Kategorija: Svijet

Papa Lav XIV oporavlja se u bolnici u Rimu nakon uspješne operacije tokom koje mu je odstranjena dio desnog plućnog krila, u kojem je otkrivena zloćudna izraslina, saopšteno je iz Vatikana, kako prenosi RTRS.

Vatikan je u utorak uveče saopštio da je operacija završena prema planu i da se Lav XIV vratio u svoju sobu.

„Sveti otac je podvrgnut operaciji grudnog koša, u skladu sa planom“, naveli su u saopštenju doktor Luiđi Karbone i profesor Stefano Margaritora.

Naknadnim pregledom odstranjene režnja utvrđeno je prisustvo plućnog adenokarcinoma, čestog oblika raka pluća. Čitav zahvat trajao je oko 90 minuta. Operacija je obavljena u utorak popodne u Univerzitetskoj poliklinici „Agostino Đemeli“, bolnici koja se nalazi na sjeverozapadu Rima.

Sedamdesetjednogodišnji papa rekao je okupljenima na Trgu Svetog Petra u nedjelju da su ljekari otkrili čvorić na njegovom plućnom krilu i savjetovali mu da ga hirurški odstrani.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski predložio je nove razgovore sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u narednim danima, dok Vašington pojačava napore da vrati Kijev i Moskvu za pregovarački sto, kako prenosi RTRS.

Zelenski je rekao u video-obraćanju da Ukrajina podržava energetsko primirje koje je predložio predsjednik SAD Donald Tramp sve dok ga se bude pridržavala Rusija.

„Naš tim je poslao američkoj strani relevantne prijedloge u vezi sa mogućim sljedećim sastancima i razgovorima. U narednim danima spremni smo za sastanak i ja sam ovaj prijedlog proslijedio Vitkofu i Kušneru preko svog tima“, izjavio je ukrajinski predsjednik.

Vitkof i Kušner su ranije rekli ukrajinskoj delegaciji da je cilj sporazuma kojim se dozvoljava izvoz ruskog dizela da ponovo privuče Moskvu pregovorima.

Sporazum o dizelu između SAD i Rusije snizio je cijene goriva širom svijeta, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, kako prenosi BL Portal.

„To je dogovor za svijet. To nije dogovor za nas. To je način da se mnogo nafte plasira svijetu. Spustilo je cijene“, rekao je Tramp novinarima.

On je dodao da Rusija ne izvozi gorivo u SAD, već ga plasira širom svijeta. Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je razgovarao telefonom sa Trampom. Nakon poziva, američki predsjednik je rekao da je postignut dogovor o isporuci dizel-goriva iz Rusije.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se Huti militanti, koji kontrolišu velike dijelove Jemena, ponašaju veoma loše, te najavio da će zamoliti predsjednika Turske Tajipa Erdogana da interveniše i podrži saudijske interese.

“Predsjednik Erdogan, mislim da bi to uradio ako ga zamolim”, rekao je Tramp novinarima.

Huti su gađali međunarodni aerodrom u Rijadu.

Huti, koje podržava Iran, bore se protiv Vlade Jemena, koju podržava Saudijska Arabija u građanskom ratu od 2014. godine.

Sukob se intenzivirao od kada su Sjedinjene Države prije osam mjeseci pokrenule vojnu intervenciju protiv Irana.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhamedom bin Zajedom el Nahjanom o dogovoru Moskve i Vašingtona o isporukama ruskog dizel-goriva, saopštila je pres-služba Kremlja.

Dvojica lidera razmotrila su dogovore postignute tokom nedavnog razgovora Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, koji se odnose na isporuke ruskog dizel-goriva.

Putin i el Nahjan razgovarali su i o perspektivama rješavanja krizne situacije u regionu Persijskog zaliva.

Posebna pažnja posvećena je daljem razvoju bilateralne saradnje Rusije i UAE, koju je Kremlj ocijenio kao stratešku i obostrano korisnu, prenosi RTRS.

Letovi na aerodromu u njemačkom gradu Nirnbergu obustavljeni su zbog vanredne situacije u avio-saobraćaju, saopštila je uprava aerodroma.

Za sada nije poznato više informacija o razlogu proglašavanja vanredne situacije, javlja Rojters.

Iz uprave su poručili da će uskoro biti objavljene dodatne informacije.

Sporazum Moskve i Vašingtona o isporukama dizela je u interesu i Rusije, i SAD, i svjetskih energetskih tržišta, naglasio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“U suštini, riječ je o elementu rusko-američke saradnje koji je obostrano koristan. To je i u interesu SAD, i svjetskih energetskih tržišta, i Rusije, zbog čega se taj dogovor i realizuje”, rekao je Peskov novinarima, komentarišući dogovor predsjednika SAD Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina o isporukama dizela, postignut u petak, 9. oktobra.

Prema njegovim riječima, ne postoji direktna veza između odluke SAD o uvozu ruskog dizela i stava Moskve o pregovorima o ukrajinskom ratu.

“Činjenica je da su evropske zemlje, kao i sve druge zemlje u svijetu, aktivni kupci ruske nafte i ruskih naftnih derivata”, naveo je Peskov, odgovarajući na pitanje o stavu EU prema trgovini ruskim energentima.

