VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp: Više ne znamo sa kim pregovarati u Iranu

    Tramp: Više ne znamo sa kim pregovarati u Iranu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da su SAD „možda otišle predaleko“ u ciljanju iranskog rukovodstva, navodeći da Vašington sada ima poteškoća da utvrdi sa kim može da pregovara, kako prenosi RTRS.

    „Možda smo otišli predaleko sa liderima jer više ne znamo sa kim, dođavola, imamo posla“, rekao je Tramp na predizbornom skupu u Jangstaunu, u Ohaju, prenio je Fajnenšel ekspres.

    „Niko ne želi da bude predsjednik Irana“, rekao je Tramp, tvrdeći da potencijalni kandidati nisu spremni da preuzmu tu funkciju. Masud Pezeškijan je predsjednik Irana od jula 2024. godine.

    Tramp je ponovio i tvrdnju da je Iran izgubio svoje ratno vazduhoplovstvo i svih 159 brodova, za koje je rekao da sada „prelijepo počivaju na dnu mora“.

    Njegove izjave uslijedile su u trenutku nastavka napada na komercijalne brodove u regionu Zaliva. Agencija Ujedinjenog Kraljevstva za pomorske trgovinske operacije zabilježila je najmanje 19 napada na brodove od 1. oktobra.

  • Indeks povjerenja pao na 46,3 poena

    Indeks povjerenja pao na 46,3 poena

    Indeks povjerenja potrošača, koji sastavlja Univerzitet Mičigen, pao je u oktobru za 1,8 poena u odnosu na septembar, na 46,3 poena, prema istraživanju objavljenom u petak, kako prenosi B92.

    To je njegova najniža vrijednost od maja, kada se spustio na najniži nivo otkako univerzitet sprovodi istraživanje. Talas pesimizma zahvatio je prije svega građane sa nižim primanjima i manjom vrijednošću imovine u akcijama, koji teže podnose rast cijena, istakla je Džoan Hsu sa Univerziteta Mičigen.

    Amerikanci pokazuju sve izraženije nezadovoljstvo rastom troškova života i ocjenjuju da se stanje u privredi pogoršalo u odnosu na početak godine. Indeks njihovih ocjena trenutnog stanja u privredi pao je tako u oktobru za 6,2 poena u odnosu na septembar, na 44,7 poena. Indeks očekivanja, s druge strane, porastao je za jedan poen, na 47,3 poena. Građani su u anketi naveli da bi inflacija za godinu dana trebalo da iznosi 4,7 odsto, pokazalo je istraživanje.

    Još u februaru, prije početka rata protiv Irana, ispitanici su očekivali da će inflacija za godinu dana iznositi 3,4 odsto, napomenula je Hsu. Prema procjeni građana, dugoročna inflacija trebalo bi da iznosi 3,4 odsto.

  • Zemljotres jačine 6,0 stepeni po Rihteru pogodio Panamu

    Zemljotres jačine 6,0 stepeni po Rihteru pogodio Panamu

    Zemljotres jačine 6,0 stepeni po Rihteru pogodio je Panamu u ponedjeljak po lokalnom vremenu, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

    U saopštenju se navodi da je epicentar zemljotresa bio na dubini od 35 kilometara.

    Za sada nema podataka o eventualno povrijeđenima ili šteti.

    U Panami je zabilježeno više od 300 naknadnih potresa nakon zemljotresa jačine 7,7 stepeni po Rihteru u petak u kojem su oštećene stotine kuća i infrastruktura u centralnim provincijama zemlje, zbog čega je vlada tokom vikenda proglasila vanrednu situaciju na nacionalnom nivou.

    U tom zemljotresu je povrijeđeno najmanje 27 osoba, a oštećeno je gotovo 900 kuća, prema podacima nadležnih službi za vanredne situacije, prenosi RTRS.

