Kategorija: Svijet

Višečasovni pregovori delegacija Irana i Sjedinjenih Američkih Država u Islamabadu u subotu nisu doveli do mirovnog sporazuma koji bi okončao rat, nakog čega je potpredsjednik SAD DŽej Di Vens sa ostatkom američke delegacije napustio Pakistan.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom i savetnikom u Beloj kući DŽaredom Kušnerom, Vens je rano jutros potvrdio da nakon 21-časovnih mirovnih pregovora u Islamabadu, SAD i Iran nisu uspeli da postignu sporazum o okončanju rata, prenosi BBC.

– Imali smo niz suštinskih razgovora sa Irancima, to je dobra vijest. Loša vijest je da nismo postigli sporazum i mislim da je to je loša vijest za Iran, a ne za SAD – izjavio je Vens.

On je zahvalio pakistanskim posrednicima, premijeru Šehbazu Šarifu i feldmaršalu Asimu Muniru, i rekao da su “Pakistanci obavili nevjerovatan posao”.

Na pitanje o iranskom nuklearnom programu, Vens je odgovorio da je glavni cilj američkog predsjednika Donalda Trampa da spriječi Iran da posjeduje nuklearno oružje, sada i u budućnosti, prenio je CNN.

– Јednostavna činjenica je da moramo da se uvjerimo da Iran prihvata da odustane od nastojanja da izradi nuklearno oružje i da neće posegnuti za alatima koji će im omogućiti da brzo proizvedu nuklearno oružje – rekao je Vens.

Ponovio je da je iranski nuklearni program uništen i naglasio da je potrebna “fundamentalna posvećenost Irana obavezi da ne razvija nuklearno oružje u budućnosti”.

– To još nismo vidjeli. Nadamo se da hoćemo. Odlazimo odavde sa veoma jednostavnim predlogom, koji je naša posljednja i najbolja ponuda. Vidjećemo da li će ga Iranci prihvatiti – dodao je Vens na konferenciji za novinare.

Naveo je i da su razgovarali o zamrznutoj iranskoj imovinim kao i o nizu drugih pitanja.

– Јednostavno, nismo mogli da ostvarimo situaciju u kojoj su Iranci spremni da prihvate naše uslove – rekao je Vens, dodajući da je delegacija SAD bila fleksibilna u razgovorima i da su se sa Trampom čuli više puta tokom pregovora.

Јutros u 6.00 časova otvoreno je 10.047 biračkih mesta u Mađarskoj i očekuje se da će do večeras u 19.00 časova glasati oko 7,5 miliona birača, prenijeli su danas mađarski mediji.

Nacionalna izborna kancelarija (NVI) će informisati javnost o izlaznosti sedam puta tokom izbornog dana i to u 7, 9, 11, 13, 15, 17 i 18.30 časova, prenosi “Mađar Nemzet”.

Objavljivanje preliminarnih rezultata počeće ubrzo nakon zatvaranja biračkih mesta, a očekuje se da će do 23.00 časa večeras biti obrađeno 92-95 odsto glasova.

U Mađarskoj se danas održavaju parlamentarni izbori na kojima pravo glasa ima više od 8,1 miliona birača, a prema podacima Nacionalne izborne kancelarije, putem pošte iz drugih zemalja može da glasa skoro pola miliona mađarskih državljana, najviše iz Rumunije i Srbije.

Prema anketama javnog mnjenja, glavni rivali su stranka Fides aktuelnog mađarskog premijera Viktora Orbana i proevropska stranka Tisa, koju predvodi Peter Mađar.

Na izborima, koji se održavaju u 106 izbornih jedinica, biće izabrano 199 poslanika Narodne skupštine Mađarske.

Rok za objavljivanje rezultata izbora je 18. april, dok konačni rezultati treba da budu objavljeni do 4. maja.

Za stranke, cenzus za ulazak u parlament je osvajanje pet odsto glasova.

Mađarskog premijera bira parlament prostom većinom glasova, a mađarski predsjednik podnosi predlog za mandatara nove vlade, koji je obično kandidat stranke koja je pobijedila na izborima, a parlament zatim glasa o nominaciji.