Peskov je naveo da bi namjera EU da uvede sankcije Rusiji kao odgovor na odluku SAD o uvozu dizela mogla da ometa sporazum između dvije zemlje.

“U tom pogledu, Rusija je zemlja koja svoju robu konkurentno plasira na svjetska tržišta. Nastavićemo da to činimo”, kaže Peskov.

Komentarišući medijske izvještaje o novom planu EU i SAD za mirovni sporazum u Ukrajini, on je istakao da je Moskva za sada vidjela samo navode u tim medijima, i da za sada ni jedna zvanična ponuda nije stigla.

“Vašington post” objavio je ranije danas, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika, da SAD i Evropa rade na novom planu za pronalaženje rješenja za sukob u Ukrajini, koji obuhvata ukidanje sankcija Rusiji, ulaganja u obnovu Ukrajine i uspostavljanje primirja duž linije razgraničenja.

Saudijska Arabija obustavila je slanje upozorenja javnosti o neposrednoj opasnosti, nekoliko dana nakon niza smrtonosnih udara na aerodrom u Rijadu, kada je poginulo najmanje 18, a ranjeno više od 300 ljudi.

Vlasti nisu saopštile zašto nije bilo upozorenja javnosti prije napada na Rijad.

Analitičari smatraju da odsustvo upozorenja izaziva pitanja o ranjivosti Saudijske Arabije na napad i sposobnosti te zemlje da zaštiti svoje državljane i turiste.

Saudijska Civilna odbrana, Nacionalna uprava za vanredne situacije, Agencija za spasavanje i vatrogasci koji dijeluju pod okriljem Ministarstva unutrašnjih poslova i objavljuju upozorenja nisu odgovorili na upit Rojtersa o izostanku upozorenja.

Saudijska Arabija počela je sa aktiviranjem sistema za rana upozorenja slanjem poruka na mobilne telefone i društvenim mrežama. Međutim, usljed sve jačih napada pobunjenih jemenskih Huta, sistem se nije oglašavao.

Posljednje upozorenje prije prošlosedmičnih napada objavljeno je 29. septembra za provinciju Nadžran na jugu Saudijske Arabije.

Podrška za ubrzan pristup Ukrajine Evropskoj uniji u narednim godinama u padu je širom evropskog bloka, rezultati su istraživanja Fondacije “Bertelsman”.

Prema podacima istraživanja, 47 odsto državljana EU podržava brz ulazak Ukrajine u članstvo evropskog bloka, dok je većina ili njih 53 odsto protiv.

NJemačka, koja obezbjeđuje više vojne i finansijske pomoći Ukrajini od bilo koje druge evropske zemlje, najskeptičnija je od deset najvećih članica EU.

NJemačka novinska agencija DPA navodi da samo 41 odsto Nijemaca podržava brz pristup Ukrajine bloku, dok je samo u Rumuniji postotak niži od 40 odsto.

U Švedskoj je registrovana najveća podrška među većim članicama EU, i to 69 odsto.

Na početku sukoba Rusije i Ukrajine 2022. godine oko 60 odsto Nijemaca je podržavalo brz pristup Kijeva evropskom bloku.

Fondacija redovno sprovodi ispitivanja i podrška je u padu, kako u pojedinim članicama, tako i u Uniji u cjelini.

Fondacija je u junu obavila ispitivanje sa 16.795 osoba širom svih članica EU koristeći istraživačko oruđe “Eupenios”.

Kandidat desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin le Pen izdvojila se kao favorit na predsjedničkim izborima u Francuskoj planiranim za narednu godinu, a rezultati nove ankete agencije “Toluna Haris interaktiv” pokazuju da bi Le Penova pobijedila i ljevičarske i centrističke protivnike u drugom krugu izbora.

Istraživanje sprovedeno za francuske televizijske kuće “Em šest” i RTL pokazuje da bi Le Penova osvojila 67 odsto glasova protiv lidera ljevičarske stranke Nepokorena Francuska Žana Lika Melanšona i 56 odsto protiv bivšeg centrističkog premijera Eduara Filipa.

Le Penova vodi i u svih pet mogućih scenarija prvog kruga, sa podrškom od 35 do 37 odsto. Melanšon je na drugom mjestu sa 18 do 19 odsto, dok Filip bilježi podršku između 13 i 17 odsto.

Anketa ukazuje i na rast povjerenja u liderske sposobnosti Le Penove – oko 51 odsto ispitanika smatra da bi ona bila dobar predsjednik, što je za šest procentnih poena više u odnosu na prethodnu anketu.

Le Penova je ušla u drugi krug predsjedničkih izbora 2017. i 2022. godine, ali je oba puta izgubila od aktuelnog predsjednika Emanuela Makrona.

Ona se zalaže za politiku vojne i političke neutralnosti Francuske, izlazak iz NATO-a i obnovu odnosa sa Moskvom. Osim toga, njena stranka je zagovornik obustavljanja vojne pomoći Kijevu, diplomatskog angažovanja Pariza u mirovnim pregovorima o završetku ukrajinskog sukoba, kao i uvođenja strože kontrole granica i migracija.

Anketa je sprovedena od 5. do 8. oktobra među 2.004 punoljetnih francuskih državljana.