Kategorija: Svijet

  • Pad cijena nafte i rast akcija na berzama nakon sporazuma SAD i Irana o Ormuzu

    Pad cijena nafte i rast akcija na berzama nakon sporazuma SAD i Irana o Ormuzu

    Globalne cijene nafte naglo su pale, dok su akcije na berzama porasle nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli uslovni dvonedjeljni sporazum o prekidu vatre koji predviđa ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

    Cijena referentne sirove nafte Brent pala je za oko 13 odsto na 94,80 dolara po barelu, dok je američka nafta zabilježila pad veći od 15 odsto i trgovala se po cijeni od 95,75 dolara, preneo je Bi-Bi-Si.

    Uprkos tome, cijene su i dalje više nego prije početka sukoba 28. februara, kada se nafta prodavala za oko 70 dolara po barelu.

  • Netanijahu: Primirje ne obuhvata Liban

    Netanijahu: Primirje ne obuhvata Liban

    Kancelarija premijera Izraela Benjamina Netanijahua izdala je saopštenje u kojem pozdravlja prekid vatre između SAD i Irana, ističući da se to ne odnosi na Liban, uprkos tvrdnjama pakistanskih posrednika da je i Bejrut obuhvaćen primirjem.

    – Izrael podržava odluku predsjednika SAD Donalda Trampa da obustavi napade na Iran na dvije nedjelje, pod uslovom da Iran odmah otvori Ormuski moreuz i obustavi sve napade na SAD, Izrael i zemlje u regionu – navodi se u saopštenju kabineta premijera objavljenom samo na engleskom jeziku, prenosi Tajms of Izrael.

    Pakistanski premijer Šehbaz Šarif saopštio je prethodno da su se Iran, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici dogovorili o trenutnom prekidu vatre, koji stupa na snagu odmah i obuhvata sve zone sukoba, uključujući i Liban.

    Međutim, kako je navedeno iz kancelarije premijera Izraela, dvonedjeljno primirje ne uključuje Liban.

    – Izrael takođe podržava napore SAD da se osigura da Iran više ne predstavlja nuklearnu, raketnu i terorističku prijetnju za Ameriku, Izrael, iranske arapske susjede i svijet. Sjedinjene Države su rekle Izraelu da su posvećene ostvarivanju ovih ciljeva, koje dijele SAD, Izrael i regionalni saveznici Izraela, u predstojećim pregovorima – zaključuje se u saopštenju.

  • Tramp pristao na dvosedmično primirje: Iran otvara moreuz

    Tramp pristao na dvosedmično primirje: Iran otvara moreuz

    Manje od dva sata prije najavljenog „smaka svijeta”, Sjedinjene Države i Iran postigli su sporazum o prekidu vatre.

    Ovaj dogovor, koji su mnogi svjetski mediji opisali kao dramatičan bijeg sa ivice opšteg rata, uključuje i ključnu stavku o nesmetanom prolazu trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz.

    Prema izvještajima BBC-ja, ključnu posredničku ulogu odigrao je pakistanski premijer Šehbaz Šarif. Njegov prijedlog o dvonedjeljnom primirju prihvaćen je u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp već najavio masovne udare na iransku civilnu infrastrukturu, uključujući elektrane i mostove.

    Tramp je, u izjavi koju prenosi CNN, potvrdio da poznaje Šarifa kao „veoma poštovanog čovjeka” i da je odlučio da pruži šansu diplomatiji.

    Iran je prethodno postavio oštre preduslove za bilo kakve pregovore, tražeći hitnu obustavu napada, garancije da se oni neće ponoviti i nadoknadu štete za pogođene petrohemijske komplekse. Iako su tenzije i dalje visoke, Teheran je pristao na privremeni prekid neprijateljstava. Primirje je u Teheranu predstavljeno kao velika pobjeda njihovog režima, tvrdeći da je Amerika pristala na njihove uslove, koji su se ovih dana pojavljivali u 10 tačaka.

