Kategorija: Svijet

Iako je još zvanična informacija da bi novi način kontrole ulaska u šengenski prostor, ETIAS, mogao početi s radom do kraja godine, sve je više naznaka novog odgađanja, pa bi sistem trebalo da krene tokom naredne godine, piše BL Portal.

Glavni razlog, po svemu sudeći, mogla bi biti činjenica da je došlo do nepredviđenih poteškoća u primjeni EES-a, sistema za digitalnu registraciju i biometrijsku provjeru putnika na granicama, aktivnog od aprila ove godine. Proteklih mjeseci mediji širom Evrope izvještavali su o gužvama na aerodromima i kopnenim prelazima, a čekanja su u nekim slučajevima postala višestruko duža.

Najbolji dokaz da je priprema ETIAS-a u finišu jeste odluka Evropske komisije od prošle sedmice o završnim aktivnostima. Dokument je, na primjer, definisao arhitekturu i tehničke specifikacije Agencije EU za operativno upravljanje velikim informacionim sistemima u području slobodnog kretanja, bezbjednosti i pravde (LISA), koja bi trebalo da upravlja svim aspektima sistema. Tu su i pravila kako će biti uvezan sa graničnim prelazima, imigracionim vlastima, ETIAS odjeljenjima u članicama i Europolom, te kako će biti integrisan sa EES-om. Sve to ukazuje da je zvanično spremno za skori početak.

U julu je „Fajnenšel tajms“, pozivajući se na zvanične izvore, javio da će početak vjerovatno ipak biti pomjeren za 2027. Evropska komisija je sa stranice uklonila formulaciju da ETIAS kreće u posljednjem kvartalu 2026. Sada se samo navodi da još nije u funkciji i da će EU datum objaviti „nekoliko mjeseci prije njegovog pokretanja“. Vlada Poljske je 23. septembra 2026. objavila obavještenje da je pokretanje planirano za 2027, a precizan datum naknadno.

Upravni odbor eu-LISA sastao se 23. i 24. septembra i razgovarao o planiranju implementacije i narednim koracima, kao i o revidiranom planu interoperabilnosti za 2027–2028, bez konkretnog datuma početka.

„Fajnenšel tajms“ je objavio da su osobe upoznate sa razgovorima navele da je odgađanje direktno povezano sa problemima pri uvođenju EES-a. Jedan izvor je rekao da je prioritet prvo „popraviti EES“ prije ETIAS-a, jer bi pokretanje moglo dodatno pogoršati gužve. List je takođe objavio da je LISA zaključila da pokretanje tokom 2026. više nije izvodljivo.

Odgađanje se može posmatrati kao indirektno priznanje da su problemi sa EES-om bili dovoljno ozbiljni da Unija ne želi još jedan veliki sistem prije nego što postojeći budu riješeni. To ne znači da je Komisija formalno priznala neuspjeh EES-a. Zvanični stav i dalje je da funkcioniše, uz priznanje operativnih problema. Odluka da se prednost da njihovom rješavanju ipak daje težinu pritužbama aerodroma i avio-kompanija tokom ljeta.

Američki predsjednik Donald Tramp je uvjeren da je Iran odustao od svih planova za sticanje nuklearnog oružja.

Tramp je rekao da je Iran poražen i izrazio uvjerenje da bi sukob sa Islamskom Republikom mogao da se završi dobro.

On je naveo da mora da donese odluku o Iranu, ali nije iznio detalje.

Iranske vlasti su više puta izjavile da ne žele da nabave nuklearno oružje.

SAD i Izrael su počeli rat sa Iranom 28. februara.

Vašington i Teheran su u junu potpisali memorandum o razumijevanju kojim se predviđa trenutni prekid neprijateljstava na svim frontovima, uključujući i Liban.

Međutim, SAD su nastavile velike napade na Iran tokom noći 8. jula, optužujući Teheran da krši odredbe sporazuma u ​​vezi sa Ormuskim moreuzom.

Oko 25 odsto globalne trgovine naftom i oko 20 odsto trgovine tečnim prirodnim gasom prolazi kroz moreuz, podsjeća TASS.

Zemljotres magnitude 5,9 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je područje kod obala Indonezije, saopšteno je iz Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra.

Epicentar je bio 161 kilometar jugozapadno od Labuan Badža, na dubini od 46 kilometara.

