Kategorija: Svijet

Dvonedjeljni plan o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana predviđa da Iran i Oman mogu da naplaćuju takse brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz, uski ulaz u Persijski zaliv, izjavio je danas, 8. aprila, regionalni zvaničnik uključen u pregovore.

Prema njegovim riječima, Iran planira da prikupljena sredstva iskoristi za obnovu nakon sukoba, ali se ne zna u koje svrhe će Oman usmjeriti prihod od taksi, prenio je AP.

Ormuski moreuz se nalazi u teritorijalnim vodama Irana i Omana, ali je međunarodna zajednica taj prolaz do sada smatrala međunarodnim plovnim putem kroz koji se brodovi slobodno kreću, bez plaćanja putarine.

Zvaničnik, koji je bio direktno uključen u pregovore o primirju, govorio je pod uslovom anonimnosti kako bi mogao da iznese detalje internih razgovora.

Podsjećamo, Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su sporazum o prekidu vatre, koji uključuje nesmetan prolaz trgovačkih brodova kroz Ormuski tjesnac.

I Ukrajinci učestvovali u konsultacijama o situaciji u Ormuskom moreuzu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da ukrajinsko vojno osoblje učestvuje u konsultacijama o tome kako će funkcionisati Ormuski moreuz.

“Ukrajinska vojska takođe učestvuje u konsultacijama o tome kako će Ormuski moreuz nastaviti da funkcioniše. Bezbjedna plovidba je globalna vrijednost, to znamo iz iskustva zaštite u Crnom moru. Neophodno je da svi u svijetu takođe to cijene”, rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju, prenosi Ukrinform.

On je naveo da se situacija svakodnevno “značajno” mijenja zbog događaja u Iranu i odnosa između Evrope i SAD.

“Ali naši interesi su dugoročni – svih u Evropi, prije svega, ovo je bezbjednosni interes”, rekao je Zelenski.

Prema njegovim rečima, ukrajinske diplomate imaju odgovarajući zahtev azijskih zemalja.

“Naložio sam da se na svemu tome radi u najkraćem roku. Biće kontakata sa liderima, i rada na nivou Ministarstva spoljnih poslova i drugih ministarstava. Glavno je da Ukrajini stalno pružamo realne mogućnosti za odbranu”, naglasio je Zelenski.

Brojne zemlje pozdravile su najavljeni prekid vatre između SAD i Irana, među njima Južna Koreja, Novi Zeland i Irak, uz ranije reakcije Australije, Japana i Pakistana.

Globalne cijene nafte naglo su pale, dok su akcije na berzama porasle nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli uslovni dvonedjeljni sporazum o prekidu vatre koji predviđa ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

Cijena referentne sirove nafte Brent pala je za oko 13 odsto na 94,80 dolara po barelu, dok je američka nafta zabilježila pad veći od 15 odsto i trgovala se po cijeni od 95,75 dolara, preneo je Bi-Bi-Si.

Uprkos tome, cijene su i dalje više nego prije početka sukoba 28. februara, kada se nafta prodavala za oko 70 dolara po barelu.

Kancelarija premijera Izraela Benjamina Netanijahua izdala je saopštenje u kojem pozdravlja prekid vatre između SAD i Irana, ističući da se to ne odnosi na Liban, uprkos tvrdnjama pakistanskih posrednika da je i Bejrut obuhvaćen primirjem.

– Izrael podržava odluku predsjednika SAD Donalda Trampa da obustavi napade na Iran na dvije nedjelje, pod uslovom da Iran odmah otvori Ormuski moreuz i obustavi sve napade na SAD, Izrael i zemlje u regionu – navodi se u saopštenju kabineta premijera objavljenom samo na engleskom jeziku, prenosi Tajms of Izrael.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif saopštio je prethodno da su se Iran, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici dogovorili o trenutnom prekidu vatre, koji stupa na snagu odmah i obuhvata sve zone sukoba, uključujući i Liban.

Međutim, kako je navedeno iz kancelarije premijera Izraela, dvonedjeljno primirje ne uključuje Liban.

– Izrael takođe podržava napore SAD da se osigura da Iran više ne predstavlja nuklearnu, raketnu i terorističku prijetnju za Ameriku, Izrael, iranske arapske susjede i svijet. Sjedinjene Države su rekle Izraelu da su posvećene ostvarivanju ovih ciljeva, koje dijele SAD, Izrael i regionalni saveznici Izraela, u predstojećim pregovorima – zaključuje se u saopštenju.

Manje od dva sata prije najavljenog „smaka svijeta”, Sjedinjene Države i Iran postigli su sporazum o prekidu vatre.

Ovaj dogovor, koji su mnogi svjetski mediji opisali kao dramatičan bijeg sa ivice opšteg rata, uključuje i ključnu stavku o nesmetanom prolazu trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz.