    Dok traje primirje između Vašingtona i Teherana, situacija na terenu ostaje složena. Izraelske odbrambene snage (IDF) su prethodno izvijestile o uništenju desetina iranskih aviona na vojnim aerodromima, kao i o udarima na fabrike dronova. Prema izvorima BBC-ja, Izrael je pogodio i petrohemijski pogon „Јužni Pars” na jugu Irana, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost za stabilnost energetskog tržišta. Takođe, i nakon Trampove objave, Iran je gađao nebo iznad Izraela, što dovodi u pitanje da li je riječ o stvarnom primirju.

    Izraelski zvaničnici zabrinuti su zbog privremenog sporazuma o prekidu vatre koji su Sjedinjene Države postigle sa Iranom, ali će se Izrael pridržavati dogovora, slijedeći vođstvo američkog predsjednika Donalda Trampa, rekao je izraelski izvor upoznat sa situacijom, piše CNN.

    Dvonedjeljni rok koji je dogovoren služi kao „prozor” za intenzivne diplomatske pregovore. Dok Tramp poručuje da su u toku „žestoki pregovori”, Iran upozorava da će u slučaju nove „greške” SAD, meta biti energetska infrastruktura u cijelom regionu.

    Ovo primirje, iako krhko, donijelo je preko potrebno olakšanje globalnim tržištima nafte i stanovništvu koje je danima živjelo pod prijetnjom direktnog sukoba dvije vojne sile.

  • Veto Rusije i Kine na nacrt rezolucije o Ormuskom moreuzu

    Veto Rusije i Kine na nacrt rezolucije o Ormuskom moreuzu

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nije usvojio nacrt rezolucije o Ormuskom moreuzu nakon veta Rusije i Kine.

    Javlja to dopisnik “Sputnjika”, navodeći kako je jedanaest zemalja glasalo za dokument, dok su dvije bile uzdržane.

    Naime, Moskva i Peking su glasali protiv.

    Dokument poziva države da “koordinišu odbrambene napore srazmjerno okolnostima” kako bi osigurale prolaz brodova kroz Ormuski moreuz.

    To uključuje pratnju civilnih brodova i odvraćanje pokušaja zatvaranja ili blokiranja moreuza.

    Rezolucija se odnosi samo na situaciju u Ormuskom moreuzu. Međutim, Savjet bezbjednosti izražava spremnost da razmotri “dalje mjere” protiv onih koji ometaju prolaz u Bab el-Mandebskom moreuz.

    Štaviše, dokument zahtjeva od Irana da “prekine napade na trgovačke i komercijalne brodove”. Savjet bezbjednosti takođe poziva na deeskalaciju tekućih neprijateljstava i “povratak na put diplomatije”.

    Prema riječima ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, nacrt rezolucije predviđa odbrambene mjere, ali su slične odluke UN ranije služile za opravdanje agresije.

    Reakcija SAD
    Veto Rusije i Kine na nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o Ormuskom moreuzu neće ograničiti akcije Vašingtona protiv Irana, tvrdi stalni predstavnik SAD pri UN Majk Volc.

    “Napominjem da današnji rezultat ne ograničava Sjedinjene Države da nastave da djeluju u sopstvenoj samoodbrani i kolektivnoj odbrani naših saveznika i partnera”, rekao je Volc nakon glasanja.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je 3. aprila napomenuo da nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti o Ormuskom moreuzu predviđa odbrambene mjere, ali da su “odbrambene” rezolucije UN ranije korišćene za agresivne mjere.

  • Iran prekida direktnu diplomatiju sa Amerikom

    Iran prekida direktnu diplomatiju sa Amerikom

    Iran je prekinuo direktnu komunikaciju sa Amerikom nakon prijetnje predsjednika Donalda Trampa da će uništiti “cijelu iransku civilizaciju”, izvijestili su mediji u utorak.

    Taj potez uslijedio je prije roka koji je Tramp postavio za potencijalni sporazum u utorak, što komplikuje napore za postizanje dogovora, ali ne i okončava tekuće pregovore, prema “The New York Timesu”, pozivajući se na tri iranska zvaničnika.

    Zvaničnici su rekli da se indirektni razgovori putem posrednika za prekid vatre nastavljaju uprkos obustavi direktnog kontakta, prema izvještaju, koje je uglavnom potvrdio “The Wall Street Journal”.

