Kategorija: Svijet

Obavezno ćemo obezbijediti potpuno obnavljanje prava Rusa i ruskogovorećih ljudi protiv kojih je neonacistički kijevski režim pokrenuo otvoreni teror. Rješavanje ovog pitanja spada među neophodne uslove za dugoročno regulisanje ukrajinskog sukoba, istakao je šef ruske diplomatije

Ruski jezik, beskrajno bogat slikama i izražajan, predstavlja temelj kulturnog, duhovnog i istorijskog koda naše zemlje, zemlje-civilizacije, izjavio je ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova povodom Dana ruskog jezika.

– Čestitam vam Dan ruskog jezika, praznik koji se obeležava širom sveta na dan rođenja A. S. Puškina, našeg velikog pesnika i tvorca savremenog ruskog književnog jezika – poručio je on.

Istovremeno, nastavio je šef ruske diplomatije, jezik Puškina i F. M. Dostojevskog predstavlja i jedno od najvažnijih sredstava međunarodne komunikacije. Podvukao je da je “veliki i moćni”, kako se često naziva ruski jezik, jedan od najrasprostranjenijih jezika na svetu, uključujući i digitalni prostor, kao i jedan od zvaničnih jezika Ujedinjenih nacija i niza drugih multilateralnih struktura.

– Znanje ruskog jezika otvara vrata riznici svetske umetnosti, najsavremenijim naučnim dostignućima i najširim ekonomskim mogućnostima – poručio je Lavrov.

Skrenuo je pažnju na ujedinjujuću ulogu ruskog jezika u jačanju mira i dobrosusedskih odnosa na evroazijskom prostoru, kao i u formiranju nove arhitekture bezbednosti i uzajamno korisne saradnje u Evroaziji. Dodao je da su Rusija, Belorusija, Kirgizija, Tadžikistan i Uzbekistan podržali inicijativu predsednika Kazahstana Kasima Žomarta Tokajeva o osnivanju Međunarodne organizacije za ruski jezik.

Podsjetio je na to da je u martu 2026. godine u Moskvi održana prva ministarska konferencija ove organizacije, čime je zvanično započeo njen rad, a djelatnosti te organizacije za ruski jezik mogu se priključiti sve države koje dijele njene ciljeve.

– Među našim bezuslovnim prioritetima nalazi se zaštita i podrška onima kojima je ruski jezik maternji. Nastavićemo odlučno da se suprotstavljamo svim oblicima jezičke diskriminacije i rusofobije, gde god da se oni ispoljavaju. Obavezno ćemo obezbijediti potpuno obnavljanje prava Rusa i ruskogovorećih ljudi protiv kojih je neonacistički kijevski režim pokrenuo otvoreni teror. Rješavanje ovog pitanja spada među neophodne uslove za dugoročno regulisanje ukrajinskog sukoba – naglasio je Lavrov.

Podvukao je da će Rusija nastaviti da čini sve što je u njenoj moći kako bi pomogla sunarodnicima u inostranstvu, kao i stranim partnerima i prijateljima u izučavanju ruskog jezika, sticanju obrazovanja na ruskom jeziku i realizaciji humanitarnih i prosvjetnih projekata.

Šef ruske diplomatije je poručio da je 2026. bogata značajnim jubilejima povezanim sa ruskim jezikom. Među njima su 225 godina od rođenja Vladimira Dalja, tvorca “Јednojezičkog rečnika živog velikoruskog jezika”, 200 godina od rođenja društvenog delatnika i nenadmašnog satiričara Mihaila Saltikova-Ščedrina, kao i 90 godina od rođenja istaknutog filologa, rektora Sanktpeterburškog državnog univerziteta i osnivača fonda “Ruski svet” Ljudmile Verbicke.

– Ove godine naše Ministarstvo i fond ‘Ruski svet’ ustanovili su nagradu ‘Za doprinos svetskoj rusistici’, koja nosi ime Vitalija G. Kostomarova, istaknutog lingviste koji je bio među utemeljivačima Državnog instituta za ruski jezik ‘A. S. Puškin’. Nagrada je namenjena zaslužnim nastavnicima ruskog jezika i književnosti iz sistema osnovnog, visokog i dodatnog obrazovanja stranih država. Pored toga, njome će biti nagrađeni i značajni rezultati u oblasti prevodilačkog i naučnoistraživačkog rada. Očekujemo da će prva svečana ceremonija dodjele nagrade biti održana već ove godine u Moskvi – rekao je ministar spoljnih poslova Rusije.