Prema izvještajima BBC-ja, ključnu posredničku ulogu odigrao je pakistanski premijer Šehbaz Šarif. Njegov prijedlog o dvonedjeljnom primirju prihvaćen je u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp već najavio masovne udare na iransku civilnu infrastrukturu, uključujući elektrane i mostove.

Tramp je, u izjavi koju prenosi CNN, potvrdio da poznaje Šarifa kao „veoma poštovanog čovjeka” i da je odlučio da pruži šansu diplomatiji.

Iran je prethodno postavio oštre preduslove za bilo kakve pregovore, tražeći hitnu obustavu napada, garancije da se oni neće ponoviti i nadoknadu štete za pogođene petrohemijske komplekse. Iako su tenzije i dalje visoke, Teheran je pristao na privremeni prekid neprijateljstava. Primirje je u Teheranu predstavljeno kao velika pobjeda njihovog režima, tvrdeći da je Amerika pristala na njihove uslove, koji su se ovih dana pojavljivali u 10 tačaka.

Dok traje primirje između Vašingtona i Teherana, situacija na terenu ostaje složena. Izraelske odbrambene snage (IDF) su prethodno izvijestile o uništenju desetina iranskih aviona na vojnim aerodromima, kao i o udarima na fabrike dronova. Prema izvorima BBC-ja, Izrael je pogodio i petrohemijski pogon „Јužni Pars” na jugu Irana, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost za stabilnost energetskog tržišta. Takođe, i nakon Trampove objave, Iran je gađao nebo iznad Izraela, što dovodi u pitanje da li je riječ o stvarnom primirju.

Izraelski zvaničnici zabrinuti su zbog privremenog sporazuma o prekidu vatre koji su Sjedinjene Države postigle sa Iranom, ali će se Izrael pridržavati dogovora, slijedeći vođstvo američkog predsjednika Donalda Trampa, rekao je izraelski izvor upoznat sa situacijom, piše CNN.

Dvonedjeljni rok koji je dogovoren služi kao „prozor” za intenzivne diplomatske pregovore. Dok Tramp poručuje da su u toku „žestoki pregovori”, Iran upozorava da će u slučaju nove „greške” SAD, meta biti energetska infrastruktura u cijelom regionu.

Ovo primirje, iako krhko, donijelo je preko potrebno olakšanje globalnim tržištima nafte i stanovništvu koje je danima živjelo pod prijetnjom direktnog sukoba dvije vojne sile.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nije usvojio nacrt rezolucije o Ormuskom moreuzu nakon veta Rusije i Kine.

Javlja to dopisnik “Sputnjika”, navodeći kako je jedanaest zemalja glasalo za dokument, dok su dvije bile uzdržane.

Naime, Moskva i Peking su glasali protiv.

Dokument poziva države da “koordinišu odbrambene napore srazmjerno okolnostima” kako bi osigurale prolaz brodova kroz Ormuski moreuz.

To uključuje pratnju civilnih brodova i odvraćanje pokušaja zatvaranja ili blokiranja moreuza.

Rezolucija se odnosi samo na situaciju u Ormuskom moreuzu. Međutim, Savjet bezbjednosti izražava spremnost da razmotri “dalje mjere” protiv onih koji ometaju prolaz u Bab el-Mandebskom moreuz.

Štaviše, dokument zahtjeva od Irana da “prekine napade na trgovačke i komercijalne brodove”. Savjet bezbjednosti takođe poziva na deeskalaciju tekućih neprijateljstava i “povratak na put diplomatije”.

Prema riječima ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, nacrt rezolucije predviđa odbrambene mjere, ali su slične odluke UN ranije služile za opravdanje agresije.

Reakcija SAD
Veto Rusije i Kine na nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o Ormuskom moreuzu neće ograničiti akcije Vašingtona protiv Irana, tvrdi stalni predstavnik SAD pri UN Majk Volc.

“Napominjem da današnji rezultat ne ograničava Sjedinjene Države da nastave da djeluju u sopstvenoj samoodbrani i kolektivnoj odbrani naših saveznika i partnera”, rekao je Volc nakon glasanja.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je 3. aprila napomenuo da nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti o Ormuskom moreuzu predviđa odbrambene mjere, ali da su “odbrambene” rezolucije UN ranije korišćene za agresivne mjere.

Iran je prekinuo direktnu komunikaciju sa Amerikom nakon prijetnje predsjednika Donalda Trampa da će uništiti “cijelu iransku civilizaciju”, izvijestili su mediji u utorak.

Taj potez uslijedio je prije roka koji je Tramp postavio za potencijalni sporazum u utorak, što komplikuje napore za postizanje dogovora, ali ne i okončava tekuće pregovore, prema “The New York Timesu”, pozivajući se na tri iranska zvaničnika.