    Jedan zvaničnik rekao je da je iranska odluka imala za cilj poslati “signal neodobravanja i prkosa” kao odgovor na prijetnju, prema izvještaju.

    Ostaje nejasno hoće li se direktna komunikacija između Teherana i Vašingtona nastaviti prije roka.

    Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjeve za komentar.

    Tramp je ranije upozorio da će “cijela civilizacija večeras umrijeti i da se više nikada neće vratiti” – izjave koje su podstakle nagađanja dok se približava njegov rok za Iran u 20.00 sati, navodi “AA”.

     

  • Svijet u krizi, Rusija u plusu?

    Svijet u krizi, Rusija u plusu?

    Kremlj je u utorak izjavio da postoji ogroman broj zahtjeva za rusku energiju s niza različitih mjesta usred teške globalne energetske krize koja je potresla temelje tržišta nafte i gasa.

    Rat SAD-a i Izraela protiv Irana izazvao je energetsku krizu za globalnu privredu zarobljavanjem velike količine nafte u Zalivu zbog iranskog zatvaranja Ormuskog moreuza za većinu brodova.

     

     

    Kriza dolazi upravo kada evropski potrošači pokušavaju okončati svoju ovisnost o ruskoj energiji kako bi kaznili Moskvu za sukob sa Ukrajinom, a i dok se čini da će sama Rusija smanjiti svoju proizvodnju nakon ukrajinskih napada na njenu naftnu infrastrukturu.

    Predsjednik Vladimir Putin predložio je brže preusmjeravanje snabdijevanja od evropskih kupaca ako ne žele rusku energiju.

    “Sada kada je svijet s povjerenjem krenuo putem prilično ozbiljne ekonomske i energetske krize, koja raste iz dana u dan, tržište i tržišni uslovi u području energije i energetskih resursa potpuno su se promijenili”, rekao je novinarima portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.

    Još je dodao:

     

    “Postoji ogroman broj zahtjeva za kupovinu naših energetskih resursa iz alternativnih izvora. Pregovaramo, pregovaramo na način koji najbolje odgovara našim interesima.”

    Rusija, drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije, proizvodi oko 10 miliona barela sirove nafte dnevno, a oko polovine se izvozi. Rusija drži najveće svjetske rezerve prirodnog gasa.

    Ipak, Rusija će možda morati smanjiti proizvodnju nafte jer su ukrajinski napadi na luke, naftovode i rafinerije smanjili izvozne mogućnosti za milion barela dnevno, odnosno petinu ukupnog kapaciteta, izvijestio je “Reuters” prošle sedmice.

     

    Azijske zemlje, uključujući Vijetnam, Tajland, Filipine, Indoneziju i Šri Lanku, redaju se za kupovinu ruske nafte jer rat u Iranu blokira snabdijevanje, što povećava mogućnost da potražnja premaši ponudu, izvijestio je “Reuters” prošli mjesec.

    Kao znak potražnje, cijene ruske mješavine Urals trgovale su se s premijom od 5.00 do 8.00 dolara po barelu u odnosu na Brent prošli mjesec.

    Obično se Urals trguje s popustom. Osim nafte, Rusija takođe premješta LNG prema istoku.

    Jamal LNG, kojim upravlja najveći ruski proizvođač ukapanog prirodnog gasa Novatek, poslao je svoj prvi teret u Kinu od prošlog oktobra, pokazali su podaci LSEG-a u utorak, nekoliko sedmica prije postepenog sprovođenja evropske zabrane uvoza ruskog LNG-a.

    Projekat, smješten na poluostrvu Jamal u Arktiku, prethodno je uglavnom izvozio svoj smrznuti gas u Evropu.

    Putin je prošli mjesec rekao da bi Rusija mogla preusmjeriti gas dalje od Evrope, s obzirom na odluku Evropske unije da zabrani uvoz ruskog gasa iz cjevovoda do kraja 2027. i nove kratkoročne ruske LNG ugovore od 25. aprila ove godine, prenosi “TRT World”.