Na kraju je još jednom srdačno čestitao svima koji vole ruski jezik, i koji svojim radom doprinose očuvanju višestranog nasljeđa Ruskog svijeta.

Izvor: RT Balkan

Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dodatno su porasle nakon novih raketnih i dron napada u području Persijskog zaliva, Kuvajta, Bahreina i strateški važnog Ormuskog moreuza.

Američka Centralna komanda saopštila je da su iranski dronovi upućeni prema Ormuskom moreuzu, dok je sedam balističkih projektila ispaljeno prema Kuvajtu i Bahreinu.

Američki odgovor

Prema navodima CENTCOM-a, američke snage presrele su šest projektila, dok sedmi nije stigao do cilja.

Nakon toga SAD su izvele udare na iranske obalne radarske položaje u Goruku i na ostrvu Kešm, koje ima veliki strateški značaj jer nadgleda prilaz Ormuskom moreuzu.

Iran iznosi drugačiju verziju

Iranska Revolucionarna garda tvrdi da su četiri naftna tankera, navodno pod američkim vojnim navođenjem, pokušala da napuste Ormuski moreuz bez dozvole, uprkos ponovljenim upozorenjima iranske mornarice.

Prema iranskoj verziji, jedan brod je zaustavljen, dok su se ostali vratili, nakon čega su američki dronovi pogodili telekomunikacione objekte na ostrvu Kešm i u Siriku.

Spor oko posljedica napada

IRGC je potom, kako navodi, ispalio balističke projektile na vazdušnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu i objekte povezane s američkom Petom flotom u Bahreinu.

Američka komanda odbacila je tvrdnje da je sjedište Pete flote u Bahreinu oštećeno i saopštila da među američkim osobljem nema povrijeđenih, navodi “Shafaq“.

Kuvajt aktivirao protivvazdušnu odbranu

Generalštab Kuvajta potvrdio je da su sistemi protivvazdušne odbrane reagovali na “neprijateljske raketne i dron napade”, dodajući da su eksplozije koje su se čule bile povezane s operacijama presretanja.

Najnoviji incident dodatno je pojačao zabrinutost za bezbjednost Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi značajan dio svjetskog transporta nafte i koji je već godinama jedno od najosjetljivijih žarišta u odnosima Vašingtona i Teherana.

Sve češće analize na Zapadu bave se pitanjem ko bi mogao preuzeti vlast u Rusiji nakon Vladimira Putina, posebno u okolnostima dugotrajnog rata u Ukrajini i rastućih društvenih i ekonomskih problema unutar zemlje.

Iako se u ruskom društvu primjećuju određene promjene raspoloženja, stručnjaci upozoravaju da ne postoje jasni pokazatelji skorog odlaska aktuelnog predsjednika iz Kremlja.

Rusija između imperijalnog nasljeđa i savremene geopolitike

Analitičari ističu da se Rusija ne može posmatrati isključivo kroz prizmu zapadnih liberalno-demokratskih vrijednosti, jer se radi o izrazito složenoj državi sa velikim regionalnim razlikama i snažnim istorijskim nasljeđem centralizovane vlasti, navodi “Index“.

Mnogi dijelovi zemlje i dalje su ekonomski zavisni od Moskve, dok stanovnici velikih gradova poput Moskve i Sankt Peterburga imaju znatno drugačije društvene poglede od stanovništva udaljenih regiona.

Nova elita oblikovana ratom

Tokom više od dvije decenije Putinove vladavine formirana je složena mreža političkih, bezbjednosnih i ekonomskih centara moći, dok je rat u Ukrajini dodatno stvorio novu grupu uticajnih aktera povezanih s vojnom industrijom.

Upravo zbog toga mnogi smatraju da eventualni nasljednik neće biti liberalni reformator sklon brzom približavanju Zapadu, već prije predstavnik bezbjednosnog aparata koji bi nastavio politiku snažne države i visokih vojnih izdvajanja.