  • Dmitrijev: EU skriva podatke o kupovini ruskih energenata, ali kritikuje SAD

    Dmitrijev: EU skriva podatke o kupovini ruskih energenata, ali kritikuje SAD

    Evropska unija i vodeći zapadni mediji prećutkuju činjenicu da su kupili ruske energente u vrednosti većoj od 320 milijardi dolara, a ipak imaju drskosti da kritikuju sporazum o dizelu između SAD i Rusije, izjavio je specijalni predstavnik predsjednika Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

    – EU je Rusiji platila više od 320 milijardi dolara za energente od početka sukoba u Ukrajini! EU i mejnstrim mediji prećutkuju ovu činjenicu i imaju drskosti da kritikuju sporazum o dizelu između SAD i Rusije koji donosi korist američkim poljoprivrednicima, potrošačima, tržištu energenata i cijelom svijetu – napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži Iks.


    Dmitrijev je uz svoju objavu priložio dio izjave vice-premijera Rusije Aleksandra Novaka, gdje je navedeno da su od 2022. godine zemlje Evropske unije kupile energente od Rusije u vrijednosti od 320,7 milijardi dolara, prenosi RTRS.

    Ova cifra premašuje iznos koji je ranije navela američka strana od 250 milijardi dolara, u vezi sa evropskim troškovima za isporuku goriva iz Rusije.

  • Tramp: Ukidanje sankcija na ruski dizel – ispravna odluka

    Tramp: Ukidanje sankcija na ruski dizel – ispravna odluka

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ukidanjem sankcija na izvoz dizel-goriva iz Rusije donesena ispravna odluka.

    “EU je platila Rusiji 250 milijardi dolara za energente, a lažni mediji ne žele ni da se približe toj temi. Donio sam ispravnu odluku u interesu američkog naroda – Amerika na prvom mjestu, uvijek!”, napisao je Tramp na društvenoj mreži “Trut sošl”.

    Tramp u petak, 9. oktobra, postigao dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ublažavanju globalne nestašice dizela.

    Vašington je potom suspendovao sankcije na ruski izvoz dizela, omogućivši Rusiji da na međunarodno tržište plasira stotine hiljada tona goriva.

  • Francuska: Priveden tinejdžer zbog pucnjave u školi

    Francuska: Priveden tinejdžer zbog pucnjave u školi

     Francuska policija privela je četrnaestogodišnjaka osumnjičenog da je pucao u svojoj osnovnoj školi iz lovačke puške i ranio direktora i nastavnika, saopštili su tužioci.

    Član osoblja srednje škole “Žozef Lakanal” u Obanju, istočno od Marselja, razoružao je dječaka koji je ispalio više hitaca dok se kretao preko dva sprata škole, navode tužioci. Policija ga je potom privela.

    Napadač je unio oružje u školu u futroli za gitaru.

    Iz policije je saopšteno da su direktor i nastavnik pogođeni sačmom kalibra 12, a iz tužilaštva su naveli da su oni prevezeni u bolnicu sa povredama koje nisu opasne po život.

    U napadu nije bilo povrijeđenih među učenicima, a za sada nema informacija koje bi ukazivale na to da je pucnjava povezana sa protestima srednjoškolaca koji zahtijevaju bolje uslove u školama širom zemlje.

  • Francuska: Ranjeno dvoje radnika u školi

    Francuska: Ranjeno dvoje radnika u školi

    Najmanje dvoje radnika ranjeno je u pucnjavi u školi u francuskom naselju Obalj, nedaleko od Marseja, saopštio je francuski ministar obrazovanja Eduar Žefre.

    On je na “Iksu” napisao da se pucnjava dogodila jutros, te da se smatra da je za napad odgovoran jedan od učenika škole.

    Francuska je suočena sa nizom protesta zbog stanja u sektoru obrazovanja, a pojedine demonstracije završile su se nasiljem.

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron osudio je nasilje tokom protesta.