  • Evropske akcije gube prednost nad američkim tržištem

    Evropske akcije gube prednost nad američkim tržištem

    Vrijednost indeksa najsnažnijih evropskih kompanija Euro Stoxx 50 od početka sukoba pala je za više od sedam odsto, dok je njemački DAX indeks potonuo za više od osam odsto.

    Poređenja radi, američki berzanski indeks S&P 500 u istom periodu oslabio je za manje od četiri odsto, prenosi Blumberg.

    Godinama je evropsko tržište nudilo povoljnije cijene akcija u odnosu na Sjedinjene Američke Države, što je privlačilo investitore, ali sada ta prednost brzo nestaje.

    Pad vrijednosti američkih akcija, posebno u tehnološkom sektoru, smanjuje razliku u cijenama na obje strane Atlantika.

    Analitičari upozoravaju da će zarade evropskih kompanija biti pod pritiskom zbog poskupljenja energenata, za razliku od situacije tokom energetske krize 2022. godine.

    Potrošači više nemaju ušteđevinu nagomilanu tokom pandemije, dok slabljenje tržišta rada smanjuje kupovnu moć, a fiskalni prostor za državnu pomoć gotovo je iscrpljen.

    Očekuje se da će rast evropskog indeksa Stoxx 600 u 2026. godini iznositi oko pet odsto, što je znatno niže od ranijih projekcija rasta od 10 odsto i znatno manje u odnosu na rast od 25,5 odsto u 2022. godini.

    Pored toga, ulagače brine mogućnost da Evropska centralna banka podigne kamatne stope kako bi suzbila očekivani rast inflacije zbog poskupljenja energenata, dok američke Federalne rezerve zadržavaju oprezan pristup monetarnoj politici.

    Evropske akcije gube privlačnost koju su godinama gradile, a održavanje interesovanja investitora postaje sve veći izazov, navodi se u analizi Blumberga.

  • Šta bi se desilo ako Tramp uništi iranske elektrane?

    Šta bi se desilo ako Tramp uništi iranske elektrane?

    Ukoliko američki predsjednik Donald Tramp sprovede svoju prijetnju i uništi iranske elektrane, Iran bi mogao da se suoči sa humanitarnom katastrofom ogromnih razmjera, upozoravaju stručnjaci.

    Kolaps osnovnih sistema života
    Milioni ljudi ostali bi bez osnovnih uslova za život, uključujući hranu, vodu i zdravstvenu zaštitu.

    Ali posljedice ne bi bile ograničene samo na Iran. Napad na ključnu infrastrukturu mogao bi da izazove talas terorističkih napada širom svijeta, kao i ozbiljan globalni finansijski potres.

    Iran ima rok do večeras u 20 časova po vremenu u Vašingtonu da ponovo otvori Ormuski moreuz. U suprotnom, Tramp je zaprijetio razornim napadom, navodeći da bi mogao da “vrati zemlju u kameno doba”.

    “Cijela zemlja može biti uništena za jednu noć”, rekao je Tramp, dodajući da bi “svaki most bio sravnjen sa zemljom, a sve elektrane uništene, u plamenu i eksplozijama“.

    Razorne posljedice za 90 miliona ljudi
    Uništavanje elektrana imalo bi razorne posljedice po svakodnevni život u Iranu.

    Bez struje bi stali sistemi za vodosnabdijevanje, bolnice, proizvodnja hrane i transport. Mreže za distribuciju hrane bi se urušile, što bi dovelo do nestašica i gladi, dok bi prestanak rada pumpi za vodu izazvao širenje bolesti koje se inače mogu spriječiti, prenosi Dejli Mejl.

    Masovna nezaposlenost bila bi neizbiježna jer bi preduzeća bila primorana da zatvore, dok bi građani ostali izolovani i bez komunikacije, posebno nakon već postojećih problema sa internetom.

    Pravne i međunarodne posljedice napada
    Stručnjaci upozoravaju da bi takav napad vjerovatno kršio međunarodno pravo, jer bi uništavanje civilne infrastrukture bilo nesrazmjerno vojnom cilju.

    Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran gotovo sigurno uzvratio.

    Mogući scenariji uključuju napade na naftnu i gasnu infrastrukturu širom Bliskog istoka, kao i na postrojenja za desalinizaciju vode, od kojih zavise milioni ljudi u pustinjskim državama.