Malo vjerovatan zaokret prema Zapadu

Prema procjenama brojnih stručnjaka, nagli prekid sukoba i povratak na predratne odnose sa Zapadom izazvali bi ozbiljne poremećaje u ruskoj ekonomiji, posebno u sektorima koji danas zavise od vojne proizvodnje.

Zbog toga se kao vjerovatniji scenario navodi nastavak dugotrajnog geopolitičkog nadmetanja sa Zapadom, čak i u slučaju formalnog završetka rata u Ukrajini.

Neizvjesna budućnost Kremlja

Iako se često povlače paralele sa raspadom Sovjetskog Saveza i periodom Mihaila Gorbačova, stručnjaci upozoravaju da je današnja Rusija znatno drugačije uređena i da ne postoji jedinstvena politička struktura koja bi mogla proizvesti sličan razvoj događaja.

Zbog zatvorenosti sistema i složene arhitekture moći, ostaje neizvjesno ko će jednog dana naslijediti Putina i kojim će putem krenuti najveća država svijeta.

Naučnici s Univerziteta u Kembridžu razvili su “fundamentalno novu” vrstu vakcine čiji je ključni sastojak u potpunosti dizajniran vještačkom inteligencijom i prvi put testiran na ljudima.

Vakcina je osmišljena da djeluje protiv svih koronavirusa, uključujući Covid varijante i viruse koji se prenose sa životinja na ljude, s ciljem sprečavanja budućih pandemija.

Istraživači su analizirali genetske kodove različitih koronavirusa i uz pomoć AI kreirali super-antigen koji trenira imunološki sistem da prepozna cijelu porodicu virusa, čak i ako mutiraju.

Prva klinička ispitivanja na 39 osoba pokazala su da je vakcina sigurna, dok će naredna studija na oko 200 ispitanika dati jasniju sliku o njenoj efikasnosti, piše BBC.

Profesor Džonatan Hinej izjavio je da je riječ o fundamentalnoj promjeni u pripremi za pandemije, dok je profesor Soul Faust ocijenio da tehnologija definitivno ima potencijal.

Tim već radi na univerzalnim vakcinama protiv sezonske gripe, ptičjeg gripa H5N1 i virusnih hemoragičnih groznica, uključujući Ebola sojeve za koje još ne postoji vakcina.

Prema riječima profesora Endija Polarda iz Oksfordske grupe za vakcine, AI pristupi već daju fascinantne podatke u istraživanjima na životinjama, a ključni test bit će rezultati u ljudskim ispitivanjima.

Naučnici vjeruju da bi vještačka inteligencija mogla postati prekretenica u razvoju vakcina, ubrzati proces i spasiti živote.

Apsolutno podržavamo napore američke administracije usmjerene ka reafirmaciji suvereniteta BiH – navela je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na Instagramu.

Zahvalni smo, kaže Cvijanović, zvaničnicima Sjedinjenih Američkih Država na naporima da se afirmišu lokalna rješenja, unutrašnji dijalog konstitutivnih naroda i puna odgovornost demokratski izabranih institucija na svim nivoima vlasti u BiH.

Апсолутно подржавамо напоре америчке администрације усмјерене ка реафирмацији суверенитета БиХ.

Захвални смо званичницима Сједињених Америчких Држава на напорима да се афирмишу локална рјешења, унутрашњи дијалог конститутивних народа и пуна одговорност демократски изабраних…

— Жељка Цвијановић (@Cvijanovic_Z) June 5, 2026

Sa ovim pristupom Republika Srpska je u potpunosti saglasna.

– Istovremeno, teško je razumjeti nastojanja pojedinih članica takozvanog Savjeta za implementaciju mira da BiH, više od trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i dalje održavaju u statusu posljednje kolonije u Evropi. Smatramo da uloga visokih predstavnika mora biti vraćena u Aneks 10 Dejtonskog sporazuma, do potpunog ukidanja, a takozvana “bonska ovlaštenja”, koja predstavljaju prepreku unutrašnjem dijalogu i jedan od ključnih izvora političkih kriza u BiH, budu odmah uklonjena iz političkog života BiH – istakla je Cvijanović.

