evakuaciju stanovništva ‘u slučaju velike krize’. Istovremeno, u potpunosti se zanemaruju izjave koje najviše rukovodstvo naše zemlje uporno ponavlja – da ne postoji namjera niti motiv za pokretanje bilo kakve vojne akcije – kao i prijedlog upućen zemljama NATO-a da se međusobne sigurnosne garancije utvrde u pisanoj formi. S obzirom na agresivan stav rukovodstva bloka i država članica, Ambasada je prenijela naše ključne stavove Međunarodnom sekretarijatu NATO-a i Ministarstvu vanjskih poslova Belgije“, naveli su.

Upozorili su da je takav stav nepromišljen.

„Naglasili smo da Rusija raspolaže potrebnim sredstvima za odbijanje svake potencijalne agresije i da je spremna upotrijebiti cjelokupan svoj arsenal za odbranu svoje teritorije ukoliko zemlje NATO-a pokušaju izolovati Kalinjingradsku oblast od ostatka naše zemlje. Pozvali smo države članice bloka da se uzdrže od daljih izjava i poteza koji vode ka eskalaciji, kako bi se spriječio sukob velikih razmjera“, zaključili su, piše Klix.

Južnokorejska vojska zatražila je izvinjenje od Sjeverne Koreje nakon eksplozija mina 21. septembra u Demilitarizovanoj zoni, u kojima su povrijeđena trojica južnokorejskih vojnika. Tvrdi da je veoma vjerovatno riječ o sjevernokorejskim minama postavljenim južno od Vojne demarkacione linije.

Pjongjang je odbacio odgovornost i optužbe Seula nazvao neosnovanim. Kim Jo Džong, uticajna sestra sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, optužila je Južnu Koreju da je izmislila slučaj radi „političke i vojne provokacije“ i upozorila na posljedice ukoliko južnokorejske snage napadnu vojnike koji rade na utvrđivanju granice.

Komanda Ujedinjenih nacija, koja je zajedno sa južnokorejskom vojskom istražila mjesto eksplozija, saopštila je da je na južnokorejskoj strani demarkacione linije pronađena aktivna sjevernokorejska protivpješadijska mina i zaključila da je došlo do kršenja Sporazuma o primirju iz 1953. godine, navodi BBC.

Južna Koreja zahtijeva da se Pjongjang izvini i odmah prekine aktivnosti na utvrđivanju granice i postavljanju mina. Ministar odbrane Kang Šin Čul eksplozije je nazvao „jasnim“ kršenjem primirja i najavio odgovarajuće mjere.

DMZ širok četiri kilometra formiran je nakon primirja kojim su 1953. zaustavljene borbe u Korejskom ratu. Novi incident podsjetio je na 2015, kada su dvojica južnokorejskih vojnika teško povrijeđena u eksplozijama mina za koje je Seul takođe optužio Pjongjang, što je Sjeverna Koreja i tada negirala, piše Nezavisne.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastao se u Abu Dabiju s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeikom Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom, kojem je predočio izraelske obavještajne podatke da Iran nastavlja napredak u nuklearnom programu.

Prema izvještaju CNN-a, koji se poziva na izraelske zvaničnike, Netanjahu je predsjedniku UAE predstavio detalje o novim građevinskim radovima na planinskom lokalitetu poznatom kao „Pickaxe Mountain“ (Planina Pijuk), oko 225 kilometara južno od Teherana.

Ta lokacija smatra se jednim od potencijalno ključnih mjesta u iranskim nastojanjima da obnovi nuklearni program. U obavještajnim procjenama se, međutim, ne navodi da se na tom mjestu već vrši obogaćivanje uranijuma.

Izvor upoznat s detaljima posjete potvrdio je da je fokus razgovora bio Iran. Pored domaćina i izraelske delegacije, sastanku je, prema tvrdnjama dvaju izvora, prisustvovao i visoki sigurnosni zvaničnik Saudijske Arabije. Taj detalj nije spomenut u zvaničnim saopštenjima, a Rijad ga je naknadno demantovao.

Učesnici su razgovarali i o aktivnostima Huta u Jemenu, te o sigurnosti u tjesnacu Bab al-Mandeb i Hormuškom moreuzu. Tokom razgovora Netanjahu je iznio procjenu Izraela da bi Iran u narednim sedmicama mogao da pokrene napad u regiji.

Državna novinska agencija UAE (WAM) potvrdila je da su se šeik Mohammed i Netanjahu sastali, što je prvi put da su Emirati javno potvrdili Netanjahuovu posjetu. U saopštenju se navodi da su lideri razgovarali o bilateralnim odnosima i načinima njihovog daljeg jačanja. U izraelskoj delegaciji bili su i šef Mossada, načelnik Vijeća za nacionalnu sigurnost, te Netanjahuova supruga i vojni savjetnici.

Iznenadni put u Abu Dabi dogodio se tačno mjesec dana prije izraelskih izbora zakazanih za 27. oktobar, u trenutku žestokih političkih previranja u Izraelu.

Povod za pritisak na Netanjahua su nedavni izvještaji medija Haaretz, The New York Times, The Wall Street Journal i The Atlantic, u kojima se navodi da su lideri UAE i egipatske obavještajne službe dane uoči 7. oktobra 2023. upozoravali Netanjahua na predstojeću veliku operaciju Hamasa iz Gaze.

Netanjahu je oštro demantovao te navode, nazvavši ih „izmišljenim lažima“ osmišljenim da mu nanesu političku štetu pred izbore:

„Nikada se nisam sastao niti razgovarao s šefom egipatske obavještajne službe prije 7. oktobra, niti mi je preneseno bilo kakvo upozorenje. Iza ovih lažnih optužbi stoje neprijateljske države i vanjski akteri“, objavio je Netanjahu na mreži X.

Opozicija u Izraelu iskoristila je objave za napade. Gadi Eizenkot, jedan od glavnih Netanjahuovih političkih rivala na predstojećim izborima, izjavio je da saznanja o upozorenjima „ne ostavljaju prostor za sumnju da je Netanyahu slijepo i neodgovorno doveo Izrael do najveće katastrofe u njegovoj historiji.“

Uprkos trzavicama na domaćem terenu, sigurnosna saradnja Izraela i UAE tokom regionalnog sukoba dospjela je na najviši nivo do sada, što uključuje i ranije raspoređivanje izraelskog protivvazdušnog sistema „Iron Dome“ na teritoriji Emirata, piše Klix.