    Postoji i rizik od napada na brodove u Ormuskom moreuzu, ključnom pravcu kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte.

    Takođe, postoji bojazan da bi iranske mreže širom svijeta mogle aktivirati tzv. “spavače” i izvesti napade u zapadnim zemljama, uključujući Veliku Britaniju.

    Globalna ekonomska kriza na vidiku
    Zatvaranje Ormuskog moreuza i napadi na energetsku infrastrukturu mogli bi da gurnu svijet u duboku recesiju.

    Cijene nafte već su porasle iznad 110 dolara po barelu, a u slučaju daljih poremećaja mogle bi dostići i 150 dolara.

    To bi dovelo do rasta troškova transporta, poskupljenja robe i dodatnog pritiska na ekonomije širom svijeta, uključujući Evropu.

    Poremećaji bi se proširili i na druge sektore – od proizvodnje đubriva do medicinske opreme, čime bi kriza dobila još šire razmjere.

    Kriza vode i humanitarni slom
    Iran se već suočava sa ozbiljnom krizom vode, a uništavanje postrojenja za desalinizaciju i preradu vode dodatno bi pogoršalo situaciju.

    Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo pretvoriti postojeće probleme u potpunu humanitarnu katastrofu, sa nesagledivim posljedicama po stanovništvo.

    Svijet na ivici eskalacije
    Kako se približava rok koji je postavio Tramp, raste zabrinutost da bi jedan potez mogao pokrenuti lančanu reakciju sa globalnim posljedicama.

    Diplomatski napori i dalje traju, ali pitanje ostaje – da li će prevladati pregovori ili će svijet ući u novu, opasniju fazu sukoba, prenosi Nova.rs.

  • Oštre kritike na račun Trampa zbog prijetnji Iranu

    Oštre kritike na račun Trampa zbog prijetnji Iranu

    Stižu reakcije na najnoviju objavu Donalda Trampa na platformi Truth Social među ostalima i američke komentatorke za Bliski istok Tare Kangarlou.

    Reakcije analitičara na Trampove izjave

    Kaže da su to “do sada nezabilježene riječi” koje je izgovorio američki predsjednik i da je veliki dio njegove izjave “netačan”.

    “To što govori da će cijela civilizacija večeras umrijeti, a zatim pominje potpunu i totalnu promjenu režima u kojoj preovladavaju drugačiji, pametniji i manje radikalizovani umovi, nije tačno. Promjena režima se nije dogodila u Iranu jer su oni koji su na vlasti zapravo mlađa i još odlučnija verzija prethodne administracije i prethodnog sistema. Ta suprotnost je zapanjujuća“, poručila je.

    Kangarlou je istakla i kontradikciju između Trampove prijetnje o “cijeloj civilizaciji” i poruke “Bog blagoslovio veliki narod Irana”.

    “Važno je da gledaoci shvate da govorimo o naciji od 90 miliona običnih civila, jednoj od najprozapadnijih u cijeloj regiji”, poručila je.

    Iranski analitičar: Trampove prijetnje pokazuju da je sve očajniji

    Najnovija prijetnja američkog predsjednika da će izbrisati “cijelu civilizaciju“ u Iranu pokazuje da on postaje „sve ljući i očajniji“, ocijenio je Hasan Ahmadijan, docent političkih nauka sa Univerziteta u Teheranu.

    “Ton iz dana u dan postaje sve oštriji, što mi govori da je u nevolji“, dodao je.

    Ahmadijan smatra da Tramp pojačavanjem prijetnji želi da ih u Iranu shvate ozbiljnije.

    “Želi da njegove prijetnje ozbiljnije dopru do Iranaca i natjeraju ih da promjene mišljenje“, pojasnio je, prenosi Index.hr.

    Iako vjeruje da Tramp ne može ispuniti prijetnju o potpunom uništenju, Ahmadijan je upozorio da američki predsjednik može snažnije vojno udariti na Iran. Naglasio je da se Teheran obavezao da na takav napad odgovori istom mjerom.