Za sada nema neposrednih izvještaja o žrtvama ili šteti. Nije izdato upozorenje na cunami.

Snažno olujno nevrijeme pogodilo je grčko ostrvo Krit, uzrokujući poplave i štetu, a vlasti su u akcijama spasile desetine ljudi iz vozila i kuća.

Najteže pogođena područja bila su u regionalnim jedinicama Iraklion, Hanja i Retimno, gdje su obilne kiše izazvale izlivanje rijeka i potoka, navodi “Katimerini”.

Osam radnika je, takođe, ostalo zarobljeno u klisuri Samarija na zapadnom Kritu, jednoj od najpopularnijih turističkih atrakcija ostrva, zbog poplavnih voda koje su blokirale puteve.

Šestoro zaposlenih u grčkoj Agenciji za prirodnu sredinu i klimatske promjene i dva šumara, ušli su u klisuru 29. septembra na posao i nisu mogli da odu jer su se uslovi pogoršali. Bili su zarobljeni oko sedam kilometara od ulaza, duž klisure duge 13 kilometara.

Vlasti su im naložile da ostanu na bezbjednoj lokaciji jer uslovi onemogućavaju njihovu bezbjednu evakuaciju.

Jedan od zarobljenih radnika rekao je grčkom javnom servisu ERT da imaju dovoljno hrane i drugih zaliha do srijede, 7. oktobra i da su u komunikaciji sa vlastima.

On je dodao da je jedini bezbjedan način da odu da se poplavna voda povuče i da kiša prestane.

Vlasti su danas izdale upozorenje stanovnicima šireg područja Milopotamosa u Retimnu, opštini na zapadu Krita, pozivajući ih da ograniče putovanja i presele se na više terene zbog kontinuiranih jakih kiša, poplava i velikih količina otpada na putevima.

Situacija je ostala posebno teška u selu Zonijana, gdje se lokalna rijeka izlila, a kuće u blizini njenih obala su evakuisane. Vlasti su, takođe, naredile evakuaciju naselja Dafnedes.

Na jugoistoku Krita, vatrogasci su spasili 23 osobe iz vozila i kuća u oblastima Ferma i Makris Jalos u blizini Jerapetre. Vatrogasci su takođe primili desetine poziva da ispumpaju vodu iz poplavljenih kuća i preduzeća.

Put koji povezuje Jerapetru sa Sitejom, gradom na istočnoj obali Krita, teško je oštećen, a tri dionice istočno od Ferme su u prekidu za saobraćaj. U jednom slučaju, dio puta završio je u moru.

Podaci meteorološke službe Nacionalne opservatorije u Atini pokazali su da je u Ksiloskalu, u regionalnoj jedinici Hanja, palo 318 milimetara kiše, prenosi Srna.

Očekuje se da će jake kiše i grmljavina nastaviti do danas popodne, a prognoza je da će se uslovi povremeno poboljšati do sutra ujutro. Vlasti održavaju pojačanu pripravnost širom Krita, a raspoređeno je dodatno osoblje za hitne intervencije.

 Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ponovilo je upozorenje stranim državljanima i osoblju diplomatskih misija da ne putuju u Ukrajinu i ne borave u toj zemlji.

Ministarstvo je upozorilo strane državljane i diplomate da ne ostanu u Kijevu ili da se ne zadržavaju u blizini vojnih objekata u Ukrajini.

“Rusija je ranije pozvala strane državljane i diplomate u Kijevu da napuste grad i da se uzdrže od posjete Ukrajini, i savjetovala je stanovnicima zemlje da se drže podalje od vojnih i administrativnih infrastrukturnih objekata”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se ističe da strani državljani i diplomate koji nisu napustili Kijev svjesno dovode svoje živote u smrtnu opasnost.

“Primjećujemo da nisu svi poslušali ova upozorenja i pojedini svjesno izlažu svoje živote smrtnoj opasnosti. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ponavlja upozorenje stranim državljanima, uključujući osoblje diplomatskih misija, da ne borave u Ukrajini ili ne putuju na njenu teritoriju”, navodi se u saopštenju.

Upozorenje stranim državljanima i diplomatama da napuste Kijev bilo je uključeno u saopštenje ruskog Ministarstva spoljnih poslova od 25. maja 2026. godine i u diplomatske note poslate stranim partnerima, prenosi Srna.