Dodala je da je krajnje je vrijeme da BiH prestane biti eksperiment međunarodnog upravljanja i postane država u kojoj se odluke donose isključivo demokratski izabrani predstavnici konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti, u skladu sa Ustavom koji je definisan u okvirima Dejtonskog sporazuma.

Ruski predsjednik Vladimir Putin saopštio je da za sada ne vidi svrhu sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.

Govoreći o pismu koje mu je uputio ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, Putin je poručio šefu kijevskog režima da ne treba da se boji i da treba da izađe na izbore.

Kao odgovor na pismo, Putin se obratio ruskoj vojsci sa porukom: “Nastavite da radite, braćo”.

Povodom komentara Zelenskog u vezi sa godinama ruskog lideta, Putin je rekao da glavna stvar nisu godine, već kapacitet i sposobnost za rad.

Zelenski je u otvorenom pismu ruskom predsjedniku naveo da bi rat trebalo okončati direktnim angažovanjem dva lidera, a ne spoljnim posredovanjem, te pozvao na određivanje datuma za sastanak.

Globalni trgovinski sistem više nije zapadnocentričan. Skoro polovina rasta globalnog BDP-a u poslednjih pet godina dolazi iz zemalja BRIKS-a, dok je udeo G7 bio svega 18 odsto, saopštio je ruski predsednik Vladimir Putin.

– Kao primer kako globalni trgovinski sistem prestaje da bude zapadnocentričan, napominjem da se u proteklih 25 godina udio BRIKS-a u međunarodnoj trgovini robom više nego udvostručio – rekao je Putin tokom plenarne sjednice Peterburškog međunarodnog foruma.

Doprinos takozvane Grupe sedam globalnom ekonomskom rastu manji je nego kod BRIKS-a, istakao je Putin.

Prema njegovim riječima, uloga BRIKS-a u svjetskoj ekonomiji raste i nastaviće da se povećava.

Udio zemalja BRIKS-a u globalnom BDP-u po paritetu kupovne moći je oko 40 odsto, a G7 je manji od 29 odsto, precizirao je ruski lider.

– Po ovom pokazatelju, BRIKS je pretekao G7 još 2020. godine, ali njegova prednost raste. Prema prognozama, taj odnos će nastaviti da se mijenja u korist BRIKS-a – primijetio je Putin.

Unutrašnji promet robe u okviru BRIKS-a već premašuje 1 bilion dolara godišnje, dodao je Putin.

Evropske elite provociraju haos i uvlače u njega nove zemlje

Evropske elite provociraju haos, u koji pokušavaju da uvuku nove zemlje, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin, ocijenivši da je politika evropske birokratije – nedalekovida.

– Vidimo kako se realizuje nedalekovida politika evropske birokratije, koju prati agresivna retorika i koja vodi ka daljem gubitku pozicija Evrope u svjetskoj ekonomiji – ocijenio je Putin na plenarnom zasedanju ovogodišnjeg Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

Ruski predsednik je ocijenio da se harmoničan put razvoja u savremenom svijetu sastoji u sposobnosti zemalja da čuju jedna drugu.

Prema njegovim riječima, Rusija aktuelne globalne probleme ne vidi samo kao prijetnju, nego i kao ogromne mogućnosti, i otvorena je za sve koji su zainteresovani da sarađuju s njom.

Ruski predsjednik je ukazao na to da globalno liderstvo zavisi od sposobnosti zemlje da obezbijedi suverenitet, a da Rusija svoj suverenitet jača u veoma napetim i složenim uslovima, pod pritiskom koji i dalje traje, šireći krug partnera i pronalazeći nova finansijska i tehnološka rješenja i nova, perspektivnija tržišta.

– Mi smo uvijek otvoreni za one koji su zainteresovani da rade s našom zemljom, za one koji su spremni za ravnopravnu, obostrano korisnu saradnju. Ujvereni smo da upravo takav pristup – da čujemo jedni druge, da razumijemo interese svake strane, da pronalazimo zajednička rešenja – jeste harmoničan put razvoja – rekao je Putin tokom zasjedanja.

On je, takođe, konstatovao da “svijet postaje pravedniji kada ekonomski rast obuhvata veći broj zemalja, kada mogućnosti dobijaju milijarde ljudi, koji su ranije bili na periferiji globalne ekonomije”.