  • Kalas: Za izbore u Ukrajini Rusija mora zaustaviti rat

    Kalas: Za izbore u Ukrajini Rusija mora zaustaviti rat

    Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da bi se izbori u Ukrajini održali, Rusija mora da zaustavi rat. Kalas je to izjavila komentarišući poziv predsednika SAD Donalda Trampa da se održe predsednički izbori u Ukrajini.

    Ona je, razgovarajući sa novinarima pred sastanak Saveta EU, istakla da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski naglasio da je u slučaju prekida vatre spreman da održi izbore što je pre moguće, kako prenosi B92.

    „Skoro svaki ustav predviđa da se izbori ne mogu održati kada je rat. I, koliko ja razumem, predsednik Zelenski je takođe izjavio da je, ako dođe do prekida vatre, spreman da održi izbore što je pre moguće“, rekla je Kalas.

    Dodala je da su izbori uvijek unutrašnja borba između različitih grupa u zemlji, dok Ukrajina nastavlja da doživljava spoljnu agresiju. Kalas je naglasila da je u uslovima rata i spoljnog pritiska izuzetno važno održati jedinstvo društva. Ona je istakla da napori međunarodnih partnera treba da budu usmereni na to da se Rusija primora da okonča rat.

    „Ako se na Rusiju izvrši pritisak da zaustavi ovaj rat, uverena sam da će se u Ukrajini održati izbori“, rekla je visoka predstavnica EU.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je 9. oktobra nazvao slabom odluku SAD da dozvole isporuku ruskog goriva američkom i svetskom tržištu. Napomenuo je da je Tramp pregovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom tokom ukrajinsko-američkih razgovora u Majamiju. Zelenski je kasnije ponovio da smatra ublažavanje sankcija protiv Rusije „očiglednom slabošću“ koja ide na ruku Rusiji.

    Kao odgovor, Tramp je oštro kritikovao ukrajinskog lidera, rekavši da je „vrijeme da Ukrajina izabere novog predsednika“. Šef Bele kuće je takođe optužio Zelenskog da ima sposobnost da okonča rat, ali to nije učinio. Ukrajinski lider je 11. oktobra rekao da će, ako Putin pristane na 60-dnevno primirje, Ukrajina održati izbore.

  • Trampova odluka o ublažavanju sankcija na ruski dizel naišla na otpor

    Trampova odluka o ublažavanju sankcija na ruski dizel naišla na otpor

    Američka administracija sprovešće dogovor o snabdijevanju svjetskog tržišta ruskim dizelom koristeći postojeća zakonska ovlašćenja, izjavio je sinoć američki ministar finansija Skot Besent, prenosi B92.

    Republikanski senator Tom Tilis ocijenio je da bi odluka predsjednika SAD Donalda Trampa o ublažavanju sankcija Rusiji mogla da bude nezakonita, prenosi Rojters.

    „Sprovešćemo to koristeći sva zakonska ovlašćenja koja su nam na raspolaganju“, rekao je Besent za Foks njuz, ocjenjujući da je dogovor u interesu američkih građana i da će doprinijeti smanjenju cijena goriva.

    Tramp je u petak saopštio da je Rusija pristala da snabdeva svjetska tržišta dizelom, nakon čega je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi ograničili prihodi za finansiranje rata u Ukrajini.

    Republikanski senator Tom Tilis iz Sjeverne Karoline izjavio je da postoje opravdani razlozi za tvrdnju da predsjednik SAD ne postupa u skladu sa zakonom i upozorio da bi takva odluka mogla da ugrozi američke živote.

    „Predsjednikovi postupci i izjave u poslednja 24 sata potpuno su suprotni nameri tog zakona“, rekao je Tilis, dodajući da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti prvu priliku da osramoti ili oslabi Trampa.

    Tramp je prošlog mjeseca potpisao zakon o sankcijama Rusiji i Iranu, nazvan po republikanskom senatoru Lindziju Grejemu, koji je preminuo u julu i bio poznat po oštrom stavu prema Moskvi.