    “To je poprilična močvara koja je započela ovim ratom i nastavlja se, a da on nije postigao nijedan od svojih ciljeva”, zaključio je Ahmadijan.

    BBC : Najnovija Trampova retorika naglašava predsjednikov težak položaj

    Predsjednik Donald Tramp dodatno je pojačao svoje prijetnje Iranu uoči roka za postizanje dogovora o prekidu vatre sa Teheranom, piše dopisnik BBC-ja iz Vašingtona Danijel Buš.

    Tramp je u objavi na društvenim mrežama upozorio da će “cijela civilizacija umrijeti večeras” ako Iran ne postigne dogovor danas do 20 sati po istočnom vremenu, 2 sata ujutru po našem vremenu.

    Prijetnja dolazi dan nakon što je Tramp rekao da će Sjedinjene Američke Države uništiti „svaki most“ i svaku elektranu u Iranu ako se ne postigne dogovor.

    Najnovija retorika otvorila je nova pitanja o tome da li bi Trampova prijetnja – ako se sprovede – bila usmjerena na civile i nevojnu infrastrukturu i predstavljala ratni zločin, piše BBC.

    Političke reakcije u SAD: Pozivi na 25. amandman

    Bivša američka kongresmenka Marjori Tejlor Grin, koja se razišla sa Trampom nakon što je bila jedna od njegovih najvjernijih saveznica u Predstavničkom domu , osudila je najnoviju prijetnju američkog predsjednika da će uništiti „cijelu civilizaciju“ u Iranu.

    “Nijedna bomba nije pala na Ameriku. Ne možemo ubiti cijelu civilizaciju. To je zlo i ludilo“, napisala je Tejlor Grin na mreži X. Takođe je pozvala da se aktivira 25. amandman američkog Ustava kako bi se Tramp uklonio sa dužnosti predsjednika.

    Poslanici Demokratske stranke takođe su posljednjih dana pozvali na aktiviranje 25. amandmana, osuđujući Trampove prijetnje da će uništiti iranske mostove, elektrane i drugu civilnu infrastrukturu, što bi predstavljalo ratne zločine.

    25. amandman američkog Ustava uređuje situacije u kojima predsjednik više nije sposoban da obavlja dužnost, bilo privremeno ili trajno.

    Najčešće se pominje njegov dio koji omogućava da potpredsjednik, uz podršku većine članova vlade, preuzme ovlašćenja predsjednika ako procijene da on nije u stanju da vodi državu.

    U slučaju spora, konačnu odluku donosi Kongres dvotrećinskom većinom. Pozivanje na 25. amandman u političkom kontekstu obično znači zahtjev za smjenu predsjednika zbog procjene da je nesposoban za obavljanje dužnosti, što je izuzetno rijedak i politički osjetljiv potez.

    Večeras ističe Trampov ultimatum Iranu

    Podsjećamo, Tramp ponovo pomjerio rok Iranu za postizanje dogovora ili otvaranje Ormuskog moreuza, ovog puta sa ponedjeljka na danas. U najnovijem u nizu odlaganja zaprijetio je da će, ako ne bude dogovora, Iran „čekati pakao“.

    Trampov pristup posljednjih sedmica obilježavaju oštre oscilacije između žestokih prijetnji, najavljenih odlaganja i izjava o dobrom napretku pregovora, ponekad i unutar istog obraćanja.

    Iranska državna novinska agencija IRNA izvijestila je juče da je Teheran odbio najnoviji prijedlog o primirju, nakon čega je Tramp uputio zlokobno upozorenje i poručio da je rok u utorak u 20 sati, po istočnom vremenu konačan.

    “Neće imati mostove. Neće imati elektrane. Neće imati ništa“, rekao je Tramp.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je Sjedinjene Američke Države da su napadi na civilnu infrastrukturu zabranjeni međunarodnim pravom, ali je Tramp novinarima izjavio da ga “uopšte ne brine” mogućnost da takvim napadima počini ratne zločine.

  • Evropi prijeti kolaps ako Iran zatvori “Vrata žalosti“

    Evropi prijeti kolaps ako Iran zatvori “Vrata žalosti“

    Evropa bi se mogla suočiti sa ozbiljnim energetskim i ekonomskim potresom ukoliko dođe do zatvaranja strateškog moreuza Bab el-Mandeb, upozoravaju stručnjaci.