– Svijet tokom posljednjih decenija preživljava strukturnu transformaciju, pri čemu nije riječ o prelasku iz jedne faze ciklusa u drugu, nego o promjeni same paradigme globalnog razvoja – rekao je Putin.

Putin je saopštio da na ovogodišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu učestvuje više od 130 zemalja.

Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu traje od 3. do 6. juna.

Papa Lav XIV imenovao je Mariju Monserat Alvarado za novu prefektkinju Dikasterijuma za komunikacije, čime je nastavljen proces većeg uključivanja žena u najviše strukture Katoličke crkve.

Ona će na dužnost stupiti 1. novembra i naslijediće Paola Rufinija, koji je od 2018. godine predvodio komunikacioni sektor Vatikana.

Imenovanje predstavlja istorijski presedan za Svetu Stolicu. Po prvi put u njenoj viševjekovnoj istoriji jedna žena vodiće cjelokupan medijski i komunikacioni sistem Vatikana. Alvarado će ujedno biti i prva laikinja na ovoj funkciji, što potvrđuje trend većeg uključivanja žena i laika u najviše strukture upravljanja Katoličke crkve, prenosi RTS.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Vatican News in italiano (@vaticannewsit)

Rođena je prije 47 godina u Meksiko Sitiju, a američko državljanstvo stekla je 2008. godine. Studirala je na Univerzitetu Florida International i Univerzitetu Džordž Vašington. Tokom profesionalne karijere izgradila je ugled u oblasti zaštite vjerskih sloboda i ljudskih prava.

Više od decenije radila je u organizaciji “Becket Fund for Religious Liberty“, sa sjedištem u Vašingtonu, koja pruža pravnu zaštitu verskim zajednicama i pojedincima. Tokom tog perioda učestvovala je u brojnim slučajevima pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Američkih Država, zastupajući ne samo katoličke institucije, već i pripadnike drugih vjeroispovijesti, uključujući jevrejske zajednice i muslimanske zatvorenike kojima je bila uskraćena vjerska pomoć.

Od 2023. godine nalazi se na čelu EWTN News-a, najveće katoličke medijske mreže na engleskom jeziku. Riječ je o medijskoj grupaciji konzervativne orijentacije koja emituje program u više zemalja svijeta putem televizije, radija, štampanih i digitalnih platformi.

Upravo taj dio njene biografije privukao je posebnu pažnju vatikanskih analitičara. Dok se njeno imenovanje tumači kao nastavak reformi koje su započete tokom pontifikata pape Franje, činjenica da dolazi iz medijskog okruženja koje zastupa tradicionalniji pristup crkvenim pitanjima otvara pitanja o budućem pravcu razvoja vatikanskih medija.

Dikasterijum za komunikacije objedinjuje sve glavne medijske institucije Svete Stolice. Pod njegovom nadležnošću nalaze se list L'Osservatore Romano, Radio Vatikan, portal Vatican News, Vatikanski televizijski centar, kao i Pres služba Svete Stolice.

Alvarado, koja tečno govori španski, engleski i italijanski jezik, odrasla je između Meksika, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Poznata je i po interesovanju za džez muziku, kojom se bavi u slobodno vrijeme.

Njen dolazak na čelo vatikanske komunikacije predstavlja ne samo važan korak u većem uključivanju žena u rukovodeće strukture crkve, već i signal mogućih promjena u načinu na koji će Vatikan komunicirati sa vjernicima i međunarodnom javnošću u godinama koje dolaze.

Ukrajina će zvanično diplomatskim kanalima uručiti otvoreno pismo predsjednika Volodimira Zelenskog ruskom lideru Vladimiru Putinu, najavio je šef diplomatije Andrij Sibiga. Američki lider Donald Tramp kaže da bi bilo sjajno da se sastanu i okončaju rat.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je ruskom lideru Vladimiru Putinu da održe lični sastanak kako bi razgovarali o načinima za okončanje rata.