    Dogovor o ruskom dizelu izazvao je kritike i drugih republikanaca. Kongresmen Don Bejkon iz Nebraske ocijenio je da je moralno pogrešno podržavati rusku ratnu ekonomiju, dok je bivši američki potpredsjednik Majk Pens Trampovu odluku o ublažavanju sankcija ruskoj nafti nazvao izdajom Grejemovog nasljeđa i pozvao američkog predsjednika da je povuče.

    Analitičari smatraju da dogovor sa Moskvom vjerovatno neće dovesti do dugotrajnog smanjenja cijena goriva.

    Cijene dizela, koji se koristi u poljoprivredi, za grijanje domaćinstava i u drumskom transportu, približavaju se rekordnim nivoima, što bi moglo da predstavlja politički problem za republikance uoči kongresnih izbora narednog mjeseca.

    S druge strane, republikanski senator Džon Baraso iz Vajominga branio je Trampovu odluku, navodeći da predsjednik SAD nastoji da smanji troškove za potrošače, poljoprivrednike, stočare i prevoznike.

    „Predsjednik uspostavlja ravnotežu i mora da donosi teške odluke“, rekao je Baraso za televiziju CBS. Vijest prenosi Tanjug.

  • Novi veliki udarac za Fridriha Merca

    Novi veliki udarac za Fridriha Merca

    Ministrica rada Njemačke i kopredsjedavajuća SPD-a Bärbel Bas objavila je ostavku na obje pozicije, prenosi Klix.

    U pismu koje je uputila članovima vlade, ali i stranci, Bas je obrazložila ovu odluku koja je spoj privatnih, ali i poslovnih razloga.

    „Nakon smrti moje pastorke, shvatila sam da mi treba vremena da se suočim sa svojom tugom. Želim da odvojim dovoljno vremena za to. Nadalje, nažalost moram napomenuti da su se javni napadi na mene, uključujući i neke iz našeg koalicionog partnera, intenzivirali tokom ovog lično teškog perioda“, napisala je u saopštenju svojoj stranci.

    Trenutno nema snage da u potpunosti obavlja svoje dužnosti u vladi i unutar stranke.

    „Stoga sam obavijestila svog kopredsjedavajućeg i prorektora Larsa Klingbeila da podnosim ostavku na mjesto predsjednice stranke s današnjim danom. Istovremeno, zamolila sam kancelara da me razriješi dužnosti savezne ministrice rada i socijalnih poslova“, rekla je.

    Odluka joj nije bila laka. Međutim, uvjerena je da zaposleni u Saveznom ministarstvu sada zaslužuju snažno vodstvo koje će se u potpunosti posvetiti unapređenju zakonodavstva i reformskih projekata koji su u toku, zaključila je Bas.

    Izrazila je zahvalnost na podršci koju je dobila u ministarstvu.

    Ko-lider SPD-a Lars Klingbeil izjavio je da je „veoma ožalošćen“ Basinom odlukom. Rekao je da razumije njen korak.

    „Napadi na nju u posljednjim danima njene žalosti bili su nepristojni. Takvo ponašanje je neprihvatljivo.“ Kao predsjednica SPD-a i ministrica rada, Bas je preuzela odgovornost s jasnim kompasom i integritetom.

    Političari iz CDU/CSU nedavno su kritikovali Bas što nije dovoljno brzo podnijela nacrte zakona za planirane reforme, na primjer u penzionom sistemu. Optužili su je za odgađanje i blokiranje reformi. Posljednjih sedmica Bas je otkazala svoje imenovanja zbog gubitka u porodici.

    Ostavka je još jedan udarac koaliciji CDU/CSU-SPD. SPD i CDU su posljednjih mjeseci pretrpjeli značajne gubitke podrške i pretrpjeli teške poraze na državnim izborima u istočnoj Njemačkoj. Izvršni odbor CDU-a trenutno održava dvodnevni sastanak, a kancelar Fridrih Merc već bi danas trebao održati konferenciju za novinare.