Zamjenik ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin ponovio je upozorenje 27. maja tokom brifinga za diplomatski kor.

Najmanje 10 ljudi je povrijeđeno kada je automobil uletio u gomilu navijača ragbi kluba “NJukasl najts”, u predgrađu NJukasla, u australijskoj saveznoj državi Novi Južni Vels, saopštila je policija.

Policija navodi da su među povrijeđenima jedna petogodišnja djevojčica i 67-godišnji muškarac u kritičnom stanju.

Prema izjavama svjedoka, vozač je previše forsirao motor i izgubio je kontrolu nad vozilom, nakon čega je uletio u gomilu navijača u Volsendu, prenosi “Ej-Bi-Si njuz”.

Incident se dogodio kada su se navijači okupili da isprate tim koji se spremao za put u Sidnej, uoči velikog finala australijske Nacionalne ragbi lige.

Policija je saopštila da je počela istragu o okolnostima incidenta, kao i da početne istrage ukazuju da se ne radi o terorizmu.

Među povrijeđenima koji su u stabilnom stanju su još dvije devojčice, od pet i od dvije godine.

Zemljotres magnitude pet stepeni po Rihterovoj skali pogodio je obalu Venecuele, saopšteno je iz NJemačkog centra za istraživanje geonauka /GFZ/.

Iz GFZ-a navode da je epicentar bio na dubini od 10 kilometara, prenosi Sinhua.

Epicentar je bio 61 kilometar od mjesta Makuro, u provinciji Sukre, na sjeveroistoku zemlje.

Protesti učenika održani su tokom dana u više od 730 srednjih škola širom Francuske, izjavio je ministar prosvjete Eduar Žefre, prenosi RTRS.

„Danas popodne je na ovaj ili onaj način poremećen rad 735 institucija. To je gotovo 30 odsto manje nego juče“, rekao je novinarima. Opada i broj slučajeva nasilja nad školskim osobljem. Tri osobe povrijeđene su danas, u poređenju sa 31 u četvrtak, napomenuo je.

Srednjoškolci već nekoliko dana protestuju zbog preopterećenih rasporeda, nedostatka nastavnika, zapuštenosti objekata i drugih problema u obrazovanju. Neke demonstracije praćene su neredima. Francuska vlada navodi da su školski protesti prerasli u ulične nerede.

Najviši američki zvaničnici zaduženi za nacionalnu sigurnost održali su tajni sastanak u predsjedničkom odmaralištu Kemp Dejvid, gdje su razgovarali o narednim potezima SAD u ratu s Iranom, ali i o sve većim tenzijama između Saudijske Arabije i Huta u Jemenu, koje podržava Teheran. Informaciju je objavio Aksios, pozivajući se na izvore upoznate sa sastankom, prenosi BL Portal.

Sastankom je predsjedavao američki potpredsjednik Džej Di Vens. Razgovori su vođeni dok administracija Donalda Trampa razmatra naredne korake prema Iranu, diplomatski napori su u zastoju, a vojno prisustvo SAD u regionu raste. Tramp je ranije izjavio da bi rat s Iranom mogao biti završen „vrlo brzo“, odnosno „vjerovatno odmah nakon međuizbora za Kongres“.

Prema Aksiosu, sastanak je održan i u trenutku kada Saudijska Arabija, u saradnji s jemenskim vladinim snagama, priprema veliku kontraofanzivu protiv Huta. Cilj je ponovno uspostavljanje kontrole nad područjima uz jemensku obalu Crvenog mora, uključujući moreuz Bab el-Mandeb.

Zemlje Grupe sedam saglasile su se da puste u promet do 100 miliona barela dizela iz svojih rezervi da bi stabilizovale situaciju sa gorivom, saopštio je francuski predsjednik Emanuel Makron, javljaju Nezavisne.

„Odlučili smo, zajedno sa svojim partnerima i uz koordinaciju Međunarodne agencije za energiju, da u roku od četiri mjeseca pustimo u promet do 100 miliona barela iz strateških rezervi“, napisao je Makron na Iksu. U objavi se dodaje da će G7 ubrzati puštanje dizela u promet u narednih 20 dana.

Američki predsjednik Donald Tramp prethodno je objavio da će Evropa osloboditi iz svojih zaliha veliku količinu goriva i da taj proces počinje odmah.