Prva runda pregovora između delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu završena je nakon nešto manje od dva sata, a očekuje se da naredna runda uslijedi nakon pauze za obrok.

Kako prenosi Tanjug, obje strane su tokom prve runde iznijele svoje maksimalističke pozicije, a najveći napredak u razgovorima postignut je u vezi sa napadima Izraela na Liban, odmrzavanjem iranske imovine i otvaranjem Ormuskog moreuza.

Mirovni pregovori delegacija SAD i Irana u Islamabadu imaju za cilj da se postigne sporazum o trajnom mirovnom rešenju, nakon što je u utorak postignut dvosedmični prekid vatre.

Delegaciju SAD predvodi američki potpredsjednik Džej Di Vens i specijalni izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof, a iransku predsjednik parlamenta te zemlje Mohamed Bager Kalibaf.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp objavio je da je njegova administracija podnijela zahtev Komisiji za likovne umjetnosti za izgradnju onoga što je opisao kao “Trijumfalnu kapiju” u Vašingtonu.

Tramp je na mreži “Trut sošl” priložio fotografiju planiranog projekta, koji podsjeća na Trijumfalnu kapiju u Parizu, insistirajući da će to biti “najveća i najljepša” građevina te vrste “bilo gdje u svijetu”.

Zahtjev dolazi uoči obilježavanja 250 godina nezavisnosti SAD od Velike Britanije, za koju je Tramp prethodno najavio niz projekata radi proslave ovog jubileja.

U Vašingtonu su sve glasnije glasine da će Pit Hegset, američki ministar odbrane, postati najveća kolateralna žrtva vojne avanture predsjednika SAD Donalda Trampa na Bliskom istoku.

Hegset, koji insistira da ga zovu „ministar rata“ umjesto „ministar odbrane“, na konferenciji za novinare je proglasio „odlučujuću vojnu pobjedu“ nad Iranom. Navodeći poginule iranske zvaničnike, ponavljao je: „Mrtvi, mrtvi…“, dok mu je američka zastava virila iz džepa na grudima. Dodao je da je neke preskočio i da može da nastavi dalje, uključujući i novog vrhovnog vođu koji je, kako je rekao, ranjen i unakažen.

Međutim, umjesto promjene režima koju je Tramp obećao, nakon smrti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, Iran je na čelo doveo njegovog sina Modžtabu Hamneija, koga mnogi smatraju još radikalnijim. Predsjednik Tramp je na platformi Truth Social postavio ultimatum: Iran mora da otvori Ormuski moreuz ili će „cijela civilizacija biti uništena večeras i nikada više neće biti obnovljena“. Kasnije je pristao na dvosedmični prekid vatre, što su mnogi protumačili kao brzo povlačenje.

Prema izvorima bliskim Bijeloj kući, upravo je Pit Hegset snažno gurao Trampa ka ratu i preuveličavao mu obećanja o brzoj i čistoj pobjedi, ignorišući savjete potpredsjednika, državnog sekretara i načelnika Generalštaba generala Dena Kejna. Bivši obavještajni oficir američke mornarice Trevis Ejkers rekao je za Dejli bist: „Hegset je cijelu ovu stvar preuveličao Trampu, a to nikada nije bilo nešto što je Tramp zaista želio. Tramp će definitivno tražiti žrtvenog jarca jer nikada neće prihvatiti krivicu. Naći će nekog drugog da krivi“, rekao je Ejkers.

Hegset je od samog početka bio veoma zanimljiva figura. Ima tetovaže koje su privukle veliku pažnju, uključujući jerusalimski krst i natpis „Deus Vult“ („Bog to hoće“) na grudima i bicepsima, simbol povezan sa krstaškim ratovima i hrišćanskom supremacijom nad islamom. „Ako je spreman da na svoje tijelo stavi trajni simbol koji predstavlja hrišćanstvo nad islamom, to vam mnogo govori“, rekao je Trevis Ejkers.