– Dosta je rata. Ukrajina predlaže da se ovaj rat okonča. Moramo to učiniti pošteno, dostojanstveno i garantovati da neće biti novog izbijanja rata. Vidimo da Sjedinjene Države svu pažnju posvećuju pitanju Irana i pogrešno je jednostavno čekati da se njihova pažnja okrene ratu u Evropi. Ukrajina predlaže da se rat okonča u formatu između nas i vas. Nudim vam sastanak – napisao je Zelenski.

Napomenuo da bi se takav sastanak mogao održati u trećim zemljama koje tradicionalno služe kao mjesta za međunarodne pregovore, posebno u Švajcarskoj, Turskoj ili arapskom svijetu. Istovremeno, naglasio je da ne razmatra mogućnost održavanja razgovora u Moskvi ili Kijevu.

Iz Moskve je odmah stigao odgovor.

– Zelenski može doći u Moskvu u bilo kom trenutku. Putin je rekao da ako Zelenski želi da razgovara, može doći u Moskvu i to učiniti – poručio je Kremlj.

Ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga je najavio da će Ukrajina zvanično diplomatskim kanalima uručiti Putinu pismo Zelenskog.

Ruski lider je u razgovoru sa rukovodiocima međunarodnih novinskih agencija u okviru SPIEF-a, otkrio šta bi rekao kada bi bio potpisan mir u Ukrajini.

– Što se tiče onoga što bismo mogli da kažemo jedni drugima ako dođemo do kraja sukoba, bar bismo mogli i trebalo da kažemo: “Hvala Bogu što je sve gotovo” – rekao je Putin.

Američki lider Donald Tramp podržava ideju direktnog dijaloga.

– Ne znam. Drago mi je da možda razgovaraju o sastanku. Mislim da smo imali mnogo veze s tim. Mislim da bi bilo sjajno da se sastanu – treba to da završe – rekao je Tramp novinarima u Beloj kući.

Portparol predsjednika Rusije Dmitrij Peskov izjavio je da je Kremlj vidio otvoreno pismo predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog upućeno ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i rekao da Zelenski može doći u Moskvu u bilo kom trenutku, ako želi da se sastane sa Putinom.

“Imao sam priliku da pročitam pismo. Predsjednik Putin je rekao da ako Zelenski želi da razgovara, može da dođe u Moskvu i da to učini”, rekao je Peskov, prenosi TASS.

Međutim, Zelenski je u četvrtak, 4. juna, u otvorenom pismu ruskom lideru Vladimiru Putinu izjavio da nije spreman da putuje u Rusiju na pregovore.

“Predlažem sastanak sa vama. Svi su čuli vaše predstavnike kako se smiju i govore da mogu da dođem u Moskvu. Ali ukrajinski lider nema šta da radi u vašoj prijestonici, baš kao što ni ruski lider nema šta da radi u Kijevu”, napisao je šef kijevskog režima u poruci na svojoj veb stranici, dodajući da je spreman da održi sastanak u trećoj zemlji, navodi Izvestija.

U svojoj poruci, Zelenski je predložio da ruski predsjednik odredi jasan datum za sastanak, napominjući da bi zemlje poput Švajcarske, Turske i arapskog svijeta mogle poslužiti kao mjesta održavanja.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ocijenio je sinoć, 4. juna, da bi bilo “sjajno” da se predsjednici Rusije i Ukrajine sastanu i postignu dogovor o okončanju sukoba.

Komentarišući otvoreno pismo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o mogućem susretu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Tramp je rekao da podržava ideju direktnog dijaloga.

“Ne znam. Drago mi je da možda razgovaraju o sastanku. Mislim da smo imali mnogo veze s tim. Mislim da bi bilo sjajno da se sastanu – treba to da završe”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, navodi Skaj njuz.

On je podsjetio da je ranije podržavao i ideju trilateralnog sastanka, koji bi uključio njega, Putina i Zelenskog.

Predsjednik Ukrajine uputio je sinoć otvoreno pismo Putinu, poručivši da je Ukrajina spremna za okončanje rata i direktne pregovore na nivou lidera.

Zelenski je u pismu objavljenom na sajtu predsjednika Ukrajine naveo da je Ukrajina spremna za “potpuni prekid vatre tokom pregovora” i pozvao na organizovanje sastanka lidera, uz učešće međunarodnih posrednika, prenosi Tanjug.