Zvaničnici su rekli da se indirektni razgovori putem posrednika za prekid vatre nastavljaju uprkos obustavi direktnog kontakta, prema izvještaju, koje je uglavnom potvrdio “The Wall Street Journal”.

Jedan zvaničnik rekao je da je iranska odluka imala za cilj poslati “signal neodobravanja i prkosa” kao odgovor na prijetnju, prema izvještaju.

Ostaje nejasno hoće li se direktna komunikacija između Teherana i Vašingtona nastaviti prije roka.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjeve za komentar.

Tramp je ranije upozorio da će “cijela civilizacija večeras umrijeti i da se više nikada neće vratiti” – izjave koje su podstakle nagađanja dok se približava njegov rok za Iran u 20.00 sati, navodi “AA”.

 

Ukoliko američki predsjednik Donald Tramp sprovede svoju prijetnju i uništi iranske elektrane, Iran bi mogao da se suoči sa humanitarnom katastrofom ogromnih razmjera, upozoravaju stručnjaci.

Kolaps osnovnih sistema života
Milioni ljudi ostali bi bez osnovnih uslova za život, uključujući hranu, vodu i zdravstvenu zaštitu.

Ali posljedice ne bi bile ograničene samo na Iran. Napad na ključnu infrastrukturu mogao bi da izazove talas terorističkih napada širom svijeta, kao i ozbiljan globalni finansijski potres.

Iran ima rok do večeras u 20 časova po vremenu u Vašingtonu da ponovo otvori Ormuski moreuz. U suprotnom, Tramp je zaprijetio razornim napadom, navodeći da bi mogao da “vrati zemlju u kameno doba”.

“Cijela zemlja može biti uništena za jednu noć”, rekao je Tramp, dodajući da bi “svaki most bio sravnjen sa zemljom, a sve elektrane uništene, u plamenu i eksplozijama“.

Razorne posljedice za 90 miliona ljudi
Uništavanje elektrana imalo bi razorne posljedice po svakodnevni život u Iranu.

Bez struje bi stali sistemi za vodosnabdijevanje, bolnice, proizvodnja hrane i transport. Mreže za distribuciju hrane bi se urušile, što bi dovelo do nestašica i gladi, dok bi prestanak rada pumpi za vodu izazvao širenje bolesti koje se inače mogu spriječiti, prenosi Dejli Mejl.

Masovna nezaposlenost bila bi neizbiježna jer bi preduzeća bila primorana da zatvore, dok bi građani ostali izolovani i bez komunikacije, posebno nakon već postojećih problema sa internetom.

Pravne i međunarodne posljedice napada
Stručnjaci upozoravaju da bi takav napad vjerovatno kršio međunarodno pravo, jer bi uništavanje civilne infrastrukture bilo nesrazmjerno vojnom cilju.

Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran gotovo sigurno uzvratio.

Mogući scenariji uključuju napade na naftnu i gasnu infrastrukturu širom Bliskog istoka, kao i na postrojenja za desalinizaciju vode, od kojih zavise milioni ljudi u pustinjskim državama.

Postoji i rizik od napada na brodove u Ormuskom moreuzu, ključnom pravcu kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte.

Takođe, postoji bojazan da bi iranske mreže širom svijeta mogle aktivirati tzv. “spavače” i izvesti napade u zapadnim zemljama, uključujući Veliku Britaniju.

Globalna ekonomska kriza na vidiku
Zatvaranje Ormuskog moreuza i napadi na energetsku infrastrukturu mogli bi da gurnu svijet u duboku recesiju.

Cijene nafte već su porasle iznad 110 dolara po barelu, a u slučaju daljih poremećaja mogle bi dostići i 150 dolara.

To bi dovelo do rasta troškova transporta, poskupljenja robe i dodatnog pritiska na ekonomije širom svijeta, uključujući Evropu.

Poremećaji bi se proširili i na druge sektore – od proizvodnje đubriva do medicinske opreme, čime bi kriza dobila još šire razmjere.

Kriza vode i humanitarni slom
Iran se već suočava sa ozbiljnom krizom vode, a uništavanje postrojenja za desalinizaciju i preradu vode dodatno bi pogoršalo situaciju.

Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo pretvoriti postojeće probleme u potpunu humanitarnu katastrofu, sa nesagledivim posljedicama po stanovništvo.

Svijet na ivici eskalacije
Kako se približava rok koji je postavio Tramp, raste zabrinutost da bi jedan potez mogao pokrenuti lančanu reakciju sa globalnim posljedicama.

Diplomatski napori i dalje traju, ali pitanje ostaje – da li će prevladati pregovori ili će svijet ući u novu, opasniju fazu sukoba, prenosi Nova.rs.