U svojoj knjizi „Rat protiv ratnika“, Hegset je napisao: „Pridružio sam se vojsci 2001. godine jer sam želio da služim svojoj zemlji. Ekstremisti su nas napali 11. septembra i mi smo otišli u rat… Dvadeset godina kasnije, ta ista vojska me je proglasila ‘ekstremistom’… Vojska koju sam volio, za koju sam se borio, za koju sam se poštovao… ispljunula me je.“

Rođen 1980. godine u predgrađu Mineapolisa/Sent Pol, Minesota, Hegset je od studenta elitnog univerziteta postao jedan od najkontroverznijih članova Trampove administracije. Nakon što je završio srednju školu, Hegset se upisao na Prinston, gdje se brzo etablirao kao konzervativni glas. Kao urednik konzervativnih studentskih novina „Prinston Tori“, postao je lider konzervativnog razmišljanja na kampusu poznatom po svojim liberalnim sklonostima.

Nakon što je diplomirao 2003. godine, Hegset se prijavio u vojsku SAD. Tokom aktivne službe bio je raspoređen na nekoliko zahtjevnih lokacija – služio je u američkom zatvoru u zalivu Gvantanamo na Kubi i učestvovao u operacijama u Iraku i Avganistanu. Za svoju službu dobio je nekoliko vojnih odlikovanja i dostigao čin majora. Godine 2014. prešao je u rezervni sastav Nacionalne garde.

Istovremeno sa vojnom karijerom, Hegset je započeo medijsku karijeru na Foks njuzu kao komentator i voditelj. Njegov otvoren, borbeni stil i konzervativni stavovi brzo su ga učinili prepoznatljivim licem desnice. Sve više se prikazivao kao iskusan „frontmen“ – žilav, mišićav i nepopustljiv borac za konzervativne vrijednosti.

Hegset je često koristio društvene mreže i svoje knjige da bi pojačao ovu sliku. Njegove objave sa golim torzom i naslovi knjiga poput „Moderni ratnici“ i „Američki krstaški rat“ bili su posebno zapaženi, što jasno odražava njegov militaristički i ideološki pristup.

Tramp je već otpustio nekoliko visokih zvaničnika, uključujući bivšu sekretarku za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem i bivšu državnu tužiteljku Pam Bondi. Prema riječima Akersa, Hegset je na vrhu liste onih koji bi mogli biti sljedeći.

„Sigurno će biti otpuštanja u bliskoj budućnosti“, zaključio je Akers.

Evropska unija mora priznati da je izgubila i da ne može bez ruskih energetskih resursa, ocijenio je mađarski premijer Viktor Orban.

– Brisel je izgubio bitku. Oni moraju da shvate da Evropi trebaju ruske sirovine. Takođe moraju da shvate da EU nije u stanju da izoluje Rusiju od globalne ekonomije – rekao je Orban u intervjuu za atv.hu.

On je napomenuo da Rusi trenutno zarađuju mnogo novca jer mogu da prodaju svoje sirovine svima osim Evropi.

Mađarski premijer je pozvao Evropu da “ponovo trguje sa Rusima” nakon mirovnog sporazuma u ​​Ukrajini.

Orban je ranije rekao da Evropa neće preživjeti bez ruske nafte, sada kada se nazire globalna nestašica goriva.

Iran i dalje raspolaže sa hiljadama balističkih raketa i zadržava mogućnost da iz podzemnih skladišta ponovo aktivira i rasporedi dio lansirnih sistema, naveli su američki zvaničnici upoznati sa procjenama obavještajnih službi Sjedinjenih Američkih Država.

Više od 1.000 raketa srednjeg dometa i dalje u arsenalu

Iranski raketni arsenal je tokom sukoba značajno smanjen, ali i dalje uključuje više od 1.000 raketa srednjeg dometa.

Takođe, dio lansera se nalazi oštećen, skriven ili potencijalno popravljiv u podzemnim kompleksima, objavio je “Volstrit džornal”.

U izvještaju je navedeno da je više od polovine iranskih lansera balističkih raketa uništeno ili onesposobljeno, ali da Teheran i dalje može da “izvuče” dio sistema i da obnovi ograničene kapacitete.

Mogućnost obnove kroz proizvodnju i podršku drugih zemalja

Američki zvaničnici upozoravaju i da Iran može da pokuša da nadoknadi gubitke kroz proizvodnju ili nabavke od trećih zemalja.