    Nakon što je Iran već ograničio protok kroz Ormuski moreuz, sve su glasnija upozorenja da bi mogao biti blokiran i ovaj ključni prolaz, poznat kao „Vrata žalosti“, koji povezuje Crveno more sa Indijskim okeanom i predstavlja jednu od najvažnijih ruta za transport nafte i robe ka Evropi.

    Prijetnja koja bi mogla poremetiti globalnu trgovinu
    Savjetnik iranskog vrhovnog vođe upozorio je da bi saveznici Teherana mogli zatvoriti Bab el-Mandeb, čime bi se globalni tokovi energije i trgovine mogli poremetiti u vrlo kratkom roku.

    Ovaj tjesnac ima ogroman značaj jer kroz njega prolazi veliki dio energenata iz Persijskog zaliva, ali i roba koja iz Azije ide prema Evropi. Njegovo zatvaranje primoralo bi brodove da plove oko Afrike, što bi značajno povećalo troškove i produžilo vrijeme transporta.

    Koliki je stvarni rizik
    U normalnim okolnostima, kroz Ormuski moreuz prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i gasa. Ako bi uz to bio blokiran i Bab el-Mandeb, ukupno bi bilo ugroženo i do četvrtine globalnog snabdijevanja energijom.

    Takav scenario ne bi značio trenutni kolaps sistema, ali bi izazvao ozbiljan šok na tržištu i mogao dovesti do poremećaja u snabdijevanju, naročito u Evropi, koja zavisi od stabilnih energetskih tokova.

    Huti i kontrola ključne rute
    Dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da ovaj prolaz u velikoj mjeri kontrolišu Huti iz Jemena, koji imaju podršku Irana.

    Ova grupa je već ranije pokazala da može ugroziti plovidbu napadima na brodove. Stručnjaci upozoravaju da bi i nekoliko incidenata bilo dovoljno da brodarske kompanije obustave prolaz kroz Crveno more.

    Scenario iz noćne more za Evropu
    Analitičari upozoravaju da bi istovremeno ograničenje prolaza kroz dva ključna moreuza moglo ozbiljno pogoditi evropsku ekonomiju.

     

    „Ako dođe do paralelnog poremećaja u Ormuskom tjesnacu i Bab el-Mandebu, trgovina prema Evropi mogla bi biti ozbiljno ugrožena“, upozoravaju stručnjaci.

    U takvom scenariju, Evropa bi se mogla naći na ivici energetskog kolapsa pojedinih sektora, posebno industrije i transporta.

    Posljedice bi osjetili svi
    Moguće posljedice uključuju:
    rast cijena goriva i energije

    poskupljenje hrane i proizvoda

    poremećaje u industriji

    jačanje inflacije

    Energetska kriza ne bi ostala ograničena samo na Evropu, već bi imala globalne posljedice.

    Evropa nema mnogo prostora za grešku
    Iako evropske zemlje imaju alternativne izvore energije, stručnjaci upozoravaju da oni možda neće biti dovoljni u slučaju dugotrajnog poremećaja.

    Poseban problem predstavlja konkurencija iz Azije, koja već sada preuzima dio dostupnih energetskih resursa, nudeći više cijene.

    „Nije kao da postoji bezbjednosna rezerva. Evropa bi mogla osjetiti posljedice već u narednim sedmicama“, upozoravaju analitičari.

    Svijet na ivici nove krize
    Iako se još ne zna hoće li doći do potpunog zatvaranja Bab el-Mandeba, sama mogućnost takvog scenarija već izaziva zabrinutost.

    Ono što je jasno jeste da bi blokada ovog strateškog prolaza, uz već postojeće tenzije, mogla dodatno destabilizovati globalno tržište i dovesti Evropu u izuzetno težak položaj.

    U najgorem slučaju, upozoravaju stručnjaci, posljedice bi mogle biti toliko ozbiljne da bi pojedini sektori zaista došli na ivicu kolapsa, prenosi Dnevno.hr.