Ministar odbrane SAD Pit Hegset ocijenio je da je iranski raketni program “funkcionalno uništen”, dok drugi američki vojni i obavještajni izvori ističu da Iran i dalje ima sposobnost da povremeno izvodi raketne napade, iako u manjem obimu nego na početku sukoba.

Izraelski zvaničnici navode da je tokom rata oko dvije trećine iranskih lansera van funkcije, ali da dio infrastrukture ostaje teško uništiv zbog duboko ukopanih postrojenja.

Oni procjenjuju da Iran trenutno nema kapacitet za masovnu proizvodnju novih raketa, ali da može relativno brzo da obnovi dio arsenala.

Pauza u sukobu kao prilika za jačanje snaga

Američki zvaničnici takođe upozoravaju da bi Iran mogao da koristi pauzu u sukobu za regeneraciju svojih snaga, dok se u Vašingtonu istovremeno vodi proces diplomatskih pregovora sa Teheranom u Islamabadu.

U izvještaju se ističe da Iran i dalje zadržava značajan broj dronova i krstarećih raketa, kao i da bi eventualna podrška iz Rusije ili drugih partnera mogla ubrzati obnovu njegovih vojnih kapaciteta.

Analitičari upozoravaju da, uprkos gubicima, Iran ostaje značajan regionalni akter čija raketna moć i dalje ima potencijal da utiče na bezbjednost i stabilnost Bliskog istoka, prenosi Tanjug.

Avion američke vlade sa visokim američkim zvaničnicima sletio je danas, 11.aprila u Islamabad, gdje će učestvovati u mirovnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, potvrdila su dva pakistanska izvora, prenosi Rojters.

Prema navodima, američku delegaciju predvode specijalni izaslanici predsjednika SAD Stiv Vitkof i Džared Kušner, koji su doputovali u pakistansku prijestonicu kako bi učestvovali u razgovorima sa ciljem okončanja šestonedjeljnog sukoba između Vašingtona i Teherana.

Pregovori u Islamabad uslijedili su u trenutku kada se sukob već proširio na širi region Bliskog istoka.

Sjedinjene Američke Države i Iran trebalo bi da započnu razgovore sa ciljem deeskalacije i mogućeg okončanja višenedjeljnog rata, navode izvori, prenosi Tanjug.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da nije potreban “rezervni plan” ukoliko mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu ne budu uspješni.

– Ne treba vam rezervni plan. Vojska je poražena. Njihova vojska je nestala. Degradirali smo skoro sve. Imaju vrlo malo raketa. Imaju vrlo malo proizvodnih kapaciteta. Snažno smo ih udarili – rekao je Tramp novinarima u Vašingtonu, uoči puta za Šarlotsvil u Virdžiniji, prenosi američki portal Hil.

Na pitanje da li će današnji razgovori biti jedina prilika da se posreduje u okončanju rata, Tramp je rekao: “Ne znam, ne mogu vam reći. Moram da vidim šta će se desiti sutra”.

On je rekao da potpredsjedniku SAD DŽej Di Vensu želi “sreću” u pregovorima i da je pred njim “veliki zadatak”.

Američki predsjednik je takođe rekao da će Ormuski moreuz, ključna ruta za transport nafte, biti otvoren “sa ili bez” Irana i poručio da neće dozvoliti naplatu prolaska brodovima.

Uprkos tome, kroz moreuz trenutno prolazi mali broj brodova, što održava visoke cijene nafte.

– Mislim da će se sve brzo završiti, a ako ne, završićemo to na drugi način – poručio je Tramp.

Potpredsjednik SAD DŽej Di Vens otputovao je u Pakistan zajedno sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom i Trampovim zetom DŽaredom Kušnerom, gde bi trebalo da razgovaraju o trajnom sporazumu sa Iranom nakon dvonedjeljnog primirja postignutog ranije ove nedjelje.

Primirje je, međutim, već dovedeno u pitanje zbog različitih tumačenja, uključujući pitanje da li sukob Izraela sa Hezbolahom u Libanu treba da bude obuhvaćen sporazumom. Dok Iran i pakistanski zvaničnici smatraju da jeste, Izrael i američka administracija tvrde suprotno.